Karmelski Vjesnik 4-2009

KARMELSKI VJESNIK, 4 / 2009
RIJE OCA PROVINCIJALA Drage sestre i brao! Vrijeme prijelaza iz jedne u drugu godinu prikladno je za osvrt na proteklu godinu i pogled prema novoj godini. Naa Provincija povezuje ove dvije godine na osobit nain zahvaljujui dobrom Bogu za 50 godina postojanja i djelovanja karmeliana u Hrvatskoj. U porukama i govorima u raznim prigodama obiljeavanja "zlatnog jubileja" nae Provincije iskazivali smo zahvalnost svim lanovima Provincije, pokojnima i ivima kao i svim dobroiniteljima, podupirateljima i prijateljima Karmela, koji su omoguili da doemo i da ostanemo u Hrvatskoj. Izraze iskrene zahvale svima koji su se na bilo koji nain ugradili u postojanje nae Provincije ne elimo propustiti ni u ovom uvodniku. Naa Provincija u jubilarnoj godini ima svoje samostane u etiri zemlje: uz Hrvatsku tu su jo i Bosna i Hercegovina, Srbija (Baka), Bosna i Hercegovina i Bugarska. Nastojimo na mnogim stranama Crkvi, narodu Bojemu u domovini i inozemstvu, posredovati duhovne vrednote iz bogatstva riznice karmelske duhovnosti. U govorima, izvjeima i predavanjima donesenim u ovom Karmelskom Vjesniku snano su prisutni sadraji vezani uz jubilej. Na ovogodinji Sabor Provincije i ove je godine, kao i prole, popraen danom permanentne formacije koji su panju posvetili temi "Mediji i poslanje redovnike zajednice." Svijest da su suvremeni mediji ne samo legalno i legitimno nego i primjereno i potrebno sredstvo u ostvarivanju naega karmelskoga poslanja sve jae je prisutna meu nama. Pohvalno je da naa web-stranica "Hrvatski karmel" postoji ve puno desetljee: koncem godine su njeni sadraji aurirani i obnovljeni za pregledniji nain praenja. Postavljen je i tekst na engleskom jeziku, a radi se i na talijanskom tekstu. I osuvremenjeno glasilo Provincije, "Karmelski vjesnik", koje izlazi etiri puta godinje, postavi glasilo sva tri Reda OCD HKP, pridonosi boljem meusobnom poznavanju, suradnji i zajednitvu. Nije suvino spomenuti da je ovakav ujedinjeni oblik izdavake djelatnosti i ekonomski vie isplativ. Zahvaljujemo drugim dvjema komponentama naega karmela, sestrama karmeliankama i Svjetovnom redu, koji sada u jednakoj mjeri kao i Provincija pridonose objavljivanju Vjesnika. Doda li se ovome i novopokrenuto glasilo "Otac Gerard," koje izlazi dvaput godinje, onda vjerujem da je opravdano pohvaliti sve veu kvalitetu i kvantitetu prisutnosti naeg Karmela u medijima, kroz koje se u nae drutvo unose opeljudske, kranske i karmelske vrednote koje ivimo. Radosni smo to nam je ovo vrijeme jubileja darovalo jo jednog novog lana, br. Joana Hadzieva iz Bugarske, koji je na svetkovinu sv. Ivana od Kria 14. prosinca 2009. u Sofiji poloio svoje doivotne zavjete. Naa Provincija je ve od samih poetaka imala i
DAN PERMANENTNE FORMACIJE I SABOR PROVINCIJE 2009.
multinacionalnu, meunarodnu dimenziju, obiljeje katolike "oposti" i svojevrsne "oikumene" u redovnitva. Uz Hrvate naemu su Karmelu pripadali i Maari, Austrijanci, Nijemci, Rumunji, a evo sada i prvoga Bugarina. Na Karmel time svjedoi svoju evaneosku irinu i univerzalnu otvorenost, to nikada nije dovodilo u pitanje njegovu utkanost u hrvatski nacionalni identitet i hrvatsku povijest. elim ovdje takoer podsjetiti na susret Provincijala Europe kojemu je domain bila naa Provincija, jer i to pokazuje da je naa provincija pozitivno percipirana i na meunarodnoj razini, u okvirima cijeloga naega Reda. Srdano pozdravljam sve Vas lanove karmelske obitelji: brau, sestre i pripadnike karmelskog Svjetovnog reda. Va br. Vinko Mami, provincijal
DAN PERMANENTNE FORMACIJE I SABOR PROVINCIJE U SAMOSTANU DUHOVNOM CENTRU "KARMEL SV. ILIJE" ZIDINE 23.-26. XI. 2009.
U radu Sabora provincije, prema Statutu Provincije br. 26. c, sudjeluju: "lanovi Provincijalnog savjeta, priori pojedinih zajednica, odgojitelji na svim razinama formacije, te koliko je god mogue vie redovnika iz naih zajednica". DNEVNI RED Ponedjeljak 23. studenog 2009. - Dolazak Uveer: - Dolazak i veera u 19 sati (Priori zajednica neka prioru Duh. Centra sv. Ilije ili Tajniku Provincije najave definitivan broj sudionika iz svojih zajednica do 20. 11. 2009. i takoer tko rauna a tko ne rauna s veerom u Centru u ponedjeljak naveer u 19 sati ) Utorak 24. studenog 2009. Dan permanentne formacije 7,00: - Razmatranje 8,00: - Euharistija s Jutarnjom i 3. as - Doruak 9,15: - Pozdrav i uvodna rije o. Provincijala 9,30: - Prof. dr. sc. Nediljko Ante Ani: "Globalizacija, komunikacija i mediji u dokumentu Caritas in veritate i drugim novijim dokumentima Crkve" - razgovor 10,30: - Pauza 11,00: - Prof. dr. sc. Nediljko Ante Ani: "Globalizacija, komunikacija i mediji u dokumentu Caritas in veritate i drugim novijim dokumentima Crkve" - razgovor 13,00: - Objed 15,30: - Mr. sc. Zdravko Kedo, "Mediji i poslanje redovnike zajednice" - razgovor
16,30: 17,00: 18,30: 19,00:
- Pauza - Mr. sc. Zdravko Kedo, "Mediji i poslanje redovnike zajednice" - razgovor - Veernja - Veera - Rekreacija i odmor Srijeda 25. studenog 2009. Sabor Provincije
7,00: - Razmatranje 8,00: - Euharistija s Jutarnjom i 3. as - Doruak 9,15: - Kratka informativna izvjea: 1. O ivotu i aktivnostima Provincije (Provincijal, o. Vinko); 2. O specijalizacijama (Prefekt studija, o. Jure); 3. O promociji zvanja (Promicatelj zvanja, o. Pejo); 4. O karmelskim misijama (Promicatelj karm. misija, o. Mato); 5. O karmelskom svjetovnom redu (Provincijalni asistent za svjetovni red, o. Vjenceslav), 6. O izdavakoj djelatnosti (lanovi Urednitva KIZ-a, o. Jakov i o. Jure); 7. O radu s klauzurnim karmeliankama (Provincijalni delegat za klauzurne karmelianke, o. Jure); 8. O "Karmelskom Vjesniku" (Tajnik HKP, o. Jure); 9. O glasilu "Otac Gerard" (glavni urednik, o. Mato); O radu etnografskog muzeja (o. Zvonko Marti); 10. Eventualna ostala izvjea i informacije (sudionici u radu sabora) 10,30: - Pauza 11,00: - Razgovor na teme izvjea. Razno. 12,30: - Objed 13,15: - Kulturoloko rekreativni izlet u Ramu 19,00: - Veernja - Veera - Rekreacija i odmor etvrtak 26. studenog 2009. 7,00: - Razmatranje 8,00: - Euharistija s Jutarnjom i 3. as - Doruak - Zavretak sabora. Odlazak veine brae 9,30: - Susret brae koja u Provinciji obnaaju slube u pastoralu naih dviju upa 11,00: - Sjednica Provincijalnog Savjeta 13,00: - Objed IZVJETAJ Karmel sv. Ilije toplinom duha i prostora doekao je 23. studenog naveer dvadeset dvojicu brae na susret permanentne formacije i provincijskog sabora. U kui su novost raspela u svim prostorijama, ureena kapelica i
meditacijska dvorana, a izvan kue, na Jezeru, raspjevana jata pataka jedino to osim zvona razbija tiinu oko samostana. Ve prva veer iskoritena je za produenu bratsku rekreaciju. U prvi radni dan susreta uvela nas je Provincijalova propovijed na jutarnjoj Euharistiji: proroki vid nae karizme danas mora voditi rauna o ulozi suvremenih medija za prenoenje poruke. U dopodnevnom programu prof. dr. sc. Nediljko Ante Ani, splitski sveenik i dekan teolokoga fakulteta u Splitu, predstavio je posljednju Papinu encikliku: "Caritas in veritate" i njezine glavne teme i naglaske. U kontekstu rastue globalizacije i aktualne ekonomske krize, enciklika poziva na cjeloviti ovjekov razvoj u ljubavi i istini. Papin pogled na suvremeni kontekst ispunjen je nadom, bez da pritom gubi iz vida brojne probleme. Meu problemima je prof. Ani posebno istaknuo Papino upozorenje na neuravnoteeni tehnoloki i ekonomski napredak te na nejednakosti u osnovnim egzistencijalnim potrebama i pravima ljudi, osobito na nepotivanje ivota. Papa ipak nadilazi bilo kakav determinizam i pesimizam te naglaava pozitivne mogunosti koje otvara dananja situacija. One se temelje na jednom obnovljenom pogledu na ovjeka. Radi se o ovjeku koji je slika Boja, slika Boga ljubavi. Humanizam i razvoj koji zaboravljaju Boga pokazuju se nehumanim, a vrednovanje ovjeka kao slike Boje pomae otkriti u samom ovjeku vrhunski kapital te preispitati smisao i svrhu ekonomije i humanizma kako se danas poimaju. Sve ovo treba voditi prema "novoj humanistikoj sintezi" razvoja, u kojoj "ljubav bogata
umom te um pun ljubavi" pokazuju pravi smjer razvoja. Ljubav pomae otkriti i dimenziju dara i besplatnosti, toliko nune u surovoj logici profita. Vanjski jamac ovakve humane globalizacije i razvoja morala bi biti i instanca javne vlasti. Papa ovdje, meu ostalim, iznosi i originalni prijedlog jednog svjetskog autoriteta za upravljanje globalizacijom po naelu supsidijarnosti. Nutarnji pak jamac je molitva u bratskom zajednitvu i svijesti da je ljubav u istini dar ovjeanstvu koji valja izmoliti. Profesor je ukazao i na relativno skromni odjek koji je enciklika imala u Hrvatskoj i elju da ne proe nezapaena, a u zajednikoj raspravi upozoreno je i na neiskoritene mogunosti uslijed neprisutnosti hrvatskoga prijevoda ovoga i drugih crkvenih dokumenata enciklike na Internetu: "Ako nema percepcije (zapaanja) dokumenata ne moe biti niti recepcije (prihvaanja)".
Predava je poelio obnovljenu prijemljivost za Papine dokumente potpomognutu kulturom duhovnog itanja u naim zajednicama. Sudionici rasprave su se suglasili i o potrebi ulaganja u formaciju laika s obzirom na ostvarivanje socijalnoga nauka Crkve. Upozoreno je takoer na potrebu duhovne obnove i
samokritinosti unutar same Crkve, to bi pridonijelo vjerodostojnosti i ostvarivanju ideja enciklike primjerom unutarcrkvenih odnosa. Govorei o temi medija u "Caritas in veritate" predava je uoio Papinu svijest o njihovom velikom utjecaju i mogunostima koje otvaraju rastu meuljudskog zajednitva i promicanju zajednikog dobra, ali i o mogunostima tetnih posljedica koje proizlaze iz njihove podlonosti ekonomskim interesima i nametanju krivih kriterija vrijednosti. S obzirom na nau drutvenu i crkvenu situaciju uoena je jo uvijek nedovoljno koritenje suvremenih medija u navijetanju. Mnoga pitanja koja su se rodila u raspravi nala su svoj odjek i u popodnevnim predavanjima. Mr. sc. Zdravko Kedo, strunjak u podruju medija i lan Vijea za elektronike medije Republike Hrvatske, ponudio nam je tijekom popodneva i bogatstvo sadraja i svojih poticajnih uvjerenja. Stvarnost medija predstavio nam je ponajprije kao dar i nezaobilaznu mogunost za navjetaj Evanelja, ne tedei pritom ni kritike prema dekadenciji u dijelu medija u Hrvatskoj. Veliki utjecaj medija na osobe, dogaaje i stvaranje mnijenja neizbjena je realnost. No kad se radi o njihovoj kvaliteti stanje je daleko od ohrabrujuega: drastino pomanjkanje duhovno izgraujueg, odgojnoga i etiko kvalitetnoga sadraja posljedica je dominacije ekonomskih, profitnih i politikih kriterija. Niti javna televizija nije na visini svoje informativno-formativne zadae koja joj je povjerena i za koju je graani financiraju. Novinari se nerijetko nalaze u rascjepu izmeu vlasnika agencija koji
medijski proizvod prezentiraju samo po logici profita i podilaenja itateljskoj i gledateljskoj gladi za senzacijama. No odgovornost je i na strani konzumenata, ni oni nisu nevini: prodaje se roba "koja je traena" i konzumiranjem nekvalitetnih, nesigurnih i loih sadraja i oni pogoduju njihovom irenju. Predava je ukazao i na pretjerane tvrdnje samih medija i njihovih vlasnika o njihovom utjecaju. Nerijetko govore o medijima kao sedmoj sili ili etvrtoj vlasti, pri emu sami sebe predstavljaju kao savjest zemlje. Ne nijeui znaaj i utjecaj medija, takve tvrdnje valja relativizirati i pred njima ne zauzimati stav strahopotovanja.
Predava podrava nastojanja oko izlaska Crkve iz medijskog geta. Od medija, u kojima kod nas nerijetko ima i neskrivenog idejnog i ideolokog neprijateljstva prema Crkvi, ne treba bjeati, niti ih ignorirati, niti protiv njih ratovati. Oni su dar i mogunost koju valja prihvatiti i iskoristiti. Da bi se to uinilo nuno je nauiti medijski zanat, govoriti jezikom i sadrajima prilagoenim medijskom prostoru. Ovdje se ukazuje i imperativ ozbiljnog ispita savjesti za crkvene medije. Postizanje zanimljivosti i
medijske prodornosti nemogue je pukim prenoenjem propovijedi iz crkvi na "mali ekran", zastarjelim ureenjem tiskovina i televizijskih emisija. Potrebna je interaktivnost, suradnja s novinarima i s javnou, uzajamni rast s njima i hrabra prisutnost u svjetovnom prostoru sa humanom kranskom porukom i vrijednostima. Ovakav prijedlog ima i svoje teoloko utemeljenje: Boje samopriopenje u Isusu Kristu trai od nas posredovanje toga priopenja ljudima razumljivim jezikom. Predava se zaloio i za stvaranje novih televizija, odnosno televizijskih programa, koji bi na zdravim vrijednosnim temeljima kvalitetno i cjelovito ostvarivali (in)formativno medijsko poslanje u Hrvatskoj, sadanje vrijeme prijelaza na digitalno emitiranje dri pogodnim za to, ljudi spremnih za suradnju u takvim projektima ne manjka, a niti novac ne bi trebao biti nepremostiv problem. Odluujua je spremnost na iskorak, izlazak o kojem se vie nema pravo pitati "treba li", nego samo "kako". Dan permanentne formacije utonuo je u sumrak kroz zajedniku molitve Veernje te je okonan uz ugodnu bratsku rekreaciju. Nakon obrazovnog dana u kojemu smo sluali gostujue predavae, na dan posveen Saboru Provincije sluali smo jedni druge vrednujui nae aktivnosti i planove u ovoj jubilarnoj godini. Popodne je posluilo za kulturoloko-rekreativni izlet u Ramu. Jutarnju Euharistiju predslavio je o. Zdenko i tumaei itanja koja govore o posljednjim vremenima pozvao nas na spremnost za Kristov dolazak. Za takvu spremnost rekao je neophodno je
osobno i zajedniko vrednovanje naih aktivnosti, u istini i ljubavi.
O. Provincijal je u svom uvodnom govoru podsjetio na ostvarenja u protekloj godini. Ona se odnose na zacrtane planove, ali ih i premauju. U okviru priprave za 500-u obljetnicu roenja sv. majke Terezije znaajan je pronalazak izgubljenih prijevoda preostalih na hrvatskom jeziku neobjavljenih djela sv. Terezije. Prof. R. Koljan je preveo sva dosad neizdana djela sv. Terezije osim poezije. Jezino-teoloku i stilsku lekturu vri o. Zdenko, a planira se njihovo izdanje najprije pojedinano, te na koncu i u jedinstvenom volumenu. O. Dario zapoeo je s duhovno-obrazovnim hodoaima u panjolsku. Nastavlja se rad na obiljeavanju 50-te obljetnice prisutnosti karmeliana u Hrvatskoj (1958/1959-2008/2009). Na kapitulu u Fatimi prihvaen je prijedlog Meunarodnog kongresa Karmelskog svjetovnog reda Europe i Sjeverne Amerike 2012. u Karmelu sv. Ilije. Na planu medijske djelatnosti pokrenuto je "Glasilo Sluge Bojega o. Gerarda Tome Stantia", obnovljeno je glasilo Provincije koje sada objedinjuje brau, sestre i svjetovni red. Provincijal je istaknuo vanost medijske prisutnosti zbog
posredovanja plodova naega rada dananjoj Crkvi i drutvu. Pri tome se ne misli samo na Hrvatsku, nego i ire. U tom smjeru ide i ostvareni prijevod web stranice na engleski te skori prijevod na talijanski. Zahvalio je osobito o. Juri to je jo u prolom stoljeu, 19. srpnja 1998. postavio web-stranicu Hrvatskog karmela i sam je ureivao i sadrajno i tehniki do danas. Zahvaljujui i ostaloj brai koja su zadnjih godina prihvatila ureivanje poddomena, Provincijal je izvijestio da je za pomo o. Juri, glavnom i sadrajnom uredniku, sada angairan i tehniki urednik g. Darko Anto. Podsjetio je takoer na prednosti koritenja "net meetinga" za susrete Provincijalnoga savjeta, na kanonsko utemeljenje samostana u Sofiji te na pridruivanje "Sustavnih studija duhovnosti" Papinskom institutu "Teresianum". Ipak, najvanije ostvarenje o. Provincijal vidi u poboljanju kvalitete zajednikoga ivota i u radu na promociji zvanja, to su prioriteti Provincije. Nakon o. Provincijala svoja izvjea su podnijela braa zaduena za razliita podruja djelovanja. Izvjea su bila kraa zbog redovitoga izvjetavanja u "Karmelskome vjesniku". U duem obliku bit e ih mogue konzultirati u "Vjesniku Karmeliana". Na podruju promocije zvanja o. Petar iznio je niz ostvarenih inicijativa i planova za budunost. Istiemo prije svega njegovo podsjeanje na temelje promocije zvanja: ponizna molitva, zajednice koje prihvaaju dar zvanja te raznovrsna pastoralna aktivnost. Spominjemo zatim i jednu medijsku inicijativu: pokretanje web-foruma za promociju zvanja na
stranici www.karmel.hr. Uz petoricu bogoslova i dvojicu postulanata u formaciji su dva postulanata i isto toliko kandidata. Postoji i intenzivni kontakt s vie aspiranata. Na polju izdavatva istiemo planove za izdanje suvremenije biografije sv. oca Ivana od Kria, za objavljivanje djela "Institutio primorum monachorum" te za otkupljivanje prava na objavljivanje preostalih djela sv. Terezije Benedikte od Kria. Zbog zahtjevnosti originalu vjernog Koljanovog prijevoda promilja se i o moebitnom pojednostavljenom prijevodu djela sv. Terezije od Isusa. Na podruju misija istaknut je porast misijskoga duha koji se izmeu ostaloga oituje u nainu obiljeavanja misijske nedjelje te u novanim prilozima samostana i vjernika za misije. Ipak jo uvijek je nazona zatvorenost i potrebno je vie osjetljivosti. O. Jure, povjerenik za klauzurne karmelianke, zahvalio je brai na prihvaanju slubi redovitog i izvanrednih ispovjednika u sestarskim Karmelima, istaknuo pozitivno vrednovanje uzajamne personalne ispomoi u pojedinim zajednicama, a uo se i prijedlog za dolazak karmelianki u Hercegovinu. Proitao je pismo sestara upueno Saboru Provincije. O. Vjenceslav, povjerenik za svjetovni red izvijestio je izmeu ostaloga o novome vodstvu u Remetama i Somboru, o priljevu novih lanova te pozvao na ukljuivanje lanova Svjetovnoga reda u projekte Provincije. Svjetovni red postoji i u Sofiji, a priori iz Splita i Krka posvjedoili su o interesu za njegovim pokretanjem u tim sredinama. Govorilo se
i o potrebi bratovtinama.
rada
karmelskim
pastoralu mladih, misijskom pastoralu, promociji zvanja i izdavatvu. Popodnevni kulturoloko-rekreativni izlet omoguio nam je uivati u jesenskom pogledu na predivnu ramsku dolinu. U bratskome druenju ozraju spustili smo se do franjevakoga samostana gdje se vjera, umjetnost i priroda sjedinjuju u pohvalu Bogu. Fra Branko nas je proveo kroz muzej bogat etnografskim i prirodnim sadrajima. U nekima je raznolikost izloenih prepariranih ivotinja pobudila silno uenje koje se stialo tek smirajem dana po povratku u Karmel sv. Ilije.
Etnografska zbirka u Karmelu sv. Ilije bogatija je za nekoliko eksponata. Meu planovima istiemo snimanje audio i video materijala o sakralnoj i etnografskoj batini Hrvata u BiH. Posvjedoeno je zanimanje za strukovne duhovne vjebe uz potrebu vee suradnje i zalaganja. Najavljen je simpozij na temu sveenike godine i skori izlazak boinoga broja glasila o. Gerarda. Bilo je i prijedloga preustroja upnoga pastorala u Remetama, ponajprije u vezi blagoslova obitelji. U vie izvjetaja istaknuto je zalaganje bogoslova: uz studiranje oni su prisutni u
UVODNI GOVOR O. VINKA MAMIA, PROVINCIJALA, NA DANU PERMANENTNE FORMACIJE 2009. upoznavanje vlastitog naina komuniciranja, kao i zakonitosti meusobnoga komuniciranja. Sve je uinjeno s ciljem poboljanja kvalitete komuniciranja unutar naih zajednica, to bi za posljedicu trebalo imati stvaranje boljih meuljudskih odnosa i podizanje ope kulture komuniciranja. Naravno, jedna takva vjetina je neto to se stalno moe usavravati pa time i zadaa koja jo stoji pred nama. Ovoga puta idemo korak dalje. elimo sluati glas Crkve izgovoren u novijim dokumentima, osobito u dokumentu "Caritas in Veritate," a na temu komunikacija i medija u kontekstu globalizacije Europe i svijeta. O tome e nam govoriti prof. Nediljko Ante Ani, dekan splitskog bogoslovnog fakulteta. Na ovu temu nadovezat e se prof. Zdravko
Draga subrao, Prole smo godine zapoeli s odravanjem Dana permanentne formacije u naoj karmelskoj Provinciji. Pozvali smo prof. Mirjana Grubii-Ili sa Zagrebakog sveuilita da nam pomogne u unapreivanju umijea komuniciranja. Tom smo se prigodom ograniili na one sadraje koji su bili od znaaja za bolje
Kedo, profesor na Dubrovakom sveuilitu, a predaje i na naem SSD-u. On e nam govoriti o vanosti prisutnosti redovnikih zajednica u "mass-medijima", o mogunostima koje ti mediji pruaju, zakonitostima koji u njima vladaju i nainima bolje medijske prezentacije. Tema prolog i ovog Dana permanentne formacije meusobno su povezane. Prole
godine smo se vie koncentrirali na poboljanje kvalitete komuniciranja unutar naih zajednica. Ovog puta fokus je na komunikaciji s javnou putem medija. Vjerujem da e napredak u ovom potonjem doprinijeti efikasnosti naeg pastoralnog i duhovnog djelovanja u ovom globaliziranom svijetu.
UVODNI GOVOR O. VINKA MAMIA, PROVINCIJALA, NA DANU SABORA PROVINCIJE 2009. do prijevoda djela sv. Terezije koje je nainio profesor Rudolf Koljan. Naime, on je ve prije dosta vremena preveo sva do tada neprevedena djela sv. Terezije Avilske. Ostala je samo poezija, koju sada prevodi. Na korekciji prijevoda i teolokoj lekturi radi o. Zdenko. Djela emo najprije izdavati pojedinano, a 2014-te planiramo izdati sabrana djela u jednom volumenu. Radi se takoer na izdanju knjige duhovnih vjeba o. Zdenka na temu djela i nauka sv. Majke. O. Dario je zapoeo s duhovnoobrazovnim hodoaima u panjolsku. Nadam se da se i u naim zajednicama itaju i primjenjuju upute za itanje djela sv. Terezije koje je izdala Generalna kua. 2) Pedeseta obljetnica prisutnosti karmeliana u Hrvatskoj (1959.-2009.) Oblikovan je Odbor za obiljeavanje obljetnice i dogovoren nain obiljeavanja. Otvaranje je bilo u Remetama, 12. 09. 2009. Nastavlja se s programom obiljeavanja i radi na izdanju monografije. Zavrna proslava predviena je za 20. i 21. 03. 2010.
Draga subrao, Hvala vam to ste u smatrali vrijednim doi u Karmel sv. Ilije radi sudjelovanja u Danu permanentne formacije i programu rada Sabora Provincije 2009. Nakon jueranjeg dana koji smo posvetili naoj permanentnoj formaciji, danas nastavljamo s radom Sabora. Mislim da je najbolje da zaponemo s pregledom obveza koje smo preuzeli na prolom Saboru 2008. i analizom onog to je na tom podruju uinjeno. 1) Priprava HKP za proslavu godinjice roenja sv. Terezije Avilske 2015. Najvaniji rezultat naeg djelovanja na ovom planu jest taj da smo uspjeli doi
3) Prijedlog Meunarodnog kongresa Karmelskog svjetovnog reda Europe i Sjeverne Amerike 2012. u Samostanu - duhovnom centru ''Karmel sv. Ilije''. Prijedlog je predoen provincijalima za vrijeme Generalnog kapitula u Fatimi prole godine. Prihvaen je. 4) Pokretanje "Glasila Sluge Bojega Oca Gerarda Tome Stantia". Glasilo je pokrenuto, uskoro izlazi drugi broj.
engleskom jeziku, a radi se i na talijanskom tekstu. Od prolog sabora na njoj je postavljeno puno materijala i broj ulazaka na web stranicu neprestano raste. Doda li se ovome novopokrenuto glasilo "Otac Gerard," onda je jasno u kojoj je mjeri poveana naa prisutnost u medijima. Ovakva intenzivna, rekao bih ak agresivna, medijska aktivnost nije sluajna. Naime, koritenje medija i medijska prisutnost uvelike nam pomau da u drutvo u kome ivimo unosimo opeljudske i kranske vrednote u koje vjerujemo. Dobro je prisjetiti se da, po svemu sudei, uskoro ulazimo u EU. Kao Provincija trebamo na to biti spremni. Imamo to ponuditi, ne samo na prostorima bive Jugoslavije, nego i ovoj i ovakvoj Europi, pa i svijetu u cjelini. Puno se trudimo, neprestano radimo Razborito je plodove toga rada uiniti to pristupanijim svima, svakom ovjeku bez obzira gdje on ili ona bili i bez obzira na njihova religiozna i ina uvjerenja. Ovo injenje pristupanim plodova naega rada omoguuju upravo mediji. Moemo ih i zanemariti, no je li to dobro? Dat u vam jedan primjer pa sami prosudite. Na generalnom kapitulu u Fatimi bili su provincijali i sociusi iz cijelog svijeta, oko 150 ljudi. Puno se radilo, potroeno je puno novaca. Susret je trajao tri tjedna. Kroz to vrijeme od medija je bila nazona jedna TV postaja jedno popodne. Na Konferenciji europskih provincijala na Bukom jezeru, koja se odrala prije mjesec dana, bilo je oko 40 ljudi. Trajala je dva dana. Bile su prisutne tri TV postaje, dvije radio stanice, a bilo je i nekoliko intervjua za tisak. Pismena i video izvjea mogu se nai na web
Kako vidite, ostvarili smo sve ono to je dogovoreno na Saboru 2008. Uinjeno je i mnogo vie od toga. Izdvojio bih samo ono najvanije. Glasilo Provincije je u novom formatu i s modificiranim imenom. Karmelski vjesnik glasilo je sva tri Reda OCD HKP. Ovo "medijsko ujedinjenje" doprinosi boljem meusobnom upoznavanju, intenzivnijoj suradnji, ostvarivanju kvalitetnijeg i vidljivijeg zajednitva. Nije suvino spomenuti da je ovakav ujedinjeni oblik izdavake djelatnosti i ekonomski vie isplativ. Ove godine izdana su etiri broja Karmelskog vjesnika, uskoro izlazi peti. Nedavno su i sadraji web stranice nae Provincije modificirani i postavljeni na novi, moderniji i pregledniji nain iitavanja. Postavljen je i tekst na
10
stranici Provincije i na YouTubeu. Kako rekoh, prosudite sami koji je od dva pristupa medijima korisniji Redu, Crkvi i drutvu. Htio bih se ovom prilikom zahvaliti o. Juri za ureivanje web stranice hrvatskog karmela i Karmelskog vjesnika. On je, da tako kaem, jo u prolom stoljeu, 18. srpnja 1998. postavio web-stranicu hrvatskog karmela za koju se brinuo sve do danas. Kako bi se olakao i podijelio napor oko ureenja web-stranice, od 25. listopada ove godine angairan je i posebni tehniki urednik, g. Darko Anto, a o. Jure je i dalje glavni urednik stranice sa strane nae Provincije te kao tajnik i urednik Karmelskog vjesnika. Zahvaljujem i svima vama koji ste suraivali na podruju ostvarivanja ovih medijskih aktivnosti. Ne bih poimence nikog spominjao jer ste na jedan ili drugi nain svi vi, poevi od urednika do studenata, sudjelovali u njihovoj realizaciji. Samo se preporuam i nadam daljnjoj bratskoj suradnji. Jo jedan nain koritenja mogunosti interneta koji smo primijenili u radu Provincije jest odravanje Provincijalnih savjeta putem "net meetinga." Posljednja dva susreta, esta i sedma redovita sjednica aktualnog Provincijalnog savjeta, odrane su na taj nain. Premda je ovakav nain odravanja savjeta neobian (zapravo mi nije poznato da je bilo koja druga redovnika zajednica imala ovakve savjete), on je viestruko koristan: sjednice se lako organiziraju, ne troi se vrijeme na duga putovanja (primjerice iz Bugarske i Srbije), utedi se puno novca (karte za putovanja su skupe a internet je besplatan), mogui su ei susreti, to je
od posebnog znaaja u situacijama vee aktivnosti Provincije ili nepredvienih dogaanja koja iziskuju brzo sazivanje savjeta. I mlai lanovi nae provincije su zapoeli s ovakvim nainom meusobnog povezivanja, to me osobito raduje. Mislim da je vrijedno istaknuti da je, nakon est godina, naa kua u Sofiji kanonski utemeljena. To je priznanje vrijednosti nae prisutnosti i naeg rada u Bugarskoj. Budui da je za kanonsko utemeljenje jednog samostana potrebna suglasnost i nadlenog ordinarija i generalne uprave Reda, moemo rei da nam to priznanje dolazi s obje spomenute adrese. Ono nas raduje i nadahnjuje, ali i obvezuje da i dalje ustrajemo u slubi koja nam je povjerena u toj zemlji, u kojoj nije bilo karmeliana prije naeg dolaska. "Sustavni studij duhovnosti" pridruen je Papinskom institutu "Teresianum." Ovo pridruivanje jo je jedno priznanje radu Provincije u cjelini, a napose ovoj duhovno-obrazovnoj ustanovi. No, pridruivanjem se nije ilo ni za kakvim priznanjem, nego se eljelo pomoi studentima da po zavretku studija njihova diploma dobije i adekvatan znaaj u hrvatskoj Crkvi i hrvatskoj akademskoj javnosti. Nadam se da smo to i postigli. Studenti su nam, svakako, vrlo zahvalni na ovoj inicijativi. Na kraju ono najvanije. Smatram da se puno uinilo na razini poboljanja kvalitete zajednikog ivota kao i na razni promocije zvanja. Htio bih vas podsjetiti da su ove dvije djelatnosti istaknute kao najvanije za budunost nae Provincije. One to i dalje ostaju. O njima ne bih posebno govorio jer je puno onoga to je na tim podrujima uinjeno ve objavljeno u ovogodinjim
11
SA SJEDNICA PROVINCIJALNOG SAVJETA
izdanjima Karmelskog vijesnika. Jedino to bih tomu dodao jeste to da nakon Sofije, i splitska zajednica od dvolane prelazi na trolanu zajednicu. Vie nema dvolanih zajednica u Provinciji, to bi barem formalno trebalo doprinijeti rastu kvalitete naeg bratskog ivota. Draga subrao, jo jednom svima zahvaljujem na uloenom trudu i suradnji za dobro Provincije. Nadam se da e i ovaj Sabor 2009. doprinijeti njezinom rastu i posveenju.
SA SJEDNICA PROVINCIJALNOG SAVJETA SA VII. SJEDNICE PROVINCIJALNOG SAVJETA Provincijalni savjet HKP sv. oca Josipa odrao je u nedjelju 25. listopada 2009. s poetkom u 16,00 sati svoju Sedmu redovitu sjednicu. Sjednica, na kojoj su sudjelovali svi lanovi savjeta te tajnik i ekonom Provincije, i ovaj je puta odrana "online", pri emu su se sudionici nalazili u naim Karmelima u etiri zemlje Remetama (Hrvatska), Somboru (Srbija), Zidinama (Bosna i Hercegovina) i Sofiji (Bugarska). Detaljnije su definirani satnica i sadraji predstojeeg dnevnog reda Sabora Provincije. lanovi urednitva monografije koja se priprema povodom 50. obljetnice dolaska karmeliana u Hrvatsku obavijestili su ukratko o trenutnoj fazi priprave monografije i zadueni su da i na slijedeoj sjednici Savjeta takoer izvijeste savjetnike o daljnjem radu na monografiji. Savjet je podrao predstojei susret sve brae redovnika-laika nae Provincije, koji e se pod vodstvom o. Antonija Marija irka odrati od 17. do 21. studenog u naem samostanu na Krku, u svrhu permanentne izobrazbe i njegovanja bratskog zajednitva, na temu "ivjeti redovniki poziv u dananje vrijeme". Savjetnici su izvijeteni o tome da je za tehniko ureivanje i postavljanje materijala na nau web-stranicu angairana osoba iz tvrtke "Nove komunikacije". O. Provincijal je zahvalio o. Juri za postavljanje webstranice naeg Karmela 19. srpnja 1998. i za njeno jedanaestogodinje odravanje te izrazio uvjerenje da e mu sada biti puno lake kada nee vie morati skrbiti i za tehniko ureivanje i postavljanje materijala na stranicu. O. Jure ostaje i dalje urednikom stranice sa strane Provincije, a sva braa mogu dostavljti materijale za objavljivanje bilo o. Juri bilo o. Provincijalu, koji e ih prosljeivati novom "web-masteru". Savjetnicima je i vizualno predstavljen
12
novoizraeni dizajn stranice, i najavljen je i skori prijevod stranice prvo na engleski a potom i na talijanski jezik. O pismenoj zamolbi jednoga subrata za financijsku pomo njegovim
roditeljima Savjet e odluiti na slijedeoj sjednici, nakon to se o. Provincijal dodatno konzultira sa dotinim subratom.
S VIII. SJEDNICE PROVINCIJALNOG SAVJETA Provincijalni savjet HKP sv. oca Josipa odrao je u etvrtak 26. studenog 2009. s poetkom u 11,00 sati Osmu redovitu sjednicu u Samostanu Duhovnom centru "Karmel sv. Ilije" na Bukom jezeru. Polazei i od aktualne teme medija razmatrane na ovogodinjem Saboru Provincije kao i od ideje osnutka povjerenstava za pojedina podruja Provincijalni savjet je ustanovio "Provincijalno povjerenstvo za medije" u koje su imenovana dva lana: o. Jure Zeevi i o. Zvonko Marti. Odlueno je takoer da se na novoobnovljenoj web stranici nae provincije pokrene "Duhovni forum Hrvatske Karmelske Provincije Svetoga Oca Josipa" kao mjesto dijaloga i promiljanja tematike vezane uz duhovna zvanja. Posjetitelji stranice imati e mogunost postavljati pitanja s podruja duhovnosti i u pogledu osobnog duhovnog ivota te takoer dijalogizirati i sami davati svoja miljenja o tome. Subraa koja se zanimaju za "strukovne duhovne vjebe", bilo da su ve raspoloivi sami prihvatiti voenje takvih duhovnih vjebi, bilo da se ele osposobiti ili usavriti za njihovo voenje, mogu se javiti elektronikom potom ili na drugi nain provincijalu ili provincijalnom tajniku te e im biti omogueno da to u dogledno i prikladno vrijeme ostvare. Provincijalni savjet potie i ohrabruje one nae zajednice pri kojima jo ne djeluje Karmelski Svjetovni red (OCDS) da se aktivno zauzmu za njegovu uspostavu pri tim zajednicama. Savjet takoer potvruje i poziva sve lanove Provincije da osobitu panju pojedinano i zajedniki posveuju promicanju zvanja. Rast kvalitete zajednitva u zajednicama i Provinciji i promocija zvanja i dalje ostaju najvanije zadae za budunost Provincije. Nakon razmatranja molbe jednoga subrata za financijsku potporu njegovim roditeljima koji su je potrebiti, odgovoreno je pozitivno. Zapisniar: br. Jure Zeevi, Tajnik Provincije
13
SVJETSKI MISIJSKI DAN 2009. NA RAZINI PROVINCIJE
IZVJETAJ O OBILJEAVANJU SVJETSKOG MISIJSKOG DANA NA RAZINI PROVINCIJE 18. LISTOPADA 2009. (Izvjetaj podnesen na Saboru Provincije) Kao i svake godine, tako sam i ove, u svojstvu provincijalnog promicatelja Misija OCD, svim naim mukim samostanima u provinciji, kao i enskim klauzurnim samostanima u Hrvatskoj, BIH i Sloveniji, poetkom mjeseca rujna uputio pozivno pismo, na duhovnu i promidbenu pripravu slavlja Svjetskog misijskog Dana 18. listopada 2009. Pismo je stiglo do svih upuenih adresa, no kako je u pojedinim samostanima organiziran i proslavljen Svjetski misijski Dan, mogu izvijestiti priori pojedinih naih samostana. samostana i upe u kojem su sudjelovala naa mlada braa bogoslovi i postulanti, te kolska djeca koje vodi naa katehistica Lujza Milodanovi i gospoa Ljiljana. Poetkom mjeseca listopada posebno su djeca molila Krunicu za Misije i pripremljeni su panoi u hodniku ulaska u na samostan, na kojima su prikazani svi kontinenti gdje borave i djeluju u misijama karmeliani i karmelianke. Svatko tko je prolazio kroz taj hodnik u crkvu imao je prigodu zadrati se i pogledati gdje sve karmeliani i karmelianke djeluju u misijama. U nedjelju, 18. listopada, u 10,30. sati slavili smo sveanu misu u naoj crkvi u kojoj su nai bogoslovi i postulanti sudjelovali kao itai, posluitelji i molitelji molitve vjernika za Misije. Pohvaljujem nau mladu brau koja su sve to pripremila i izvela na sabran i kreativni nain, to je kod naih upljana vrlo lijepo prihvaeno. Na toj misi skupljala se i milostinja za misije i to u veoj koliini nego prole godine. Osim milostinje, nai su vjernici uzimali i postavljene ekove pri ulazu i izlazu iz crkve i sami darivali za potrebe misija, tako da nam je i nedostajalo tih ekova. Na toj misi sakupljeni su prilozi je za nae Misije OCD. I kolska djeca nae upe darovala su za misije. Dio prikupljenog novca upnik je poslao u misijsku centralu nadbiskupije kao doprinos nae upe za ope misije. Usprkos tekom ekonomskom stanju sve zajednice nae provincije i velik dio sestarskih zajednica takoer su velikoduno darovale na ovu nakanu. Provincijalni ekonom, o. Dario mi je
to se tie naeg samostana Majke Boje Remetske u Zagrebu, mi smo se pripremali molitveno i promidbeno na razini
14
priopio da je i sama provincija poslala novac za 150 misnih intencija naoj malabarskoj provinciji u Indiji. Sve u svemu, mogu s radou ustvrditi da je misijski duh u naoj provinciji uznapredovao, kao i materijalni doprinos naim misijama. Pozivam sve priore naih samostana da i nadalje senzibiliziraju nau brau u samostanu i vjernike u svojim crkvama na molitvu, rtvu i materijalnu pomo kako to nae konstitucije nalau. Nadam se da e nai priori kua po svojim
samostanskim promicateljima misija OCD barem mjesec dana prije, jo are pripremati vjernike za Svjetski dan misija koji pada u mjesecu listopadu. Hvala svoj naoj brai i sestrama na suradnji i promicanju misijskog duha naega Reda, prema elji nae sv. Majke Terezije Avilske i sv. Male Terezije zatitnice Misija.
o. Mato Milo, prov. promicatelj Misija OCD
POETAK OBILJEAVANJA 50. OBLJETNICE DOLASKA KARMELIANA U HRVATSKU U REMETAMA, 12. RUJNA 2009.
POZDRAV PROVINCIJALNOG VIKARA O. ANTONIJA MARIJA IRKA
karmeliana u Hrvatsku elim Vas sve srdano pozdraviti. Lijepo je biti ovdje zajedno s Vama i prisjetiti se poetaka prisutnosti karmeliana u dragoj nam domovini Hrvatskoj. Pozdravljam Vas u ime o. Provincijala Vinka Mamia, koji nije u mogunosti danas biti s nama zbog slubenog boravka u Americi. On nam je ovim povodom poslao poruku, pa molim tajnika provincije o. Juru Zeevia da nam je proita (...) Hvala naem o. Provincijalu za upuenu poruku, osobito za njen sadraj. Pozdravljam sada u prvom redu sve lanove Hrvatske Karmelske Provincije sv. Oca Josipa, lanove provincijalnog savjeta, moju remetsku subrau i brau iz ostalih zajednica, prisutne oce priore naih zajednica u Somboru, Splitu, Krku i Bukom jezeru. Prior naeg karmelskog samostana sv. Josipa u Sofiji, u nemogunosti osobnog sudjelovanja, pridruio nam se svojom estitkom i molitvom.
Hvaljen Isus i Marija! 1. Potovani, na poetku programa obiljeavanja 50. obljetnice dolaska
15
OBILJEAVANJE 50. OBLJETNICE DOLASKA KARMELIANA U HRVATSKU
Pozdravljam poglavare i poglavarice bratskih i sestarskih redovnikih zajednica, predstavnike upnika susjednih upa naega dekanata, prijatelje naeg remetskog svetita i nae Karmelske zajednice. Osobito pozdravljam sve pripadnike nae karmelske obitelji s kojima smo vezani karmelskim vezama: nae drage sestre klauzurne karmelianke koje zbog svoje klauzure ne mogu biti fiziki ovdje s nama, ali su s nama povezane u duhu i molitvi, zatim nae drage sestre karmelianke BSI koje sudjeluju u naem programu, potom predstavnike Karmelskog Svjetovnog Reda i predstavnike naeg karmelskog Sustavnog Studija duhovnosti ovdje u Remetama. Kao to emo uti prva naa zajednica u Hrvatskoj jest upravo ova u Remetama. Stoga pozdravljam i predstavnike s ove konkretne lokalne, remetske razine: predstavnike upnog pastoralnog vijea remetske upe i pastoralne suradnike, predstavnike kole u Remetama ravnateljicu kole i vjerouiteljicu, te predstavnike dvaju remetskih kulturno umjetnikih drutava. 2. Na prologodinji Sabor provincije i Provincijalni savjet odluili su, vodei se naelima skromnosti i jednostavnosti, kroz razdoblje od 12. rujna 2009. do 19. oujka 2010. obiljeiti 50. obljetnicu nae prisutnosti u Hrvatskoj. Prvi datum, 12. rujna, vezan je uz na dolazak u Remete, a drugi datum, 19. oujka, vezan je uz osnutak naeg prvog samostana u Hrvatskoj, ovdje u Remetama. Vrijeme izmeu ta dva datuma bit e proeto i drugim prigodnim sadrajima kao to su duhovne obnove, konferencije, predavanja, liturgijska slavlja i slino.
3. Naa HKP-a danas ima est kanonskih uspostavljenih samostana u 4. zemlje: Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Bugarskoj. Broji ukupno 48 lanova. Svaka zajednica djeluje polazei od karmelske karizme u skladu s konkretnim okolnostima i potrebama sredine u kojoj ivi. Podruja rada karmeliana sezala su i seu od pastorala upe i svega onoga to on ukljuuje, preko pastorala duhovnosti, duhovnih vjebi i savjetovanja, duhovnih centara, kulturolokih aktivnosti i izdavatva, do djelovanja na obrazovnim ustanovama izvan Provincije i u Provinciji, primjerice u okvirima Sustavnog Studija Duhovnosti i slino. 4. elja nam je da ovo obiljeavanje poslui ne samo kao podsjeanje na nau 50-godinju prisutnost nego i kao poticaj na produbljenje vjernosti naoj karizmi i poslanju u ovoj hrvatskoj sredini i ire, kako bismo kao braa Blaene Djevice Marije od Gore Karmela s novom snagom ubudue to dosljednije, molitvom i radom sluili Bogu, Redu, Crkvi i naem narodu. To je i naa molitva, zato neka dobri Bog blagoslovi nau Provinciju, a sve nas i sve one koji su s nama povezani izruujemo zagovoru Kraljice i Majke Karmela, Najvjernije Zagovornice Hrvatske. Neka nas Ona uva da budemo prenosnici svete pobonosti, prijenosnici vjere, nade i ljubavi. Sada slijedi glazbena toka koju e izvesti nae sestre karmelianke BSI, a potom e nam na subrat o. Vjenceslav Mihetec izloiti predavanje o dolasku karmeliana u Hrvatsku i osnutku Karmelskog samostana Majke Boje Remetske. elim Vam svima dobrodolicu, ugodno se osjeajte meu nama sudjelujui u nastavku programa.
16
POZDRAVNA PORUKA PROVINCIJALA njima je bila grupa sjemenitarca koja je svakodnevno putovala vlakom u kolu na alatu. Bilo je to naporno, ali radosno razdoblje u kome se raala vjera i uvrivala nada u izrastanje Karmela u Hrvatskoj. Prvi znak ispunjenja ovog sna darovan nam je uoi Imena Marijina, 11. rujna 1959., kada smo, na prethodni poziv blaenog kardinala Alojzija Stepinca doli u Remete. Ugovor o ustanovljenju nove remetske zajednice potpisali su kardinal eper i tadanji general Reda, kasnije kardinal, Ballestrero. Tih se dogaaja danas na poseban nain sjeamo i za njih Bogu zahvaljujemo. U dananjem predavanju i govorima bit e puno toga reeno o povijesti naeg dolaska i djelovanja u Hrvatskoj. Stoga bih samo nakratko spomenuo nekoliko informacija i imena znaajnih na razini meunarodnih zbivanja u Redu i Crkvi. Kontakti Hrvata s Bosonogim Karmelianima puno su stariji od vremena naeg dolaska u Hrvatsku. Oni seu dublje i od vremena sluge Bojeg o. Gerarda i naeg samostana u Somboru, koji je osnovan 1904. Pouzdano znamo da je jo u vremenu prije obnove Reda, u 15. stoljeu, bilo karmeliana Hrvata u vie gradova u Dalmaciji. Bilo je i nekoliko biskupa karmeliana u Hrvata, od kojih spominjem samo Natalea Benia, biskupa Nina od 1436. do 1462. Austrijski arhivi svjedoe o Hrvatima koji su polagali svoje redovnike zavjete u Karmelu u 17. i 18. stoljeu, a dolazili su uglavnom iz sjevernih dijelova dananje
Boston, 10. rujna 2009. Potovane dame i gospodo, dragi sveenici, drage redovnice i redovnici! Srdano vas pozdravljam na poetku obiljeavanja 50. obljetnice dolaska karmeliana u Hrvatsku. Premda sam fiziki u Bostonu, gdje se nalazim na neodlonom slubenom putu, duhom sam i srcem u Remetama, sa svojom subraom i sa svima vama, sudionicima ovog za nau Provinciju i za lokalnu Crkvu, znaajnog dogaaja. Ovo je trenutak kada se s radou prisjeamo naih prvih koraka na tlu drage nam domovine. Karmeliani su u Hrvatsku zapravo doli jo u jesen 1958., u Hrvatski Leskovac, gdje su nas na godinu dana primile sestre karmelianke BSI. Na tome im i ovom prilikom od srca zahvaljujem. Danas se s ponosom prisjeamo onih dana kada je nekoliko naih redovnika skromno ivjelo udomljeno u prostorima te zajednice. S
17
Hrvatske. Gradianski Hrvat, o. Paulin (Filip) Vezdin, koji je uz hrvatski govorio jo desetak antikih i europskih jezika, bio je misionar u Indiji. Krajem 18. stoljea napisao je prvu sanskrtsku gramatiku. Jedan je od zaetnika komparativne filologije i autor 59 poznatih naslova iz raznih podruja znanosti onoga vremena. Njegovog se djela danas spominjemo jer je znanstveni i istraivaki duh jedna od bitnih karakteristika hrvatskih karmeliana sve do danas. Glede novije povijesti vrijedno je spomenuti da je na pokojni o. Ladislav Markovi bio dugogodinji profesor na Teresianumu u Rimu, gdje je predavao moralku, te bio vicerektor i ekonom zajednice. Na istom papinskom institutu o. Ante Stanti je predavao crkvenu povijest i imao specijalna predavanja za doktorande. Uz to, bio je najprije asistent vicerektora, a potom i vicerektor i rektor. Bio je takoer poglavar na Gori Karmelu i poglavar karmelianske zajednice u Haifi. U Rimu je boravio i Somborac br. Marijan, krsnim imenom Berthold, koji je samo mjesec dana nakon dolaska na Teresianum, 1943., umro od upale plua. Ondje je i pokopan. U Svetoj zemlji, na brdu Karmelu, o. Ivan Keravin bio je poglavar zajednice. Tamo je proveo punih 16 godina. Za vrijeme Drugog svjetskog rata ostao je sam u samostanu i tako u tekim uvjetima ouvao to predivno zdanje, koje je ujedno i kolijevka Reda. Nakon dolaska karmeliana u Hrvatsku, brat Stipo Dobo proveo je vie godina u Generalnoj kui te bio na slubi toj zajednici u srcu Reda. Br. Lovro Njaradi je dugo vremena ivo i djelovao u Bagdadu. O. Jakov Mami bio je profesor duhovnosti na Teresianumu. Na istom
institutu o. Vinko Mami je predavao mariologiju. O. Dario Toki bio je odgojitelj na Meunarodnom zavodu sv. Ivana od Kriza, takoer u Rimu. O. Jure Zeevi drao je predavanja s podruja ekumenizma na brojnim meunarodnim akademskim ustanovama. Ove godine iz Generalne kue se vratio o. Zdenko Krii nakon estogodinje slube u funkciji vicegenerala naega Reda. Uz ove, bilo je puno drugih inicijativa unutar Provincije koje su bile od meunarodnog znaaja, od kojih bih spomenuo samo Internacionalni seminar o karmelskoj mistici organiziran u Duhovnom centru sv. Ilije na Bukom jezeru 2007. godine. Na njemu je sudjelovalo preko trideset znanstvenika s etiri kontinenta. Zbornik sa ovog susreta jo uvijek trae profesori iz cijeloga svijeta. Na kraju, ne elei navoditi imena, samo bih spomenuo da je i ovih dana General Reda, o. Saverio Cannistra, traio dvojicu naih redovnika za novog rektora Teresianuma. Ova injenica govori sama za sebe, kako o percepciji najodgovornijih ljudi unutar Reda glede nae Provincije i njezinih lanova, tako i o meunarodnom ugledu koji uivamo u Redu i Crkvi. Dragi sudionici dananjeg jubileja, povijest jedne ustanove ine ljudi koji joj pripadaju. Naveo sam tek nekoliko imena, ograniavajui se na one koji su kroz due vrijeme na istaknutijim slubama neposredno pridonijeli meunarodnoj afirmaciji nae Provincije na razini Reda. No tu su i mnoga druga naa braa, koja nisam poimence spomenuo, a koji su davali svoje doprinose i na
18
meunarodnom i na drugim podrujima. Jedni bez drugih ne bismo mogli nita uiniti. Ta nas svijest potie na uzajamnu zahvalnost. Kao provincijal Hrvatske karmelske provincije zahvalan sam ponajprije Bogu i Blaenoj Djevici Mariji za sve nae prethodnike kojima dugujemo to to moemo slaviti dananju obljetnicu.
Zahvaljujem svoj svojoj subrai na predanom radu i ljubavi koju ugrauju u rast i napredak Provincije i Crkve u cjelini. Zahvaljujem i svima vama koji ste danas doli podijeliti radost s nama. Neka vas blagoslovi Bog, a Blaena Djevica Marija, Majka i kraljica Karmela, neka vas vazda prati svojim zagovorom. Va o. Vinko Mami, provincijal
PEDESETA OBLJETNICA DOLASKA REDOVNIKA KARMELIANA U HRVATSKU Prigodno predavanje o. Vjenceslava Miheteca jubilej, oprosna godina. Te jubilejske godine neka se svatko vrati na svoju oevinu. Vrite moje zakone i moje naredbe: vjerno ih provodite u djelo pa ete u sigurnosti ivjeti na zemlji. Budete li ivjeli prema mojim zakonima, odravali moje zapovijedi i u djelo ih provodili, davat u vam kie u pravo vrijeme, te e moja zemlja raati rodom, a stabla po polju donositi plodove." Karmel - mogue najjednostavniji prijevod tog naeg "korijena" jest RASADNIK. Zovu ga brdom sv. Ilije (debel mar 'eljas). Radi se o gorskom bilu od grada Haife do Megida. (1) Prva knjiga o kraljevima izvjeuje nas da je na vrhu toga brda dolo do obrauna izmeu proroka Ilije i Baalovih proroka. (2) Na Karmelu je boravio neko vrijeme i prorok Elizej. (3) Tekstovi St. Zavjeta Karmel veliaju zbog njegove ljepote (4) on je mjesto molitve i rtve. (5) Kad bi Karmel venuo, bio bi to znak unitenja. (6) Karmelske spilje sluile su razbojnicima za skrivanje (7), ali i ljudima eljnim mira
Jubilejska godina (Lev 25, 8 ) " A onda zaori na trubu! Tu pedesetu godinu proglasite svetom. Zemljom proglasite oslobaanje svim njezinim stanovnicima. To neka vam bude
19
i Boje blizine za ostvarenje njihovog poziva da budu Boji. (8) Novi Zavjet ne spominje Karmel. Ne znam otkud korijen legendi da su Josip i Marija maloga Isusa vodili u etnju izlet, na Karmel, u posjetu pustinjacima. Mogue negdje u apokrifima. Kriarski vojnici iz Europe otkrili su Karmel i njegove pustinjake, pridruivali im se i ostajali doivotno. Sv. Iliju su zvali svojim ocem, tj. uzorom koji su slijedili u molitvi i pokori. Kad je Crkva odredila da pustinjaci zaive u zajednicama (cum venire), najpodesnija je bila dolina potoku AIN ES SIAH (9), koji je dobar dio godine bio suh, a vodu je davao u izobilju veliki izvor nazvan Ilijinim vrelom. Dobili su i Pravilo ivota od Jeruzalemskog patrijarha Alberta, vjerojatno takoer biveg lana Zajednice, koji je boravio u oblinjem Akkunu.(10) Jeruzalemsko kraljevstvo, (koje je prestalo postojati 1291, padom spomenutog grada Akkona), omoguavalo je Karmelianima ivot i rast, tako da su samostane imali i na Galilejskom jezeru. Prodori i jaanje muslimanskih oduevljenika prisililo je i karmeliane da krenu na put Europe i to preko Cipra. Najvie ih je zavrilo u Engleskoj gdje su im se pridruili muevi eljni karmelskoga puta k Bogu. Tu se dogaa imun Sotck (ne zna se godina roenja ni smrti) i kapular (1251), zatim Avignonska potvrda Reda. (11) Karmeliani izvan Palestinskog Karmela, imaju zadatak graditi Karmel u sebi i svojim zajednicama. Teak zadatak. Uspjesi i nesnalaenja. este obnove ivota. Protestantizam izaziva Protureformaciju. Ostatak Katolike Crkve se
obnavlja. Izazov i za Karmeliane. Poinje sv. Terezija iz Avile. (12) Uz nju je Ivan od Kria. (13) Kroz iglene ui se probija obnovljeni Karmel. Polako i sigurno obuzima Europu i svijet. Terezijanski Karmel preko Poljske, Austrije i Madarske dolazi i u nae strane. Najprije u Baku. Madarska provincija gradi Zajednicu u Somboru 1904. (14) Ona tijekom 45 godina proivljava dva svjetska rata. Malo Austrougarska, malo Jugoslavija, Madarska pa opet Jugoslavija. Zajednica "ivi" Pravilo Karmela. Uz brau madare i nijemce stasaju i Hrvati (okci i Bunjevci). Novicijate obavljaju u Austriji, Madarskoj i Poljskoj. Neki odlaze na dalju pripremu za Karmel i sveenitvo u Italiju i Svetu zemlju. Dosta mala zajednica ostaje ivjeti u Somboru pod izravnom upravom Vrhovne uprave u Rimu. Poglavar i ravnatelj duhovnog hoda zajednice je o. Gerard od sv. Stjepana kralja Stanti, rodom Bunjevac, Hrvat, sa urina, itav niz godina. Za njegovog poglavarstva javlja se misao izlaska u Hrvatsku. Zahvaljujui karmelskoj treoredici, njegovoj roakinji (15), kupljeno je zemljite na zagrebakoj Trenjevki, a on je osobno o svemu razgovarao i dogovarao s mladim zagrebakim nadbiskupom Alojzijem. (16) Dogodio se II. svjetski rat. Sve je obustavljeno. Sombor dospijeva pod Madarsku dravu i provinciju. O izlasku u Hrvatsku vie se ne zbori. Po zavretku rata Sombor je ponovno u okrilju Jugoslavije. Zajednica iskljuena iz madarske provincije, ponovno je pod Vrhovnom upravom. Braa Hrvati iz Italije i Svete zemlje ne mogu u Sombor. Somborski samostan je veim dijelom
20
zauzet i pretvoren u dom za srednjokolce. No zajednica se snalazi. Uzase ima brojni Svjetovni red, u dobrim je odnosima sa svjetovnim klerom. Sveano slavi 1951. Sedmu stoljetnicu kapulara.
ukoliko bi vam to bilo potrebno i po volji." Odgovor na ovo pismo nisam naao. (17) S dvojicom zavjetovane brae klerika (Alojzijem i Jerkom) odlazi u akovo gdje oni pohaaju bogoslovlje. Obojica zamalo naputaju Karmel. Veliko iskuenje. alost. U tom razdoblju iz Rima se vraa o. Ladislav od Majke Boje, Markovi. Stavljaju se u vezu sa sestrama Karmeliankama u Brezovici. One su pak u tajnoj vezi sa zatoenim Ordinarijem u Kraiu. Javljaju mu to ele Karmeliani, kojima je obeao prijem u svoju biskupiju da budu duhovna pomo sestrama. Misao pada na Remete. "Za Remete se jako zanimaju Karmeliani iz Sombora. Htjeli bi ovamo u Hrvatsku. Najprije doao ovamo u izvide jedan, koji se vratio iz gore Karmela, a sredinom listopada dvojica. Ja sam im rekao, ako e dobiti Remete koji redovnici, onda e to biti Franjevci iz Kaptola 9. Tako smo zavrili." Ovo je prvi spomen Karmeliana u upnoj remetskoj spomenici upnika L. Rusana 9. Studenoga 1955. (18)
Remete danas
Znaajne promjene poinju se dogaati 1955. Povratkom o. Ivana od Karmelske Gospe, Keravina. O. Ivan pie iz Sombora 31. kolovoza 1956. remetskom upniku mons. L. Rusanu. Izmeu ostaloga stoji: "Preasni gospodine nalazimo se u neprilici radi nauka naih dvaju klerika. Slobodni smo vas zamoliti da li biste nam mogli izii u susret ovu kolsku godinu 1956/57. Radi se naime o etiri redovnika: jedan otac, dva klerika, i jedan brat. Svu ostalu opskrbu preuzimamo na sebe, dok bi vam sveenik mogao biti i na uslugu,
Za Remete ima jo zanimajuih se. ita se dalje: "11. oujka 1956. Doao vizitator Lazarista s molbom, da primim pet djeaka i jednog sveenika, koji bi studirali u Zagrebu. Kako je to bilo izmeu rane i poldanje mise, nisam imao vremena misliti, pa sam mu obeao. Naknadno sam mu javio to bi sve ovdje trebalo prije pregraditi i da ja imam sa UDBOM 2 puta godinje posla. Drim da su odustali, jer se ne javljaju."(19) Na kraju 1956. Godine upnik je ubiljeio u spomenici: "Ja sam ve davno govorio odluujuima da se poslije mene
21
dadu Remete naim Franjevcima, to bi oni i uzeli radi svoje kole i podmlatka. Oni su u tom smislu predali molbu. Za Remete su se oduevili Karmeliani iz Sombora. Mislim, da su doli na to preko Karmelianki iz Brezovice. (20) Govor o Karmelianima doao je i do Franjevaca. upnik 29. oujka 1957. biljei: "P. Provincijal Damjan govorio je s preuzvienim Koadjutorom o Remetama. Preuzvieni je poeo. Izgleda da je neto obeano Karmelianima. Ja sam obavio devetnicu." (21) Poeli su se javljati i glasovi iz biskupije. Jedan upnik izmeu ostaloga pie: "Netko je bio donio ovamo vijest da se spremate u mirovinu i da predlaete redovnike s K. za R. Ne bi bilo zgodno. Neka se najprije okuaju na Kordunu i Lici. To bi vie odgovaralo duhu asikoga siromaka. Bratski vas pozdravljam i duboko potujem."(22) ujmo jo jedan glas: "ujem za promjene u Remetama i estinama. Ne znam je li tako? Da dolaze religiosi u jednu i drugu upe. Velik sam prijatelj redovnika i njihovog duhovnog stalea, ali sam ipak zauen, da u cijeloj nadbiskupiji nije bilo dostojnog i asnog sveenika, koji bi sa srcem i duom u iskrenom nastojanju i savjesnom radu mogao nastaviti duhovno pastirstvo u ovim upama. Ne znam tko je tako htio. Pa me vi unaprijed ispriajte, ako bi bilo u emu vas tangirao. Mislim, naime, ako nema takovih sveenika, koji bi preuzeli takove upe, onda je neija dunost da ih bude i mnogo da ih bude. Moda nije daleko, da e se nai sveenika nae dijeceze samo u Nori selu, Sveticama, untiu, Petrovskom i
slino. To je moja impresija bez ikakve tendencije, mjerodavnosti i vaenja. Tek toliko da vam iznesem svoj dojam o tome"(23) Nakon svega ovoga upnik 1957-mu godinu u spomenicu zavrava slijedeim rijeima: "ako upu iza mene dobiju Franjevci s Kaptola, onda e oni moi mnogo popraviti. Iz Remeta autobus, i iz Dolja tramvaj puno prazne upnu crkvu. Ne smije se zaboraviti da su Remete periferija grada Zagreba."(24) upnik je zabrinut za duhovno dobro vjernika. Malo ga tko slua. U svoj zabrinutosti poetkom kolovoza 1959. pie: " ali to u. Moda e ih moji nasljednici lake dobiti. Velim nasljednici, jer su Remete jo prije 3, ako ne i 4 godine obeane Karmelianima iz Sombora kao pravom Marijinom Redu. Ako to bude za moga ivota, onda sam nakanio do smrti upnikovati."(25) Poglavar samostana u Somboru o. Vilko od sv. Alberta, Doroti, 8. kolovoza iste godine izmeu ostaloga pie; "Drago mi je, da vas je Bog i Majka Boja iza mnogih vaih molitava nadahnuli, da pozovete nas Karmeliane i Vae svetite i Va samostan. Neka Vas nebeska Majka ve ovdje, a naroito u vjenosti obilno nagradi Ve od sada predajem na mladi Karmel u ruke Majke Boje Remetske i pun sam nade, da e uz Vas, Presvijetli, taj na mladi Karmel ui u jo dublje tovanje Nebeske Majke."(26) To je odgovor na pismo koje upnik Rusan uputio Karmelianima u Sombor. To pismo, na alost, nije ouvano. Iz usmene predaje znam da je pisalo "predajem vam sve i sebe. elim ostati upnik do smrti." O. Ladislav je bio u Remetama i o svemu
22
obavijestio preuzvienog Koadjutora, kojega je takoer posjetio. Naime, i zatoeni Ordinarij Alojzije i koadjutor eper nisu eljeli upnika Rusana, kojemu je tada bilo sedamdeset i osam godina, uznemiravati. Mislili su izvrenje odluke ostvariti nakon njegove smrti. No kad je upnik uo da je to volja njegova Ordinarija, kojemu je bio savjetnik, rekao je i napisao u nareenom pismu: " ako je to volja moga Ordinarija onda je i moja. "To je prenio i Franjevcima. Svojoj sinovici . sr. Josipi, od Dj. Isusa, Rusan karmelianki Boanskoga Srca je rekao, to mi je ona vie puta ponovila: "uinio sam to zato da mi Majka Boja ne bi prigovorila da sam zaprijeio dolazak karmeliana u Remete i odgoj njihova podmlatka." O. Vilko najavljuje 14. kolovoza 1959. Dolazak svoj i o. Ladislava u Remete radi dogovora. " Ja se vrsto ufam, da e nas dragi Bog i Nebeska Majka voditi u rjeenju pitanja na sve veu ast Njegovu i presvete Majke. Naravno, bez potekoa ne moe nita biti; a ako se netko ljuti na Red Gospe Karmelske mislim da srdba nee biti opravdana, jer niti Vi, a niti na Red ne inimo nikome nikakve nepravde niti materijalne tete. Naprotiv, mislim, da e iz razvitka Karmelskoga Reda biti koristi" (27) upna spomenica biljei: "18. kolovoza sam pisao Karmelianima, da mogu doi. Pisao sam im zbog toga to im je Remete obeao Uzoriti i Preuzvieni Koadjutor, poslije moje smrti. Da ne trebaju ekati i da mogu poeti s podmlatkom ne mogu uzeti na savjest, da to bude istom poslije moje smrti. (28)
U Remete dolazi o. Ivan koji je ve u Leskovcu sa skupinom sjemenitaraca, radi dogovora o seobi. On je o tome obavijestio o. Poglavara u Somboru, o. Vilka, koji 31. kolovoza pie upniku u Remete: " vrlo sam vam zahvalan na vaoj ljubeznosti i gostroprimstvu. vrsto sam uvjeren, da se neete razoarati u lanovima naega Reda i da e cijeli poduhvat biti na veu slavu Boju i Njegove Presvete Majke. Kako ste saopili o. Ivanu, iz Sombora emo krenuti tako, da 10-tog rujna stignemo k vama sa stvarima. Doi emo sa malim kamionom i sve stvari emo prenijeti iz Leskovca" (29)
Presvijetli upnik je bio zabrinut za zabrinutost onih koji dolaze, pa je pisao Poglavaru u Sombor kako bi ipak trebalo kuu prije dolaska pripremiti i izvriti kakve pregradnje. On je iznio, vjerojatno i koliko bi to kotalo. Bila je to svota o. Vilku neprihvatljiva, pa mu on pismeno odgovara, da on sada tih novaca nema i da
23
idemo u ono to imamo i kako moemo, a u hodu e se sve rjeavati. Dodaje da e on s majstorima razgovarati . (30) Znam da su sve radove izvodili majstori iz Sombora, jer su bili puno jeftiniji. (Bio je to o. Vilko.) Nakon svega toga u Spomenici nalazim ubiljeeno: "10. Rujna doselili su Karmeliani stvari za djeake. 11. rujna doao je p. Ivan Keravin prefekt djeaka, kuhar br. Mirko i 9 djeaka. Moj prasinovac i prasinovka odselili. 12. rujna odselila moja nevjesta Bara, koja mi je vodila kuanstvo kroz 11 godina. Svi su teko odlazili." (31) Ovo su imena sjemenitaraca ovdje: V. razred: 1. Bencek Ivan, sin Ivana i Katarine Bencek; ro. 21. XII. 1943. u selu Plee, upa Gornja Jelenska. 2. Bukvaevi Adam , sin Mate i Kate r. Kovaevi; ro. 23. I. 1944. u akovakoj Satnici, upa akovo. 3. Filipovi uro, sin Ilije i Ane r. Kosi; ro. 1. X. 1941. u Boku, upa Otra Luka Bok (Vrhbosna). 4. Jung Stjepan, sin Nikole i Julijane r. Horki; ro. 21. X. 1943. u Bakom Monotoru. 5. Mami Slavko, sin Marka i Milice r. uri; ro. 10. VI. 1944. u selu Zidine, upa Grabovica (Mostar). 6. Pitinac Antun, sin Roke i Janje r. Petrovi; ro. 2. VII. 1944. u akovakoj Satnici, upa akvo. 7. uvardi uro, sin ime i Janje r. Zetovi; ro. 26. III. 1944. u Somboru. /VI. razred/.
8. Ili Antun, sin Augustina i Marije r. Beli; ro. 26. III. 1944. u Vikovcima (. akovo). 9. oki Ivan, sin Stjepana i Milke r. uri; ro. 24. IX. 1942. u Orubici. Ispovjednik im je upnik Leopold Rusan, koji eli i moli, da svi djeaci dou do zavjeta i oltara. (32) Odmah po dolasku Poglavara, o. Vilka, sloen je kratki ugovor po kojem Karmeliani odmah preuzimaju na uivanje upnu nadarbinu i sve trokove oko nje. Potpisnici su upnik Rusan i poglavar o. Vilko. (33) Ve 20. rujna preuzvieni Koadjutor eper pie i estita: "ujem da su se oo. Karmeliani ve oselili. Gratias Deo et Tibi! Morat u jednom doi da vidim." Ujedno preuzvieni moli da karmeliani preuzmu ulogu ispovjednika novakinja sestara Keri Boje ljubavi i Brezovici. (34) Koncem studenoga mjeseca u Zajednicu dolazi iz Sombora br. Pavao od Prakog malog Isusa, Horvat, kojemu je povjereno gospodarstvo. Tako je zajednica nastavila svoj ivot pod upravom poglavara iz Sombora, o. Vilka od sv. Alberta, Dorotia. Da je dolazak karmeliana u Remete bio znaajan dogaaj i z a Vrhovnu upravu Reda svjedoi dolazak Vrhovnog poglavara mnp. o. Anastazija od presvete Krunice, Ballestrera. Spomenica biljei: "15. oujka doao je iz Rima general karmeliana. ovjek je vrlo ugodan i dorastao svojoj slubi." (35) Vrhovni poglavar je doao urediti odnose izmeu Uprave Reda i zagrebake
24
nadbiskupije. Sastavljena je isprava o osnutku na temelju molbe Vrhovnog poglavara pod naslovom: "Erectio canonica domus religiosae Fratrum Discalceatorum Ordinis B.M. Virginis de Monte Carmelo. In Archidioecesi Zagrabiensi apud Sanctuarium B.M.V. sub titulo "Mariae Remetensis" in pago Remete existens." Molbu je preuzvienom nadbiskupu koadjutoru uruio o. General na Josipovo 1960. Molba je prihvaena i istog dana je izdana isprava o utemeljenju samostana. (36) Kako su karmeliani primljeni u Zagrebu i od upljana, nema znaajnijih biljeki. upnik je u spomenici zabiljeio 22. svibnja uz srebrni jubilej brata Pavla (25-a obljetnica zavjeta): "Brat Pavle imao srebrni jubilej. Narod je primio lijepo." (37) upom je nastavio upravljati upnik presvijetli gospodin, kanonik, dekan remetskoga dekanata i kuni prelat Njegove Svetosti Leopold Rusan. Vjerojatno se je bilo povuklo pitanje upnika nakon njegove smrti, jer nadbiskup eper 21. lipnja 1960. Karmelianima alje slijedei dopis. "U vezi s vaim dopisom od 20. o. mj. izjavljujem da sporazumno i uz pristanak sada pokojnoga naega kardinala Dr-a Alojzija Stepinca imam namjeru da upu Majke Boje u Remetama, kad jednom bude vakantna povjerim i inkorporiram redu Bosonogih karmeliana, dakako uz uvjet da Sv. Stolica dade za to svoj pristanak." (38) Kako ne bi bilo potekoa i kako bi se sve odvijalo u redu napravljen je ugovor izmeu upnika Rusana i o. Vilka u ime Zajednice. Ugovor je potpisan 31. srpnja
1960. Spomenuti ugovor je potpisan na Duhovnom stolu i odobren. Duhovni stol alje potvrene primjerke ugovora uz pripomenu: " da upni dvor (ostatak pavlinskog samostana, moja napomena) u Remetama u duhu i smislu pismene izjave prezuzv. gosp. Nadbiskupa Ordinarija nije postao samostan, ve ostaje i dalje sa naslovom rkt. upni dvor u Remetama sa svim upnim zemljitem i gospodarskim zgradama vlasnitvo rkt. upe Remete. Ovo ste duni priopiti redovnikoj zajednici Karmeliana pozivom na ovaj dopis. Sve ove promjene upiite u spomenicu. Potpisnik je Generalni vikar u z. Dr. Hren. upnik je bez komentara dopis prepisao u Spomenicu. (39) U studenom mjesecu pristupilo se preureenju tavanskih prostorija za potrebe sjemenita i klerikata. Iz Sombora je upuen zahtjev mnp. o. Generalu da vrati o. Antu Stantia jer nema tko preuzeti ulogu odgajatelja u klerikatu. Dopis je poslan 27. lipnja 1961. iz njega vidimo stanje u Zajednicama: u Somboru su 4 sveenika, 5 novaka, 3 brata laika. U Remetama su: 1 sveenik, 5 klerika, 3 brata laika i 8 sjemenitaraca. upnik u spomenici na kraju 1961. pie: "Bog i Majka Boja neka ih vode konanom cilju." (40) Prve tri godine mlada zajednica je preivjela veoma teko. O Ivan je najvie sam i sa sjemenitarcima i klericima. O. Marijan u tom vidu nije od velike pomoi. U materijalnom pogledu stoji jako loe. Somborska zajednica nije u stanju izdravati obje kue. Pomilja se na obustavu primanja kandidata, dok zavjetovani klerici ne budu zareeni i osposobljeni za rad. Do toga ipak nije
25
dolo. eljno oekivani o. Ante umjesto u Remete imenovan je u Rimu rektorom Meunarodnog zavoda Reda. Tako ostaje do 1963. (41) Te godine konano dolazi o. Ante. (42) U kolovozu umire upnik Rusan. (43) Karmeliani preuzimaju upu, kako je obeao Nadbiskup eper. Sada zapoima novo razdoblje za Karmel u Remetama. Razdoblje od 1963. do 1975. Obiljeeno je polaganim rastom Zajednice u svakom pogledu. Klerici odlaze na studij u Italiju nakon odsluenog vojnog roka u JNA, jer prije se nije mogao dobiti "crveni Paso". Javljaju se i prvi reenici. O. Anzelmo je zareen 1965, (44) a o. uro 1967. (45) O. Anzelmo odlazi u Sombor jer je bio jedini sveenik madarske narodnosti, a o. uro ostaje u Remetama. Slijedee godine u Rimu biva reen za sveenika o. Drago, (46) tj. 1968, a onda 1971. u Remetama o. Jakov. (47) Vei broj sveenika omoguio je i snaniju prisutnost karmeliana u Hrvatskoj. Braa ne djeluju samo u Zagrebu ili pak u Somboru, ve su traeni i po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Odgojni rad je podignut na viu razinu a i kvalitativno je produbljen. Mlada zajednica nije bila poteena neminovnih ekstremizama mladosti. Trudei se ivjeti karmelsku karizmu ila je vie naprijed nego nikud ili nazad. upnik vidi kakve su stambene prilike. Poduzima korake za povrat upnoga doma uz samostan. Dom je oduzet bez obrazloenja 1945. Postupak je bio veoma muan. No, zahvaljujui gradonaelniku Holjevcu i sposobnostima odvjetnika Kuntaria 1963., dom je vraen. Karmeliani ga odmah preureuju za svoje potrebe. Darom jedne somborske
darovateljice (48) sve je privedeno k upotrebi za ivot sjemenita i potreba Zajednice. Dobivena je i vjeronauna dvorana. Moemo rei otvorilo se novo razdoblje ivota zajednice. Temeljnu boju tom razdoblju dali su oo. Ladislav, Ivan i Ante st. Oni su u tom razdoblju vodili Zajednicu koja je u upravnom pogledu "Povjerenitvo vrhovne uprave". Samostan je dobio potvreni dnevni red i uspostavljena je klauzura. (49) upni pastoral, iako naa subraa nisu bila pripravljena na takav oblik rada, jer svi su odgajani i odrasli u strogo karmelskim ozrajima, ipak dobro su se snali i biskupijski vizitatori hvale njihov rad. Razvija se i karmelski pastoral. Braa su traeni voditelji duhovnih vjebi po samostanima i duhovnih obnova po upama. Budnim okom se bdije nad molitvenim ivotom u zajednici. Braa u odgoju i dalje se alju na uilita Reda u svijetu. Stiu ne samo naslove, ve i dobro znanje, koje po povratku ugrauju u rad. Moemo rei da je kriza prebroena. Tijekom toga razdoblja bilo je vie pokuaja osnutka jo jedne kue. Petnaest godina nakon osnutka Remeta odlazi se u okolicu Splita u upu Stobre od koje nadbiskup Frani odvaja podruje Kamen i daje ga Karmelianima kao novu upu. Pomalo se stvaraju uvjeti za Semi ili Poluprovinciju. Slijedee razdoblje zapoima 1984. Godine izborom o. Jakova za povjerenika (comissara). Sretna je okolnost to je vrhovni poglavar Reda o. Filip koji je u svom prvom pohodu Remetama uoio mogunosti, ali i dao sredstva. Tako je gospodarski prostor pretvoren u odgojni. Radom zapoima Institut za kransku duhovnost kojega je ve 1986. otvorio i
26
blagoslovio biskup Koka, veliki prijatelj nae subrae i Karmela. General Filip je uoio i potrebu dogradnje samostana, na emu je ivo poradio o. Jakov i 1991. Novogradnju je blagoslovio na svetkovinu Velike Gospe kard. Kuhari i sada ve slijedei general Camillo. Zgrada i ustanova instituta posluila je za irenje karmelskoga apostolata. Institut je privukao mnoge mlae ljude eljne znanja i duha. Zajednica Karmela je postala sve prisutnija i poznatija. Vrhovni poglavar podigao je zajednicu najprije na Semiprovinciju a 1990. na provinciju. Veoma zasluan za promicanje je pokojni generalni vikar o Bruno Zomparelli. Za prvoga provincijala izabran je o. Zdenko. Svakako je uzdignut na stupanj provincije veliko priznanje, ali tim inom Vrhovna uprava Provinciju preputa vlastitom hodu. Sada ono to je provincija dobivala od Vrhovne uprave treba stjecati sama, jer je samostalna. Sve se to dogaa u vrijeme Domovinskoga rata. Hrvatska drava i naa Provincija su vrnjakinje i zajedno kroe kroz sva iskuenja, ali ne podlijeu. Provincija ima svetite Majke Boje Remetske, Zagovornice Hrvatske i Ljekarne nebeske, a po karmelianima i Majke Kraljice Karmela. Razvija se pastoral svetita. Kvalitetna ispovjedaonica i propovjedaonica vraaju svetitu prijanji ugled. Mnogi putnik se zaustavlja, podie oi, uoava zvijezdu spasenja i okrijepljen nastavlja putovanje. Materijalnu obnovu svetita karmeliani su sustavno zapoeli 1974. Traje do danas. I trajat e. Batina se odgovorno uva. Ono to Zajednica kuha u svagdanjoj molitvi, vjernicima, upljanima, hodoasnicima prua u svetitu, ne samo
na velika protenja, ve i svagdanom. Svetite ne ine zidovi, ve zajednica koja moli. Tako Remete postaju i Marijanskim svetitem provincije. Remete ponovno prekorauju svoje granice 1996. Osnutkom kue u Krku. Krki biskup Bozani 30. Studenoga 1996. blagoslivlje novoosnovanu kuu i Zajednicu u Krku. Bit e to kua Novicijata i odmora za brau. Prijelaz u tree tisuljee obiljeili smo gradnjom karmelskog sredita na Bukom jezeru u upi Grabovica Mostarskoduvanjske biskupije. Na svetkovinu sv. n. o. Ilije, proroka 2006. posvetio je glavni oltar i blagoslovio crkvu sv. Ilije mostarki biskup dr. Ratko msgr. Peri, a samostan i pastoralno sredite blagoslovio je istoga dana vrhovni poglavar Reda o. Luis. Tako se je Karmel presadio i na tlo Bosne i Hercegovine. Na zahtjeve Vrhovne uprave provincija je preuzela osnutak kue u glavnom gradu Bugarske, Sofiji 2003. godine. I to su zapoela dva sveenika iz remetske zajednice. U pedesetogodinjem hodu Karmel u Remetama,matina zajednica u Somboru nastavila je svoj ivot i rad. Proslavila je stoljetnicu djelovanja 2004. Godine. Iznjedrila je slugu Bojega o. Gerarda od sv. Stjepana kralja, jedinog kandidata za oltar Subotike biskupije. Provinciji je dala 3 sveenika i 3 brata laika. Zajednica u Splitu presaena iz Remeta 1975. po o. Jakovu i o. Ivanu te br. Andriji. U 34 godine dala je Provinciji jednoga sveenika, 1. klerika i 1 postulanta. Polako gradi novo karmelsko sredite na brdu Vidovcu i od poetka vodi upu sv. Mihovila.
27
Od samoga poetka zajednica je cjelovito pastoralno skrbila i za podruje "Barutane" - Sirobuje koje je 1989. izdvojeno iz upe Kamen u samostalnu upu Sirobuja i povjereno dijecezanskom kleru. Bogosluja i vjeronauci uglavnom su se odravali u samostanu sestara karmelianki Boanskog Srca Isusova.
Zajednica u Remetama, matina za sve nabrojene tijekom pedeset godina, danas ima 15 konventualnih sveenika dok je esnaesti u Njemakoj i 4 brata laika. U odgoju ima 4 bogoslova i dva postulanta, te najnovije jednoga kandidata i jednoga sjemenitarca. Dala je provincija i sveenika. (54) Karmeliani su u Remete doli za vrijeme pape Ivana XXIII. Dalje su nas pratili pape Pavao VI. Ivan Pavao I, Ivan Pavao II, te sada Benedikt XVI. Remete je potvrdio i samostan ustanovio Vrhovni poglavar o. Anastasio Bauestrero do 1967, a za njim do 1973. o. Michelangelo od sv. Josipa, zatim do 1979. o. Finijan Monahan. Od 1985. do 1991. o. Filip Sainz de Baranda, a onda do 2003. o. Camillo Maccise, a do 2009. o. Luis Arostegui. A sada je na elu Reda o. Severio Eanistra. Dolazak karmeliana u Remete na upni dvor odobrio je zatoeni Ordinarij dr. Alojzije kard. Stepinac, a samostan je s generalom Anastazijom osnovao Ordinarij koadjutor dr. Franjo eper. Zatim je bio nadbiskup Franjo kard. Kuhari i danas nadbiskup kard. Bozani. Sa strane Vrhovne uprave samostanima u Somboru i Remetama upravljali su povjerenici vrhovne uprave (kasnije komisari) od poetka Remeta do 1960. o. Vilko Doroti; 1963 1969. o. Ladislav Markovi; 1969 1972. o. Ivan Keravin. (50) Od 1975 1984. Komisar provincijal bio je o. Ante Stanti. Od 1984 1987. komisar je bio o. Jakov a od 1987. Podignuti smo na stupanj Semiprovincije pa je od 1987 1990. Slubu semiprovincije vrio o. Jakov.
Kua otaca karmeliana u Splitu od 1975. do 2008.
Zajednica u Splitu je pokazala veliku skrb za izbjeglice i prognanike kojih je tijekom rata bio veliki broj na teritoriji upe. Zajednica u Krku, presaena iz Remeta po o. Zdenku i o. Ervinu te br. Nikoli, danas je kua novicijata i odmora za brau i goste, sa tri sveenika i jednim bratom. Zajednica na Bukom jezeru zapoela je ivot 2006. godine s oo. Vinkom, Dominikom, Zvonkom i br. Vladimirom. Zajednica u Sofiji zapoela je ivot 2003. s oo. Tadejom i Srekom. Braa tamo oblikuju karmelsko sredite. Prevode djela naih otaca na Bugarski jezik i vode duhovnu brigu za sestre bosonoge karmelianke. Imaju 1 bogoslova.
28
1990. na Provincijalnom Kapitulu smo uzdignuti na stupanj Provincije. Prvim provincijalom je izabran o. Zdenko Krii. 1996 2002. provincijalom je o. Vjenceslav Mihetec. 2002. provincijalom je izabran ponovno o. Zdenko, koji je za godinu dana izabran na generalnom kapitulu za Generalnog vikara (tj. zamjenika vrhovnog poglavara). Ponovno je sazvan prov. kapitul na kojemu je za provincijala izabran o. Jakov, te mu izbor ponovljen i 2005. Na prov. kapitulu 2008. na tu je slubu izabran sadanji provincijal o. Vinko Mami. Remetskom kuom tijekom 50 godina upravljali su kao povjerenici a onda kao priori: 1959 1963. o. Ivan; od 1963 1969. o. Ante St.; od 1969 1972. o. Vilko Doroti; od 1972 1975. o. Ivan Keravin; od 1975 1978. o. uro Filipovi; od 1978 1984. o. Vjenceslav Mihetec; od 1984 1990. o. Zdenko Krii; od 1990 1993. o. Anelko Jozi; od 1993 1996. o. Vjenceslav Mihetec; od 1996 1999. o. Zdenko Krii; od 1999 2002. o. Jakov Mami; od 2002 2005. o. Franjo Podgorelec; od 2005 2008. o. Vjenceslav Mihetec; od 2008. o. Antonio Mario irko. Remetskom upom od 1963. Do danas upravljali su slijedei karmeliani: o. Ivan Keravin, o. Ante Stanti, o. Josip Orekovi, o. Vjenceslav Mihetec, i o. Anto Kneevi. Provincija je uvijek radila na znanstvenom odgoju svoje brae. Braa su slana na uenje jezika po Europi. Neki su ostajali i na studiju teologije najvie u Rimu na Terezijanumu, a jedan u Beu. Sv. Terezija, majka naa, jako se je bojala neukih sveenika i kae da us joj
poluueni jako nakodili. Stoga se je u Redu uvijek dralo do kolovanosti brae. Naa braa danas djeluju na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, ali i na drugim visokim uilitima. Posebna im je briga na Sustavni studij duhovnosti koji se dogaa u Remetama. Tu radi 5 doktora znanosti i 10 magistara znanosti. I za svetite M.B. Remetske njihova je prisutnost znaajna. Trojica od magistara zamalo e doktorirati. Evo, ono to je blaeni Alojzije poelio prije pedeset godina dolim karmelianima da budu: Vjerni uvari "Fidellssmi cusdodi" svetita Najvjernije Majke, svetita koje mu je bilo jako na srcu, zatim blagoslov i dobre elje nadbiskupa epera i drugih Bojih ljudi, polako se ostvarilo i ostvaruje. Zahvala koju slijevamo u zamalo slavljenje Euharistije, neka bude Bogu, na daru dobrih ljudi: Sestara Karmelianki BSI koje su siromatvo Leskovca dijelile zajedno s nama razumijevanjem i dobrotom sr. Jelene tada provincijalne glavarice, te sestara Angeline i Edite kunih poglavarica toga doba 1958/59. upnika Rusana koji je otvorio srce kue i crkve u Remetama. (Od prvopridolih ovdje je samo o uro.) U ovu Euharistiju unosimo sve somborske dobroinitelje, prijatelje somborskog Karmela, jer bez njihovih darova sve bi ovo bilo teko ostvarivo. Ne zaboravljamo ovom zgodom nau pokojnu somborsku brau. Oni su odricanjem i molitvom bili svakovrsna podrka. Sestre Bosonoge karmelianke iz Brezovice ija je molitva pred Bogom i molbe pred uzoritim Ordinarijem Alojzijem urodila karmelskim Remetama.
29
Svoj ivotni i redovniki put u Remetama su zavrili 9. Listopada 1992. o. Ivan Keravin od Gospe Karmelske. Bio je poglavar samostana, odgajatelj sjemenitaraca, provincijski povjerenik i upnik u Remetama. Poiva na remetskom groblju. Brat laik Alojzije od sv. male Terezije, Anto Brljevi. U Remetama je brai sluio kao revni vratar. Gotovo da je na toj dunosti i preminuo 5. travnja 2003. godine. Poiva na remetskom groblju. Prema knjizi: "LIBER CONVENTUALIS" tj. Knjiga lanova samostana Majke Boje Remetske, od 1964. do danas mogu vam predstaviti slijedee. Budui da su u knjigu ubiljeeni samo zavjetovani lanovi, tj. oni koji su zavrili Novicijat. Prvi je upisan br. Anzelmo od Djeteta Isusa koji je zavjete poloio u Somboru 12. rujna 1960. Posljednji je upisan br. Stipe Tomi od Boanskog srca Isusovoga, koji je zavjete poloio u Krku 30. kolovoza. Navest u samo brojeve brae po biskupijama: Subotica: Sedmorica. Od toga su trojica sveenici, trojica braa laici, a jedan je otputen. Sarajevo: Dvadeset i jedan. Devetorica su sveenici. Dvanaestorica ili su napustili zajednicu ili su otputeni. akovo: Desetorica. Trojica su sveenici. Jedan je brat laik. estorica su otili. Mostar: Jedanaestorica. etvorica su sveenici. Jedan je brat laik. estorica su napustili.
Zagreb: Dvadeset i jedan. Devetorica su sveenici. Dvojica su braa laici. Dvojica su klerici. Osmorica su napustili. Dubrovnik: Dvojica. Jedan je sveenik, a jedan je napustio. Split: etvorica. Jedan je sveenik, jedan je klerik. Dvojica su napustili. Varadin: Petorica. etvorica sveenici. Jedan je otputen. Rijeka: Jedan sveenik. Banja Luka: Jedan klerik. Ljubljana: Jedan sveenik. Preao je u biskupijski kler ljubljanske biskupije. Srijem: Jedan. provincijal. Sveenik i sada su
Zrenjanin: Jedan sveenik. Kaloa: Jedan sveenik. Za klerike smo imali zavjetovanih 38. kandidata. Iz naega sjemenita 16, a iz vana 22. Za brau laike smo imali zavjetovanih 14 oricu. Sada provincija ima iz remetskog klerikata 36 sveenika. estorica su napustili red. etvorica su ostali biskupijski sveenici, a jedan je otiao u Pentekostalne protestante. Jedan je eksklaustriran. Za brau laike imali smo 14 zavjetovanih. Sveane zavjete su poloila osmorica. estorica su otili ili dragovoljno ili su otputeni. Danas u odgoju imamo 5 klerika, s prvim zavjetima.
30
PAPE 1959 1963. IVAN XXIII. 1963 1978. PAVAO VI. 1978. IVAN PAVAO I. 1978 2005. IVAN PAVAO II. 2008. BENEDIKT XVI. VRHOVNI POGLAVARI 1955 1961. 1961 1967. 1967 1973. 1973 1979. 1979 1985. 1985 1991. 1991 1997. 1997 2003. 2003 2009. 2009. o. Anastasie Ballestrero, del SS. Rosario,Genova o. Anastasie Ballestrero, del SS. Rosario, Genova o. Michelangelo Baitz od sv. Josipa, Navara o. Finijan Manahan, od Kraljice Karmela, Engesko-Irska o. Filip Sainz De Baranda od Majke Boje, Burgos o. Filip Sainz De Baranda od Majke Boje, Burgos o. Kamilo Maccise od svetih srdaca Isusa i Marije, Meksiko o. Kamilo Maccise od svetih srdaca Isusa i Marije, Meksiko o. Alojzije Arostegui Gamboa od sv. Terezije, Navara o. Saverio Canistra od Presvetog Srca, Firenca ZAGREBAKI BISKUPI 1959 1960. 1960 1969. 1970 1997. 1997. Alojzije kard. Stepinac. Franjo kard. eper. Franjo kard. Kuhari. Josip kard. Bozan
PROVINCIJALNI POVJERENICI: 1959 1960. o. Vilko Doroti prior u Somboru 1960 1963. o. Ladislav Markovi prior u Somboru 1966 1969. o. Ladislav Markovi prior u Somboru 1969 1972. o. Ante Stanti prior u Remetama 1972 1975. o. Ivan Keravin prior u Remetama 1975 1978. o. Ante Stanti povjerenik (comisarius) 1978 1981. o. Ante Stanti povjerenik 1981 1984. o. Ante Stanti povjerenik 1984 1987. o. Jakov Mami povjerenik SEMI-PROVINCIJA 1987 1990. o. Jakov Mami semiprovincijal PROVINCIJA 1990 1993. o. Zdenko Krii provincijal 1993 - 1996. o. Zdenko Krii provincijal 1996 1999. o. Vjenceslav Mihetec provincijal 1999 2002. o. Vjenceslav Mihetec provincijal 2002 2003. o. Zdenko Krii provincijal (generalni vikar) 2003 2005. o. Jakov Mami provincijal 2005 2008. o. Jakov Mami provincijal 2008. o. Vinko Mami provincijal
31
"Sluajte me djeco pobona i cvjetajte, ko rua to nie na obali toka vodenog. Miriite ko miris tamjanov, cvatite ko ljiljanov cvijet, irite miris i pjesmu pjevate, slavite Gospodina za sva djela njegova. Dajte slavu Imenu njegovu, hvalite ga i slavite, pjesmama i harfom, i ovako mu u pohvalu recite: Kako su velianstvena sva djela Gospodnja." (Sir 39, 13 16a) BILJEKE:
1.) Biblijski leksikon, KS, Zagreb 1972, str. 152. 2.)I Kr 18, 20-46 3.) II Kr 2,25 4.) Pj 7,6; Iz 35,2 5.) I Kr 18,42; I Kr 18, 20 46 6.) Nah 1,4; Am 1,2 7.) Am 9,3 8.) I Kr 18,42 9.) Wadi Ain es Siah; 8 km. od Haife; 25 km. od Accona 10.) Sv. Albert Avogadro, Jeruzalemski patrijarh, dao Karmelianima na Karmelu Pravilo ivota izmeu 1206 i 1214 godine. Roen je oko 1150. a ubijen u Acconu 1214. 11.) 21. XI. 1326. i na karmeliane je proirio znaenje bule "Super Chatedram", koja je vrijedila samo za Franjevce i Dominikance. 12.) Sv. Terezija od Isusa, naa majka; roena 1515. u Avili. 1535. postaje karmelianka. 1562. zapoima obnovu Karmela. Osnovala je 17 samostana bosonogih karmelianki. 1582. umire u Alba de Tormes. 1614. proglaena je blaenom. 1622. zajedno sa sv. Ignacijem Lojolom, sv. Franjom Ksaverskim, sv. Filipom Nerijem i sv. Izidorom proglaena je svetom. 1970. prvom enom nauiteljicom Crkve, zajedno sa sv. Katarinom Sijenskom. 13.) Sv. Ivan od Kria, na otac; roen 1541. u Fontiverosu (E); 1563. postaje karmelianinom; 1567. zareen je za sveenika; 1568. zapoima obnovu Karmela meu braom u Duruelu. 1591. umire u Ubedi; 1675. proglaen je blaenim; 1726. proglaen je svetim; 1926. proglaen je nauiteljem Crkve. 14.) U Sombor dolaze 14. kolovoza 1904. o. Apolinar od sv. Josipa; o. Gerard od sv. Stjepana; br. Petar od B.D.M. od gore Karmela. O. Gerard i br. Petar govore "Ilirski", kao i mnogi vjernici. 15.) Janja Pri, roakinja o. Gerarda, za osnutak kue u Zagrebu darovala je 50.000 dinara; Spomenica samostana u Somboru II. svezak, str. 361. 16.) O. Gerard se sastao sa zagrebakim nadbiskupom Alojzijem Stepincem 3. prosinca 1939. u svezi osnutka samostana u Zagrebu, na Trenjevki. Kupljene su dvije parcele za 47.400 dinara; Spomenica samostana u Somboru svez. I. 17.) Pismohrana upe Remete, 31. VIII. 1956. 18.) Spomenica upe Remete, svezak III., str. 258 19.) Spomenica upe Remete, svezak III., str. 270. 20.) Spomenica upe Remete, svezak III., str. 285. 21.) Spomenica upe Remete svezak, III., str. 286. 22.) Pismohrana upnog ureda Remete. 23.) Pismohrana upnog ureda Remete. 24.) Spomenica upe Remete, svezak III., str. 295. 25.) Spomenica upe Remete svezak III., str. 313.
32
26.) Pismohrana samostana u Somboru (8. VIII. 1959.) 27.) Pismohrana samostana u Somboru (14. VIII. 1959.) 28.) Spomenica upe Remete, svezak III., str. 315. 29.) Pismohrana samostana u Somboru (31. VIII. 1959.) 30.) Pismohrana samostana u Somboru (5. IX. 1959.) 31.) Spomenica upe Remete, str. 315. 32.) Spomenica upe Remete, svezak III., str. 316. 33.) Pismohrana upe Remete (12. IX. 1956.) 34.) Pismohrana upe Remete (20. IX. 1956.) 35.) Spomenica upe Remete, III., svezak str. 321.) 36.) Spomenica upe Remete, III., svezak str. 321.) 37.) Spomenica upe Remete, III., svezak str. 321.) 38.) Pismohrana upe Remete (23. VI. 1960.) 39.) Pismohrana upe Remete (31. VII.; 15. VII.; 12. VIII. 1960.) 40.) Pismohrana samostana u Somboru (27. VII. 1961.) Spomenica upe Remete, III., svezak str., 1960.) 41.) Pismohrana samostana u Somboru (22. XII. 1962., i otpis 28. II. 1963.) 42.) Spomenica samostana u Somboru (2. VI. 1963.) 43.) Spomenica upe Remete, svezak III., 44.) Liber conventualis, Remete, str., 3 45.) Liber conventualis, Remete, str., 4 46.) Liber conventualis, Remete, str., 14 47.) Liber conventualis, Remete, str., 6 48.) Marija Bereti, Sombor 49.) Pismohrana samostana u Remetama, (18. X. 1963.) 50.) O. Ivan Keravin ishodio je dozvolu, na Generalnom Kapitulu 1973. Da se kod nas naslov "komisar" zamijeni nazivom "provincijal", jer naslov je "komisar" jako podsjea na
partizanskog komesara. Odobreno je. O. Vjenceslav Mihetec, ocd PROPOVIJED O. JAKOVA MAMIA TIJEKOM EUHARISTIJE NA POETKU OBILJEAVANJA 50. OBLJETNICE DOLASKA KARMELIANA U HRVATSKU Remete, 12. rujna 2009. u 11,00 Prije pedeset godina, u vremenu u kojem se i nije tako kreativno razmiljalo, jedna mala skupina ljudi vjerovala je u budunost. Bilo je sve na tragu poziva: Bog poziva, nadbiskup poziva, upnik poziva. I skupina dolazi. Danas, na liturgijske spomendane Imena Marijina i Svih hrvatskih muenika, slavimo taj blagoslovljeni dolazak. Odlina okolnost da se bolje vidi to je Karmel i koje mu je poslanje: Marija i svjedoenje. Neka braa (uli smo im imena) koja su sudjelovala u tom odlunom hodu ve batine vjenu sreu vjere, nade i ljubavi; neka su meu nama te nam mogu kao ivi svjedoci prenijeti okolnosti dolaska i duh vremena. Okolnost je ovo da zahvalimo Bogu za 50 godina njegove milosti.
33
Mudrost Bogom nadahnuta. Brao i sestre, prije pedeset godina Karmel je doao na obronke ove Zagrebake gore. Doao je, kao to nekada dooe drevni pustinjaci Pavlini, na Herukovu zemlju 'Kratkog dola', u stvarnost povijeu slavnih i svakako prelijepih Remeta; doli su da bi u tom Bojem vrtu orali i sijali, sadili i brali. Bila je to mudra odluka Bogom nadahnuta kako vodstva Zagrebake crkve, tako i vodstva Reda. Ne bilo koja odluka, nego Odluka da Karmel doe upravo u Remete. I danas, kad to gledamo kroz proteklih 50 godina, namee se razmiljanje o velikoj vjernikoj mudrosti Pastira ove Crkve, ali i monog molitvenog zagovara naih Sestara Karmelianki iz Brezovice. "Remete pokraj Zagreba" govorilo se tada. Mjesto na dohvat ruke ondanjeg grada, pitome prirode, dobroudnih (Bogu, ovjeku, narodu i Crkvi odanih) ljudi; mjesto bogate duhovne i vjerske prolosti, sigurnog ondanjeg pastoralnog vodstva (upnik Rusan, asni nasljednik svojih prethodnika, obiljeio je ivot Remeta i bio je vertikala upe); mjesto definirano prisutnou Najvjernije Majke (koja se u ovom svetitu dii s jo barem 23 teoloka naziva: Bogorodice Remetske, Remetske Djevice, Majke Remetske, Majke milosti, Velike Majke premilostive, Mora milosti, Majke milosra, Prijestolja Mudrosti, Remetske udotvorke, Remetske Samaritanke, Pomonice Remetske, Ozdraviteljice Remetske, Ljekarnice Remetske, Premilostive lijenice, Remetskog Jordana, Svjetlosti slijepih, Osloboditeljice zarobljenika, Preuzviene zatitnice, Zajednike odvjetnice svih bijednika, Majke ivih, Preblaene Remeanke, Marije Remetske, Zagovornice Hrvatske, usp. B. Duda, o.c.,
str. 157); mjesto puno duha pustinje, traenja Boga i iskustva Boga. Idealno mjesto za sveukupni razvoj jedne marijanski obiljeene zajednice u ijoj je nutarnjoj naravi poziva ivot s Bogom vjere, ufanja i ljubavi; ije je poslanje navjetaj tog ivota. Mjesto u kojemu oni koji se nazivaju "Marijinom djecom" i Marijinom braom" mogu uiti, gledati, sluati govor svoje Majke i svoje sestre. Time su nam dati temeljni uvjeti za postavku i izrastanje takvog ivota: ne samo u kvaliteti duha, nego i u brojnosti sinova i brae. Tako smo to onda vidjeli, tako to sada svjedoimo. U naoj homiliji ovoga dogaaja i zahvaljivanja, dobro je uoiti glavne duhovne znaajke ovoga dolaska, prisutnosti i djelovanja, ini nam se da su slijedei naglasci neizostavni: 1. Svjedoci Boga ivoga. Kao "njegovatelji ozbiljne duhovnosti koja se nadahnjuje velikim religioznim genijem, arkim Bojim svjedokom u zlu vremenu, svetim starozavjetnim prorokom Ilijom" (Bonaventura Duda, Rukovet domovinskih tema, KS, Zagreb 1999, str. 153), Karmeliani dolaze u Remete u vremenu ne manje tekom od prorokova. Iako dolazak Karmeliana u Hrvatsku (dogaao se od 10.-12. rujna 1959), nije bio pod znakom "muenike krvi" prorokih sinova, kao u Ilijino vrijeme, ipak opako vrijeme totalitarnog politikog sustava, glede rizika za vjeru i za njezin svestrani razvoj, bilo je ravno ranokranskim vremenima: srp i eki! - to je srp ponjeo, eki je samljeo, a njelo se i mljelo se doista nemilice. Istovremeno ne moemo isprazniti povezanost Karmelskog dolaska i poetak ove proslave sa bitnom porukom Ilijinog duha
34
i dananjeg spomendana: biti i ostati svjedok Boga ivoga i zato e "martyria", makar i ne bila krvna, ostati bitnom odrednicom Karmelske duhovnosti i poslanja. "Martyr", svjedok vjere, svjedok koji u istini za koju i od koje ivi, daje ivotno svjedoanstvo posvemanje vjernosti Bogu. Upravo stoga smijemo danas rei da su dolaskom Karmeliana u Remete, doli svjedoci Boga ivoga. Ne kaem da vjerniki puk Boji, kler i pastiri koji su tada ovdje ivjeli i djelovali nisu svjedoci. Naprotiv! i to asni. Neki od njih posvjedoie svoju bogoljubnost i krvlju, te im se danas molimo. elim kazati ovo: ovi "novi" koji su doli - po svom pozivu su "svjedoci": ono to u intimnosti svoga duhovnog ivota uju i saznaju, spoznaju i iskuse od Boga kojega su susreli u molitvi i askezi, ele prenijeti Crkvi i poslani su to initi. Oni su "svjedoci", jer su Boga "uli", "vidjeli", "susreli", s njime "razgovarali" i imaju iskustvo da je on Bog ivi. Kao takvi, oni imaju poslanje u Crkvi, kao prvi ali i kao posljednji, rei Crkvi i svijetu: "Bog je iv. Mi smo ga susreli", da parafraziram A. Frossarda. U tom smislu bili su izazov za duhovna obzorja Remeta i Hrvatske. 2. "Novo vrijeme nova obeanja". Prije 50 godina vjerniki ivot u Remetama imao je sva obiljeja ivota tadanje (seoske i) prigradske upne zajednice: puka pobonost bila je okosnica duhovnosti. Ona je okupljala puk i davala znaaj duhovnom ivotu upe. Udio vjernikog puka u slavlju sakramenata bio je preteito pasivan, jer tadanja liturgija nije predviala njihovu drugaiju ulogu. Sakramentalni pastoral temeljio se na jakom vjernikom znaenju
obrednosti, pa je i pastoralna panja usmjeravanja na to. Monolitni "duhovni okoli" uvelike je pomagao sauvati uinkovitost sakramentalne stvarnosti: dostojanstvo krtenja, stabilnost braka, nezaobilaznost poputbine, svetost reda. Molitveno obiljeje obiteljskog ivota zajedno sa svijeu o svetosti zaetog ljudskog ivota u braku, spojeno sa uzvienim, a nerijetko i drutvo zanimljivim razumijevanjem sveenikog poziva, pridonosilo je odreenoj osjetljivosti sredine za duhovna zvanja. Kompaktnost kranske zajednice u odnosu na drutveno politiki komunistiki totalitarni reim. Povezanost s pastirima Crkve i njihov neupitni autoritet.
Karmeliani dolaze u ovu kompaktnu i vjerniki uuvanu duhovnu sredinu (10. 12. rujna 1959). Brao i sestre, u vremenu u kojemu djeluju sile zla, jako djeluju i
35
sile Boje. Nije Bog napustio nijedno vrijeme niti ga je prepustio ljudskoj nemoi. On se nikada nije povukao iz vremena. Tako e i vrijeme u kojemu Karmeliani dolaze u Remete ostati upisano doista zlatnim slovima u povijesti Crkve i svijeta: u njemu se silom Duha Svetoga dogaa nova Pedesetnica Crkve. Duh Sveti Vodstvu Crkve nadahnjuje II. Vatikanski koncil (25. sijenja 1959 Ivan XXIII najavljuje ga, 11. listopada 1962 zapoima s radom, a 8. prosinca 1965 zavrava). Ivan XXIII u svojoj najavi novoga koncila istie "kako ga smjeta u zoru novoga doba za ovjeanstvo i za Crkvu" (Usp. Dokumenti, KS, Zagreb, str. XII, kurziv moj). Pater Bonaventura Duda (Usp. Rukovet domovinskih tema, KS, Zagreb 1999, str. 153) oznai dolazak Karmeliana u Remete kao "Novo vrijeme (kojemu odgovaraju moje) nova obeanja", te navodi kako je taj dolazak "dvostruko providencijalan": "Uvjetovan je prethodnim dolaskom u zagrebaku nadbiskupiju karmelianki, a pozvane su da budu smijemo posuditi tu marijansku rije sv. Bonaventure 'omnipotentia supplex' ili 'molea svemogunost' pastoralnom aru zagrebakih nadbiskupa. Takvi im se pridruuju karmeliani, a Remete su im darovane i nadom i zavjetom da ovo drevno marijansko svetite Crkve Boje u gradu Zagrebu i u Hrvatskoj ponovno oivi". Dobri na pater Duda zakljuuje svoje razmiljanje s jednom blagom upitnom konstatacijom: "Remete su jo uvijek, ini mi se, 'skriveno blago' na njivi Crkve zagrebake. Hoe li se nai mudar ovjek, mudri ljudi koji e otkriti to blago da rodi i plodi novom marijanskom pobonou?"
3. Karmel - koncilska redovnika novost u Hrvatskoj. Nije ovo pretjerano rei, iako ni jednog hrvatskog karmelianina tada nema u koncilskim komisijama i tijelima. Nema ih niti u ondanjim crkvenim ustanovama i medijima ove zemlje i Crkve u ovoj zemlji. Ali, to je jedina iva zajednica koja u ovu zemlju dolazi niim uvjetovana. Ona u ovoj zemlji nema nikakve prolosti koja bi ju uvjetovala. Ona je sva otvorena novosti Crkve i koncila. Smijemo, dakle, rei da s dolaskom Karmela u Hrvatsku dolazi i velika koncilska novost ivota, rada i svjedoenja: djeca Koncila, djeca svoga vremena, djeca koja se nazivaju "Marijinom braom". Izdvajamo samo neke naglaenije koncilske novosti ovog vremena koje obiljeavaju Karmeliane: teoloko premiljanje Crkve, koje e kasnije pokrenuti preustroj Crkve i crkvene discipline, te e biti i ozakonjeno u Kodeksu 1983 godine; novo poimanje svijeta i ovozemaljskih vrednota; uloga vjere u razvoju svijeta; novo poimanje Naroda Bojega i njegovog mjesta u svijetu i u sveukupnosti Crkve; novo poimanje Marije unutar Crkve; novo poimanje redovnitva u Crkvi, itd
36
Karmel u Hrvatskoj rastao je s Koncilom, pa nije ni mogao u Crkvi djelovati nego koncilski: odgoj u Sjemenitu i klerikatu poprima i slijedi koncilske upute i odrednice; nova humanistika i teoloka izobrazba pomno je ostvarivana; istanana osjetljivost na svjetovne vrijednosti; kljuna vanost ovjeka, naroda i kulture; nezaobilazna vanost Naroda Bojega u sveukupnom pastoralu; uoavanje vanosti medija u cjelovitoj izobrazbi i u pastoralnom radu; iva i jasna svijest o vlastitom identitetu i o mjestu redovnitva u Crkvi; vanost nutarnjeg ivota u Crkvi u suvremenom svijetu; vanost postojanja ljudi i ustanova koje e to promicati i ostvarivati. 4. Molitelji, sluatelji i vritelji Boje rijei. To je pravi razlog kako poziva Karmeliana sa strane Pastira Crkve u Remete, tako i radosti upne zajednice Remeta i Crkve grada Zagreba. Dola je zajednica koja kao zajednica vjeruje, ivi, svjedoi. Istiem ovo "kao zajednica". Tu je snaga ove nove prisutnosti. Upravo ovo biti zajedno, rasti zajedno, traiti zajedno, svjedoiti zajedno. upa i grad tako su nas primili, podravali i voljeli. Znali su osobito nai remetski upljani da smo svi mi ovdje jer nas je Bog pozvao da budemo oslonac vjere i kranskog izrastanja obiteljima, djeci i mladima ove zajednice. Znali su Remeani da ih ova zajednica nee zatrovati, jer se napaja na izvoru iste svjetlosti. Znali su oni da trebaju podrati svaki korak ove zajednice prema njezinom izrastanju i ostvarenju. I doista, to bismo mi danas bili bez vjernika ove upe. Sjeam se divnih ljudi koji su nas voljeli. Sjeam se krasnih obitelji koje su s nama i za nas ivjele. Sjeam se dobre
ruke Boje koja je po njima nama iskazivala milosre i dobrotu. Brao i sestre, nije sve bilo ni lako ni glatko. Teret naega karmelskog izrastanja osjetila su osobito draga pokojna i iva braa: neke ne mogu ne spomenuti: presvijetloga gospodina upnika Leopolda Rusana; zatim dragog, jednostavnog i duhovno zrelog ovjeka koji je dao temeljno obiljeje svemu: o. Ivana Keravina. Slijede ga s ne manje uloge i muke braa: o. Vilko, o. Ladislav, o. Marijan, o. Benjamin i kasnije o. Antun; braa: Mirko, Anelko i Pavao i kasnije brat Lovro kao i mnoga asna i nezamjenjiva iva i preminula braa. A kako zaobii ljubav naih Sestara Karmelianki BSI i klauzurnog Karmela u Brezovici? Nije za zaboraviti ni ljubav i trud nae Somborske zajednice kojoj svakako ne smijemo uskratiti zahvalnost. Svoju zahvalnost ne smijemo uskratiti niti naim prijateljima vjernicima koji su nas od poetka pratili kako iz Sombora tako i Zagreba i drugih mjesta u kojima su boravili i radili . Neka ova euharistija bude mjesto na kojemu e sva njihova ljubav nai svoj najbolji smisao. 5. Vrijeme milosra Bojega. Ovo je najvea istina svega to jesmo i to smo uinili u ovom vremenu. Neznatna aica ljudi zaodjenuta Marijinom vjerom i ljubavlju eli vidjeti je li joj nada utemeljena. Kako i ne bi bila kad je bila takva vjera i takva ljubav. Iskustvo Karmela u ovih 50. godina, dunost mi je s ovoga mjesta ispovjediti, iskustvo je Bojeg milosra i blizine njegove u svemu to smo snovali i poduzimali. Tim vie navire obveza molbe da Gospodin oprosti grijehe nae prolosti i sadanjosti,
37
BOINA PROPOVIJED O. PROVINCIJALA
povremenu oholost i bahatost. Znade on dobro kad je to bilo i to e s time. I na koncu, brao i sestre, knjiga Sirahova danas govori: "Propupah kao trs mladicama ljupkim i cvjetovi su moji porod slave i bogatstva" (24,13). Lukino Evanelje kae: "Ne boj se, Marijo" (1,30). Ovih 5o godina prisutnosti jest pupanje jednog trsa mladicama ljupkim. Karmel u Hrvatskoj je jo u cvatu i jo nije vrijeme za plodove. Bilo bi to
prerano. Cvat je pokazatelj mogunosti plodova. Ali, ovo vrijeme cvata osjetljivo je vrijeme. Vrijeme velike brige i velike ljubavi, strpljivosti i panje. Karmel ovoga asa treba pojaati svoju ljubav prema kvalitetnijoj Crkvi i svojoj stvarnosti. Karmel se u tome ne smije tedjeti. A bilo bi kobno zaboraviti vrijeme cvata. Rije ohrabrenja smo uli: "Ne boj se". Amen.
BOINA PROPOVIJED O. PROVINCIJALA U dupkom punoj remetskoj crkvi Uznesenja Blaene Djevice Marije boinu svetu misu ponoku predslavio je o. Vinko Mami, provincijal Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa, uz koncelebraciju drugih otaca karmeliana. Misu je izravno prenosila postaja "Radio Marija." U svojoj propovijedi o. Provincijal je naglasio kako jedino okretanjem od egoizma k altruizmu ovjek moe pronai vlastito ostvarenje i uiniti svijet humanijim. Propovijed donosimo u cijelosti. Drage sestre i brao, dragi sluatelji i sluateljice "Radio Marije," Vrijeme u kome ivimo karakterizira pluralizam na gotovo svim podrujima drutvenog ivota, ne samo na razini njegovih formalnih struktura i javnog djelovanja, nego i na razini privatnog ivota. Ovaj pluralizam sve vie zahvaa i ona osnovna egzistencijalna pitanja kao to su ustrojstvo i budunost civiliziranog drutva, ekoloka pitanja globalnih dimenzija, moralna pitanja i pitanja opeljudskih vrijednosti u najirem smislu te rijei. Problem opeljudskih vrijednosti u ovakvim razmjerima jest problem novoga vremena. Nekada su se vrijednosti prenosile s jedne generacije na drugu, odnosno s koljena na koljeno unutar obiteljskog kruga. Uvjerenja, religiozne i drutvene norme oca i sina bile su vrlo sline, nerijetko posve identine. One se nisu bitno razlikovale od uvjerenja njihovih djedova i prijanjih pokoljenja. Danas se vrijednosti neprestano i iznova stvaraju. Svaka nova generacija stvara svoju skalu moralnih, sociolokih, kulturolokih i inih vrijednosti po kojima usmjerava i ostvaruje svoju egzistenciju. Nova generacija novi je svijet pa se nerijetko dogaa da jedna ne moe razumjeti drugu. Zato stariji ne trebaju biti iznenaeni to se, kako to esto puta znaju rei, u njihovo vrijeme nije tako govorilo, inilo ili ponaalo. Jednako tako, mlai se ne trebaju uditi to stariji ive, kako pak oni esto govore, u nekom drugom svijetu ili u nekom drugom vremenu.
38
Ovo zdvajanje unutar drutva i obitelji posljedica je naglih promjena u suvremenom svijetu. Samo u proteklih tridesetak godina dogodili su se znaajni i neoekivani dogaaji i u naoj domovini: nove dravne i zemljopisne granice, novo i diferencirano poimanje povijesti, nove drutvene strukture, novi zakoni, novi obrazovni programi, novi multietniki i multireligijski ivotni ambijent. Sve ovo neprestano stvara novu i drugaiju percepciju stvarnosti, to za posljedicu ima i nove meuljudske odnose na svim sociolokim razinama, sve do onih obiteljskih. tovie, ini se da danas vie nego ikada prije svaka drutvena skupina, pa ak i svaki pojedinac, stvara svoju osobnu etiku i svjetonazor. Takvo je vrijeme u kome ivimo i to je vano razumjeti. Samo onda kada to shvatimo i prihvatimo kao stvarnost koja nas okruuje, samo tada emo moi na tu stvarnost tako djelovati da je oplemenimo, uinimo humanijom, pravednijom, slobodnijom i u konanici sretnijom. Vano je razumjeti i to da se ova i ovakva promjena stvarnosti ne moe postii iskljuivo ljudskim nastojanjima, jer ona kako nam to svjedoi povijest i nerijetko vlastiti ivot lako postaju ista utopija, san koji se nikada ne ostvari. Ova se promjena moe provoditi samo u sudjelovanju s Onim kome nita nije nemogue. On je uvijek isti, uvijek spreman pritei u pomo svima koji tu pomo ele prihvatiti. On je jo u vrijeme Izaije proroka ovako krijepio svoj narod: "Ja sam vas ponio tek to se rodiste, i nosio vas od krila materina. Do starosti vae ja u ostat isti, do vaih sjedina podupirat u vas. To sam inio; nosit u vas i dalje, pomagati vas, izbavljati. [] Spasenje moje zakasniti nee" (Iz 46).
Dananji je blagdan svjedoanstvo ispunjenja ovog Bojeg obeanja, a vaa nazonost ove svete noi znak je vaeg pouzdanja u njegovu rije. Ona svjedoi da vjerujemo u njegovu snagu i da smo spremni mijenjati nabolje i sebe i one oko sebe, kako u obiteljima tako i na iroj razini drutvenog ivota.
Boi! Boi je susret: susret Boga i ovjeka i susret ljudi bez obzira na njihove razlike. U dananjem evanelju evanelist Luka govori o pozivu koji je Bog uputio pastirima da odu pogledati to se dogodilo u Betlehemu. Evanelist Matej, kada opisuje isti dogaaj, govori, ne o pastirima, nego o mudracima, ljudima koji su, voeni Bojom providnou, prispjeli do mjesta Isusova roenja. Dvije vrlo razliite kategorije ljudi. S obzirom na obrazovanje, jedni jednostavni i nekolovani, drugi mudri i ueni; glede religiozne pripadnosti, jedni lanovi izabranog naroda, drugi pogani; porijeklom i generacijski takoer razliiti, jedni mladii iz Jude, drugi starci s Istoka. Usprkos svemu, Bog meu njima nije pravio nikakve razlike: sve ih je pozvao k sebi na roendan svoga Sina. Tako je i danas. Dan Isusovog roenja jest dan u kome Bog eli da svi postanemo jedna
39
BOINA PROPOVIJED O. PROVINCIJALA
ljudska obitelj, okupljena oko njegovog Sina. Zato je Boi dan susreta i pomirenja. Kao to se Krist danas eli susresti i pomiriti sa svakim i svakom od nas, tako i nas poziva da susretnemo jedni druge, da razumijemo i prihvatimo jedni druge; tamo gdje je potrebno, da oprostimo jedni drugima. On je taj koji ohrabruje roditelje da pokuaju vidjeti svijet oima svojih sinova i keri, a djecu da vide svijet oima svojih roditelja. To su esto puta, niijom krivicom, dva vrlo razliita svijeta, makar izvana izgledali isti. Zato ga jedni trebaju vidjeti iz perspektive drugih. To znai imati razumijevanja, razumjeti druge. Jednako tako i izvan obiteljskog kruga, Bog nas potie da pokuamo razumjeti razloge druge osobe, imati uvida u njegov ili njezin unutarnji svijet, njegova ili njezina uvjerenja, moral i viziju stvarnosti. Prihvatiti drugoga drugaijim - to je poetak iskrenog potivanja jedne osobe, a time i poetak autentinog suivota. Koliko nam puta to promakne jednostavno zato to nemamo vremena dobro i dokraja uti jedni druge, nemamo strpljenja ni volje zaustaviti se pred misterijem druge osobe. Obuzeti smo sami sobom, vlastitim problemima, vlastitim ekonomskim interesima, vlastitom karijerom i drutvenom afirmacijom do te mjere da nemamo vremena ni za svoju obitelj, a kamoli za one koje tek povrno poznajemo. Ne moemo samo uzimati. Potrebno je i darivati. Ako samo uzimamo, neminovno emo doi u takvo stanje da vie neemo moi dalje. Prije ili kasnije poet e nam se ruiti sve to smo gradili, a onda e biti prekasno ispravljati pogreke prolosti. Koliko je razorenih obitelji nastalo kao posljedica ovakvog konzumistikog i
hedonistikog mentaliteta. ovjek koji samo uzima ne moe biti sretan, jer ovjek nije stvoren za egoizam, nego za altruizam. Jo je na poetku, prilikom stvaranja prvih ljudi, Bog rekao: "Nije dobro da ovjek bude sam" (Post 2). Nije dobro da ovjek misli samo na sebe i bude zaokupljen samim sobom. Kao to je na podruju ekonomije ideologija nekontroliranog uzimanja dovela do ekonomske krize koja jo uvijek potresa svijet, tako e ta ista ideologija uzimanja na podruju svakodnevnog ivota mukaraca i ena naeg vremena dovesti do duhovne krize u kojoj vie nee moi kontrolirati ono to im se dogaa.
Uprimo pogled u novoroenog Isusa. to je on imao od svoga roenja u ovome svijetu? Kakav je bio njegov osobni interes? Nikakav. Uinio je to za tebe i za mene, za svakoga od nas ovdje. Uinio je
40
to zabadava. I to ga je uinilo sretnim. Uinilo ga je sretnim kao ovjeka, jer je svojim roenjem postao jedan od nas. Darivanje ini ovjeka uistinu sretnim. I sami imamo iskustvo radosti koja se raa svaki put kada nekome od srca darujemo, makar i najmanju stvar: jedan osmjeh, jednu rije razumijevanja, utnju kao izraz suosjeanja Ne treba initi uda da ovaj svijet postane plemenitiji. Naprotiv, ono to treba uiniti u domeni je svakoga od nas. Potrebno je samo primijetiti osobu pored sebe, pokuati ju razumjeti i prihvatiti. Ostalo se dogaa samo od sebe, jer ljubav raa ljubav. Drugaije ne ide. To je put izlaska iz kriza svih naih meuljudskih odnosa, u obitelji i izvan nje. Na to je mislio sv. Ivan od Kria kada je napisao: "Tamo gdje nema ljubavi stavi ljubav pa e nai ljubav." Danas je nuno potrebno da doe do ovakvih altruistinih relacija, jer one stvaraju mostove meu ljudima, meu generacijama, meu onima koji se u mnogoemu razlikuju. Ovakve je odnose Isus stvorio meu svojim uenicima i oni su pokrenuli i promijenili itav svijet.
Podjele nastaju tamo gdje nema ljubavi i razumijevanja, a ne tamo gdje su ljudi razliiti. Ljubav je ta koja povezuje, koja, kako kae sv. Pavao, sve razumije i sve moe (usp. 1 Kor 13). Napokon, ljubav je jedina koja ostaje, jedina koju emo ponijeti s ovoga svijeta. Zato je ona najvea vrijednost, okosnica o kojoj sve druge ovise. Ona je ishodite onakvih meuljudskih odnosa kave eli svatko od nas. Zato je ona jedini pravi odgovor na izazove vremena u kome ivimo: generacijske, ideoloke, etike i sve druge koje osjeamo kao pojedinci i kao drutvo u cjelini. Put ljubavi, razumijevanja i meusobnog pratanja jest put kojeg nam u ovoj noi pokazuje Isus. On nas ui da nema vee radosti nego doivjeti dogaaj Boia u susretu s drugom osobom, dogaaj koji se ostvaruje svaki put kada prihvatimo druge kao dar i kada sami postanemo dar drugima. Neka tako bude u ovoj noi, u godini koja je pred nama, i u cijelom ivotu koji je i sam neizmjerni dar Boji.
NOVI DUHOVNIK ZAJEDNICA KARMELSKIH LAIKA BSI Pri samostanu Karmelianki BSI na Vrhovcu ve godinama djeluje "Zajednica karmelskih laika BSI" (ZKL BSI) u kojoj su lanovi vjernici laici koji ele ivjeti i djelovati u karmelskoj duhovnosti i u duhu Karmela Boanskog Srca Isusova. Od vremena njezina nastajanja i statutarnog konstituiranja slubu duhovnika te zajednice obnaao je o. Jure Zeevi, OCD. Zbog preoptereenosti drugim dunostima o Jure je zamolio da ga se zamijeni u toj slubi. U dogovoru s voditeljem ZKL-a BSI gosp. Davorom Baiem, provincijalkom Karmelianki BSI s. Anastazijom Vei i provincijalom HKP sv. Oca Josipa o. Vinkom Mamiem, naeno je rjeenje da o. Juru na toj slubi zamijeni o. Mato Milo, OCD. Odobreno je takoer da o. Mato bude duhovnik i novooblikovane Zajednice karmelskih laika BSI pri samostanu u Hrvatskom Leskovcu.
41
EUROPSKI PROVINCIJALI NA BUKOM JEZERU
ODLUKA O KONVENTUALNOSTI Odlukom br. 88/2009. od 27. studenog 2009., u skladu sa zakonodavstvom naega Reda, usmenim konzultacijama i iskazanim potrebama, dodijeljena je konventualnost o. Ervinu Ukuiu u naem Karmelskom samostanu Gospe od Karmela, u Splitu, sa svim pravima i dunostima prema naim Ustanovama, poevi od 1. prosinca 2009. godine. O. Ervinu elimo blagoslovljen, radostan i plodan redovniki ivot i rad u novoj sredini.
EUROPSKI PROVINCIJALI NA BUKOM JEZERU U Duhovnom centru "Karmel sv. Ilije" na Bukom jezeru etrdesetak viih redovnikih poglavara europskih karmelskih provincija iz Portugala, panjolske, Francuske, Engleske, Irske, Malte, Italije, Belgije, Njemake, Austrije, Madarske, Slovake, Poljske, eke, Ukrajine, Bjelorusije, Libanona, kao i lanovi Generalne kue iz Rima, sastalo se na svojoj redovitoj godinjoj skuptini od 26. do 29. listopada 2009. Na skupu se eljelo posvijestiti mjesto i uloga Karmelskog reda u kontekstu globalizacije i europskih integracija. Skup je najprije pozdravio o. Pascal Gil, predsjednik Konferencije europskih provincijala, a potom o. Vinko Mami, provincijal Hrvatske kermelske provincije. O. Dominik Magdaleni, prior samostana, upoznao je sudionike konferencije s politikom i kulturolokom povijeu Bosne i Hercegovine. Generalni vikar Reda, o. Emilio Martinez, govorio je o izazovima dananje Europe i moguim odgovorima iz perspektive karizme Reda. Bilo je govora i o drugim internim pitanjima Reda, meu kojima je posebna panja dana susretu mladih karmeliana na Malti slijedee godine. Skup je poastio svojim pohodom i prigodnom rijei mons. Ratko Peri, biskup mostarsko-duvanjski. Svojom propovijeu ostavio je snaan dojam na sve sudionike skupa.
Tijekom susreta bilo je prigode objasniti utjecajnim gostima iz inozemstva duhovnu, religioznu, drutvenoekonomsku i politiku situaciju u Bosni i Hercegovini. Osobito je bila dojmljiva posjeta gradu Mostaru u utorak, 27. listopada. Europski provincijali mogli su vidjeti i bolje razumjeti utjecaj raznih religija na razvitak ovog grada, ali i koban utjecaj rata na njegovo razaranje. U srijedu 28. listopada pjevake skupine iz raznih krajeva BiH imale su izvedbu izvornih pukih crkvenih pjesama. Koncert su pratili HTV, Federalna TV, Federalni radio, radio Tomislavgrad, a bili
42
su nazoni i neki tiskovni mediji. Na kraju koncerta, o. Zvonko Marti, koji je odabrao i za scenski nastup prilagodio ovaj dogaaj, ubrao je buran aplauz oduevljene publike. Nakon koncerta
uslijedila je veera. BiH specijalitete priredili su sami izvoai i iz krajeva iz kojih su pristigli. Tako su ne samo duhovno, nego i tjelesno nahranili svoju publiku.
NAA SUBRAA U TIJELIMA HKVRP Na 41. Plenarnoj skuptini HKVRPHUVRP, odranoj u Zagrebu 27. i 28. listopada 2009, o Vinko Mami, Provincijal, izabran je za lana Predsjednitva HKVRP. O. Mato Milo je ponovno izabran za lana Komisije za evangelizaciju, a o. Dario Toki takoer je ponovno izabran za lana Komisije za komunikaciju i tisak. (jz)
O. MIROSLAV UGLJAR VODITELJ NOVE ZAJEDNICE UPA
O. Jure, o. Antonio, Predsjednik upnog pastoralnog vijea, raniji upnik i o. Miroslav
Izvor Dunava
O. Miroslavu Ugljaru je od 1. prosinca 2009. povjerena pastoralna skrb za pastoralnu ili duubriniku jedincu (zajednicu) ("Seelsorgeeinheit") Brigachtaal u Njemakoj. Dana 8. prosinca 2009., kada je o. Miroslav predslavio svoju prvu nedjeljnu euharistiju u novoj upi, u mjestu Kirchdorf, posjetili su ga i s njime suslavili euharistiju o. Antonio-Mario irko, prior i o. Jure Zeevi, provincijalni tajnik.
U poruci koju su uputili okupljenoj vjernikoj zajednici i koju je o. Jure izrekao na Njemakom jeziku stoji: "Dragi lanovi pastoralne zajednice Brigachtal, dragi subrate, oe Miroslave! Na mladi prior, o. Antonio Mario i ja ovdje smo danas, da bismo zajedno s vama i s vaim novim upnikom slavili njegovu prvu nedjeljnu svetu misu meu vama i da bismo zajedno s vama molili za dobar poetak. Otac Miroslav je lan nae
43
PROMOCIJA PRVE GENERACIJE STUDENATA SSD-a
Hrvatske karmelske provincije i elimo njega i vas ohrabriti i duhovno podrati, da njegovo djelovanje meu vama bude nadahnuto po uzoru na Isusa Krista meu njegovim uenicima. Budite sigurni da e naa karmelska obitelj u Hrvatskoj u svoje molitve ukljuiti i oca Miroslava i sve vas
u Kirchdorfu i Brigachtalu. Hvala Vam na gostoprimstvu i neka vas sve prati Boji blagoslov!" upni dvor o. Miroslava smjeten je u mjestu Kirchdorf, nedaleko od izvora Dunava u Schwarzwaldu. (jz)
PROMOCIJA PRVE GENERACIJE STUDENATA SUSTAVNOG STUDIJA DUHOVNOSTI U subotu, 12. XII. 2009, u sklopu Dana Karmelskih studija duhovnosti, diplome Sustavnog studija duhovnosti (SSD) primilo je prvih sedam studentica ovoga studija. Sveani in uruenja diploma uz prigodni program odran je u dvorani Duhovnog centra sv. Ivana od Kria, Zagreb, esmikoga 1. Na poetku je predstojnik Studija o. Franjo Podgorelec pozdravio sve prisutne studente, profesore i uzvanike i pojasnio narav ovoga studija. O. Jakov Mami, profesor SSD-a, odrao je prigodno predavanje pod naslovom "Nosiva uporita enciklike Caritas in veritate", pape Benedikta XVI., nastojei dati klju za njezino razumijevanje i primjenu. Osobito je istaknuo poetak enciklike u kojem se kae da je Ljubav u istini, koju je Isus posvjedoio glavna pokretaka snaga istinskog razvoja svake osobe i svekolikog ljudskog roda. Studentica Biserka Dragani izvela je potom vlastiti duhovno-poetski recital i svojim nadahnutim stihovima i zaista dojmljivom izvedbom oduevila sve prisutne. Ravnatelj Studija o. Vinko Mami je zatim uputio prigodno slovo i izvijestio o nastanku i radu SSD-a. Ovaj dvogodinji studij zapoeo je s radom 2006. godine. U prvoj generaciji SSD je pohaao 51 redovni student i 5 studenata parcijalnog programa. U drugom dvogoditu broj upisanih redovnih studenata je 65, a parcijalnih 6. Velika veina studenata su laici, ali studij pohaaju i sveenici i redovnice. SSD je pridruen Papinskom teolokom Fakultetu, Institutu duhovnosti "Teresianum", u Rimu.
Ravnatelj studija je potom uruio prvih sedam diploma, te pohvalnice najuspjenijim studentima. Nagradu za najbolji ostvareni uspjeh dobila je studentica Snjeana Forek s prosjekom ocjena 5,0, a nagradu za najbolji diplomski rad studentica Vesna Kos za rad izraen pod mentorskim vodstvom prof. dr. sc. Jure Zeevia na temu "Svijest o Bojoj prisutnosti u znanosti i ivotu".
44
U ime diplomiranih studenata vodstvu studija i svim profesorima zahvalila je Nada akar, naglasivi osobito kvalitetu, sustavnost studija te radosno i prijateljsko ozraje tijekom dvogodinje nastave.
Program je popraen i glazbenim tokama studentskog zbora SSD-a, a na kraju je uslijedio i prigodni domjenak. Snjeana Forek i Jure Zeevi
BR. JOAN OD KRIA POLOIO SVEANE ZAVJETE Na svetkovinu sv. Ivana od Kria 14. prosinca, na sveanoj euharistiji s poetkom u 17:30, u crkvi sv. Franje Asikog u glavnom gradu Bugarske Sofiji svoje sveane doivotne zavjete u ruke o. Vinka Mamia, provincijala Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa, poloio je br. Joan Victor Hadziev. Br. Joan prvi je bugarski bosonogi karmelianin. Euharistijsko slavlje predslavio je apostolski nuncij u Bugarskoj, nadbiskup Janusz Bolonek, uz nazonost sofijskog grkokatolikog biskupa Hriste Projkova. Uz nadbiskupa i biskupa, na misi je u koncelebraciji bilo jo 18 sveenika. Slavlju su nazoili rodbina i prijatelji br. Joana kao i drugi vjernici, te je nevelika crkva sv. Franje, koju inae prema grkokatolikom obredu opsluuju oci karmeliani, bila dupkom puna. Na kraju slavlja okupljenima su se obratili o. Vinko Mami i biskup Hristo Projkov. Br. Joan od Kria i od Milosra Bojeg je roen 30. travnja 1984. godine u Sofiji. Budui da je htio biti karmelianin, a da njih u to vrijeme nije bilo u bugarskoj, postulaturu je zapoeo u Varavskoj provinciji u Poljskoj. Bilo je to 17. rujna 2002. godinu dana kasnije, 27. lipnja 2003 Po dolasku hrvatskih karmeliana u Bugarsku, br. Joan prelazi u Hrvatsku karmelsku provinciju. Teoloki studij zavrio je na Teresianumu u Rimu. Trenutno pohaa pastoralnu godinu na KBF-u u Zagrebu. ulazi u novicijat, a prve zavjete polae 20. lipnja 2004.
45
IZLOBA FOTOGRAFIJA: "IVOT, OBIAJI I PUKA POBONOST HRVATA U BiH"
IZLOBA FOTOGRAFIJA: "IVOT, OBIAJI I PUKA POBONOST HRVATA U BOSNI I HERCEGOVINI" Na svetkovinu sv. Ivana od Kria, 14. prosinca, zgradi Hrvatske matice iseljenika otvorena je izloba fotografija: "ivot, obiaji i puka pobonost Hrvata u Bosni i Hercegovini" autora Jasmina Fazlagia, fotografa, i o. Zvonka Martia, karmelianina, idejnog tvorca i strunog savjetnika ovog projekta. te injenica da jer je taj identitet neodvojiv imbenik povijesnih i kulturolokih tekovina Hrvata u Hrvatskoj. Na otvaranju je bio nazoan i predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebi, veleposlanik BiH u Hrvatskoj mr. Vladimir Raspudi, naelnik Samostalne slube za Hrvate u inozemstvu i kulturu pri MVPEI RH Petar Barii, ravnatelj duobrinitva za Hrvate u inozemstvu don Ante Kutlea i druge osobe iz javnog ivota Hrvatske i BiH. Provincijala HKP o. Vinka Mamia, koji je bio na slubenom putovanju u Bugarskoj, zastupao je njegov zamjenik o. Antonio irko. Otvaranje su prigodnim pukim pjesmama ukrasila enska pjevaka skupina "Buanke" iz mjesta iz okolice Bukog jezera. Ovu pjevaku skupinu je osnovao i vodi o. Zvonko Marti. Nastupili su s pjesmama Hrvata iz razliitih krajeva Bosne i Hercegovine. Fotografije su umjetnikog karaktera i mogu se nabaviti kao dio ukusno opremljenog katolikog kalendara za 2010. godinu. Izloba je zatvorena 28. 12. 2009., a naveer istog dana otvorena je se u Slavonskom Brodu.
Izlobu je otvorio uzoriti gospodin Vinko kardinal Pulji, nadbiskup vrhbosanski. Istaknuo je vanost vjere u stvaranju identiteta i kulture Hrvata BiH. Na otvaranju su takoer govorili Katarina Fuek, ravnateljice Hrvatske matice iseljenika i mr. sc. Ivan Bagari, saborski zastupnik rodom iz Bosne i Hercegovine. U svojim govorima su naglasili potrebu za daljnjim ouvanjem kulturolokog identiteta bosanskohercegovakih Hrvata,
PROSLAVA DANA O. GERARDA NA RAZINI PROVINCIJE REMETE Prigodom 50. godinjice dolaska karmeliana u Hrvatsku, Remete, po prvi puta slavili smo DAN Sl. B. o. Gerarda Tome Stantia, u Svetitu Majke Boje Remetske. Naime, na provincijalnom kapitulu od 12-17. svibnja 2008. odreeno je da se u svim naim samostanima Provincije, komemorira
46
DAN S. B. o. Gerarda Tome Stantia, prvog hrvatskog karmelianina i "Oca provincije" i to o njegovu roendanu 16. rujna. Budui da je njegov roendan 16. rujna padao u radni dan, izabrali smo nedjelju, 20 rujna kao proslavu Dana. Za tu prigodu, na hodniku ulaza u klaustar samostana, u hodniku crkve i u crkvi kod oltara bl. Alojzija Stepinca, priredili smo prigodne panoe, sa slikama i kratkim mislima iz ivota Sl. Bojega. Izloili smo Glasilo Sl. B., knjigu "Zagrliti Krista i ljude", te sliice sa zagovornom molitvom, kako bi vjernici to bolje upoznali duhovni lik i poruku o. Gerarda. U nedjelju, 20. rujna, u svetitu Majke Boje Remetske, u 10. 30 sati, slavili smo sv. misu, koju je predslavio o. Mato Milo, vicepostulator, a suslavitelji su bili, o. Ante Stanti takoer vicepostulator, koji je u misi odrao vrlo lijepu homilju, te o. uro Filipovi, o. Ilija Tipuri i o. Draen-Marija Vargaevi. Pod misom smo krstili malu Teu, to je danu o. Gerarda dalo jo vei smisao, jer slavimo njegov zemaljski roendan i njegovo krtenje, o kojemu je on prigodom svojih sveanih zavjeta pisao pismo svojim roditeljima: "16. rujna sam se rodio na ovaj svijet. Preveliku sam milost dobio
istoga dana i iste godine na svetom krtenju po kojem sam Boje dijete postao. Po mojem znanju u svom rodu mom nitko nije bio jo tako sretan kao ja, kada sam se sveanim zavjetima nanovo rodio". U nedjeljnom evanelju se izmeu ostalog italo: "Tko god jedno ovakvo dijete primi u moje ime, mene prima" (Mk 9, 36), o. Ante Stanti je u svojoj propovijedi istaknuo "teologiju djetinjstva", ili "Mali put" duhovnosti sv. Male Terezije, na kojemu se osobito nadahnjivao i ivio istu duhovnost na Sluga Boji. Na kraju mise, o. Mato je rekao vjernicima, da o. Gerard jo nije proglaen svetim i da danas ne slavimo sv. misu njemu u ast, ve je ovo poticaj vjernicima da bolje upoznaju o. Gerarda, mole se Bogu po zagovoru Sluge Bojega za sve svoje duevne i tjelesne potrebe, kako bi se postiglo kakvo udo ili milosti, koje e onda pravorijek Crkve potvrditi da je o. Gerard vrijedan aenja na naim oltarima. Na misi je bio lijep broj vjernika. Pri izlazu iz crkve vjernici su uzimali sliice sa zagovornom molitvom kao i izloene knjige i Glasilo o. Gerarda. o. Mato Milo, vicepostulator
INTERPERSONALNA PSIHOLOGIJA I DUHOVNOST IVOTA U KLAUZURI Naa Udruga "Bl. Alojzije Stepinac" Bosonogih karmelianki u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini organizirala je, u skladu sa svojim Statutima, seminar u vidu permanentnog obrazovanja svojih sestara, na temu: "Interpersonalna psihologija i duhovnost ivota u klauzuri." Seminar je odran u Karmelu Majke Boje Bistrike i bl. Alojzija Stepinca, u Mariji Bistrici, od 25. do 29. rujna 2009., na kojemu su sudjelovale 24 sestre bosonoge karmelianke iz svih hrvatskih
47
INTERPERSONALNA PSIHOLOGIJA I DUHOVNOST IVOTA U KLAUZURI
karmela, kao i . Majka iz Sarajeva, te sestre iz Karmela u Sori, u Sloveniji. Voditelj teaja bio je, kako znate, na znameniti profesor pastoralne psihologije na Papinskom sveuilitu "Gregoriana" u Rimu, p. Mihly Szentmrtoni, DI, a teaj je otvorio jedan od naih najjaih bibliara prof. dr. sc. p. Bonaventura Duda, OFM, svojim uvodnim predavanjem, na temu: "Psalmi, molitva Crkve i ljubav karmelianke," te euharistijskim slavljem i zazivom Duha Svetoga. Prof. Duda je sestre karmelianke u svom ivahnom izlaganju upoznao s duhovnim i teolokim bogatstvom i ljepotom psalama, tih biblijskih pjesama i molitava, "koje je Duh Sveti nadahnuo da se opjevaju boanske stvarnosti." Osobiti naglasak stavio je Pater na poruku i dubinu psalama, te na njihovu eklezioloku, kristocentrinu i meditativnu dimenziju.. Izmeu ostalog rekao je i ovo: "Cijelo Sveto pismo se moe izraziti u dvije rijei: Krist Isus. Bog je jedina utjelovljena Rije po kojoj je sve stvoreno. On moli za nas jer je na sveenik; moli u nama jer je naa glava i mi se molimo njemu" Zatim je spomenuo da Krist moli u nama i danas, te da je potrebno psalme iitavati i moliti kao neto to ba nama sada Duh Sveti pie, a po uzoru na crkvene oce i nauitelje, meu kojima je "najmlai crkveni otac" i nauitelj, sv. Mala Terezija. itavo predavanje objedinio je u jednom stihu Ps 137., te je uskliknuo: "Psalterium meum, gaudium meum!" (usp. Ps 137,3.).
Idua tri dana prof. Mihly Szentmrtoni je u svojim dubokim i dinaminim predavanjima, upoznao sudionice obrazovnog teaja s interpersonalnom psihologijom i duhovnou ivota u klauzuri. Nadahnue mu je bio lik idealne karmelianke danas, s naglaskom da su nam ideali potrebni za provjeru naeg puta i cilja i za oduevljeni rad na osobnoj izgradnji. Prof. Szentmrtoni je seminar podijelio na tri tematske jedinice: Lik idealne karmelianke kao osobe zagledana u Boje lice; zvanje idealne karmelianke, profesionalka molitve; i zajednica idealne karmelianke gledana kroz osjetljivost za drugu osobu. Predava je dnevno obradio jednu tematsku jedinicu kroz etiri predavanja, zatim kroz bogatu i spontanu izmjenu iskustava sa sudionicama seminara, kroz euharistiju i molitvu, te kroz meusobno druenje i osobne razgovore. Govorei o liku idealne karmelianke, kao profesionalke molitve, a Sv. Otac Benedikt XVI. je definirao klauzurne redovnike i redovnice kao molitvenu dimenziju Crkve, te o mistici karmelianke, voditelj seminara je naglasio da je za mistika vjera ivljena stvarnost, a ne samo znanje o istinama vjere: "Obian vjernik "zna" za ove sadraje vjere, mistik ih "ivi". Jedna je stvar znati da smo grenici i potrebni otkupljenja, druga je stvar ivjeti ovu stvarnost," rekao je prof. Szentmrtoni. Potom je protumaio na vrlo konkretan i realan nain ulogu mistika u dananjem svijetu kroz njihovu uronjenost u Boga i osjetljivost za ovjeka. Izmeu ostalog spomenuo je i ovo:
48
"Uronjenost mistika u Boga nije nepokretnost u savrenosti, nego dinamika Duha Svetoga. Autentini mistici ne ive u svijetloj izolaciji promatrajui Apsolutno u intimnoj atmosferi, nego su uobiajene osobe koje ive meu nama, osjetljive za svaku potrebu ovog svijeta. Paradoks mistine duhovnosti jest upravo u tome, da ovjek, premda ivi u Bojem zagrljaju, ne gubi svoju individualnost, nego naprotiv, postaje jo vie ono, to jest: dobiva kao dar puninu ivota." Trei dan seminara predava je govorio o zajednici idealne karmelianke koja je sredstvo njezinog ostvarenja. Posvijestio je sudionicama teaja eshatoloku stvarnost redovnikih zajednica, koje su u hodu prema savrenosti, protkane su realnou ivota, krepostima, vjerom, patnjom i poniznou, te e svoje ispunjenje postii tek u vjenosti. "Sve nae zajednice su nedovrene i nesavrene, samo jedan stalan hod prema savrenom. Mnogi nesporazumi i razoaranja dolaze upravo otud to bismo ve sada i ovdje htjeli ostvariti neostvarivo. Ispravan pristup zajednitvu jest stav poniznosti i spremnosti te da otvorimo oi svoga srca i ponemo vidjeti ono to je lijepo, veliko, i plemenito u drugome," rekao je izmeu ostalog Pater.
Na kraju teaja sve prisutne je pozdravio, posvijestio im smisao i vanost seminara za duhovni rast ivota molitve u klauzuri, ohrabrio ih i zahvalio im na odazivu i sudjelovanju, uime mp. Oca provincijala Vinka Mamia, OCD, i u svoje ime, duh. Asistent Udruge, prof. dr. o. Jure Zeevi, OCD. Osobitu zahvalnost i priznanje iskazao je voditelju seminara, prof. dr. sc. p. Mihly Szentmrtoniu, DI, i prof. dr. sc. p. Bonaventuri Dudi, kao i domainu seminara, sestrama karmeliankama u Mariji Bistrici sa eljom da sestre karmelianke, kao jedna velika karmelska obitelj, nastoje seminar realizirati u svojoj svakodnevici. s. Ilijana Terezija Cvetni
PROPOVIJED GENERALA O. SAVERIA CANNISTR NA SVETKOVINU SVETE TEREZIJE NA TERESIANUMU U RIMU 15. 10. 2009. Ove godine proslava svetkovine Svete Terezije za nas karmeliane ima posebno znaenje. Godina je Generalnog kapitula u kojoj je naa karmelska obitelj odluila zapoeti put priprave za 500. obljetnicu Terezijnog roenja. Ova priprema e se sastojati prije svega -prema rijeima samog kapitularnog dokumenta- u "itanju, osobnom i zajednikom, jednog djela nae Majke sv. Terezije od Isusa, za
49
PROPOVIJED GENERALA O. SAVERIA CANNISTRA NA SVETKOVINU SV. TEREZIJE 15. 10.
svaku godinu, poevi od 1. listopada 2009. do 2014." (Za Tebe sam roena, br. 38). Prema tome, od danas, mi karmeliani, bilo osobno ili zajedniki, dobivamo u zaduenje da posvetimo svaki dan malo naeg vremena i nae panje itanju Terezijinih djela. Iako je ta obveza diskretna i skrovita, ona je vrlo bitna. to oekujemo od ove "vjebe itanja?" Neemo itati Tereziju samo da bismo obogatili nau kulturu ni zadobili preko nje povijesne i doktrinarne sadraje za prouavanje i nauavanje. itamo ju da bismo stupili u kontakt s njom, da bismo upoznali osobu koja nam govori i u familijarnosti s njom, da bismo upoznali sami sebe. Moj profesor romanike filologije, Gianfranco Contini, jedan od najpronicljivijih itatelja koje sam upoznao, definirao je ovako dobrog itatelja: "to je onaj koji prilikom itanja doputa da ga zaposjedne dua drugoga". To je upravo ono to oekujemo: da Terezijina dua preplavi nae due, nas ljudi i ena ovoga vremena, nositelje problema, nada i tjeskoba ove generacije. Nae due su nemirne, kako je oduvijek bilo srce ovjeka hodoasnika tijekom povijesti, iako ovaj nemir danas nosi posebna obiljeja, karakteristine crte naeg civilnog drutva, nae Crkve, redovnikih zajednica i obitelji. edni smo kao Samaritanka koja ide na zdenac zahvatiti vodu. Ali, koja nam voda doista moe ugasiti e, ne samo za trenutak, niti povrno, nego u potpunosti i zauvijek? Ne radi se o vodi koju bismo mogli izvaditi svojim silama iz zdenca kojeg su iskopali nai oci. To je voda koja izvire u izobilju iz osobe Isusa Krista, koji nas nalazi ovdje i sada, na izgled sluajno, ali koji nas doista poznaje oduvijek i iitava nau
dubinu, u tamnim zakucima naeg srca. I Isus je takoer edan i e ga potie. ena Samaritanka i ovjek Isus se susreu na zdencu, voeni onamo u potrazi za vodom. Isus, umoran od puta, u trenucima ege, osjea istu e za enom koja je dola zagrabiti vodu, osjea e za apostolima koji su otili kupiti hranu u grad. Isusovo ovjetvo je identino naem ovjetvu sa svojim boljeticama i slabostima, ali takoer je, u svemu i po svemu tome, ovjetvo koje dolazi do svoje punine, "koje je savreno", kako kae poslanica Hebrejima, i upravo zbog toga biva uzneseno u domovinu, a to je drutvo u krilu Presvetog Trojstva. Takvo je ovjetvo Sina kojem je hrana initi Oevu volju; stoga je trajno nahranjen i obnovljen po ivoj vodi Duha. Isus je preao dalek put da doe do zdenca na kojem susree Samaritanku, ali to nije samo put po stazama Galileje i Samarije, nego put koji ga je vodio od Oca k ovjeku koji je udaljen, izgubljen, nevjeran. Ali, zadivljujue je promatrati kako je i Samaritanka u susretu s Njim zapoela put; to je put susreta sa samom sobom i to put navijetanja i svjedoenja. Nala sam Onoga koji me u cijelosti poznaje, koji mi je otkrio moju istinu i dostojanstvo keri u istini Oevoj. Nije udno to je Terezija bila oduevljena ovom epizodom iz Evanelja i to se prepoznala u liku edne ene. I ona je bila umorna od puta ("jer ve mi je dua bila umorna", pie u ivotu, 9, 1) i bila je edna mira i prosvjetljenja: "Razumjela sam, ini mi se, da Ga ljubim, ali jo nisam razumjela u emu se sastoji prava ljubav prema Bogu, kao to sam morala razumjeti." (ivot 9, 9). U toj tami i tjeskobi se zadrala dok ju nije podigla
50
milost Njegove ive prisutnosti. On je bio ondje, pred njom, da bi joj progovorio sa svojim ranama na tijelu, da je za nju i da je s njom, uvijek i svugdje. Od tada Terezija poinje shvaati da ljubiti Boga, prije bilo koje druge stvari, znai doista prihvatiti njegovu ljubav. To je ljubav Boja koja je pobijedila smrt po Isusovom uskrsnuu. Terezija se susree s Kristom Raspetim i Uskrslim i u svom tijelu vidi, iitava s jasnoom silinu te ljubavi, koja je u stanju nadii svaki otpor i pobijediti svaku zapreku. Terezija se posve predaje Njemu oslobaajui se svake spone koja ju je sputavala na osobnom, socijalnom i ekleziolokom planu. Njezino ranjeno srce je srce novog ovjeka, srce od mesa (Ez 11,19), osloboeno i utjeeno, kao u poletu uzdignua u Berninijevom prikazu, prema ljubavi koja ju privlai k sebi i ini ju svojom. To je Njegova zarunica, rei e se i govori se, ali jo vie njegova prijateljica i suradnica. Upravo kao to je Samaritanka predstavljena kao prijateljica koja razgovara s Isusom i uenica koja drugima govori o Njemu, tako i Terezija. U pasivnom stanju je prihvatila injenicu da joj je oproteno, da je ljubljena i da ju Isus slua, ali mu odgovara aktivnou prijateljice i suradnice koja se vie ne udi svojim slabostima ili materijalnim tekoama ili predrasudama ljudi, makar se radilo o utjecajnim osobama Crkve. Terezija kree na put i nee prestati hodati sve do smrti, koja e za nju biti korak dalje, nakon kojeg slijedi susret s Njim, pravim Zarunikom, i to licem u lice. Terezija nas poziva da ju slijedimo na njenom putu susreta s Raspetim i Uskrslim, na svim stranicama, u svim
recima njenih spisa. Ponavlja nam da je Isus Krist iv, da ima ivot koji nudi i dariva onome koji ga eli primiti. to je to to nas spreava da ju slijedimo? I to nas spreava da iskusimo njezino iskustvo? Moda odgovor nalazimo u prizoru knjige Mudrosti koja je navjetena u prvom itanju: "Zavoljeh je vie nego ezla i prijestolja i nita ne cijenih bogatstvo u usporedbi s njom." (Mudr 7, 8). Mudrost se otkriva onome koji se odlui za nju i koji za nju poloi svoju vlastitu slobodu. Zaokupljaju nas mnoge stvari, stvari koje ne izabiremo slobodno, ali kojima doputamo da ispune na ivot. Ne mogu nas nahraniti, ne zasiuju i ne daju toplinu srcu, a unato tome nemamo snage liiti ih se. Poznato nam je da se Terezija dugo vremena borila da se oslobodi onoga to je posjedovala ili bolje reeno, onoga to je nju posjedovalo. Zato ne moemo misliti da e nama biti lake nego njoj, niti da nam je mogue doi do istinske preobrazbe bez Boje milosti, zazivajui Ga neumorno, ali ne bez ozbiljnog zauzimanja s nae strane. Tu zauzetost treba prakticirati u dvostrukom smjeru: osloboditi se od tolikog balasta koji nas zbunjuje i spreava, i zduno poeti raditi da bismo odgovorno izvrili zadau koja nam je povjerena. U biti, ovjek je stvoren tako da ga samo in poslunosti prema volji Bojoj moe preobraziti. I to potvrujem znajui savreno koliko je vano da se vri volja Boja, a ne ljudska. Neka nas Terezija naui da ponovno zadobijemo nau slobodu u predanju Onome koji nas doista eli slobodne. Prevela sa panjolskog: s. Elizabeta od Presvetog Trojstva, OCD
51
TREA SJEDNICA UDRUGE
ODRANA TREA SJEDNICA SAVJETA UDRUGE Jelena Lipi, OCD, u ime Karmela u Breznici akovakoj, s. Danijela Terezija Licul, OCD, u ime Karmela u Klotar Ivaniu i s. M. Irena Mitrovi, OCD, u ime Karmela u Sarajevu. U radu sjednice sudjelovao je i duh. Asistent Udruge o. Jure Zeevi, OCD, a Sjednicu je otvorila i pozdravila sudionike s. Ilijane Terezije Cvetni, predsjednica Udruge. Na Sjednici su sudionici razmotrili Zapisnik Druge Sjednice Savjeta Udruge, kao i dosadanje i daljnje aktivnosti Udruge, zatim prijedloge, osvrte i aktualnosti iz pojedinih zajednica, te su zapoeli s kreiranjem daljnjih priprema za etvrtu Skuptinu Udruge.
U naem Karmelu sv. Male Terezije u Klotar Ivaniu, odrana je u petak, 23. listopada 2009. Trea sjednica Savjeta Udruge. Sjednici su nazoile sve savjetnice Udruge: s. M. Gabrijela Batelja, OCD, u ime Karmela u M. Bistrici, s. M.
60. OBLJETNICA ZAVJETA I 80. ROENDAN BR. ANDRIJE VARGE Na br. Andrija Varga ove je godine navrio 80 godina od svoga roenja i 60 godina od polaganja svojih prvih redovnikih zavjeta. Tim povodom donosimo slijedei prilog. Jano (Ivan) Varga svjetlo dana je ugledao 15. rujna 1929. godine u ravniarskom bakom mjestu Svilojevu (Szilgyi), otprilike na pola puta izmeu opinskog sredita Apatina i Sonte. Roen u maarskoj obitelji, brat Andrija je iskusio, proivio i preivio sve dravnopolitike mijene kroz koje je prolazilo to nacionalno-etniki i konfesionalno slojevito podneblje u kojem se neravnopravnom osjeala as jedna, as drug, as trea strana. Zadnje statistike iz 2002. godine navode da to mjesto zapadnobakog okruga u autonomnoj pokrajini Vojvodini ima 1364 stanovnika, od ega su 58 % Maari, a ostalo Srbi, Hrvati i drugi. Krten je u mjesnoj katolikoj upnoj crkvi sv. Stjepana i osnovnu kolu je pohaao u svom rodnom mjestu. injenica da je naao put do Karmela svjedoi o tome da su duhovne silnice Karmela u Somboru dopirale i do njegovoga rodnog mjesta. "Religiosi Provinciae Croaticae (19041988)" pod rednim brojem 9 navode da su
52
mu roditelji "Joannes" i "Anna" r. Kartali, da je redovniko oblaenje u karmelski habit imao je 23. travnja 1947. godine, jednostavne (prve) zavjete 24. travnja 1949., a konane, doivotne zavjete 1. svibnja 1954. godine. U redovnitvu je obnaao itav niz slubi specifinih za poziv brata laika, od vratara do sakristana, no ipak najvie godina je bio ekonom u remetskom i somborskom samostanu. U ovoj godini obiljeavanja 50. obljetnice dolaska karmeliana u Hrvatsku vano je uoiti da je u vrijeme dolaska karmeliana iz Sombora u Hrvatsku 1958. br. Andrija ve etiri godine bio doivotno zavjetovani karmelianin te da je takoer bio i lan prve postave nae zajednice koja je 1975. dola na novi osnutak u Splitu. Brata Andriju svi potuju, cijene i vole. Vidjelo se to i po velikom odazivu brae na proslavu i obiljeavanje njegovoga ovogodinjega jubileja u Somboru. Okupila su se subraa sa svih strana, iz svih samostana: iz Remeta o. Antonio Mario irko, prior, o. Jure Zeevi, tajnik Provincije, o. Anelko Jozi i o. Endre Nagy; iz Krka su bili o. Pejo Janji, prior i o. Zdenko Krii; sa Zidina o. Dominik Magdaleni, prior i o. Jakov Mami, Ravnatelj Duhovnog centra, iz Sofije br. Stipo Dobo. I o. Provincijal je uputio estitku jubilarcu, koja je proitana na poetku sveanog objeda. Budui da ona dobro ocrtava lik i djelo naega br. Andrije donosimo ju u cijelosti: " Arlington, 15. 09. 2009. Dragi brate Andrija, elim Ti roendan! sretan i blagoslovljen
Danas, na dan kada slavi svoj 80-ti roendan, zajedno se s tobom radujem i zahvaljujem Bogu na daru Tvoga posveenog ivota. Od dana 15. rujna 1929., kada si u Svilojevu zapoeo svoj ivotni put, prolo je svega dvadeset godina do Tvojih prvih zavjeta. To je bilo dovoljno da se odlui za slubu Bogu i ljudima u Redu bosonogih karmeliana. Tu si odluku potvrdio sveanim zavjetima pet godina kasnije, 1. svibnja 1954. Ostao si vjeran svojim redovnikim idealima sve do danas. Tobom se ponosi cijela Provincija, a vjerujem, na svoj nain, i Tvoji pokojni roditelji, otac Janos i majka Ana. Uzor si vjernosti i ustrajnosti mlaoj generaciji karmeliana, na emu Ti posebno zahvaljujem. U Provinciji si poznat i priznat kao uzoran, marljiv, samozatajan i poten redovnik. Tvojih je 80 godina proteklo u radu za dobro Reda i Crkve. Slube koje su Ti bile povjerene obavljao si sa svom ozbiljnou i predanou, savjesno i dosljedno, neovisno o mjestu, zajednici, potekoama i naravi same slube. Sve si prihvaao kao dar Boji, u svemu si vidio mjesto posveenja, u svemu nalazio duboki smisao koji nadilazi horizonte ovog ivota. Usprkos obvezama koje si imao i koje jo uvijek ima u svojoj zajednici i u Provinciji, nikad se nisi alio, nikada traio izuzee. Naprotiv, nalazio si dovoljno vremena za sve, za rad, za molitvu, za susret s Bogom, za ljubazne razgovore sa svojom subraom, za lijepu rije sa svakim ovjekom koga bi susreo. U svakom susretu najprije bi darovao osmjeh, a potom uspostavljao komunikaciju koja je odavala ozbiljnog i zainteresiranog ovjeka, duboko proetog kranskim vrednotama i karmelskom
53
IZMJENA U PROGRAMU OBILJEAVANJA 50. OBLJETNICE DOLASKA KARMELIANA U HR
karizmom. Osobno sam Te doivljavao kao pravog uenika naih obnovitelja, sv. Terezije Avilske i sv. Ivana od Kria. Iz nekog razloga, koji ne mogu do kraja definirati, u Tebi sam prepoznavao olienje nauka naeg brata Lovre od Uskrsnua. Uvjeren sam da i ovaj sveani dan provodi u radosti nazonosti Boje. Radujem se tome. Radujem se i prisutnosti nae brae iz cijele Provincije, koji su s puno oduevljenja i s osjeajem ponosa i zahvalnosti danas doputovali u Sombor. Obveze koje imam na drugom kraju svijeta nisu mi dopustile da im se pridruim. Neovisno o tome, s njima dijelim te iste osjeaje, s njima zajedno za Tebe molim i Bogu Te preporuam. Dragi brate Andrija od Blaene Djevice Marije, neka te Kraljica Karmela i dalje prati svojim zagovorom, a tvoji nebeski zatitnici, po krsnom imenu sv. Ivan a po
redovnikom sv. Andrija, i dalje tite na putu tvoga posveenja. S osjeajem potovanja i zahvalnosti, O. Vinko Mami, provincijal Sveanu veernju svetu misu zahvalnicu predslavio je o. Petar Janji, krki prior i provincijalni savjetnik. Bratu Andriji, samozatajnom, praktinom, pobonom i s 80 godina ivota itekako vitalnom i radno sposobnom redovniku - nedavno je priredio i objavio molitvenik na maarskom jeziku! - elimo Boji blagoslov i jo mnogo sretnih dana na dobro i njegovo osobno i nae Provincije. estitamo! Br. Jure Zeevi, OCD
IZMJENA U PROGRAMU OBILJEAVANJA PEDESETE OBLJETNICE DOLASKA KARMELIANA U HRVATSKU 12. rujna 2009. 19. oujka 2010.
Zbog naknadno objavljenog termina biskupskog reenja mons. Vjekoslava Huzjaka u Bjelovaru u subotu 20. oujka 2010., dakle istog datuma kada je bilo najavljeno odvijanje dijela programa zavrnog sveanog obiljeavanja Obljetnice, naknadno je utvreno da e se program odvijati u nedjelju 21. oujka 2010. u Remetama, esmikoga 1 (kako je objavljeno!), te u ponedjeljak 22. oujka 2010. u dvorani samostana u Remetama, esmikoga 1, u Zagrebu (kako je zbog navedene okolnosti izmijenjeno!).
Program u nedjelju, 21. oujka 2010., u Remetama, esmikoga 1, Zagreb 10, 30 - Sveano euharistijsko slavlje; predslavitelj uzoriti g. Josip kardinal Bozani Program u ponedjeljak, 22. oujka 2010., u "Samostanskoj dvorani" karmelianskog samostana u Remetama, esmikoga 1, Zagreb 18. 00 - Glazbena toka: Flos Carmeli, Collegium pro musica sacra - Pozdravno slovo o. Provincijala HKP sv. oca Josipa
54
- Prigodna predavanja 1. Pedesetogodinja prisutnost Karmela u Hrvatskoj - prolost, aktualno stanje i perspektive za budunost (Jure Zeevi, OCD, Tajnik Provincije) - Glazbena toka: Rosa Carmeli, Collegium pro musica sacra 2. Percepcija redovnikih zajednica u kontekstu europskih integracija (Andrea Mewaldt, Open Europe Consulting) - Glazbena toka: L. da Viadana, Exultate, iusti, in Domino, Collegium pro musica sacra - Prigodni domjenak SEDAMDESETA OBLJETNICA KANONSKOG UTEMELJENJA KARMELA U BREZOVICI U svojim prigodnim rijeima biskup ako je objedinio boino otajstvo, sedamdesetu obljetnicu kanonskog utemeljenja Karmela i sjeanje na svoje prezbitersko reenje, kao i na prvo euharistijsko slavlje koje je predvodio u Stepinevu Karmelu prije sedamnaest i pol godina. "Neodvojivo se spominjemo i blaenoga Alojzija Stepinca kojemu je ovaj samostan bio jedno od najveih i najdraih uporita njegova ivota", naglasio je, izmeu ostalog, biskup ako i estitao sudionicima slavlja Roenje Kristovo, otajstvo Boia, "na koje nemamo pravo, nego nam se objavljuje i daruje Boi kao drama prisutnoga Boga i odsutnoga ovjeka; drama ovjeka koji se teko otvara Bogu i teko prihvaa novost Boje prisutnosti". Biti svjedok novoga puta, puta raspetoga i uskrsloga Nazareanina, to je znailo Stjepanovo gorljivo i neustraivo navijetanje Boje rijei i svjedoenje, po mudrosti Duha i znamenjima koja je inio. tovie, "upravo je slinost Stjepanova muenitva i Kristova umiranja ono to opravdava sljubljenost Boia i dananjega blagdana" istaknuo je propovjednik. Osvrnuo se i na Savla kao rubni lik u
U prigodi 70-te obljetnice kanonskog utemeljenja prvog enskog klauzurnog Karmela u Hrvatskoj zagrebaki pomoni biskup msgr. dr. Ivan ako predslavio je u subotu, 26. prosinca 2009., na Stjepanje, u svetitu Bezgrene Kraljice u Karmelu u Brezovici, sveanu euharistiju. Uz njega su suslavili sveenici: mr. o. Vinko Mami, OCD, Provincijal HKP sv. Josipa, dr. o. Ivan Fuek, DI, iz Rima, prof. dr. fra Ante Crnevi, OFM, iz Zagreba, don arko Vladislav Oap, ravnatelj biskupijskog Radija u osnivanju i povjerenik za duhovna zvanja u BiH-a, a kod euharistijskog stola su sluili bogoslovi i ministranti.
55
KARMELIANKE ISKAZALE DUHOVNU PODRKU
zakonu lina, koji je progonio sve sljedbenike novoga puta, dok ga nije obasjala svjetlost pred Damaskom, "nakon koje mijenja svoje ime u Pavla i postaje od lovca lovinom, od krvnika postaje rtvom". Boino otajstvo uspjelo je lik sv. Stjepana, sveca kakve redovito zamiljamo, i lik sv. Pavla, drugaijeg sveca, stopiti u "isti novi put, koji nikada nee zastarjeti. Isusovo svjetlo ih je privuklo, zatim odvojilo i ponovno zdruilo u otajstvu ivota", naglasio je msgr. ako. Na kraju je spomenuo potrebu takvih uzora vjere dananjem ovjeku, koji se nee bojati ljudi, koji e ljubiti neprijatelje i preobraavati svijet. Sestrama karmeliankama je Otac biskup posebno zahvalio za njihovu duhovnu prisutnost u Zagrebakoj nadbiskupiji i u Hrvatskoj, te je rekao i ovo: "Zahvaljujemo sestrama za rtve, molitve i skrb koju prinose da nas proima radost u kranskom ivotu. One, iako izgledaju udaljene, zrae istu svjetlost i
njihova prisutnost ne ostavlja nikoga ravnodunim... elim vam da tako izgraujete svoj ivot i svjetlom preobraavate svijet, molei za Crkvu i darujui njoj svoje rtve". Sestre slavljenice su svojim lijepim pjevanjem uzveliale misno slavlje, a pridruili su im se brojni prijatelji Karmela. U toplom slavljenikom druenju nakon objeda, gdje su postavljana i raspravljana brojna pitanja, izrazili su svoje estitke, radost, prijateljstvo i sjeanja na prve godine karmelskih poetaka: prof. dr. o. Ivan Fuek, DI, dugogodinji vjerni prijatelj Karmela, o. Vinko Mami, OCD, Provincijal, don arko Vladislav Oap i prof. dr. Ante Crnevi. Oni su zaeljeli sestrama novi elan u molitvenom ivotu. U Knjizi dojmova msgr. dr. Ivan ako, zapisao je i ovo: "Neka gorljivo svjedoanstvo Boje prisutnosti, rtva i molitva sestara bude potpora naoj Crkvi, sveenicima u Sveenikoj godini i svima koji trae Kristovo svjetlo."
UDRUGA KARMELIANKI ISKAZALA DUHOVNU PODRKU SUSRETU KARMELSKIH PROVINCIJALA EUROPE TE DANU PERMANENTNE FORMACIJE I SABORU PROVINCIJE U dopisu br. 31/2009. od 26. listopada 2009. kojega je potpisala predsjednica Udruge s. Ilijana Terezija Cvetni i uputila ga provincijalu o. Vinku Mamiu, hrvatske karmelianke iskazale su svoju duhovnu podrku susretu Provincijala Europe. U dopisu meu ostalim pie: "U trenucima susreta Provincijala Europe u Karmelu sv. Ilije, na Bukom jezeru, mislimo na sve Vas, na 39 Otaca Provincijala, i pratimo Va rad i Vae projekte svojom tihom molitvom. Neka Vas snaga Duha Bojega u svemu vodi i nadahnjuje da hrabro i odvano odgovorite na potrebe naega vremena, kako bi karizma nae sv. Majke Terezije i danas, po Vama i po Vaim Provincijama, bila iva i autentina, mlada i poletna u suvremenom drutvu i u Crkvi naih dana"
56
U dopisu br. 33/2009. od 23. studenog 2009. stoji meu ostalim i slijedee: "S velikim zanimanjem i s molitvom pratimo i podravamo Dan permanentne formacije i Dan Sabora nae HK Provincije sv. Oca Josipa u samostanu - Duhovnom centru "Karmel sv. Ilije" Zidine () sa eljom da ovaj susret, predavanja, promiljanja i projekti urode novom svjeinom ivljenja terezijanske karizme na naim prostorima, vjernou i otvorenou za sadanji trenutak svijeta i Crkve.
ivo se nadamo da e tema susreta: "Mediji i poslanje redovnike zajednice" imati ohrabrujuih odjeka i u naim sestarskim zajednicama. Ta i sv. Majka je u svoje vrijeme koristila najsuvremenije medije za svoje poslanje u Crkvi". Izraava se vjera da bi Terezija "i danas znala mudro i razborito upotrebljavati dostignua tehnike za ivot molitve, zajednitva i sebedarja".
IZIAO DRUGI BROJ GLASILA "OTAC GERARD" "Otac Gerard", glasilo Vicepostulature za upoznavanje Sluge Bojega o. Gerarda Tome Stantia, karmelianina, koje je pokrenula naa Provincija i koje istovremeno izlazi zasebno na hrvatskom ("Otac Gerard") i maarskom ("Gellert atya") jeziku doivjelo je i pojavljivanje svoga drugoga, boinoga broja. Sadraj je koncipiran po slinoj shemi kao i u prvom broju: nakon rijei urednika slijedi rije teologa, a potom su redom zahvaena slijedea tematska podruja: Biblija, Molitva, Marija, Ekumenizam, Obitelj, Mladi, Djeca, Duhovna zvanja, Duhovni centar o. Gerarda, Umjetnici, Pjesme u ast o. Gerarda, Proskava Gerardova roendana za nebo, Vijesti iz Generalne postulature u Rimu, Milosti po zagovoru o. Gerarda, Molitva za proglaenje blaenim, upa urin i Iz zapisa o. Gerarda. Navedena je i cijena: 4 kune odnosno 39 dinara. Tko jo nije neka posegne za novim brojem glasila. (jz)
IZ NAIH ZAJEDNICA ZAGREB REMETE Draga brao i sestre, U ovim naim redovitim izvjetajima donosimo kronologiju znaajnijih dogaanja. Oni nas ohrabruju i otkrivaju nam Boju prisutnost u naim planovima i inicijativama. Takoer nas potiu i na zahvalnost Bogu. Potrebu za zahvaliti imali smo na poseban nain, 12. rujna 2009., povodom poetka obiljeavanja 50. obljetnice naeg dolaska i prisutnosti u Hrvatskoj i Remetama. Zato je za nau remetsku zajednicu, kao i za itavu Provinciju ovo znaajna godina. Poslije pedeset godina
57
IZ NAIH ZAJEDNICA
sluenja u domovini otkrivamo Boju ruku koja nas je vodila iz Sombora preko Hrvatskog Leskovca do Remeta, a zatim u Split, Krk, Buko jezero (BiH) i Sofiju (Bugarska). Remetska zajednica je danas sredinja kua, no ne zaboravljamo Sombor iz kojega je potekla ova zajednica, ne zaboravljamo blaenog Alojzija Stepinca koji nas je pozvao u Remete, niti kardinala epera koji je slijedio volju svoga predasnika. Takoer tu se prisjeamo i remetskog upnika Leopolda Rusana koji nas je primio pod svoj krov. Ne zaboravljamo i sestre karmelianke BSI u Hrvatskom Leskovcu koje su u naim poecima u Hrvatskoj s puno dobrote primile nas i nae karmelsko sjemenite. Takoer ne zaboravljamo niti Karmel u Brezovici koji je preko kardinala Stepinca imao znaajnu ulogu za na dolazak u Remete. Zahvalni smo i sestrama franjevkama bosanske Provincije koje djeluju u naem samostanu u tihom sluenju u kuhinji i "veeraju". Sve su to samo fragmenti iz niza znaajnih trenutaka i dogaaja iz nae povijesti koji su stvorili temelje i omoguili da nae karmelsko poslanje zaivi i u drugim mjestima i dravama. Remetska zajednica e Jubilej obiljeavati razliitim dogaanjima sve do proslave Sv. Oca Josipa 2010. godine, kada emo u naoj zajednici zajedniki zakljuiti obiljeavanje pedeset godina nae prisutnosti u Hrvatskoj. Od ostalih dogaanja spominjemo proslavu svetkovine Karmelske Gospe (16. srpnja). Ve dui niz godina vjernici se odazivlju na liturgijsko sudjelovanje u sklopu trodnevnice i na sam dan, kada je pod sveanom veernjom euharistijom
sudjelovao lijepi broj vjernika. Ove godine je provincijalni tajnik, o. Jure, u suradnji sa sestrama klauzurnim karmeliankama, za Karmelsku Gospu priredio i poseban letak o kapularu koji je dijeljen u svim naim sestarskim i bratskim zajednicama. Ve tradicionalno sveano bilo je i za svetkovinu Uznesenja Blaene Djevice Marije (Velike Gospe), kroz dane devetnice i na sam dan. Zadnji dan je euharistiju predslavio vojni ordinarij biskup mons. Juraj Jezerinac, a na samu svetkovinu sveano veernje euharistijsko slavlje predslavio je uzoriti kardinal Josip Bozani, nadbiskup zagrebaki. Na tisue vjernika iz Zagreba i okolice hodoastilo je u remetsko svetite da bi molili za zagovor Mariju u njihovim potrebama, ali i kako bi se ispovjedili i Bogu zahvalili za primljene milosti.
Dana, 15. rujna dio nae zajednice je pohodio samostan u Somboru povodom proslave 80. roendana i 60. godina od prvih zavjeta naega brata Andrije Varge. Brat Andrija je poznat u provinciji kao samozatajan i poboan redovnik koji je svoje sluenje i ljubav duboko utkao u povijest nae provincije. To se je osjetilo i
58
na samom danu proslave i u govorima pojedine subrae. U povezanosti s obiljeavanjem 50. obljetnice nae prisutnosti u Hrvatskoj, u Svetitu Majke Boje Remetske, 20. rujna 2009. se slavio dan Sluge Bojega o. Gerarda Tome Stantia. Sveanu euharistiju predslavio je o. Mato Milo, (su)vicepostulator, zajedno s o. Antom Stantiem, dugogodinjim (su)vicepostulatorom i ostalom subraom. Za tu prigodu pripremljeni su prigodni materijali koje su vjernici mogli uzeti. Plodovi ovoga dana obiljeavanja sigurno su viestruki: bolje upoznavanje samoga Sluge Bojega, senzibiliziranje vjernika da bolje upoznaju znaajne ljude iz naega naroda, ali i kao poticaj na molitvu za proglaenje blaenim o. Gerarda i na molitvu za uslianja u raznim potrebama. Osobno mogu posvjedoiti nekoliko telefonskih poziva nakon proslave dana o. Gerarda, u kojima su ljudi traili literaturu o sluzi Bojemu, ali i izvijestili da su mu se poeli utjecati u molitve u raznim prigodama. Ovogodinjoj proslavi nae sv. Majke Terezije od Isusa (15. listopada) u Remetama pridruio se i na provincijal o. Vinko Mami, koji je zajedno sa zajednicom sudjelovao na duhovnoj obnovi uoi svetkovine, te predslavio sveanu veernju euharistiju. Poznato je da naa filijalna crkva na retu ima sv. Tereziju Avilsku kao svoju zatitnicu. Liturgijska proslava je bila u nedjelju 18. listopada 2009. Euharistiju je predslavio i prigodno propovijedao provincijalni tajnik, o. Jure Zeevi, uz o. Antonija-Marija irka, voditelja filijale, upnika o. Antu Kneevia i ostalu brau
sveenike koji su ranije djelovali na ovoj filijali. Filijala na retu svake godine ima sve vei broj stanovnika i raste potreba za prilagoavanjem prostora oko crkve. Zahvaljujui donacijama obnovljena je i nadograena stara kua i uvedeno je grijanje. To je prva faza, nakon koje je potrebno urediti stolariju, napraviti prirunu kuhinju i ugraditi primjerene multimedijalne sadraje. Unutranjost crkve je obnovljena, a uz sakristijski prostor izgraeni su novi toaleti. U nau zajednicu doao je iz Rima na subrat br. Joan Victor Franz Hadziev koji je zavrio svoj dodiplomski teoloki studij u Rimu. Svoje sveane zavjete poloio je u Sofiji u Bugarskoj na dan proslave naeg Oca Ivana od Kria, 14. prosinca, o emu e biti rijei i u posebnom izvjeu. Doao nam je i novi kandidat, Dominik Marini iz Gornje Jelenske, rodnog mjesta naeg br. Boidara Tomca. Imamo i novog sjemenitarca Stanka Paina iz Stolca (BiH). Njega i Dominika preporuamo u molitve naih zajednica, kao i sve nae bogoslove da ustraju na zapoetom putu rastui u duhu karmelske karizme. Radost mi je spomenuti da se vodi briga i o duhovnim zvanjima, tako da bi u najskorije vrijeme mogli imati jo nekolicinu novih zvanja. S njima vodimo redovite razgovore u kojima se ituje njihova ozbiljnost i iskrena nakana prihvaanja karmelskog ivota. Remetska zajednica, kao to smo ve pisali, vodi brigu i o zajednikom druenju preko izleta zajednice. Na poseban nain spominjem posjet brai karmelianima iz maarske provincije u samostanu Keszthely pokraj Balatonskog jezera. Oni su nas vrlo srdano primili i
59
IZ NAIH ZAJEDNICA
ugostili. Tom prilikom posjetili smo i sestre karmelianke Boanskog Srca Isusova u mjestu Gyenesdia's. Zapoeli su redoviti susreti Karmelskog Svjetovnog Reda s novim vodstvom koje je birano u mjesecu srpnju. Svima estitamo i elimo blagoslovljeno sluenje i rad. Na subrat, o Drago Mari, se nakon dugogodinjeg pastoralnog djelovanja u Njemakoj i kraeg djelovanja u Valturi, u Istri, nakon odlaska u mirovinu, vratio u nau remetsku zajednicu, u kojoj je bio i ostao konventualan. Na subrat o. Miroslav Ugljar je od 1. prosinca 2009. preuzeo pastoralnu skrb za novu "Seelsorgeeinheit" (pastoralnu ili duubriniku jedincu) Brigachtaal u Njemakoj. Tim povodom o. AntonioMario, prior i o. Jure, provincijalni tajnik, su 8. prosinca 2009., kada je o. Miroslav predslavio prvu nedjeljnu euharistiju u
novoj upi suslavili s njime i obratili se okupljenoj vjernikoj zajednici u mjestu Kirchdorf. U subotu 12. prosinca, uz Dan Karmelskih studija duhovnosti odrana je u prostorijama naeg Duhovnog centra sv. Ivana od Kria Promocija prve generacije studenata Sustavnog studija duhovnosti. Na kraju bih htio jo jedanput spomenuti obiljeavanje 50. godina nae prisutnosti u Hrvatskoj. I remetska zajednica je zahvalna Bogu na toj milosti. Zato s puno nade gledamo u nau budunost, jer kako kae poslanica Rimljanima, Nada ne razoarava (Rim 5,5). Zato i nastojimo da na svakidanji ivot i djelovanje bude ispunjeno vjerom i ljubavlju. Neka nam u tome pomogne zagovor Blaene Djevice Marije. O. Antonio-Mario irko, prior
SOMBOR BAKA (SRBIJA) Sveano smo proslavili svetkovinu Gospe Karmelske, poevi jo 15. srpnja naveer, kad smo sa bogoslovima, br. Domagojom i br. Danijelom i lanovima Karmelskog Svjetovnog reda u naoj crkvi otpjevali prve veernje pohvale u ast Kraljici Karmela. Na sam dan svetkovine tijekom prije podneva imali smo 4 mise. Ujutro u 7 sati na slovakom jeziku, to je predvodio vl. Marijan Djej, upnik iz Selene. U 8 sati na njemakom jeziku, to je predvodio vl. lic. Endre Horvth, upnik iz onoplje. U 9 sati smo imali na mdarskom jeziku, to je predvodio novozareeni zrenjaninski biskup, msgr. dr. Ladislav Nmeth SVD, sa naim biskupom, msgr. Ivanom Pnzes i sa prisutnim sveenicima. U 11 sati sveanu pjevanu svetu misu smo imali na hrvatskom jeziku to je predvodio isto msgr. dr. Ladislav Nmeth SVD, sa naim biskupom, Msgr. Ivanom Pnzes i sa prisutnim sveenicima. Nakon hrvatske svete mise imali smo kapularsku procesiju po crkvi, a poslije toga mali "agape" na samostanskom dvoritu za sve one koji su bili na svetoj misi. Nakon sveane proslave Gospe Karmelske stigli su nam i drugi nai bogoslovi sa svojim magistrom o. Stjepanom Vidak da bi u naem
60
samostanu imali duhovne vjebe. A naa zajednica imala je izlet u Madarskoj. Posjetili smo nau subrau u gradu Keszthely a poslije njih i nae sestre karmelianke BSI u gradiu Gyenesdis. Bilo nam je jako lijepo. Jo je i br. Stipo bio sa nama, iako od 17. srpnja imao je konventualnost u Sofiji. Kako je brat Stipo dobio premjetaj, ostali smo bez sakristana. Nakon toga to je o. Prior razgovarao s o. Provincijalom, poeli smo traiti novog sakristana kojega smo konano i zaposlili. On je gospodin Antun Mandi, koji je u svojoj mladosti bio kod nas kao brat laik imenom, brat Dominik. Stariji lanovi nae provincije sigurno ga se sijeaju. On je preuzeo ne samo sakristiju nego i paronicu rublja kao i peglaonu. On namjeta i blagovaonicu a kad zatreba moe nam i ruak kuhati, kao to je ve to i uradio.
Na svetkovini naeg oca proroka Ilije, sveanu pjevanu svetu misu u 10 sati predslavio je o. Stjepan uz asistencijom naih bogoslova. Naveer u 18,30 sati o. Bernardin je imao pjevanu svetu misu na madarskom jeziku. U utorak, 21. srpnja zajedno smo proslavili imendan brata Jakova i brata Danijela uz sveani ruak i torte. Naalost brzo su proli ti dani i u etvrtak, 23. srpnja nakon doruka naa subraa su otputovala. O. Zlatko . je otiao na svoj godinji odmor a nakon svog odmora otputovao je u Remete da pomogne subrai u organiziranju proslave Velike Gospe. Zato je nama doao o. ani 4. kolovoza, o. Bernardin ne bude sm, kad svake nedjelje imamo tri mise pa i ispovijedanja. I mi smo proslavili svetkovinu Velike Gospe, sa malo manje ljudi nego u Remetama. Na svetkovini svetog Stjepana kralja, patrona crkve, ve po obiaju, naveer smo imali svetu misu u 18 sati na madarskom jeziku, to je predvodio novoimenovani kapelan somborske upe Presvetoga Trojstva, vl. Predrag Alilovi. Nakon svet mise imali smo mali "agape" u samostanskom dvoritu za narod, a za uzvanike skromnu veeru. Nakon proslave 23. kolovoza o. Bernardin je otiao na svoj godinji odmor, to je nakon dva tjedna morao prekinuti, jer u nama povjerenoj upi, Bakom Brestovcu, imali smo protenje 12. rujna: Ime Marijino, pa smo morali sve urediti I pripremiti da o. Bernardin moe otii u Zagreb na proslavu 50 godinjicu dolaska karmeliana u Remete. O. Zlatko . je ostao u Somboru, da organizira protenje u Bakom Brestovcu. Svetu misu je predslavio na biskup msgr. dr. Ivan Pnzes na njemakom jeziku. Doli su i
61
IZ NAIH ZAJEDNICA
bivi brestovani iz Njemake sa jednim autobusom. Imali smo i trubae iz Svilojeva, koji su doli sa svojim upnikom. Trudili smo se sveano proslaviti 80. roendan brata Andrije 15. rujna. Dola sun nam subraa iz naih samostana da moemo zajedno hvalu dati dragom Bogu za te lijepe godine. Iz Zagreba su bili o. Antonio, o. Jure, o. Anelko i o. Endre. Iz Krka o. Petar i o. Zdenko; sa Zidina o. Dominik i o. Jakov. Imali smo sveani ruak bratu Andriji na ast a naveer misu zahvalnicu, koju je predvodio o. Petar Janji drugi provincijalni savjetnik i prior krki. Krajem rujna smo imali duhovne vjebe za Karmelski Svjetovni Red. Doli su i lanovi iz Beograda, Nia i Bora. U subotu 26. rujna u veernjoj misi su poloili svoje zavjete privremene I vjene nekoliko od lanova. Svetu misu I obrede predvodio je o. Vjenceslav u koncelebraciji s o. Zlatkom . U ponedjeljak 28. rujna proslavili smo imendan naeg o. Vjenceslava. Dola sun am i subraa: o. Jakob i o. Anto Kneevi. Imali smo sveani ruak, a telefon je zvonio bez prekida, tako da o. Slavek jedva mogao da rua. U etvrtak, 1. Listopada, na blagdan svete Male Terezije sveanu svetu misu na hrvatskom jeziku imali u 10 sati, a na kraju mise blagoslovili smo prisutnu djecu i rue ve po somborskom obiaju. Naveer u 17 sati imali smo sveanu svetu misu na madarskom jeziku; i na kraju ove mise isto smo blagoslovili prisutnu djecu i rue kako to inimo svake godine.
Ovogodinje duhovne vjebe za nau Provinciju je imao o. Vjenceslav. Osim njega je bio brat Andrija. O. Zlatko po dogovoru s o. Provincijalom svoje duhovne vjebe obavio u Remetama. A o. Bernardin e kasnije imati svoje duhovne vjebe, po dogovoru s o. Provincijalom. to se Somborskog Karmelskog Svjetovnog Reda tie, nastale su velike promjene. Imali su izbore i izabrano je novo vodstvo. Poglavarica je postala ga Katarina Jurii, prva savjetnica ga Valerija Utai, druga savjetnica ga Monika Molnr, tajnica ga Karmela Maleni. Sestra Valerija Utai ujedno je i magistra, sestra Monika Molr je ujedno i knjiniarka. Moramo se pohvaliti da somborski KSR ima svoju knjinicu, koja je lijepo sreena. Moda nam malo fale novije knjige, ali to je ve posao novog vodstva. Svakako im estitamo i elimo obilje Bojeg blagoslova na njihov rad i ivot. Poetkom listopada zapoeli smo obnovu kuhinje. Nije bilo lako, puno nam je uradila naa kuharica, ga Marija imonkovi, a braa manje-vie strpljivo podnosila prainu. Kako bi pokojni brat Lovro rekao: "Sancta patientia!" Konano smo uspjeli neke preinake napraviti, bez veih izdataka, ali jo nismo gotovi. Kada smo ve zapoeli obnovu, to moramo i zavriti. U subotu 17. listopada u naoj crkvi smo proslavili 50 godinjicu braka roditelja od brata Nikole. Svetu misu je predvodio o. Vjenceslav. Za ruak sun as pozvali u Apatin, u "Zlatnu Krunu", ili su samo o. Slavek i o. Bernardin. U nedjelju 18. listopada slavili smo i mi misijsku nedjelju i pod misama smo
62
skupljali novac za nae misije to emo preko naeg zelatora za misije poslati u generalnu kuu. Stigao nam je br. Joan Hadiev, da prije svojih vjenih zavjeta kod nas obavi svoje pripreme i svoje duhovne vjebe. Nadam se da smo mu uspjeli osigurati eljeni mir i druge uvjete i da je njegova priprema bila plodonosna. Duhovne vjebe mu je drao o. Vjenceslav. U studenom sveano smo proslavili svetkovinu svih sveti. Okitili smo nau kapelu i na mrtvi dan u 10 sati o. Zlatko uvela je imao misu a br. Joan mu je ministrirao.
U petak 13. studenoga doli sun am deki iz Ruskog Krstura, Kucure i jedan iz Monotora da kod nas imaju duhovne vjebe. O. Vjenceslav ih je vodio kroz te dane. Bili su jako zadovoljni, barem su tako rekli a po osmjehu po licima, mislim da su od srca govorili. O. Vjenceslav je imao duhovne vjebe i za sveenike srijemske biskupije. Kao plau dobio je tri flae sortnog srijemskog vina. Evo toliko ukratko o dogaajima u Somboru. Lijep pozdrav i neka ovo boino vrijeme bude plodonosno za sve nas. O. Bernardin, prior
SPLIT Naa splitska zajednica je i dalje u podstanarstvu u potkrovlju asnih sestara Sluavki Malog Isusa na inama. Zajednica je dobila i treeg subrata, sveenika o. Ervina Ukuia, koji je pristigao u srijedu 2. prosinca. prolo u redu. Jo mu predstoji, po preporuci lijenika, odgovarajua terapija i oporavak. U nekoliko navrata o. Zlatko Pletikosi pritekao je u pomo splitskoj zajednici tako da se pastoral u upi sv. Mihovila Arkanela na Kamenu mogao odvijati redovito. Istaknut emo dogaaje proteklog javljanja. od naeg
U upi je kroz svibanj i lipanj, u sklopu molitvenog etvrtka, nekoliko predavanja uz diskusiju i videoprojekcije o New Ageu i kranstvu odrao na upljani gosp. Petar Jurevi. Nai upljani su o blagdanu sv. Ilije hodoastili s tri autobusa k sv. Iliji na Zidinima i u Meugorje. Mladi iz nae upe i drugih splitskih upa, "VIS Mihovil", imali su trodnevnu duhovnu obnovu u Duhovnom centru sv. Ilije na
U meuvremenu je o. Smiljo imao zdravstvene potekoe (titnjaa), uzeo je bolovanje u koli i bio je operiran na spomen sv. Jozafata 12. studenog. Sve je
63
IZ NAIH ZAJEDNICA
Bukom jezeru (Zidine), gdje su pjevali u trodnevnici i na sam dan sv. Ilije. Na veer su pjevali i u upi sv. Jakova u Meugorju. Mladi iz nae upe, Petar onli, nakon viegodinjeg traenja i razmiljanja zatraio je preporuku upnika i od blagdana Male Gospe nalazi se u postulaturi kod franjevaca u Imotskom. Tako su trenutno iz upe etvorica mladia u formaciji za sveenike i redovnike. Nai upljani i drugi ljudi iz grada i okolice, u pet autobusa, hodoastili su 29. kolovoza u svetite Gospe Sinjske i u upi Gala-Gljev slavili su svetu misu. Koncert duhovne glazbe, ve tradicionalan, odran je pred svetkovinu sv. Mihovila, 27. rujna. Uz domae Puke pivae i Mjeoviti zbor, kojim je ravnao Josip Terze, bili su i gosti iz drugih upa: Domagoj Jurevi orgulja, Antonija Teskera sopran i Puki pivai iz Rogotina. Na svetkovinu sveano misno slavlje predslavio je don Mladen Deli, salezijanac sa Kmana. Isti dan su mladi, VIS Mihovil iz nae upe, pod ravnanjem gosp. Mate Pocrnjia pjevali na proslavi sv. Mihovila u ibeniku. Klanjanje etvrtkom na veer i petkom kroz dan, te 24-satno klanjanje s etvrtka na prvi petak redovito se dogaa u upi uz povee mnotvo vjernika. U upi se njeguje lijepa tradicija blagoslova djece i rua o blagdanu sv. Male Terezije. Tako je bilo i ove godine: prepuna crkva i crkveno dvorite vjernika. Sestra Samuela Premui, sestra Nae Gospe, vodila je umjetniku radionicu u naoj upi od 13. - 18. listopada. Tako smo ve u listopadu imali izraene Boine jaslice i mnotvo anela te drugih umjetnikih djela izraenih od lepuine i na svili.
Radionice su nastavile svoje aktivnosti dva puta tjedno u organizaciji Marijine legije pod vodstvom upne tajnice gospoice Anice Jakelji. kapularska, prva, nedjelja u mjesecu ivi iako bi trebalo poraditi na organizaciji. Ista stvar je i sa Grginim danom, svakog 25.-og u mjesecu, kada astimo Boansko Djetece Isusa. Naa upa je predstavljena u Glasu koncila u broju 43. od 25. listopada. 2009. godine. Na splitskom sajmu Saso od 21.-25. listopada predstavljena je tvrtka Ecol d.o.o. a naa upljanka Marija Jakelji bila je uz druge lanove promotor prodaje. O. provincijal je u vie navrata boravio u Splitu a zajedno sa splitskim priorom u listopadu je posjetio opata Brunu i benediktinsku opatiju u Admontu kod Salzburga. Split su posjetili i generalni ekonom sa o. Zdenkom i jednim branim parom iz Italije koji imaju iskustva u gradnji sakralnih objekata. Valja spomenuti i dobro posjeene zornice u Doau koje su postale tradicija u naoj upi. Imamo dojam da su po uzoru na nau upu mnoge splitske upe ponovno uvele zornice u svoj redoviti liturgijsko-pastoralni program. Sestre franjevke od Bezgrene proslavile na blagdan Bezgrene 25 godinjicu prisutnosti u Podstrani. Istaknule su zauzetost nae subrae karmeliana u dugogodinjem sluenju sv. Mise u samostanu sestara na Grljevcu. Svoj brai i sestrama i svim ljudima dobre volje elimo dionitvo u radosti i milosti Boinih i novogodinjih blagdana. O. Branko, prior
64
KRK I ovog, kao i svakog, ljeta aktivnosti krke zajednice najveim dijelom su se odnosile na ugoavanje grupa, obitelji i pojedinaca iz inozemstva i domovine. Grupe koje nam dolaze uglavnom su iz Austrije i dolaze sa svojim sveenicima te pored odmora i kupanja imaju i odreenu duhovnu obnovu: obino je prije podne popraeno duhovnim sadrajima, a popodne je rezervirano za kupanje i odmor. djeci koja pohaaju Hrvatsku kolu u tom gradu, i njihovim uiteljicama i nastavnicima te s ponekim roditeljem. Takoer krajem srpnja i poetkom kolovoza odmor i duhovnu obnovu ("Ljetni kamp") imala je i zajednica "Vjera i svjetlo". Tijekom njihova boravka jedan dan su nas posjetile i sestre Misionarke ljubavi iz Zagreba sa svojim beskunicima. U srpnju (11.-14.) su ovdje Duhovnu obnovu imali i studenti SSD-a, njih dvadeset i dvoje. Voditelj je bio o. Petar. Od 31. kolovoza do 3. rujna odrane su Duhovne vjebe za sveenike krke biskupije na kojima je sudjelovalo 20 sveenika i mjesni biskup mons. Valter upan. Voditelj je bio hvarski biskup, mons. Slobodan tambuk. Od 11.-13. rujna odrana je duhovna obnova ("Brani susreti"), na kojoj su sudjelovali brani parovi iz raznih dijelova nae domovine. Zadnji vikend u rujnu (25.-27) bio je rezerviran za duhovnu obnovu mladih iz Remeta koju je vodio o. Viktor. Poetkom studenog (6.-8), o. Vjenceslav je takoer odrao duhovnu obnovu za mlade u kojoj je sudjelovalo 16 mladia i djevojaka uglavnom iz Zagreba i okolice. "Mistika i mistini fenomeni", bila je tema cjelodnevnog predavanja koje je imao o. Petar, 11. studenog, a na kojem je uzelo uea dvadesetak osoba iz Krka i drugih otokih upa. Osim duhovnih obnova, predavanja i vjebi u naem Duhovnom centru, subraa su vodila duhovne obnove i duhovne vjebe po upama i samostanima u
Rije je ponajvie o gotovo ve stalnim grupama, s pokojom novom te pokojom novom obitelji i novim pojedincima. Ugoavanje grupa ove godine zapoelo je 14. lipnja te je trajalo do kraja kolovoza, premda je neto manje gostiju bilo i u rujnu. U tri navrata bili su brani parovi iz biskupije Graz-Sekau, koje vodi brani par Viktor i Thea Schberl, potom grupa prijatelja i suradnika vl. Arnolda iz okolice Graza, te Grupa mladih obitelji s brojnom djecom iz Graza i okolice, predvoena gospoom Evom Strahwitz, i na kraju grupa polaznika "Malog teaja Biblije" (Cursillo) koju vodi gosp. Hans Baumgartner. U srpnju je u samostanu boravila i grupa iz Subotice. Rije je o
65
IZ NAIH ZAJEDNICA
domovini i inozemstvu. Tako je npr. o. Zdenko u ovom razdoblju imao duhovne vjebe sestrama karmeliankama u Rimu i akovakoj Breznici, te sestrama Hrvaticama razliitih drubi koje se nalaze na slubi u Mnchenu. O. ani je vodio trodnevnu duhovnu obnovu u upi titar, kod upanje, a o. Ervin, trodnevnicu u upi Donje Jelenje kao pripravu za blagdan sv. Mihaela arkanela, te na sam blagdan propovijedao i predslavio svetu misu. O. Petar je, u ovom periodu pored predavanja i duhovnih vjeni u DC-u, imao uglavnom predavanja naim sestrama karmeliankama u Mariji Bistrici, Klotru Ivaniu i Sori. Od 17. - 21. studenog u naem samostanu odran je susret brae
redovnika-laika o temi "ivjeti redovniki poziv u dananje vrijeme". Voditelj je bio o. Antonio-Mario, prior remetskog samostana i prvi provincijalni savjetnik. Sudjelovala su sva braa osim br. Stipe koji je iz Bugarske uspio stii do samostana u Remetama gdje je zbog gripe, koja ga je usput ulovila, ipak morao ostati. Na susretu su, dakle, sudjelovala slijedea naa braa: br. Andrija (Sombor), br. Antun, br. Boidar, br. Nikola i br. Josip (Remete), br. Vladimir (Zidine) i br. Miroslav-Marija (Krk). Osim radnog dijela, jedan dan je bio rezerviran i za izlet, te su braa tom prigodom posjetila susjedne otoke Cres i Mali Loinj. O. Petar, prior
ZIDINE BUKO JEZERO BOSNA I HERCEGOVINA Zajednica u Karmelu sv. Ilije broji pet lanova: etiri sveenika (o. Jakov, o. Zvonko, o. Zlatko i o. Dominik) i jednog brata (br. Vladimir). odnos na fakultetu, uao je u mirovinu ali fakultet ga je traio da prihvati jo etiri kolegija ove akademske godine tako da je ostao predavati jo ovu godinu. O. Zvonko je prema planu studija etnologije trebao biti gotov sa predavanjima, tj. odlascima vikendom u Zagreb, ali je vijee studija odluilo da trebaju sluati jo neke kolegije tako da e on i ovaj semestar pohaati predavanja u Zagrebu. Glede posjeenosti centra u ljetnom periodu moe se rei da je bio dobro posjeen. itavo ljeto smo imali ili organizirane grupe ili pojedince ili obitelji koje su boravile u centru. Gledajui itavu godinu, ova godina je najposjeenija do sada, to nam je pokazatelj da ovaj duhovni centar postaje poznat i da grupe i
O dunostima i aktivnostima svakog pojedinog lana bilo je govora ve ranije pa to ne bih ponavljao. Novo je to to je o. Jakov u meuvremenu zavrio svoj radni
66
pojedinci rado dolaze ovdje. Do Boia su nam popunjeni svi vikendi a ve za sljedeu godinu imamo desetak rezerviranih termina. Ovo ljeto smo ponudili dva termina duhovnih vjebi za sveenike i dva termina za duhovne vjebe za redovnike i redovnice. Od ta etiri termina odran je samo jedan jer za ostala tri nije bilo dovoljno prijavljenih sudionika. Nagodinu planiramo isto tako organizirati duhovne vjebe ali emo ranije obavijestiti sveenike i redovnike i redovnice da mogu raunati sa naom duhovnom ponudom. Sljedee godine u travnju "Karmel sv. Ilije" organizira simpozij za sveenike prigodom sveenike godine. Kontaktirali smo biskupe biskupija u BiH i oni su naelno izrazili svoju spremnost u sudjelovanju i pomoi oko organizacije simpozija. Simpozij bi trebao trajati tri dana a na njemu bi bilo govora o razliitim aspektima sveenikoga poziva i naina ivota u ovome vremenu. Najznaajniji dogaaj u duhovnome centru u ovom zadnjem vremenu bio je susret provincijala Europe. Na susretu je sudjelovalo 36 redovnika, to provincijala, to njihovih delegata, to lanova Generalne kue u Rimu. Za vrijeme njihova boravka u "Karmelu sv. Ilije" organiziran je izlet u Mostar a jednu veer je bio organiziran koncert na kojemu su nastupila razna kulturno umjetnika
drutva Hrvata iz BiH. Tema koncerta su bile pjesme koje je narod pjevao prigodom raznih dogaaja tijekom itave godine. Izletom u Mostar i koncertom nai gosti su se mogli upoznati sa djelom kulturne batine i povijesti BiH. Anketa koju su prije odlaska popunili pokazuje nam da su svi bili zadovoljni i organizacijom i smjetajem i ponudom u centru. To e zasigurno pridonijeti da se glas o ovome duhovnome centru proiri meu lanovima karmelskoga Reda u Europi. Ovih dana centar je sa. O. Zdenkom posjetio i generalni ekonom o. Attilio. I on je ostao iznenaen i estitao nam je na tome to smo ovdje napravili. Zahvaljujui ulaganju i pomoi provincije u kui je ureena dvorana za meditaciju i kuna kapelica a stavljeni su i krievi u sobe i dvorane. Privode se kraju i radovi na promjeni sustava za grijanje, sa grijanja na plin prelo se na geotermalno grijanje. To bi nam trebalo znatno smanjiti trokove grijanja kue u zimskom vremenu. Do sada sve ono to se uspjelo utedjeti ljeti zimi je potroeno za grijanje. Sada bi ti trokovi trebali biti znatno manji pa se nadamo da e kua moi neto utedjeti do svoga rada i time malo po malo dovravati one stvari koje jo treba dovriti. Trenutno se stavlja izolacija na tavanske dijelove kue tako da se to manje topline gubi kroz zidove. O. Dominik, Prior
SOFIJA - BUGARSKA U proteklom razdoblju dogodila su se vane promjene u naoj zajednici. est i pol godina nau zajednicu su sainjavala samo dva lana, a od srpnja ove godine smo trojica. To je osobito vaan dogaaj za nas. Br. Stipo Dobo konventualan je u naoj zajednici od 17. srpnja, a u Sofiju je doao iz Sombora 28. srpnja. Dolaskom
67
IZ NAIH ZAJEDNICA
br. Stipe dolo je do dosta velikih promjena to nam omoguuje kvalitetniji redovniki ivot i vee mogunosti pastoralnog djelovanja.
I mi smo iskusili radost polaganja sveanih zavjeta naega br. Joana, na blagdan sv. Ivana od Kria. O tome je pripremljen poseban izvjetaj. Ipak recimo i ovdje da je to veliki dogaaj za karmelsku prisutnost u Bugarskoj jer je on prvi karmelianin Bugarin koji je poloio svoje sveane zavjete u Karmelu. Zahvaljujemo Bogu za ovaj veliki dar. Zavjete br. Joana primio je na o. Provincijal, a obradovala nas je i prisutnost druge nae brae iz Provincije. Sveanu Euharistiju je predslavio apostolski nuncij u Republici Bugarskoj mons. Janusz Bolonek. akonsko reenje br. Joana e biti u Zagrebu, u subotu 30. sijenja 2010., na svetoj misi u 11 sati u upnoj crkvi Uznesenja BDM u Remetama, a sveeniko reenje u Sofiji. Od 4.-6. prosinca 2009. sudjelovali smo na nacionalnom susretu za promociju zvanja u upi Belene u sjevernoj Bugarskoj. Radovi na obnovi kue duhovnog centra se pribliuju kraju, no jo nam ostaje kupnja namjetaja i ureenje unutranjosti. Takoer treba jo urediti vrt, ogradu i okoli, kada budemo imali sredstava. Za sada to nije mogue. Nadamo se da bismo na proljee u naem duhovnom centru pape Ivana XXIII mogli, uz suradnju drugih sveenika, zapoeti s radom Instituta za duhovnost i teoloku kulturu laika. Svoj brai i sestrama karmelskih zajednica elimo sretan Boi i blagoslovom ispunjenu Novu 2010. godinu. O. Sreko, prior
Na najvei blagdan Gospe Karmelske, kao i blagdan sv. Male Terezije proslavili smo kod naih sestara karmelianki, a blagdan nae sv. Majke Terezije proslavili smo u naoj crkvi. Sveanu Liturgiju je predslavio Apostolski egzarh mons. Hristo Proykov. Novozareeni sveenik Apostolske Egzarhije o. Joan Naydenov slavio je kod nas svoju prvu Liturgiju na blagdan zatitnika nae crkve sv. Franje. Dana 20. studenoga pridruio nam se na bogoslov br. Joan Hadiev koji je doao iz Sombora gdje je obavljao pripreme za polaganje sveanih zavjeta. Nakon toga e jedno vrijeme provesti u Provinciji kako bi bolje upoznao subrau, nae zajednice i njihovo pastoralno djelovanje, a potom nastaviti poslijediplomski studij u Rimu. Posebna radost nam je bila da smo prisustvovali polaganju zavjeta naih dviju sestara karmelianki. Sveane zavjete su poloile s. Anastazija i s. Marija Elizabeta.
68
IZ SESTARSKIH KARMELA BREZOVICA Dragi Oe Provincijale, drage sestre i draga brao! Dok na razne naine pripremamo put utjelovljenoj Rijei u svoja srca, elja nam je i ove trenutke podijeliti s Vama radovati se Bojoj ljubavi koja se zaodjenula u nau ljudskost, u Dijete, roeno u betlehemskoj talici. Bogatstvo Boga u siromanom Djetetu i na je put molitve kroz svakidanjicu. Stoga na kraju jo jedne kalendarske godine zahvaljujemo svima vama koji ste bili s nama na putu vjere, molitve, zajednitva kao nai suputnici, suradnici, sestre i braa u Kristovoj ljubavi i u terezijanskoj i ivanovskoj koli. Iza nas su dinamini ljetni i jesenski mjeseci iz kojih se elimo prisjetiti nekih Bojih pohoda koji su jaali na duh vjere i povjerenja u Gospodina i Presvetu Djevicu Mariju, te ostavili trag Boga u naim srcima. Jubilarna proslava svetkovine Gospe Karmelske - 70 godinje putovanje s Gospom Karmelskom Ovogodinji dani Karmelske Gospe u Stepinevu Karmelu bili su prava duhovna obnova za Gospine tovatelje, hodoasnike i lanove kapularske Bratovtine. Proslavljeni su u ozraju euharistijskih slavlja, molitve, zahvalnosti, pjesme i radosti uz 70. obljetnicu nae duhovno-molitvene prisutnosti na tlu Lijepe nae, a u Sveenikoj godini. Svoj vrhunac dostigli su na samu svetkovinu Majke Boje Karmelske, u etvrtak, 16. srpnja 2009. godine. Sveanu sv. Misu predslavio je biskupski vikar za grad Zagreb, pre. Zvonimir Sekelj, u svetitu Bezgrene Kraljice Karmela u Karmelu-Brezovici. Uz njega je bilo oko dvadesetak suslavitelja: sveenika, redovnika, bogoslova i ministranata, a nekoliko sveenika ispovijedalo je hodoasnike. Tu su bili i hodoasnici iz Breznikog Huma i Gornje Rijeke sa svojim upnicima, osim onih iz Zagreba, Velike Gorice, Turopolja, Siska i Karlovca. Crkva je bila premalena za sve njih, te su ispunili prostore pred crkvom, u parku i u dvoritu sestara. Domai upnik vl. Zvonko Vukovi uputio je voditelju slavlja pre. Sekelju i svima prisutnima, srdanu dobrodolicu. Zbor sestara milosrdnica, pod ravnanjem prof. s. Vlaste Tkalec, provincijalne glavarice, uzveliao je svojim umjetnikim pjevanjem euharistijsko slavlje. Misao vodilja nadahnute i aktualne homilije bila je: ovjeka dananjice koji trai svoj identitet moe usreiti i duhovno obogatiti samo ivot vjere i povezanost s Kristom Gospodinom i Presvetom Djevicom Marijom. Tako je, izmeu ostalog pre. Sekelj naglasio i ovo: "Mi nismo sirotinja, ve veliko bogatstvo Duha jer smo slike Boje koje Bog nikada ne
69
IZ NAIH ZAJEDNICA
naputa Tu naruenu sliku Boju u ovjeku obnovio je Isus Krist koji je doao na svijet po Bogorodici Mariji, a Ona je bila velika zato to je vjerovala Bojoj Rijei, prihvatila ju i uvijek po njoj ivjela." Na takav ivot vjere, molitve, motrenja Boje Rijei i zajednitva s Bogom pozvani su svi vjernici, a posebno Karmel koji je utnja i koji nosi u sebi bogatstvo Duha i odsjaj je ivota molitve. Jer, najvie vjerujemo kroz sklopljene ruke da se milost ulijeva u due, naglasio je propovjednik.
hodoasnik iz Bosne i Hercegovine, te je pozvao sve prisutne da se u svom ivotu ugledaju u Presvetu Djevicu Mariju, da je nasljeduju i da proslave Krista po njezinu primjeru. estitao je sestrama karmeliankama dvije znaajne obljetnice, te rekao i ovo: "Kako je lijepo dijeliti zajednitvo u vjeri na jednom posveenom mjestu i to na Gospin blagdan. Dijelei zajednitvo s ovim osobama koje ve 70. godina uzdiu molitve za svaku osobu Gospi Karmelskoj, poevi od sveenika, estitam 70. godinjicu osnivanja ovoga Karmela u Brezovici, gdje Vas je doveo na ove prostore bl. Alojzije Stepinac, s nakanom da biste bile njegova produena molitva za njegov kler, za sve sveenike i za hrvatski narodestitam vam 70. godina vaeg putovanja s Marijom" Zatim je naglasio da ove godine karmelski Red obiljeava 800-tu obljetnicu od svog Prvotnog Pravila kojeg je sastavio jeruzalemski patrijarh Albert, godine 1209. pustinjacima Gore Karmela i estitao sestrama ovu znaajnu obljetnicu. Govorei o Marijinom poslanju Isus nam je pokazao najveu ljubav kad je rairio ruke na kriu, oprostio nam, zagrlio nas i ostavio nam je svoju Majku za nau Majku: "Evo ti, Majke!" (Iv 19, 27). Poziv da budemo djeca nebeske Majke i da poprimimo njezine kvalitete zadaa je svakoga njezinog djeteta kojemu je Bog na prvome mjestu, a sve drugo na pravome mjestu, jer: "Najvea je tajna ivota da ljubimo Boga Srcem Marije," zavrio je don arko. Sestre i hodoasnici pripremili su se za svetkovinu Bezgrene Kraljice Karmela devetnicom i trodnevnicom Veernje asoslova, pjevanih litanija Lauretanskih i trodnevnim euharistijskim slavljima.
Don arko Vladislav Oap, upnik u Drvaru, i voditelj centra "Vojske Bezgrene" u BiH, uz asistenciju prof. dr. Adalberta Rebia i vl. Slavka Pavlovia, upnika u Stupniku, te bogoslova i ministranata, predvodio je popodnevno euharistijsko slavlje, a na zbor pratio ga je svojim radosnim pjevanjem. Voditelj slavlja doao je Gospi Karmelskoj kao
70
Vl. Ivan Topolnjak, upnik u Savskom Gaju, Zagreb, predslavio je prvi dan trodnevnice, uz asistenciju ministranta Benjamina i Tomislava. Svojom gorljivom homilijom ponazoio je hodoasnicima Presvetu Djevicu Mariju kao na model svetosti na putu vjere, molitve, sluanja Boje Rijei, raanja Krista u duama i na putu mudrosti vjene. "Pozvani smo na svetost da budemo Marijina slika Stoga valja stati pred Mariju i rei joj: 'Marijo, elimo biti Ti, Ti si na uzor. Zatim je zaelio da se taj uzor oituje da "duhovno nahranimo sve gladne ljude; da edna usta napunimo Istinom, da mnoge oi napunimo svjetlom, ne mrakom; da ui napunimo dobrim rijeima Biblije i kontemplacije, a srce da napunimo ljubavlju, te da budemo srce Marijino i Isusovo" Drugi dan trodnevnice predvodio je fra Ljubo Kurtovi, OFM, iz Dubrave, Zagreba. S njim je bio i ispovijedao hodoasnike fra Ante Ivankovi, OFM. U zapaenoj homiliji osobiti naglasak stavio je na Marijino duhovno majinstvo i na vrednote Karmela "koje je brdo i zahtjeva napor da se na nj popnemo. No, kad se na brdo popnemo, vidimo ire i dalje iznad ljudskih slabosti i tu moemo susresti Boga, da bismo onda mogli susresti i ovjekaPozvani smo biti Majke, poput Presvete Djevice, i raati Boga u srcima ljudi," rekao je, izmeu ostalog, fra Ljubo. U predveerje Gospe Karmelske misno slavlje predvodio je vl. Borna Pukari, v. u upi sv. Leopolda Mandia u Zagrebu, a suslavitelji su bili: Jakov Raa, student teologije u Rimu i ministranti. Vl. Damir Ocvirk, vicerektor u Zagrebakoj bogosloviji, ispovijedao je hodoasnike.
O Gospi Suotkupiteljici, uz Posrednicu svih milosti i Odvjetnicu, govorio je vl. Borna s osobitim naglaskom na Gospinu ljubav prema nama, jer je patila s ljubavlju za naa otkupljenje:"Gospa je prava Majka jer je Kristu darovala Tijelo i sudjelovala je u Kristovoj patnji pod kriem.Gospa nam se ispod kria pokazala kao Suotkupitljicato elite Isusu rei, recite Gospito je Isus osjeao u probodenim rukama, boku, nogama, na kriu, Ona je to prinijela i osjetila u svom Srcu," naglasio je propovjednik. Svoj obol liturgijskom slavlju dao je i na karmelski zbor svojim skladnim pjevanjem. Na ovogodinjim jubilarnim danima Gospe Karmelske primijeena su i mnoga nova lica, novi tovatelji kapularske Gospe, koji su se okupljali oko njezina oltara. Oni su svojom molitvom, pjesmom, pobonou i osobito primanjem sakramenata izrazili svoju odanost, ljubav i zahvalnost Bezgrenoj Kraljici Karmela. Tih dana sveenici su puno ispovijedali, a podijeljeno je oko 1.000 sv. Priesti i primljeni su brojni novi lanovi u kapularsku bratovtinu. Jubilarno protenje Gospe karmelske Protenje Gospe Karmelske bilo je jo jedan dokaz koliko na narod asti i voli Presvetu Djevicu Mariju, koliko ima povjerenja u njezin moni zagovor i koliko je eli nasljedovati. Na svim svetim misama svetite Gospe Karmelske i prostori oko njega bili su krcati hodoasnicima i Gospinim tovateljima, a
71
IZ NAIH ZAJEDNICA
revni Gospini sveenici i redovnici neumorno su dijelili sakramente i kapulare hodoasnicima. I ove godine broj im se vidljivo poveao. Mons. dr. Ramos Jorge, regionalni vikar prelature Opus Dei za Hrvatsku, uz suslavitelje bogoslove i ministrante, predvodio je jutarnju sv. Misu i otvorio protenje Gospe Karmelske. Sve prisutne pozvao je, u zapaenoj homiliji, na ljubav, pobonost i velikodunost prema Isusovoj Majci, s osobitim naglaskom na svetost ivota. Tako je rekao i ovo: "Mi elimo doi do onoga Brijega koji je Krist. Uspon je teak i zahtjevan. No, s Marijom sve je lako Gospodin hoe da ga ljubimo Marijinom ljubavlju. Ljubimo Boga kao Marija." Zatim je potaknuo hodoasnike na zahvalnost Bogu zbog dara njegove Majke, te je uskliknuo: "Gospodin nas poziva na svetost, svakoga u njegovu staleu Pozvani smo dati sve od sebe za Gospodina. Kad sve uinimo, Gospodin e biti zadovoljan, on e nam umnoiti milost i darove po zagovoru Djevice Marije." Zavjetnu hodoasniku sv. misu u 9,00 sati predvodio je vl. uro Sabolek, upnik upe Pohoda BDM u Vukovini, uz dva bogoslova, a zbor mladih iz Mraclina pod ravnanjem prof. Vladimira Cvetnia oduevljeno je pratio misno slavlje svojim krasnim pjevanjem. Tu je bio do oltara i turopoljski banderij, povijesne postrojbe, u svojim znakovitim odorama, kao i prepuna crkva upljana upe Vukovina. upnik Sabolek povjerio je svoju upu i upljane ponovo zagovoru i zatiti Majke Boje Karmelske, potaknuo ih je na jai ivot vjere i molitve, na ljubav prema Kristu Gospodinu, te osobito na ljubav i
zahvalnost Gospi Karmelskoj na ije protenje dolazi njegova upa ve skoro 70 godina. "Danas Bogu i Majci Bojoj elimo zahvaliti za dar vjere koju smo primili elimo biti navjestitelji Boje ljubavi kojom smo stvoreni i uzdravani i elimo se barem na as osloboditi buke ivota, da bismo uli Boju Rije i odmorili se u Bogu i u osami Karmela. Tu smo u zagovoru Gospe od Karmela koja se najvie brine za svako svoje dijeteGospa je ovdje ula tolike nae vapaje, suze, jade i molitve. Gospa je mona, jaka i zauzeta za svakoga od nas. Njoj i sestrama preporuamo nau upnu zajednicu i njenog upnika," naglasio je u svojoj nadahnutoj homiliji vl. Sabolek. Glavnu sv. misu predslavio je vl. Zvonko Vukovi, upnik u Brezovici, uz oko desetak suslavitelja, meu kojima su bili i: P. uro Filipovi, OCD, prof. o. Josip Barievi, TOR, prof. p. Alojz ubeli, OP, prior, don mr. Milan Ivanevi, SDB, fra ivko Petrievi, OFM, bogoslovi i drugi. Pjevao je mladenaki zanosno zbor mladih "Novi ivot" iz Zagreba. "Veliki vizionar je na poseban nain ovjek Boji koji vidi dalje i dublje od drugih. Takav je bio bl. Alojzije Stepinac, ondanji zagrebaki nadbiskup, koji je odluio 1939. godine dovesti sestre Bosonoge karmelianke na tlo Hrvatske, na svoje imanje u Brezovicu, da bi sestre bile njegova produena molitva za njegove sveenike, kad on vie ne bude na zemlji. Danas, kad slavimo 70. godina otkako su sestre karmelianke u Brezovici, vidimo da je to bila providonosna odluka za hrvatski Karmel, rekao je izmeu ostalog,
72
u svojoj znamenitoj i snanoj propovijedi, vl. Vukovi. Potom je, na vrlo uvjerljiv nain pribliio vjernicima ivot u Karmelu kako su ga doivljavali ljudi vjere, duha i kulture kroz 70 godina koji su dolazili u Karmel. Naglasio je da je Karmel Boje djelo uinjeno po rukama bl. Alojzija Stepinca, te zahvalio dragom Bogu i Gospi Karmelskoj na svim milostima darovanim Karmelu kroz minulih sedam desetljea, a jednako tako zahvalio je i sveenicima i hodoasnicima, te svima koji su bili sestrama suradnici i suputnici u molitvenom ivotu. Jer: "Karmel shvaa samo onaj tko ga proivljava iznutra. Karmel je mjesto na zemlji gdje su Bog i Blaena Djevica Marija tako blizu ovjeku," potvrdio je propovjednik misli o. Ladislava Markovia, OCD.
Vuleti, v. u upi sv. Nikole Tavelia u Zagrebu, uz sedam suslavitelja, sveenika, bogoslova i ministranata. S. Marijela uro, FDC bila je vrsni animator slavlja prisutnim hodoasnicima koji su zanosnom pjesmom i molitvom slavili Boga i Gospu Karmelsku. U svojoj homiliji vl. Vuleti je na vrlo domiljat i meditativan nain povezao Blaenu Djevicu Mariju sa sv. Ilijom, prorokom, koji je odigrao vanu ulogu za Karmelski Red i za ivot prave vjere u Izraelu. Ilija je molio za kiu, te u malom oblaku kao dlan ovjeji, koji se pojavio nad morem, nakon ustrajne molitve, prema crkvenim ocima, vidi Presvetu Djevicu Mariju. Ona je za Izraelski narod Nada, znak Bojega dlana, a oblak je i simbol Marijinog krila u kojemu e se roditi ivot. Prorok Ilija ovjek je silovit i teak koji je revnovao za Gospodina nad vojskama, a ujedno je i slika Crkve koja moli. "Bog od neprikladnog Ilije ini ovjeka koji postaje sposoban biti Boji, prikladnim za Boje poslanje. Slino kao to Gospodin ini s nama. Nas neprikladne ini sebi prikladne za svoje poslanje. Za razliku od nas Presveta Djevica Marija slika je potpunog predanja Gospodinu, naa Majka i Uiteljica." naglasio je vl. Domagoj. S njom, Marijom Pomonicom krana, Karmel u Hrvatskoj je zapoeo svoj ivot 24. svibnja 1939., po dvjema karmeliankama, s. M. Regini Tereziji od Isusa i s. M. Josipi od Milosrdne ljubavi Boje, da bi iz njega niklo pet novih mladica: Karmel u Klotar Ivaniu, u Breznici akovakoj, u Mariji Bistrici, u Sarajevu i Karmel u Albaniji, u kojima
Zavrnu sv. misu na protenju Gospe Karmelske predslavio je vl. Domagoj
73
IZ NAIH ZAJEDNICA
danas moli, ivi i radi za sveenike, za Crkvu i za hrvatski narod 85 sestara i pripravnica. One nastoje biti utljivi Boji govor ovome svijetu i toplo Marijino srce koje kuca za svakoga. Bogati srpanj U mjesecu Gospe Karmelske, u petak, 24. srpnja, mladomisnik vl. Ivica Baani iz Velikog Bukovca, zahvalio je Majci Bojoj za dar sveenitva i slavio u naem svetitu sv. Misu "sekundiciju". U svojoj homiliji protumaio je usporedbu o sijau i sjemenu, tj. o Rijei Bojoj, koje pada na etiri vrste tla, ljudskih srdaca i donosi urod samo u srcu koje je otvoreno i slobodno za Gospodina. "apnimo Isusu, da nas uini mudrima, kako bi vjera nala duboko korijenje u nama da se ne osui, ve da budemo dobra zemlja koja donosi stostruki urod. Molimo zagovor i nae nebeske Majke koja je dala potpuno mjesto u svom Srcu Rijei Bojoj," naglasio je izmeu ostalog mladomisnik Baani. Moto njegove Mlade Mise bio je: "Sve mogu u onome koji me jaa," (Fil 4, 13) to je i u naem druenju nakon sv. Mise na razne naine posvjedoio. Mladomisnik vl. Branimir Budinski slavio je s nama u ponedjeljak, 27. srpnja, sv. Misu "sekundiciju" i jednako tako zahvalio dobrome Bogu, Gospi Karmelskoj i sestrama na daru sveenitva i na molitvenoj pratnji. Svoju radost u slubi Gospodina, izrazio je i u nadahnutoj homiliji u kojoj je govorio o savezu izmeu Boga i ovjeka. "U savezu izmeu Boga i ljudi dogaaju se znamenja, ali i nevjere. Bog sklapa
savez s ovjekom da ga privede pravome putu, kako ivjeti Boje zapovijedi. U Novom zavjetu Isus saima deset zapovijedi u dvije: u ljubav prema Bogu i prema ovjeku," naglasio je mladomisnik. Zatim je govorio o bitnoj vrednoti ljubavi prema blinjemu, a ta je: u svim situacijama pomoi ovjeku poput milosrdnog Samaritanca. Jedan od naina da ovjeku pomognemo je i molitva sestara za sveenike i za Crkvu, spomenuo je mladomisnik Budinski i naglasio da je molitva za druge vea od bilo koje molitve, jer se po njoj poinje ve sada ostvarivati Boje Kraljevstvo u srcima. Potaknuti tim mislima podijelili smo radost zajednitva s naim mladomisnikom i izmijenili svoja duhovna iskustva, nade i oekivanja. Don Robert Tonsati, koji je esto dolazio kao bogoslov i voditelj Okteta zagrebakih bogoslova na misna slavlja u Karmel, slavio je s nama, u pratnji svog prijatelja vl. Tomislava Kralja, na Preobraenje Gospodinovo, 6. kolovoza, sv. Misu i zahvalio se sestrama za dosadanju duhovnu podrku, te se preporuio u daljnju molitvenu pratnju, osobito zbog odlaska na studij u Rim. Zajednike duhovne vjebe Na blagdan Uzvienja sv. Kria, u ponedjeljak, 14. rujna zapoeli smo zajednike estodnevne duhovne vjebe, koje je animirao karmelianin o. Zvonko Marti. Na vrlo dinamian i dubokopraktini nain otkrivali smo Lice Boje i susretali smo se sa sobom po uzoru na sv. Pavla, apostola, iji smo lik promatrali od obraenja do sjedinjenja s Bogom.
74
Voditelj duh. vjebi nadahnjivao se na Sv. Pismu, na karmelskoj duhovnosti, kao i na ivom plamenu ljubavi naeg sv. o. Ivana od Kria. Okosnica duhovnih vjebi bile su tri toke duhovnog ivota: darovanost, znanje i iskustvo Boga koje smo produbljivali kroz Euharistiju, dnevna predavanja, meditaciju, osobni rad, dan klanjanja, utnje i sabranosti. Govorei o Pavlu u molitvi, P. Zvonko je naglasio i ovo: "Ljubav je drugo ime za kri. Molitva je ostvarenje ljubavi. Molitva je ljubav Boja u praksi. Koliko smo dragom Bogu dali, toliko On nama daje. Kad dadnemo sve, ivot nam se zlati. to Bogu od srca otkine, to ti Bog vraa. Znak ljubavi prema Bogu je ljubav prema blinjima. Ljubav Sina prema Ocu je okomita grda kria, a ljubav ovjeka prema ovjeku je vodoravna greda kria." U tom duhu nastavili smo silaziti u svoje dubine, otkrivati i izgraivati Boju ljubav kroz ivot molitve, ali i kroz ivot sestrinskog zajednitva, kria, patnje koja nosi izgrauje i posveuje. Euharistijskim slavljem, uz Tebe Boga hvalimo, zavrili smo zajednike duhovne vjebe i zapoeli ih prakticirati u svakodnevici. Proslavljena Isusova mala Rua - sv. Terezija od Djeteta Isusa Blagdan sv. Terezije od Djeteta Isusa, nauiteljice Crkve, sveano je proslavljen, uz brojne svetiine tovatelje, u etvrtak, 1. listopada u svetitu Majke Boje Karmelske, u Karmelu-Brezovici. Euharistijsko slavlje predslavio je vl. Stjepan Bradica, upnik u Lasinji, uz suslavitelje: vl. Konrada ieka, upnika u Utrinama, vl. Andriju Vrane, v., vl.
Josipa Karasa, upnika, vl. Bornu Pukaria, v. u Kustoiji i domaeg upnika vl. Zvonka Vukovia koji je sve prisutne, kao i ispovjednike: P. Anelka Jozia, OCD i Don Bou imiia, SDB, pozdravio biranim rijeima. Misao vodilja nadahnute homilije bila je: poziv na svetost po uzoru na sv. Malu Tereziju. Vl. Bradica orisao je konkretni ivot i prilike u kojima je sv. Terezija od Djeteta Isusa ivjela, molila i radila za Gospodina i za due, osobito za sveenike. Govorio je o njezinoj radikalnosti, o njezinom misionarskom duhu i o njezinoj bezgraninoj ljubavi prema Kristu Gospodinu i prema ovjeku, a jednako tako i o znaenju njezine svetosti. "Moramo znati da su sveti ljudi pribliili Boga ljudima. Svet biti znai biti u blizini Bojoj, iz te blizine ivjeti i dati to drugima. Svetost je potpuno se darovati Bogu, nositi Boga u svaku poru naega ivota i radaMi krani trebali bi biti drugima izazov da je Isus danas iv, da je djelotvoran u nama, da smo mi Boje djelo u rukama klesara koji nas klee za veliku umjetninu. Ljudi su eljni susreta s autentinim Kristovim svjedocima Sv. Mala Terezija je to svjedoila, to moramo i mi svjedoiti," naglasio je propovjednik. Misno slavlje pratio je svojim skladnim phevanjem na zbor, a tradicionalni blagoslov rua podsjetio je prisutne da ire miris svetosti oko sebe, poput Svetice iz Lisieuxa. Veernju euharistiju predslavio je vl. Domagoj Matoevi, nadbiskupski povjerenik za pastoral mladih grada Zagreba, uz koncelebraciju vl. Tomislava tengla, v. u upi sv. Petra, a mladenaki zanosno i oduevljeno uzveliao je misno
75
IZ NAIH ZAJEDNICA
slavlje djevojaki zbor "Kefa" iz spomenute upe sv. Petra, pod ravnanjem orguljaice gospoice Nikoline Pinko. U svojoj zapaenoj homiliji, propovjednik je govorio o identitetu kranina koji se moe saeti u rije: biti Kristov suradnik u spaavanju brae ljudi. U tu avanturu s Bogom krenuli su brojni velikani vjere i duha, meu kojima je i sv. Mala Terezija, nauiteljica Crkve. Njezino poslanje bilo je biti ljubav u srcu Crkve za svoju brau u svijetu. To svoje poslanje ostvarila je u duhu otkria "Maloga puta" svetosti kojim je pola i na kojemu je svjedoila za Krista Gospodina. Mali put duhovnosti sv. Terezije prikazao je vl. Matoevi kroz tri dimenzije toga puta: "Sv. Mala Terezija je shvatila da Bog ljubi malene. Maleni su nemoni i trebaju pomo drugihAko elimo biti Isusu blizu, potrebno je da budemo ovisni samo o Bogui da postanemo sve vie i vie maleni. Drugi korak Maloga puta je da e puno trpjeti. Budui da si malen svatko te moe zgaziti, manipulirati s tobomNo, ima li vee radosti od trpjeti za tebe, Isuse? znala je uskliknuti Svetica. I trei korak Maloga puta je iskrena molitva. Molitva nije gluma pred dragim Bogom: Kaem sasvim jednostavno dragom Bogu ono to mu elim rei i On me razumije." Na kraju homilije propovjednik je zakljuio da se taj Mali put sv. Terezije od Djeteta Isusa nastavlja i po nama, te da budemo velikoduni u hodu za Gospodinom koji nas zove da spaavamo due. Euharistijskim slavljima prethodila je molitva sv. krunice za velike nakane Crkve i domovine, osobito za sveenike, u Godini sveenika, i za Bogu posveene
osobe. Sestre blagdan sv. Male Terezije pripremale smo se devetnicom molitava i Veernjih pohvala iz asoslova, te nasljedovanjem Terezijinog "Malog puta." Brojni hodoasnici i prijatelji Svetice iz Lisieuxa i Karmela dijeli su blagdanske milosti sa sestrama i nadahnjivali se na ivotu i poslanju Isusove male Rue sv. Terezije od Djeteta Isusa. Prvi zavjeti s. M. Gabrijele Na spomendan Kraljice svete krunice, u srijedu, 7. listopada, odgovorila je na Boju ljubav po privremenim sv. zavjetima istoe, siromatva i poslunosti naa s. M. Gabrijela od Rijei Boje (Ivana Belani) iz Zagreba.
Misno slavlje predvodio je njezin vl. upnik Ivan Torbar, a suslavitelj je bio na brezoviki upnik vl. Zvonko Vukovi uz ministranta Nikolu, Gabrijelinog brata. Prisutni su bili roditelji i sestra slavljenice, kao i ua rodbina i neki prijatelji Karmela. Misno slavlje pratio je na sestarski zbor svojim skladanim pjevanjem. "U molitvi sv. krunice razmatramo Evanelje: Isusov ivot, smrt i uskrsnue s Marijom. Marija je most preko kojega se
76
izlijeva milost, radost, blagoslov neba na ovaj svijet. S Marijom emo moi lake nositi krine postaje koje nas prate na naem ivotnom putu. tovie, s krunicom u ruci moi emo veliati Gospodina koji je pogledao na neznatnost slubenice svoje," naglasio je u zapaenoj homiliji voditelj slavlja. Potom se obratio s. M. Gabrijeli koja je od Boga odabrana, ljubljena i pozvana da ga izbliza slijedi poput presvete Djevice Marije, prve moliteljice i karmelianke. Naglasio je i to da ivot molitve mogu shvatiti samo oni koji su uronjeni u Boju prisutnost jer:" biti zatvoren sa svojim Bogom, to raa slobodu koju svijet ne razumije," rekao je vl. upnik Torbar. Na kraju misnog slavlja domai upnik vl. Vukovi estitao je s. Gabrijeli na primljenom daru sv. zavjeta, kao i njezinom vl. upniku Torbaru, roditeljima i rodbini. Uiteljica molitve nas vodi k Isususvetkovina sv. Terezije Avilske Provincijal Hrvatske dominikanske provincije Navjetenja BDM, dr. sc. o. Anto Gavri, OP, predslavio je sveanu euharistiju na svetkovinu sv. Terezije Avilske, prve ene nauiteljice Crkve, duhovne majke i osnivateljice Karmela, u etvrtak, 15. listopada, u KarmeluBrezovici. Suslavitelji su bili: vl. Ivan Topolnjak, pk u Savskom Gaju, Zagreb, vl. Ivica Berdig, pk u Botincu, Zagreb, vl. Josip Karas, pk u Svetom Martinu pod Okiem, a ispovijedao je don Boo imii, SDB iz Kneije, Zagreb. "Okupljamo se oko svetice koja je voljela prijateljstvo. Voljela je biti u
drutvu svetaca, svojih prijatelja. Ponajvie je voljela drutvo Isusa i Majke Marije," rekao je na poetku misnoga slavlja P. Gavri. Potom je uvjerljivim rijeima orisao Terezijino poslanje u Crkvi: sv. Terezija Velika, uiteljica je molitve. Ona je bila mudra suradnica Duha Svetoga, i Duh Sveti otvarao je u njoj prostore za Boju ljubav i za razumijevanje tajne Bojeg posinstva. "Sinovi smo Boji, ne tek u vjenosti, ve sada; pozvani smo u svakom trenutku ivjeti kao djeca Boja. Upravo tu se oituje ljubav Boja, a to je molitva," naglasio je propovjednik. Prema iskustvu sv. Terezije Avilske, molitva je znak nae poniznosti i ljubavi, jer koliko se otvaramo, toliko ljubimo. Molitva je ljubav prema nebeskome Ocu, a mi smo sluge ljubavi. Takoer je molitva, ui nas sv. Terezija Velika, razgovor srca sa srcem, prijateljski razgovor na samo s Bogom koji je na prijatelj, pred kojega moemo iznijeti sve kao pred prijatelja. Na putu molitve, gdje postoje razliiti stupnjevi molitve od molitve poetnika, preko molitve sabranosti, molitve mira do sjedinjenja s Gospodinom, vano je biti s Isusom, gledati u Isusa, napajati se na vrelu njegove ljubavi koja utauje nau e za njim. Jer "dolazei k velikoj uiteljici molitve, dolazimo k Isusu. Terezija nas vodi k Isusu. Molimo sv. Tereziju da Duh Sveti u nama zapali e za ivom vodom i da mi, poput ove Svetice, krenemo putem molitve kao sluge ljubavi," zavrio je otac Provincijal, a vl. Ivan Topolnjak uputio je njemu i prisutnima tople rijei zahvalnosti. Euharistijsko slavlje pratio je na sestarski zbor, a tovatelji sv. Terezije i
77
IZ NAIH ZAJEDNICA
hodoasnici iz Karlovca, Zagreba i okolice oduevljeno su nam se pridruili. Mr. sc. don Antonio utura predslavio je veernju sv. Misu, a uz njega su bili koncelebranti: dr. sc. p. Mijo Niki, DI iz Zagreba i dr. p. Nikola Leopold Noso, OP, iz Zagreba. Misao vodilja njegove homilije bila je: Terezijin duh mudrosti kojim je vrednovala ivot u sebi i oko sebe, te po toj mudrosti postala utemeljiteljica i obnoviteljica Karmela. "Tko ima dar mudrosti, postaje prijatelj Boji Isus od nas trai vremenite stvari, a za uzvrat nam daje ivot vjeni," rekao je izmeu ostalog don utura. Govorei o Terezijinoj biografiji, spomenuo je njezin radikalizam kojim je mijenjala svoj ivot i svoju molitvu, da bi onda mogla u snazi vjere i ljubavi, te uz suradnju i podrku sv. Ivana od Kria, krenuti u obnovu Karmela i osnivati nove samostane. Gorljivost i radikalnost sv. Terezije Avilske, poziv je i nama na radikalni ivot predanja Gospodinu po vjeri, molitvi, strpljivosti. Ta: "Bog se ne daje onima koji se njemu potpuno ne predaju," Terezijine su misli uz koje je don utura naglasio: "ivimo strpljivo sa sobom i drugima. Bog je za nas. Primimo Duha posinstva, obnove, obraenja i poleta, a sv. Terezija neka nam izmoli taj duh." Upravo u tom duhu sestre karmelianke i hodoasnici molili su prije svake sv. Mise sv. Krunicu za duh. obnovu naih obitelji i naega naroda, kao i za svoje crkvene i dravne poglavare. Prva ena nauiteljica Crkve mnogima je i danas izazov i nadahnue na putu vjere i molitve jer uiteljica molitve nas vodi k Isusu.
Boji projekt 25. obljetnica izlaska tjednika Glasa Koncila "Svako nae okupljanje oko sv. Male Terezije u prvom hrvatskom Karmelu, sjea nas na poetke naeg djelovanja Bogu i sestrama zahvaljujemo, kao i onima koji su dali svoj doprinos nekada i danas, za 25. obljetnicu kontinuiranog izlaska Glasa Koncila kao tjednika," rekao je izmeu ostalog, u petak, 16. listopada, u Karmelu-Brezovici, glavni urednik Glasa Koncila msgr. Ivan Mikleni, voditelj jubilarnog euharistijskog slavlja, uz suslavitelja vl. Nedjeljka Pintaria, direktora GK-a i uz brojne djelatnike, suradnike i prijatelje GK-a.
Osobitu zahvalnost iskazao je msgr. Mikleni sv. Maloj Tereziji na iji blagdan, 3. listopada, 1962. uz ne malene potekoe, je mogao Boji projekt, prvi broj otisnutog Glasa s Koncila, izii u javnost. Zato su djelatnici Glasa Koncila izabrali sv. Malu Tereziju za svoju zatitnicu. U svojoj nadahnutoj homiliji propovjednik je govorio kako je Glas Koncila dobio ritam crkvene zajednice i postao od dvotjednika tjednik; od nedjelje do nedjelje i kao takav iziao u vie od 1300 brojeva, a kao dvotjednik u preko 540 brojeva, te razvio razgranatu djelatnost: od dvotjednika, tjednika,
78
MAK-a, raznovrsnog knjievnog, glazbenog, publikacija.
izdavatva drugih
Kao to je sv. Mala Terezija, uz svu svoju neznatnost, eljela biti misionarka, te protrati zemljom i zasaditi Kristov kri na svih pet kontinenata, tako i Glas Koncila eli, zahvaljujui suvremenoj tehnici, Boju ljubav i Kristovo Evanelje pronijeti do kraja svijeta, naglasio je msgr. Mikleni. "Ovo nae vrijeme ima puno zla. Uvijek je bilo zla u svijetu. No, nae vrijeme ga doivljava kao popularizaciju. Imamo vanu zadau da u ovome prostoru i medijskom prostoru, pokaemo dobro koje je uinjeno i ostvareno. Suvremeni ovjek pada u depresiju. Ima svoje znaenje objaviti u GK-a da je jedno selo podiglo kapelu. Za one ljude koji su to uinili je to veliko; postoji ta dobrota, ta rtva, ali i poticaj za novu portvovnost, velikodunost, ideje da se ide dalje." Spomenuvi obol GK-a u izgradnji Bojeg kraljevstva i njegovih vrednota u ljudskim srcima, uz razna iskuenja i objektivne tekoe, kojih nije bila liena niti sv. Mala Terezija, osobito u noi i tami vjere, propovjednik je zavrio: "Isusove vrijednosti potvrujemo, nosimo, sami ivimo i dajemo drugima. Mi smo dionici Bojega projekta. Imamo samo ovaj radni dan, samo ovaj projekt, ove prilike da dajemo Bogu najbolje to imamo Sestre, poduprite nas u tom Bojem projektu, da ispunimo svoje poslanje, u ovim prilikama kad nas se eli omalovaiti. Ali budimo svjesni da ne radimo za sebe, ve suraujemo s Bogom i da nas prati zagovor sv. Male Terezije." Nakon blagoslova rua, direktor GK-a vl. Nedjeljko Pintari zahvalio je biranim
rijeima voditelju i sudionicima Euharistije, osobito sestrama karmeliankama, na duhovnom i molitvenom zajednitvu, te u znak blizine, vjernosti i zahvalnosti za 25. obljetnicu izlaska tjednika GK-a, darovao . Majci M. Alojziji i sestrama znaajan medaljon sv. Terezije Avilske, u iju je rodnu Avilu nedavno hodoastio, uz druga hodoasnika europska svetita. Jubilarni, prijateljski susret sa sestrama nastavili su urednici i djelatnici GK-a u govornici, a vl. Nedjeljko Pintari se opet pobrinuo da sestrama daruje sva najnovija izdanja knjiga njihove izdavake kue. Boji projekt, tjednik Glas Koncila, osnaen i ovim euharistijskim i karmelskim susretom, nastavio je svoje evaneosko poslanje i zvanje: irenja Kraljevstva Bojega do nakraj svijeta. Rast u vjeri, molitvi, zajednitvu Meu brojnim osobnim i zajednikim susretima, u kojima smo meusobno podijelili iskustvo Boje ljubavi i Bojih darova, radosti i zajednitva, dobrote i velikodunosti, izdvojit emo neke od njih. P. Mijo Niki, DI, odrao nam u utorak, 4. kolovoza, na dan sv. Ivana Maria Vianneya, predavanje pod naslovom: "Samoa-osamljenost i blagoslov" s psiholoko-duhovnog motrita i obogatio nas novim duhovnim i psiholokim iskustvom, a fra Ante Barii, OFM, predvodio je u petak 11. rujna duh. obnovu i Euharistiju na temu: "Biti otvoren za Boga i za ovjeka." S posebnim zanimanjem sluali smo, u srijedu 28. listopada, predavanje naeg p.
79
IZ NAIH ZAJEDNICA
Jure Zeevia OCD,: "Unutarnje ozraje iz kojega se susreem sa stvarnou oko mene," a glavni naglasak je bio na osobnoj izgradnji, suradnji i zrelosti. "Gubitak osjeaja za grijeh" bila je tema predavanja, u petak, 20. studenog, naeg ispovjednika P. Zvonka Martia, OCD, a put i svjedoanstvo obraenja gospodina Marina Restrepoa, prezentirao nam je u srijedu, 25. studenog, p. Mijo Niki, DI. O progonima prvih krana govorio nam je u srijedu, 2. i 16. prosinca, P. Ivica Musa, DI, dok nam je P. Zdenko Krii, OCD, ispovjednik, u etvrtak, 3. prosinca, protumaio smisao i ulogu Doaa kao trajnog zadatka u pripremi puta za susret s Gospodinom, a P. Zvonko Marti, upoznao nas je u etvrtak, 17. prosinca s nekim zaprekama na putu do sjedinjenja s Gospodinom.
listopada, nai prijatelji iz Slavonije, prognanike obitelji iz Berka, koje su u ratnim danima nale zatitu i okrilje u susjedstvu naega Karmela. Istoga dana posjetili su nas i obdarili radom svojih ruku, bogatom zimnicom, nai dugogodinji dobroinitelji, upljani upe Vukovina, osobito mjetani Mraclina, te su se preporuili u molitve sestara. U subotu, 5. prosinca slavili su s nama sv. Misu vl. Boo Belini, upnik upe Uzvienje Svetog Kria iz Zavrja, nedaleko Karlovca, zajedno sa svojim upljanima, u prigodi primanja Gospinog kapulara i posvete Gospi Karmelskoj. O znaenju kapulara i nasljedovanja Krista Gospodina po Marijinom uzoru govorio je hodoasnicima vl. Belini, kao i naa . majka M. Alojzija arapina. Toga dana imali su kod nas duhovnu obnovu: predavanje, ispovijed, Euharistiju, druenje, mladi salezijanski pripravnici pod vodstvom svoga magistra don Milana Ivanevia, SDB, koji su se takoer preporuili u molitve sestara i zanimali za na ivot. Samozatajni svetac "Slavimo samozatajnog sveca koji je radikalno slijedio Isusa Krista sa svom predanou i ljubavlju," naglasio je vl. mr. Milan Puec, duhovnik zagrebakih bogoslova, predslavitelj euharistije, u ponedjeljak, 14. prosinca 2009., na svetkovinu sv. Ivana od Kria, duhovnog oca i obnovitelja Karmela, nauitelja Crkve, mistika i pjesnika, u svetitu sestara karmelianki u KarmeluBrezovici. Asistirao je akolita Tomislav, a vl. P. Ivo Antunovi, DI, ispovijedao je prisutne hodoasnike.
Bili su s nama ivot molitve, u slubi Crkve, mnoge dovede do Karmela i ohrabri ih na njihovim ivotnim stazama. Meu onima koji su nas i ovih mjeseci posjetili bile su u nedjelju, 2. kolovoza, postulantice sestara Milosrdnica iz Zagreba koje su se zanimale za na ivot i za nau molitvu. Jednako tako bili su s nama, u subotu 24.
80
Misao vodilja nadahnute homilije bila je: odgovoriti na Boju ljubav kao bogotraitelji. Svaki ovjek je dragocjen, vrijedan u Bojim oima jer je dijete Boje. Potrebno je dopustiti Gospodinu da nas susretne u naim dubinama, kako bismo mogli odgovoriti na Boju ljubav poput sv. Ivana od Kria. Naime, kad se Ivan radikalno odazvao Gospodinu, shvatio je da je Krist poput dubokog rudnika zlata koji ima mnogo rukavaca s blagom. Da bi se stiglo do toga blaga, do bogatstva mudrosti i spoznanja Kristova, potrebno je duboko kopati u Kristu, biti bogotraitelj, uz sve opasnosti, napore i tame na koje ovjek nailazi na tom duhovnom putu. Na te dubine, na put bogotraitelja i na put ivota od Boje Rijei, pozvani su svi vjernici; majke i oevi u obiteljima, mladi u svojim traenjima, bogoslovi i sveenici, sestre karmelianke u svom molitvenom ivotu "Razliiti su nai pozivi, ali je vano da traimo Krista, da kopamo u dubine njegovog rudnika, tamo gdje smo poslani u svijetu Kad bilo tko doe u Karmel, dolazi s jednom nakanom: da sestre mole za njega" naglasio je izmeu ostalog propovjednik. Potom je pozvao sve prisutne, osobito nas sestre, da poput sv. Ivana od Kria pomognemo dananjem ugroenom ovjeku na putu do Boga na taj nain da upotrijebimo najbolji alat za kopanje u rudniku, a to je kri, po kojemu traimo Krista, a kad ga naemo, jo ga vie traimo, naglasio je propovjednik. Misno slavlje uzveliao je svojim umjetnikim pjevanjem Oktet zagrebakih bogoslova i oduevio prisutne hodoasnike.
Na kraju euharistije mr. Puec je estitao sestrama svetkovinu sv. Ivana od Kria u ime poglavara Zagrebake bogoslovije, u ime 91 bogoslova, u ime 15 novozareenih akona, kao i u svoje ime, te im poelio da ih rese kreposti sv. Ivana i da njihova molitva i rad budu na spasenje mnogih u Crkvi. Molitvom Veernje asoslova s bogoslovima i vjernicima, zavrilo je popodnevno slavlje nauitelja mistike i pjesnika ljubavi, sv. Ivana od Kria, a njegov ivot, djelo i poruka ostali su nadahnue i izazov nama, kao i njegovim tovateljima. I ove godine bogoslovi su donijeli na oltar betlehemsko svijetlo koje je stiglo iz Bea u Stepinevu katedralu, da bi bilo znak Isusove prisutnosti u Karmelu, te povezanosti sestara s mjesnom i itavom Crkvom. Betlehemsko svjetlo jedinstveni je dar Zagrebakih bogoslova nama sestrama, uz 70. obljetnicu naeg dolaska u Hrvatsku. Ujedno nam je i poziv da na ivot vjere i molitve bude i dalje svjetlo za mnoge na putu do Betlehema. 70-ta obljetnica utemeljenja kanonskog
Na Badnjak, 1939. godine zagrebaki nadbiskup dr. Alojzije Stepinac kanonski je utemeljio na karmel u DvorcuBrezovici, imenovao prvu poglavaricu . Majku Reginu Tereziju Trbljani, OCD, i zatvorio privremenu klauzuru sestara. U dekretu osnivanja Karmela Nadbiskup je zabiljeio i ovo: "Dok podiemo ovaj samostan, gojimo vrstu nadu, da e ova kua biti ono to tako vrue elimo, naime, kua molitve, iz koje e se dizati molitve
81
IZ NAIH ZAJEDNICA
pred Lice Gospodnje kao miomirisni tamjan. A onda e nebesa rositi odozgora i oblaci milosti Boje daditi Crkvu zagrebaku i cijeli hrvatski narod." (Zagreb, br. 10127/39. od 24. prosinca 1939.). Radosnim srcem zahvalile smo na Badnjak, jednostavnom sv. Misom, Gospodinu i Majci i Kraljici Karmela za sedam desetljea Boje i Gospine ljubavi i velikodunosti prema njima. Misno slavlje predvodio je vl. Zvonko Vukovi, domai upnik u Brezovici, koji je u prigodnoj homiliji uvjerljivo govorio o
Karmelu i o njegovoj zadai u hrvatskom narodu, kao i o utemeljiteljima: . Majci Regini Tereziji i nadbiskupu dr. Alojziju Stepincu. Zagrebaki pomoni biskup msgr. dr. Ivan ako predslavio je pak u subotu, na Stjepanje, 26. prosinca 2009. sveanu euharistiju u prigodi 70-te obljetnice kanonskog utemeljenja prvog enskog klauzurnog Karmela u Hrvatskoj, o emu je u ovom broju Karmelskog vjesnika dan i poseban izvjetaj. Vae sestre iz Brezovice
BREZNICA AKOVAKA Draga naa brao i sestre! Osvrui se unazad sve do naeg zadnjeg javljanja, prebiremo u srcu i mislima mnoge trenutke kad smo u Bojim djelima itali znakove Njegove prisutnosti i brige kojima je hranio i naa tijela i nae due jaajui nae predanje u Njegovo vodstvo s kojim rukom u Ruci hodimo svojim karmelskim svakodnevljem. Gospodin nas je zaista obilato hranio! I nita nam nije nedostajalo! Prije svega, eljele bismo zahvaliti naem dugogodinjem ispovjedniku o. uri Filipoviu, OCD koji je neumorno dolazio u nau zajednicu uvijek raspoloiv za sve nae potrebe, dijelei nam 'hranu' Bojeg oprotenja i milosra, poticajne rijei i istinskog razumijevanja. Uz nae veliko i srdano HVALA o. uri, zahvaljujemo i naim ocima Zdenku, Juri i Vjenceslavu koji su od ove jeseni preuzeli brigu za ispovijedanje nae zajednice.
U sklopu somborskog susreta mlae brae karmeliana koji su u proteklih pet godina poloili sveane zavjete, posjetili su nau zajednicu br. Vlado, o. Zvonko, o. ani, rimski studenti o. Endre i o. Draen te o. Zlatko P. i o. Zlatko . Susret smo zapoeli sv. Misom tijekom koje nas je u svojoj propovijedi o. Zlatko P., temeljei se na misnim itanjima, uputio kako u karmelskom kontekstu nepodijeljena srca izvriti svoje zavjete obeane Gospodinu te nas je potakao da svoju rtvu inimo radosno i s pouzdanjem. Nakon sv. Mise koja je protekla u vrlo radosnom tonu,
82
okupili smo se zajedno u rekreaciji te uz pjesmu, alu i druenje saznale vie o etnolokim aktivnostima naeg o. Zvonka, no razmijenili smo i svoja razmiljanja o tome kako jo vie uvrstiti i poboljati nae bratsko sestrinske odnose. I ovaj susret, kako i svaki susret s naom braom, uvijek hrani nae osjeaje bliskosti i 'obiteljskog' zajednitva. Sudionitvo triju naih sestara Josipe, Mirjam i Terezite koncem rujna na teaju nae Udruge pod naslovom "Psihologija molitvenog ivota u klauzuri", bio je dar ne samo za njih same, ve i za sve nas koje smo preko fotografija, snimaka i ponajvie podijeljenih iskustava 'okusile' i same od obilja kojim je tih dana u Mariji Bistrici isusovac o. Mihly Szentmrtoni dotaknuo srca, razmiljanja i karmelski hod sestara sudionica. Hvala naoj bistrikoj zajednici za svu ljubav i gostoprimstvo naim sestrama! Karmelsku hranu naih duhovnih roditelja pruio nam je i na o. Draen kroz predavanja, euharistijsko klanjanje i molitvene trenutke u kojima smo dopustili da nam progovaraju rijei nae sv. Majke Terezije i sv. Oca Ivana od Kria. Kroz dva dana zajednikog 'putovanja' u duh i karizmu ovih svetih obnovitelja, o. Draen je naglasio da je karizma koju je primila sv. Majka ona ista koju smo s pozivom primili i mi te je podvukao praktini vid molitve kojoj je sv. Majka uiteljica. Kroz predavanje o metaforinom govoru kod sv. Oca Ivana od Kria s osobitim naglaskom na metaforu Krista Zarunika, predava je nastavio tumaenjem stihova sv. Oca, svoj govor zavravajui konkretnim ivanovskim uputama o postizanju savrenosti.
I nadalje na otac nadbiskup mons. Marin Sraki rado posjeuje nau zajednicu, kako je to bilo i na uonicu Velike Gospe kada je polazio slaviti Misu bdijenja u oblinje marijansko svetite u Dragotinu. Na povratku iz grada-heroja Vukovara, posjetio nas je nedavno i novi krievaki vladika mons. Nikola Keki. Dragi gosti su nam bili i lanovi molitvene zajednice "Milosrdni Isus" iz akova, mali izviai iz Jarmine, mladomisnik gospiko-senjske biskupije vl. Marinko Milievi, naa subraa o. Antonio i br. Josip na proputovanju iz Sombora, don Ivan Filipovi iz zajednice "Cenacolo" za lijeenje ovisnika, vl. Ivan Mikleni glavni urednik "Glasa koncila" koji nas je upoznao s aktualnim crkvenim i drutvenim zbivanjima, fra Venancije i fra Petar sa svojim franjevakim sjemenitarcima s Kaptola te vl. Toni tefan koji je doao s nama podijeliti
83
IZ NAIH ZAJEDNICA
svoje dojmove nakon povratka iz posjete Africi, gdje je niz godina djelovao kao misionar. Bilo je to za njega osobito dojmljivo, jer je to njegova prva posjeta Beninu nakon povratka u domovinu. A nama je bilo drago to je za vrijeme njegovog boravka u Beninu zareen vl. Odilon, s kojim je prije pet godina, neposredno nakon dolaska u Hrvatsku, posjetio nau zajednicu preporuivi mladog afrikog bogoslova u nae molitve. Nae ovogodinje zajednike duhovne vjebe bile su prava prilika da upremo svoj pogled "u red onih svetih otaca od kojih potjeemo", sve do prvih monaha pustinjaka koji su zacijelo bili nadahnue i primjer svima koji su svoj ivot eljeli posvetiti Kristu na podjednak nain. O njihovom iskustvu i borbama koje prate svaki autentini put kroz 'pustinju', progovorio nam je na o. Zdenko Krii, OCD od 16. do 21. listopada, proirujui i aktualizirajui tematiku na na klauzurni karmelski ivot koji se susree s istim zahtjevima, potekoama, pojavama i 'monakim bolestima' koje su zajednike zajednicama kontemplativnog tipa. No, na je ivot i istinski poziv na sudjelovanju u boanskoj ljubavi koja je svaki dan na ispitu u naem sestrinskom ivotu potrebnom izlaenja iz sebe i rtvovanja za druge, ime je ljubav naglaena kao najuinkovitiji lijek! Zavravajui primjerom i naelima kojih se drala sv. Majka Terezija pri rjeavanju potekoa u zajednici, o. Zdenko je protumaio i to o redovnikom posveenju kau suvremeni crkveni dokumenti te to Crkva oekuje od nas
koji svojim zavjetima nasljedujemo Isusa Krista ija je hrana bila vriti Oevu volju. U zadnje vrijeme uoavamo potrebu i interes razliitih skupina koje bi u dostupnim prostorima naeg samostana eljele imati svoje vlastite programe duhovne obnove i sl. Tako su tijekom listopada dvije skupine mladih sa svojim kapelanima iz dviju slavonskobrodskih upa proveli cijeli dan u razmiljanjima, predavanjima i molitvi, ime je i dvorana ispod nae crkve ispunila jednu od svojih namjena. Osobito je dirljiv bio susret sa lanovima 'Marijine legije' koji su sa svojim sveenikom vl. Nikicom Mihaljeviem s nama slavili sv. Misu, nakon koje je devetnaest njihovih lanova s velikim ganuem i zahvalnou primilo karmelski kapular, to je prvi takav dogaaj u naoj crkvi. Oblaenje u kapular odvilo se kod novog kipa Karmelske Gospe koji je, zajedno s novim kipom sv. Josipa i novim tabernakulom, stigao poetkom kolovoza iz majstorske radionice u talijanskom gradu Ortisei (BZ). Kipove i tabernakul je na poetku naih duhovnih vjebi blagoslovio na o. Zdenko. U duhovnom pogledu nastojimo snizivati sve bespotrebne uzviice i ravnati sve krivudave staze elimo vam, sestre i brao srce Onoga koji je S NAMA BOG, vjerni i istiniti, Bog koji ljubi, izbavlja i spaava! Dijelei s vama istu enju, sve vas od srca pozdravljamo!
Vae sestre iz Karmela u Breznici akovakoj
84
MARIJA BISTRICA Drage sestre i brao! I vi sigurno moete zajedno s nama rei za ovo ljeto i jesen koji su iza nas: "Velika nam djela uini Gospodin, opet smo radosni". Odraze njegove ljubavi moemo otkrivati na svakom koraku, a osobito emo to initi sada u Doau koje je zapolo: pripraviti srce da se u njemu rodi Bog. To svima elimo! Za vas smo odvojile neke Njegove tragove u prolim dogaajima. Srpanjske svetkovine i blagdani U naem je domu molitve na svetkovinu Majke Boje Bistrike, 13. srpnja, sveanu sv. Misu predslavio je pre. Ivan poljar, upnik iz Gornje Stubice. Suslavio je vl. Matija Burja, a ministrirala su dva bogoslova iz G. Stubice: Marko Dinjar i Josip ulig. Preasni poljar je tih dana proslavio svoju zlatnu misu pa je i to bio jedan razlog to smo ga pozvale elei u ovoj sveenikoj godini upoznati jednog sveenika s dugogodinjim iskustvom. U homiliji je istaknuo zahvalnost za ivot, za dar sveenitva, za poziv svakog od nas. Uz ostalo je rekao: ".. to sam stariji to sam veseliji, ali to ne inim ja, nego On Kako bismo morali biti radosni to smo tu" Nakon sv. Mise bio je susret s njim i bogoslovima, a kroz razgovor ule smo puno ivotne mudrosti, iskustva, povjerenja i pouzdanja u Boga to su sigurni vodii u ivotu. Treeg dana devetnice Gospi Karmelskoj, 15. 07., vl. Jovan Vejin, ovogodinji mladomisnik neokatekumenskog puta, imao je kod nas svoju mladu misu. U zajednikom druenju nakon sv. Mise ispriao nam je svoj ivotni put do sveenitva i svoj hod na neokatekumenskom putu. Njegovo bie zrai radou, dobrotom i mirom i pun je zahvalnosti za dar sveenitva, to je i nama veliko ohrabrenje i poticaj.
Proslava Gospe Karmelske bila je u znaku sveenike godine jer smo toga dana pozvale da s nama proslave tu nau najveu svetkovinu upnike okolnih upa: iz Zlatara, Konjine, Zlatar Bistrice, Laza, bio je i na misnik Matija Burja i vl. Stjepan ukman, misionar u Nici. Sv. Misu je predslavio mr. Milan Puec duhovnik na bogoslovnom sjemenitu u Zagrebu, i u propovijedi je progovorio o nasljedovanju Marije i njezinih kreposti te pozvao nas da Mariju prihvatimo kao svoju Majku. Susret sa sveenicima bio je snaan poticaj za upoznavanje njihovog ivotnog iskustva i rada u vinogradu Gospodnjem. Sv. Iliju, nadahnitelja naeg Reda, proslavile smo u zajednitvu s remetskim priorom o. Antonijem M. irkom, OCD, koji je predsalvio sv. Misu, o. Antom Stantiem, OCD i vl. Matijom Burjom. U propovijedi je o. Antonijo nastojao pojedine etape iz Ilijinog ivota predstaviti
85
IZ NAIH ZAJEDNICA
tako da i nama budu kao podsjetnik za zauzetiji redovniki ivot. Poslije sv. Mise nastavile smo druenje s naim patrima u vedrom i oputenom ozraju. Nai duhovni pastiri Na Dan zahvalnosti, odnosno na Gospu Snjenu, a toga dana je i posvetilo nae upne crkve, posjetio nas je mons. Valentin Pozai, pomoni zagrebaki biskup, koji je u Svetitu predvodio misno slavlje. U molitve nam je prigodom ovog susreta preporuio posebno potrebe nae Domovine te nam na naa pitanja iscrpno odgovarao i pojasnio sadanji trenutak kako u politikom, tako i u moralno i duhovnom pogledu. U nedjelju, 9. 08., posjetio nas je mons. Marin Sraki, nadbiskup akovakoosjeki i predsjednik HBK. S njim u pratnji doao je kancelar nadbiskupije vl. Fabijan Svalina i akon Branko Risek. Nadbiskup Sraki prikazao nam je ukratko svoju novoosnovanu metropoliju, razloge njenog osnivanja, i sadanje funkcioniranje. Izmeu ostalog je naglasio da je Karmel dio Crkve i da je vano nae meusobno zajednitvo u molitvi. Mons. Josip Mrzljak, varadinski biskup, pohodio nas je 23. 08. u pratnji preasnog Zlatka Korena, naeg upnika, vl. Marka urina, tajnika i akona Tomislava iz Preloga. Biskup Josip elio nas je pozdraviti, ohrabriti nas i zamoliti da u ovoj sveenikoj godini pojaamo molitvu za prezbitere varadinske biskupije. Progovorio nam je o pastoralnom radu te o stanju svoje mjesne Crkve. Hodoae grada Zagreba, i to 278. po redu, bilo je ivo kao i svake godine i sve je vrvilo od posjetitelja. I ove smo godine
"udomile" pjeake planinare HPD "Stanko Kempny" te redovnice iz vie redovnikih zajednica: Keri Boje Ljubavi; Karmelianke Boanskog Srca Isusova, Sluavke Malog Isusa; Drube Keri Milosra. Najvie nas je obradovao susret s uzoritim kardinalom Josipom Bozaniem koji je u klauzuru samostana uao u pratnji vl. eljka Faltaka, njegovog osobnog tajnika. U srdanom susretu sa zajednicom Uzoriti je odgovarao na naa pitanja, a u molitve nam je posebno preporuio potrebe nae mjesne Crkve, nae mlade, obitelji, a posebno sve sveenike. Listopad u znaku naih Svetica Blagdan sv. Male Terezije s nama je proslavio vl. Toni tefan, duhovnik Djeakog sjemenita na alati, koje je predsalvio sv. Misu, a u propovijedi je pokuao na svoj originalan nain predstaviti nam lik Male Svetice. Njezino otkrie puta duhovnog djetinjstva polog je cijele Crkve, naglasio je. Ona je sama bila ogromno otkrie i njenost pa njezin nauk oduevljava ljude cijelog svijeta. Isusu je lijepo biti s nama, tako nam govori Mala Svetica, on je siao da bude s nama, da bude naa radost. Da bi sve to prepoznavali potrebna nam je jednostavnost. Da neto od te jednostavnosti posjeduje na vl. Toni u to smo se uvjerile u susretu s njim u govornici kad nam je toplo i duhovito prikazao svoj sveeniki i misionarski rad u Beninu. Zahvaljujui vl. Toniju i njegovom posredovanju 03. 10. svoju mladu misu imao je u naoj samostanskoj crkvi vl. Odilon Gbenoukpo Singbo iz Benina, sada misionar u Hrvatskoj. Gospodin je duboko zaorao svoju brazdu u tog zaista mladog,
86
ali posebnog sveenika. elimo s vama podijeliti neke njegove misli, kako ih je zabiljeila naa kroniarka: "Zaista mi je radost jutros biti s vama. Jo sam sretniji kad sluam ove evaneoske rijei koje zapoinju s radou Radost uenika. Oni se raduju to vide da ine neto veliko oni imaju vlast nad zlodusima. To je dobro, oni se raduju udesima, ali se ne raduju to ljudi sluaju Boga. Bog ini udaRadost se ne nalazi u onome to se dogaa prema van ve milost to pripadaju Kraljevstvu, Bogu i da su njihova imena zapisana na nebesima. To je prava radost." Na kraju sv. Mise primile smo mladomisniki blagoslov od prvog Afrikanca koji je slavio misu u naem Karmelu. Susret je takoer bio zanimljiv jer je vl. Odilon vrlo dojmljivo iznio svoj ivotni put, poziv, svoje dojmove sa studija u Zagrebu, prezbiterskog reenja i mlade Mise u Beninu. Preporuio je u nae molitve svoj daljnji sveeniki put, a mi smo otile u dan zadivljene nad milou koju dragi Bog prosipa u duama. Ve je tradicionalno u Svetitu 10. listopada odrano hodoae Vrhbosanske i banjaluke (nad) biskupije koje je predvodio kardinal Vinko Pulji, nadbiskup vrhbosanski. On nas je posije podne posjetio u pratnji svoga tajnika i s. Klare, roene Kardinalove sestre iz Drube Klanjateljice Krvi Kristove. I ove godine nam je u molitve preporuio svoje sveenike i potrebe njihove mjesne Crkve koja ivi u specifinim okolnostima. Kardinala nosi nada u bolje sutra Crkve kojoj je poglavar i cijelog naroda. Kako je naa sv. Majka iznimno cijenila sveenike, tako smo 15. 10., na njenu svetkovinu, pozvale vl. Dragutina Bosnara, upnika u Oroslavlju, pisca i
pjesnika, da je s nama proslavi. Divile smo se Bojem pozivu kojem se odazvao jo za djeakih dana, a priznao nam je kao osjea da ga dragi Bog ludo voli. U homiliji kod sv. Mise koju je slavio u zajednitvu sa vl. Matijom Burja i p. Dragutinom Brezovcem, kapucinom, pokuao je povezati ivot sv. Terezije i naa traenja smisla ivota. Pri tom se posluio jednim odlomkom iz knjige jednog njemakog karmeliana "Punina, praznina". Rije je bila o srcu, srcu koje je vrutak svega u nama, gdje smo jedno sami sa sobom, jedno s drugima, jedno s Bogom. U njemu susreemo Boga kroz molitvu. Srce poznaje boanske dubine u nama. "Srce obuhvaa sav smisao Smisao je svjetlost koja sve obasjava. Jedino srcem pronalazimo mir." Hodoasnici Hodoastei Majci Bojoj Bistrikoj 23. srpnja posjetile su nas sestre Misionarke Ljubavi njih devet koje ive i djeluju u Zagrebu. One su meunarodna zajednica sestara jer su porijeklom iz raznih krajeva svijeta: Indija, Banglade, Poljska, Nizozemska, Srbija, Hrvatska. Pri tom je susretu Karmela i Misionarki radost odzvanjala, uz pjesmu i zvukove bubnjeva, i razmjene iskustava. Sestre su nam progovorile o svom radu i poslanju iz iskustva i svakidanjeg ivota. U ovom ljetnom i jesenskom razdoblju mnogi su nas posjetili, a neke emo i nabrojiti: hodoasnici iz rijekih upa, iz upe Voloder, Gora, Ravna Gora, Donja Lomnica, Savski Nart, Slaveti, Sv. Jana, Voin, Slavonski Brod, Brestje (Zagreb), zatim mladi iz Ivani Klotra koje su dovele sestre franjevke; djeca iz djejeg vrtia "Sv. Josip" iz Koprivnice; s.
87
IZ NAIH ZAJEDNICA
Julijana, milosrdnica i djevojke iz Livna; profesori XII. zagrebake gimnazije s ravnateljicom Ljiljom Voki; lanovi HKDPD iz Naica sa fra Igorom i dr. Godinjice Za 40 godina ivota po sv. zavjetima zahvaljivala je naa s. Jela, a zajedno i mi s njom na Veliku Gospu. Toga je dana srea i vedrina izvirala iz nje zato to je mogla i to moe sluiti dragom Bogu i sestrama. Tokom dana bilo je ivo i raspjevano, a u veernjoj rekreaciji mlae sestre su pripremile prigodni program scensku igru "Bara trai pemziju".
brinu se za mamu Slavu. U propovijedi je mons. Batelja govorio o Marijinom roenju kao neem to je bilo tako normalnom. Marija je sama bila ker i uenica i zbog toga je ovaj blagdan nazvao "kola pouljivosti Bojoj mudrosti". Svoju estitku s. Gabrijeli izrekao je rijeima bl. Alojzija Stepinca kojima je on estitao s. Franciski Dui, provincijalnoj glavarici Keri Boje Ljubavi, u prigodi istog jubileja, u kojoj spominje dragocjenost redovnikog zvanja kojega treba brino uvati i ostati mu vjeran do kraja. Cijelog su se dana gosti druili sa Slavljenicom i izricali joj zahvalu za molitve i molili zajedno s njom za njenu ustrajnost. Naveer u rekreaciji sestre su izvele prigodni program prizore iz ivota sv. Male Terezije. Duhovne obnove Ve tradicionalno je, a ove godine je to bilo 05. 09., o. Viktor Grbea, OCD, imao u naoj crkvi duhovnu obnovu roditeljima i blioj rodbini lijeenih ovisnika. Svi sudionici bili su prisutni na Veernjoj molitvi, a zatim smo svi zajedno sudjelovali na sv. Misi koju je predsalvio o. Viktor. Molitvena zajednica "Magnifikat", koja djeluje u sklopu upe Sv. Kria iz Zagreba, svoju je 5. obljetnicu postojanja obiljeila duhovnom obnovom 4. 10. koju su imali u naoj samostanskoj crkvi a predvodio ju se p. Smiljan Koul, OFM. Tog istog dana, u sklopu 17. vojnog hodoaa, doao nam je u posjetu o. Viktor Grbea s jednom veom grupom hodoasnika vojnika i djelatnika vojnih ustanova koji su eljeli vidjeti zajednicu i upoznati na ivot i preporuiti se u molitve.
Na Malu Gospu, 8. 09., naa je s. M. Gabrijela pod motom "Krist je moja ljubav, On je sav moj ivot" zahvalila za 25 godina redovnikih zavjeta. Svetu misu je toga dana predvodio njen brat, mons. Juraj Batelja, u zajednitvu sa estoricom sveenika i dva bogoslova koji su sluili kod oltara. Na slavlju je sudjelovala njena mama Slava, brat i sestra sa obiteljima i blia rodbina s Gabrijele te dobroinitelji Karmela. Slavlje su uzveliale i sestre Keri Boje Ljubavi, kod kojih je s. Gabrijela kao srednjokolka stanovala, kao i sestre dominikanke koje su udomile i
88
Duhovnu obnovu u naoj crkvi imali su 7. 11. takoer i franjevaki treoreci iz zagrebake Dubrave a obnovu je vodio fra Ljubo Kurtovi. Predavanja i nagovori Dan reforme naeg Reda 24. 08. obiljeile smo predavanjem o. Sreka Rimaca, OCD, u kojem nam je progovorio o uputama koje je sv. Ivan od Kria dao sestrama, odnosno o uputama protiv svijeta. U programu permanentnog obrazovanja koji je organiziralo vodstvo Udruge u naem je samostanu odran je seminar od 25. - 29. rujna kojeg je vodio p. Mihaly Szentmartoni, DI, profesor i dekan Instituta za duhovnost na Gregorijani u Rimu, na temu: "Psihologija molitvenog ivota u klauzuri". Sestre su s puno ljubavi pripremale prostore za ugoavanje naih sestara iz drugih zajednica i bilo je to jedno od vrlo plodnih razdoblja naega zajednitva, a to se nastavljalo i u tijeku samog seminara samo u proirenom sastavu. Prije poetka seminara p. Bonaventura Duda, odrao je predavanje, a na zavretku se sestrama nagovorom obratio i u ime provincijala o. Vinka pozdravio o. Jure Zeevi, duhovni asistent Udruge. Svoja promiljanja iz prouavanja djela nae sv. Majke podijelio je s nama 08. 10.
o. Draen Vargaevi a predavanje je naslovio "Terezijin poziv i moj poziv", a na izvanredni ispovjednik o. Petar Janji odrao nam 21. 10. predavanje pod naslovom "Biti karmelianka danas". O indiferentnosti u smislu kako je shvaa sv. Ignacije, a kako je to u svom ivotu konkretizirana sv. Terezija od Djeteta Isusa, te o prvom blaenstvu: "Blago siromasima duhom" u svom nam je nagovoru 28. 10. progovorio p. Jure Bosani. P. Miljenko Suac, monfortanac, zapoeo je 04. 11. niz predavanja o duhovnom putu nae sv. Majke Terezije. Tema prvog predavanja bila je: "Socijalna, politika i duhovna situacija Terezijinog doba", a "O kreposti poniznosti" progovorio nam je 28. 11. na izvanredni ispovjednik o. Sreko Rimac, OCD. Na kraju bismo eljele zahvaliti Gospodinu koji se i ove godine pobrinuo za nau zimnicu preko naih dobroinitelja iz Vidovca kraj Varadina i to je nadahnuo nae dobroinitelji iz Sv. Ivana Zeline koji su napravili nove mostie preko potoka ispred naeg samostana. Svima sretni i blagoslovljeni boini i novogodinji blagdani! Vae sestre iz Marije Bistrice
SARAJEVO BOSNA I HERCEGOVINA Draga brao i sestre, Evo nas opet u zajednitvu s vama preko naeg "Karmelskog vjesnika". Kako je nae zemaljsko putovanje protkano susretom s Bogom i blinjima, tako se i zbivanja kod nas odvijaju u tom smjeru. U prolom javljanju izvijestili smo vas o dogaanjima do 1. srpnja, pa sada nastavljamo dalje.
89
IZ NAIH ZAJEDNICA
2. srpnja ove godine naa vanjska sestra s. Marija Markovi poloila je svoje prve Zavjete u Karmelu, a sv. Misu predvodio je na ispovjednik fra Slavko Topi. Devetnicu naoj Gospi Karmelskoj veim dijelom predvodio je na kapelan vl. Ivo Jezidi, a u drugim danima izmijenili su se vl. Marijan Kopi, vl. Davor Topi ovogodinji mladomisnik i na o. Zlatko Pletikosi, ocd koji je slavio Misu bdijenja u ast naoj Gospi. Vjernicima je bilo posebno drago to su mogli vidjeti kako izgleda "brat od njihovih sestara" i to su imali prigode poblie se upoznati sa Marijanskom duhovnou karmela po noenju sv. kapulara. Sredinje misno slavlje na samu Svetkovinu predvodio je uzoriti kardinal Vinko Pulji u koncelebraciji s braom sveenicima. Poetkom kolovoza imali smo zajednike duhovne vjebe koje nam je predvodio don arko Vladislav Oap, sveenik Banjaluke biskupije. Uz sadrajno bogata razmatranja i svakodnevno klanjanje pred Presvetim, voditelj je na kraju upriliio i, kako je to nazvao, "izmjenu duhovnosti". Naime, don arko se obukao u sv. kapular, a sestre je primio u "Vojsku Bezgrene" kojoj je on nacionalni ravnatelj za BIH. Blagdan sv. Male Terezije proslavile smo skromno sv. Misom u 8 sati podjelivi prisutnim vjernicima blagoslovljene rue. Budui da su nai vjernici ve uoili da se na Malu Tereziju blagoslivlju rue, i sami su si ponijeli kite cvijea za blagoslov , to nam je bilo drago za vidjeti. Tako ne
moramo "biti u strahu" da e "usfaliti" rua. I svetkovinu sv. Majke Terezije htjele smo proslaviti skromno, ali se ona pobrinula za se, pa smo na nae iznenaenje, uz predvienog Misnika, ugledali za oltarom naeg oca Kardinala i jo petoricu sveenika. Bogu hvala, to ih je vie i naa je radost vea! 8. studenog kada se u naoj biskupiji obiljeavaju "Stadlerovi dani", posjetila nas je grupa hodoasnika iz Neuma koji su hodoastili na grob Sluge Bojega, predvoeni sestrama Sluavkama Malog Isusa.
ee su nas posjeivali i obilno obdarivali potreptinama za zimu nai prijatelji iz Italije Carabinieri, a isto tako i mnogi drugi koji su kucali na naa vrata. Bog im platio svima! A mi emo se i dalje drati one: "bez prestanka molite, u svemu zahvaljujte!" 30. studenog ugodno su nas iznenadili svojim posjetom sjemenitarci iz Travnikog sjemenita njih etrdesetak sa svojim rektorom pre. Marijanom Pejiem i prefektom vl. Mladenom Kalfiem. Rado su postavljali pitanja i zanimali se za karmelsku duhovnost, a
90
desetorica su se nedavno i obukli u kapular, na to su veoma ponosni. Vrijeme Doaa zapoeli smo svetim misama zornicama u 6,00 sati radujui se lijepom odazivu vjernika, a boinu radost zasigurno nam je svima zajednika.
Zajedno s vama "povezani krtenjem i svetim vezama Karmela" nastavljamo koraati dalje kroz novu 2010. godinu, koju vam svima od srca estitamo! Vae sestre iz Sarajeva
SORA SLOVENIJA Na dragi pater provincial, dragi bratje in sestre! Ob izteku cerkvenega leta in ob zaetku novega se vam ponovno oglaamo. V zadnjem poroanju smo zakljuile z novicami iz nae "kronike" pred praznikom Karmelske Matere boje. Za tem so bili v klavzuri skoraj mesec dni stalni "gostje" pleskarji. Prebarvali so vsa okna in zunanja vrata, les na gospodarskem poslopju, ebelnjaku in e kaj. Svoje delo so zakljuili tik pred slovesnostjo venih zaobljub nae drage s. Monike. Nasmejale smo se, ko smo e isti dan videle mojstra, ki je bil ravnokar v delovni obleki, v prazninem oblailu, ko se je udeleil naega praznovanja Vene zaobljube s. Marije Monike Presvetega Srca Jezusovega je vodil na g. nadkof in metropolit msgr. Alojz Uran. S. Monika je domainka, krena je bila v upniji Sora. Tako so se njene popolne izroitve Jezusu v karmelski druini poleg sorodnikov udeleili v velikem tevilu tudi domaini. Njeno geslo "Po Kristusu, s Kristusom in v Kristusu!" nam je nova vzpodbuda, da vse delamo z Njim in Zanj. Pred praznikom Povianja svetega Kria nam je 4-dnevne duhovne vaje vodil mag. Roman Starc. Vse dni je govoril o skrivnosti svete evharistije in besede potrjeval z izjemno zbranim maevanjem. To je bilo za nas kot priprava na vseslovenski evharistini kongres, ki bo v mesecu juniju prihodnjega leta. Od 25. do 29. septembra smo se tri sestre udeleile seminarja za sestre v Mariji
Na sam praznik nas je obiskal na dolgoletni prijatelj g. kardinal Franc Rode. Med sveto mao, katere se navadno udeleijo predvsem lani karmelske bratovine, ki elijo obnoviti obljubo pripadnosti karmelski druini, je sprejelo sv. kapulir tudi nekaj novih lanov. Po sv. mai smo v nao knjigo vpisale 1000. lanico bratovine, ki smo ji za praznik Marijinega vnebovzetja podarile zlato karmelsko svetinjico. Dar je sprejela s solzami v oeh.
91
IZ NAIH ZAJEDNICA
Bistrici. Tako predavanja p. Szentmartonija kakor sestrsko druenje nas je mono opogumilo za nadaljnjo pot. Kar smo v tistih dnevih sliale in doivele ob gostoljubju tamkajnjih sester, smo v rekreacijah in kapitljih rade podelile s sestrami, ki so ostale doma.
Posebno znamenje Gospodove ljubezni smo doivele pred praznikom sv. matere Terezije vilske, ko se je kandidatka Damjana Pintari dokonno odloila za vstop v nao skupnost in priela postulaturo. Njen odgovor na Boji klic in velika odprtost za sluenje skupnosti, kjerkoli je potrebno, nam vliva novega upanja za prihodnost. 15. oktobra, ob zaetku priprave obhajanja 500-letnice rojstva sv. matere Terezije, je maeval na novi generalni vikar msgr. Janez Oberstar, dosedanji rektor semenia Redemptoris Mater v Puli. V homiliji je poudaril, da je modrost vedno dar Svetega Duha, in nas vzpodbudil, naj za ta dar, po zgledu sv. Terezije Velike, vztrajno prosimo v molitvi. O molitvi srca in ivljenju v Boji priujonosti po Marijinem zgledu nam je msgr. Oberstar spregovoril tudi v predavanju ob prazniku kontemplativnega ivljenja, 21. novembra. V zaetku adventa pa sta v naem samostanu znova priela svoje romanje Marija in Joef. Vsak veer prosita prenoia pri drugi sestri. Ob tem se spominjamo besed sv. Janeza od Kria: "Ko bojo Besedo nosi Devica, e k vam je prispela, zavetja ji dajte!" Tako nam Marija, Zvezda vodnica, sredi vsiljivega hrupa in lanivega blia sveta spet kae pot k hlevku, k pravi Lui, ki osmilja vse nae bivanje in delovanje. Voimo vam blagoslovljen boi. In tudi v novem letu naj Dete Jezus vsak dan znova prige lu ljubezni v vaih srcih! V hvaleni molitvi z vami povezane vas vse prisrno pozdravljamo! Vae sestre iz Sore Slovenija
Blagoslov vrtnic med sv. mao ob prazniku sv. Male Terezije je opravil diamantnomanik kof dr. Joef Smej. udile smo se sveini njegovih misli, ki pria o resnici, da je v dui, kjer prebiva Bog, vena pomlad. V veselje in vzpodbudo so nam bila tudi predavanja naih patrov karmelianov: p. Mata Miloa in p. Petra Peja Janjia.
92
MIRNA PE - SLOVENIJA Karmel Marije, Kraljice angelov, Mirna Pe, Boi 2009 "Evharistini Zveliar, naa hrana in na dar. Jezus, naj bo moja dua Vena lu za tvoj oltar. V Tvoji blaeni blini Naj zgorevam no in dan. Naj potapljam se v ljubezen, V globine Tvojih ran. O, naj bom tolaba Tvoja, radost Tvojega Srca. Naj Te ljubim, Ti zadoam, Ker Te svet ve ne pozna. Amen Dragi p. Provincijal, sobratje in sestre! O, ta Marijin DA, ki je odprl nebo! O, to Marijino SRCE, Ki poslua, ljubi, veruje, sprejme Besedo, tako zares, da je Beseda meso postala IN MED NAMI PREBIVA!
elim milosti polne praznike, da bi z zaupanjem v Boji blagoslov in Marijino varstvo stopili v novo leto 2010! Z zagotovilom molitve lepo pozdravljam v imenu vseh sester, s. M. Pavla Krianega Jezusa OCD
93
IZ NAIH ZAJEDNICA
SOFIJA - BUGARSKA Draga nasa brao i sestre! Svima elimo mir i radost za ovaj na susret na stranicama naega Vjesnika. Od zadnjeg naeg javljanja Gospodin nam je bio naklonjen, pa se radujemo da s Vama moemo podijeliti nae radosti i nau svakodnevicu, kao to se iskreno radujemo da i o Vama ujemo. Kod nas je bilo raznih dogaanja pa evo da ih s Vama podijelimo. Na samu Svetkovinu Gospe Karmelske sv. liturgiju je predvodio Apostolski Egzarh mons. Hristo Projkov. U koncelebraciji su bili apostolski nuncij u republici Bugarskoj Janusz Bolonek, mons. Kevin iz USA, tajnik nuncijature u Sloveniji, o. Denis Chardannens od Majke Boje OCD iz vicarske, profesor na Terezijanumu u Rimu i nai oci Sreko, Tadej i drugi sveenici. Nuncij je u propovjedi izmeu ostalog rekao da se raduje to je u Bugarskoj sreo karmeliane i karmelianke i da mu je ugodno sudjelovati na naim svetkovinama. Veliki Boji dar za nas su bila kroz tri dana iza karmelske Gospe predavanja koja nam je imao o. Denis. Govorio nam je o tajni Presvetog Trojstva i o nainima vjebanja u Bojoj prisutnosti. Inae oko naeg obraenja neumorno se trude nai oci Sreko i Tadej. O. Sreko nam redovno ima zapoetu temu "Molitva u Starom i Novom zavjetu", a zadnjih mjeseci osobito molitvu "Oe na" kao i Velikosveeniku molitvu prije Muke. S o. Tadejom obraujemo "USPON" na goru Karmel. Mjesec kolovoz i rujan bili su nam ispunjeni brojnim gostima, iz Slovake, Francuske, Italije, Hrvatske i Slovake. Koncem osmog mjeseca razveselila su nas naa braa iz Remeta, o. Draen Marija i br. Domagoj. Na nau veliku radost o. Draen je odsluio sv. Misu s o. Srekom, razumije se, na Hrvatskom jeziku. Zatim smo se s njima u naoj govornici zadrali u ugodnom razgovoru, nakon kojeg smo svi
Za nasu najdrau Svetkovinu, Gospu Karmelsku, imale smo trodnevnicu, koju je predvodio o. Daniel Zilie od Uznesenja, francuz i misionar u Bugarskoj. Govorio nam je o tajni Lurda, o Gospi Karmelskoj, o tiini Karmela, o duhovnom putu naega Reda i skromnosti Bernardice. Tema je bila vrlo zanimljiva.
94
skupa zapjevali pjesmu: K visokom vrhu Karmela, koju svi znamo i volimo.
ekala. Sada ui Bugarski jezik. Dobro se snalazi i to je zanimljivo cijelu propovijed doro razumije. Svetkovinu nae sv. Majke takoer smo lijepo proslavile. Bila je s nama kao i uvijek. Njene moi su bile cijeli dan izloene u naem koru. Molile smo je da se zauzima za nas kod naega zarunika. Na blagdan Prikazanja Bl. Djevice Marije. Dana 21. studenog svoje sveane zavjete poloile su nae dvije sestre: s. Anastazija od ivotvornog Kria (Lucija Fedorcova) i s. Marija Elizabeta od Presvetog Trojstva (Martina Gmitterova). Obadvije su iz Slovake. Radosnim i sigurnim glasom prikazale su svoje ivote Bogu, poput Bl. Djevice Marije.
Za sv. Malu Tereziju trodnevnicu je predvodio na novozareeni (26. rujna) o. Joan-Milen Najdenov. To nam je zaista puno znailo, da je na mladomisnik odmah nakon svog Reenja doao k nama imati nam trodnevnicu. I to u godini koja je posveena sveenicima. Zanosno govorei o sv. Maloj Tereziji, potaknuo nas je da molimo za sveenike, po uzoru na nasu sveticu, malu Tereziju. Ispriao nam je svoj dugi put do sveenstva, to je bilo dirljivo i zanimljivo. Tako smo s naim mladomisnikom, kao i drugim sveenicima i narodom Bojim, uz obilje rua slavili Gospodina i Malu Tereziju. Dana 10. listopada, rano u jutro stigla nam je nasa kandidatica Olena iz daleke Ukrajine, sretna da je ula, jer je dugo
Sveanu sv. Liturgiju predvodio je Apostolski Egzarh mons. Hristo Projkov. Koncelebrirali su Apostolski nuncij Janusz Bolonek, naa braa o. Sreko i o. Tadej, salezijanci o. Petar Cvrkal i o. Petar Nimac, misionari u Bugarskoj, o. Daniel Zilie od Uznesenja, misionar iz Francuske i drugi nai sveenici. Liturgijsko pjevanje skladno je predvodio katedralni zbor Uznesenja Bl. Dj. Marije pod ravnanjem dirigentice Stefke Venkove. Pjevale smo Bugarski, Ukrajinski, Staroslavenski i Slovaki. U svojoj nadahnutoj homiliji
95
SVJETOVNI RED OCDS HKP
Apostolski nuncij je posebni naglasak stavio da se molimo za sveenike, osobito za sveenike u Bugarskoj. Biranim rijeima i mos. Hristo je zahvalio roditeljima naih sestara. Kazao je: vi ste prvi koji ste im utisnuli Boga u njihove due i to u teka vremena, za vrijeme komunizma. Tog je dana slavlje bilo zaista posebno. Iako je od jedne sestre slavljenice obitelj pravoslavna, svi smo bili jedno srce i jedna dua. To i nije udno jer je ovaj Karmel osnovan da se u njemu moli za ujedinjenje krana. I nae su sestre na spomen sliici napisale: "DA SVI BUDU JEDNO".
Posebna radost nam je bila to nam je za slavlje doao i na br. Joan Hadziev, OCD. Moram spomenuti nae dobre radnike. urili smo da se dovri taj dio samostana, koji su ureivali da moemo primati uzvanike i goste iz Slovake. Pa kako se radilo do zadnjega, dok smo mi nosile krevete, oni su sami, vjerovali Vi ili ne, taj dio oistili. Jasno da smo ih pozvali na sveanost, one koji su eljeli. Na kraju draga naa brao i sestre Boji blagoslov od srca Vam ele i pozdravljaju Vas Vae sestre iz Sofije u Bugarskoj
SVJETOVNI RED OCDS Zagreb Remete. Zajednica je osnovana prije 45 godina. Danas broji oko 40 lanova. Pridruuju se novi lanovi. Susreti su redoviti, tj. jedanput mjeseno, duhovne obnove u boinom i uskrsnom vremenu i duhovne vjebe uz svetkovinu Karmelske Gospe. Odgojni rad se provodi pod vodstvom uiteljice odgoja. Sve vie lanova ukljuuje se u studij duhovnosti na SSD-u. Ove godine izabrano je novo poglavarstvo. Poglavarstvo je dobilo prostoriju za susrete i savjetovanja u zgradi SSD-a. Sombor. Ove godine izvreni su izbori poglavarstva. Susreti se odravaju redovito. Duhovne vjebe zajednice slave se u zadnjem tjednu rujna. U samom Somboru ima tridesetak lanova. Petnaestak lanova su iz okolnih mjesta te Beograda, Bora i Nia. Poglavarstvo je dobilo prostor za susrete savjeta i knjinicu. 2012. godine OCDS Sombor slavit e stotu obljetnicu postojanja. Zadaci koji su pred zajednicama: treba ujednaiti terminologiju u zakonodavstvu i u dokumentima odgoja. Na temelju tih dokumenata treba dati upute za stil ivota, molitvu i apostolat. Treba poraditi na ukljuivanju lanova OCDS-a u projekte Provincije i naih kua. Iz drugih naih samostana dosada nisu doli prijedlozi za osnivanje OCDS-a. Kad to bude organizirat e se prijem i odgoj novih lanova. Br. Vjenceslav Mihetec, provincijalni delegat za OCDS
96
OBLIKOVANO UREDNITVO I OBNOVLJENA WEB-STRANICA KARMELSKOG SVJETOVNOG REDA Nakon to je od samoga poetka (1998.) utemeljitelj web-stranice "Hrvatski karmel" o. Jure Zeevi, OCD, na nju postavio niz glavnih podataka o Karmelskom svjetovnom redu u svijetu i kod nas te je povremeno dopunjao prilozima dostavljanim od strane lanova Svjetovnog Reda, ove je godine oblikovano samostalno urednitvo web-stranice Karmelskog Svjetovnog reda pod vodstvom Sanje avec Kavicki, OCDS. Ono je u suradnji s. o. Jurom na sebe preuzelo daljnje ureivanje Svjetovnog reda. web-stranice
Stranica koja je ovih dana postavljena u novom ruhu funkcionirati e kao samostalna poddomena "OCDS" u okviru domene "Hrvatski karmel", zajednike stranice svih sastavnica obitelji hrvatskog karmela. Uz novi design dosadanjih sadraja novo urednitvo stranice pridodalo je i niz novih zanimljivih sadraja pa vas pozivamo da stranicu posjetite.
PRAVILO PRVOG REDA I SVJETOVNOG REDA TO IH I KAKO POVEZUJE? (2. nastavak) 2. POVEZANOST PRVOG REDA I SVJETOVNOG REDA to predstavlja Svjetovni red za Red u kojemu jest? elio bih rei da Svjetovni red upravo po svojoj naravi nije samo laiko udruenje, koje se nadahnjuje u Redu, nego je i udruenje laika, koje hrani samu duhovnost Reda. To znai, Trei (Svjetovni) red ne postoji samo da prima duhovno bogatstvo, nego i da dade Redu pravac, iskustvo, da bude izazov, neprekidno disanje, da se Red ne otui od svijeta, Crkve i da bude uvijek potpomognut. Pa recimo, duboko sam uvjeren da je Redu potreban Svjetovni red: ne samo da Svjetovni red treba Red, nego isto tako Red treba Svjetovni red. Zapravo, ta skupina laika pomae Redu svjedoiti vjernost vlastitoj duhovnosti, potie da ta duhovnost ne bude sklerotina, ve da bude plodna, i da postane neprekidno iva barem u svojoj sposobnosti izraavanja, oitovanja, u dobivanju dua. I tu tvrdim da je Svjetovni red neto veliko, ak ako danas i nije dosta primijeen ni dosta potpomognut. U Prvotnom Pravilu ovako pie: Tri su grane Karmela povezane, a to je: Prvi red. Drugi red i Trei red da bi se naznaili redovnici, i k1auzurne redovnice i Svjetovni red, ne samo duhovnim vezama, nego i pravnim, jer su, vie ili manje strogo, podlone istom autoritetu. Iako se Karmel ne identificira niti s ijednim od svojih sastavnih dijelova i ni s kojim od svojih lanova, ak niti s onim najslavnijima, svaki karmelianin moe
97
biti njegov autentian predstavnik, ako odgovara zahtjevima svoga samostanskog, klauzurnog ili svjetovnog poziva. Istina je da svaki od tri sastavna dijela ima raspodjelu dunosti i odgovornosti kojima se sav predao u jednom zajednikom hodu zapoetom pred vie stoljea. Na Prvi red - zovimo ga tako - padaju najvee odgovornosti, iz dva razloga: zato to je kronoloki prvi pohranitelj karmelske karizme i zato to su mnogi njegovi lanovi obdareni sveenikom karizmom koja ih ini posebno prikladnima za priopavanje Bojeg dara. Drugi red ima uzvienu dunost. Klauzurne redovnice zaista imaju dunost odrati budnost, mogli bismo rei, duu Karmela i tijesno povezan ivot s Bogom posredstvom molitve. Ali zar tu dunost nemaju takoer Prvi i Trei red? Da, sigurno, ali klauzurni redovnici imaju samo to i zato je na njima posebna odgovornost. Lako je shvatljivo koju vanost za Red i, naravno, za Crkvu ima ovakva ustanova, posebno u dananjem svijetu. Na Svjetovnom redu lei dunost da u laikom ambijentu svjedoi djelotvornu karmeliansku karizmu u kojem podruju karmelianski poziv se nita ne umanjuje. Treoreci, dakle, trebaju ostati u svjetovnom ambijentu i tu svjedoiti kransku djelotvornost karmelske milosti. O. Anastazio nastavlja: "Toliko puta se uje: "Pa emu se baviti Svjetovnim redom? To su sve dobre due, koje se spasavaju same sobom. Radije poimo spaavati one koji se ne spaavaju
zbog nedostatka nas!" Apostolske rasprave te vrste lako je uoiti. Umjesto toga moramo misliti da upravo zato to nam due s veom raspoloivou vie trebaju, ta raspoloivost jaa nau mogunost posredovanja i uspjenost naeg navijetanja radosne vijesti. Ako ima dua, a ima ih, koje ele biti posebno hranjene naukom duhovnosti Reda, mi ne moemo odbiti njihov zahtjev. Jer, naa batina nije nam dana da ostane naa, nego da postane batina sviju. I odbiti da pruimo onomu tko trai due, moe nas uiniti "krnjima" i odgovornima da smo "sakrili svijeu pod variak", duhovni dar Reda, umjesto da smo ga dali svem Bojem narodu. Po onome to sam dosad izloio, ini se jasno da duboka povezanost sjedinjuje duhovnu zajednicu Svjetovnog reda s karizmom redovnike obitelji ili Prvim redom, u kom se nalazi kao utjelovljen dar Duha s dunou da se priopi lanovima Bojeg naroda. Oito je, dakle, da treba uspostaviti vezu izmeu Prvog reda i skupine, koja iz dna due trai ta duhovna bogatstva s dosljednom osmozom, s apostolskim upotpunjenjem i uzajamnim duhovnim pobudama. Prije svega potrebno je rei da veza izmeu svjetovnog reda i prvog reda mora biti veza koja jami realnu osmozu duhovnosti u uvjetima zajednitva i ne samo apostolata, po kojemu zajednicu dovodi do davanja i primanja koje je uzajamno. Duboko sam uvjeren da e djelovanje Prvog reda na Svjetovni red biti to vee, to veza bude manje osobna, jer bi se
98
inae moglo dogoditi da Svjetovni red postane "mala crkvica" oca A ili oca B. Jasno je da ima nezamjenjivih osobnih veza; ali treba apsolutno postii zajednitvo s Redom, kao dimenziju zajednice, jer samo ta moe djelotvorno jamiti razlijevanje Duha u samome Redu. Naravno da zajednica Prvog reda mora postati zajednica koja oivljava skupinu Svjetovnoga reda. Ona mora biti uzor, duhovno nadahnue, dosljednost idealima, duhovna osjetljivost. Samo tako moemo postati duhovno bogatstvo koje se iri i razlijeva po Svjetovnom redu. Apostolsko upotpunjenje Svjetovnog reda s Prvim redom. Moe li prisutnost Svjetovnog reda u apostolskoj odgovornosti Reda pruiti doista valjanu pomo Prvom redu? Ne uputam se u sutinu stvari i je li pomo treba i moe biti uinjena putem djelatnih organizacija. u planu "initi" (uraditi), jer smatram da to moe dovesti do razliitih zakljuaka, ve prema osobama. No, tvrdim, da je mogue stvoriti velik duhovni sklad. apostolskog ara, po kojem laici donose Redu iz svog svijeta iskustvo, svjedoenje, glas, pitanje: a sve je to pojava koja dopunjuje apostolat. to ele due? to ja o tome znam, koji pripadam Prvom redu, to ele, ako nema nekoga da mi to kae s druge obale, iz predjela u kom ne ivim, to me bacaju unutra, zar stoga to sam svojim zvanjem razliito smjeten u sklopu Gospodinove Crkve? injenica je da imamo sugovornika koji ima istu duu, ali nema iste socioloke i
humane uvjete, za Red postaje mogunost neobino bogata uincima i apostolskom djelotvornou. A da zatim ne kaem - kako nas ui iskustvo - postoji raspoloivost usluga na toliko naina u slubi, koja Svjetovni red ini "apostolskom prisutnou Reda". Zapravo Svjetovni red puno puta stie kamo Red ne moe stii, jer ti laici, oivljeni Duhom Osnivaa, nose taj duh kamo ga ja ne mogu nositi .........., "kako" ga ja ne mogu nositi. Oni pobijaju svojom prisutnou i svojim zaista autentinim ivotom prigovore, koje bi meni mogli biti uinjeni jer o meni mogu rei: "........eh! vi govorite tako jer ste redovnik". Jo na kraju rije o tome kako je Svjetovni red providonosna prilika za stimulans. Zapravo prisutnost Svjetovnog reda uspostavlja duhovnu poredbu od posebne pobude za Prvi red. to hou s tim rei? Polazim od apstraktnog izraza i pojednostavljujem. Bosonogi karmelianin treba vjerovati da se u svijetu danas jo moe moliti. Pa kad vidi laike, koji ozbiljno mole, moe to biti i zov i stimulans; moe biti poredba kao i prijekor. A da Svjetovni red ima tu mo da bude taj stimulans i taj zov, ini mi se veoma istinito. Posljedica je to duhovne osmoze, koja se obavlja u Milosti zvanja, u istovjetnosti s Duhom i duhovnou, po kojoj . smo mi u Prvom redu neprestano suoavani. Pa ne treba se bojati da nam naa braa iz Svjetovnog' reda pokau svojim ivotom ono to treba uraditi, to se moe uraditi i toliko puta oive na umor, nau lijenost i na strah. Iz iskustva moram rei da se taj poseban vid uzima ozbiljno, posebno danas. Ne protivim se pomisli, da mi moemo imati
99
stimulans oivljavanja, zamaha i pridizanja, upravo iz tog laikog svijeta koji dijeli s nama nae ideale, voli ih, a voli ih jednostavnou i jasnoom (bistrinom), od koje smo - jer "pripadamo poslu" - pomalo se oduili i zaboravili je. Upravo zbog toga sam uvjeren da je veza izmeu Prvog reda i Svjetovnog reda oivljavajua, koja pomae Svjetovnom redu da bude ono to jest, jer bez veze s Prvim redom oslabio bi i postao anemian; no, pomae i Prvom redu da bude ono to jest, jer mu pomae da se provjeri i da si neprekidno doziva u pamet ona prilagoivanja koja su neizbjena. 3. SVJETOVNI RED KARMELA U HRVATSKOJ I SVIJETU Karizma Reda Papa Ivan Pavao II rekao je Karmelianima: "U vaem je Redu veoma duboka, kristoloka i marijanska tradicija: slijediti Krista, nasljedujui Mariju." Karmeliani su dobili dar nasljedovanja Krista u molitvi, u razmiljanju i razmatranju Boje rijei. Karizma Svjetovnog reda je u nae sredine, obiteljske, susjedske, radne, prijateljske... privlaiti Boga. Sva naa djela trebaju izvirati iz molitve. Svjetovni red Karmela prisutan je u cijelom svijetu. Podatak od prije par godina kae da je cca 125.000 lanova diljem svijeta. Uvijek se veselim nabrajati zemlje u kojima postoje zajednice Svjetovnog reda tada postajem svjesna kako na svakom dijelu ove nae zemlje postoji djeli Karmela: Argentina, Austrija, Australija, Amerika, Belgija, Brazil, ile, eka, Centralna Afrika,
Dominikanska republika, Engleska, Francuska, Filipini, Hong-Kong, Indija, Irska, Italija, Libanon, Letonija, Kamerun, Kostarika, Kanada, Koreja, Japan, Malezija, Malta, Mauricius, Meksiko, Maarska, Nizozemska, Novi Zeland, Njemaka, Peru, Poljska, Portugal, Singapur, Slovaka, panjolska, vicarska, kotska, Tajvan, Urugvaj, Vijetnam.... Zajedniki apostolat je svima kola molitve i kola razmatranja Sv. Pisma, a osobni apostolat lanovi izgrauju sami ve prema potrebama njihovog okruenja uz trajan napor oko osobne formacije. Dakle, predstavnici razliitih krajeva i kultura gdje je Red prisutan iitavaju Pravilo na svoj nain pokazujui tako njegovo bogatstvo i sposobnost prilagodbe razliitim kulturama. Nasljedovati Krista s naim karmelskim pozivom i u kreativnoj vjernosti na to nas Crkva potie i tako mu uvati bitne vrijednosti. Npr. U Maleziji lanovi Svjetovnog reda posebno se zauzimaju oko ouvanja brakova, u Indiji je najvie prisutna briga za bolesnike, u Poljskoj brga za zatvorenike jer se zajednica okuplja iko upe u ijoj blizini je i zatvor. Amerika je posebno upuena na brigu o sveenicima, njihovom kolovanju, dakle materijna pomo. I to je u skladu s onim to kae sv. Terezija Avilska: Molite jer iz molitve dolazi poticaj na akciju. 4. POVEZANOST LAIKA I KARMELSKIH SVETACA Ne zaboravimo, uostalom, da je Ilija vidio Gospodina, a onda je siao meu
100
svijet klicati: "Gospodin je Gospodin" i ne zaboravimo da je Sv.Terezija od Isusa bila u ekstazi toliko puta, ali je isto tako hodala ulicama svijeta, kao malo stvorenje navjeujui "Gospodin je Gospodin". A Sv. Ivan od Kria, osim to je bio veliki mistik, bio je i veliki apostol usred puka, ne samo u duhovnom voenju izabranih dua, nego i u susretu s vjernicima svakog dana. A sve je to obiljeje karmelske duhovnosti: "veliko iskustvo, zaista blistavog Bojeg svjetla, da zatim pronesu vijest i svjedoe meu braom". Ovako pie u jednoj knjizi o sv. Ivanu od Kria: Sv. Ivan od Kria jednoj lanici Svjetovnog reda, majci obitelji, Ani od Penalosa, rekao je jednog dana: "Keri moja, nita, nita, nita sve dok ne ostavi kou, a ostalo za Krista". Bila je ona laik i majka obitelji, ena, kojoj je duhovni voa rekao te toliko znaajne rijei i koje otkrivaju na neki nain kako da shvatimo put kranskog ivota. Ako uzmemo u ruke knjigu O. Antonia Sagardoya, OCD: "Razgovor s Bogom" nai e me desetke tekstova u obliku pisama koje je Terezija Avilska pisala svojim prijateljima ili lanovima obitelji koji su osjeali tenju i potrebu da ih Terezija uiti moliti i da ih vodi duhovnim putem prema Bogu upravo na onaj nain kako je i sama hodala. I to su samo neki od primjera karmelskih svetaca koji su laike vodili duhovnim putem. I upravo to je pokazatelj i nama i redovnicima kako danas. Pa tako da nas na isti nain vodite kao to su to inili sv. Ivan od Kria i Sv. Terezija Avilska u svoje vrijeme. Istu pouku nalazimo u Sv. Pismu: "Aneo se Gospodnji obrati Filipu. Ustani
i poi na jug. Odjednom, eto nekog Etiopljanina, dvoranina kraljice etiopske. Vraao se iz Jeruzalema i itae proroka Izaiju. Duh ree Filipu. Poi i pridrui se kolima. Filip pretra, pa e: "Razumije li to ita." On odvrati: "Kako bih mogao ako me tko ne uputi." Hvala Bogu da mi imamo ovdje u Remetama duhovnika i voditelja Svjetovnog reda O. Vjenceslava koji nam upravo sve ovo daje ve niz godina. U Svjetovnom redu sam ve osamnaest godina. U poetku sam osjeala veliku distancu, a sada se zaista osjeamo djelom karmelske obitelji. I nakraju bih zavrila s rjeima Edith Stein, sestre Benedikte od Kria, a njezine rijei kao i rijei i poruke svim karmelskih svetaca vrijede jednako i za redovnike i za redovnice i za laike iz Svjetovnog reda: "Karmel je visoko brdo na koje se treba uspeti, prevelika je milost ii tim putem." DODATAK Velika obitelj terezijanskog Karmela prisutna je u svijetu u mnogim oblicima. Njena je jezgra Red bosonogih karmeliana, a ine ga braa, klauzurne redovnice i lanovi Svjetovnog reda. To je jedinstveni Red s istim karizmom. Hrani se dugom povijesnom tradicijom Karmela, saetom u Pravilu svetog Alberta i u nauci karmelianskih crkvenih nauitelja i drugih svetica i svetaca Reda. Svjetovni su karmeliani, zajedno s braom i redovnicama, sinovi i keri Reda Nae Gospe od gore Karmela i svete Terezije od Isusa. Stoga s redovnicima dijele istu karizmu, ivei je svatko prema vlastitom ivotnom stanju. To je jedna jedina obitelj, s istim duhovnim dobrima,
101
istim pozivom na svetost (usp. Ef 1,4; 1Pt 1,15) i istim apostolskim poslanjem. Svjetovni lanovi prinose Redu bogatstvo svojstveno njegovoj svjetovnosti. Pravilo svetog Alberta je izvorni izraz duhovnosti Karmela. Napisan je za laike koji su se okupljali na gori Karmelu da bi ivjeli ivot posveen razmatranju Boje Rijei pod zatitom Djevice. U tome pravilu se nalaze naela koja vode karmelianski ivot: a) ivjeti u poslunosti Isusu Kristu; b) neprestano razmatrati Zakon Gospodnji; c) njegovati duhovno itanje; d) sudjelovati u liturgiji Crkve, bilo u zajednikoj Euharistiji ili u asoslovu; e) posveivati se potrebama i dobrobiti drugih u zajednici; f) zaodjenuti se orujem vrlina, ivei dubok ivot vjere, nade i ljubavi; g) traiti unutarnju utnju i samou u naem ivotu molitve; h) koristiti razboritu skromnost u svemu to inimo. Mnogo su put i na razne naine (usp. Heb 1,1) sveti Oci odredili, kako svatko pripadao bilo kojem redu i slijedio koji god nain redovnikog ivota, treba ivjeti u pokornosti Isusu Kristu (usp. 2 Kor 10,5) i njemu vjerno sluiti istim srcem i mirne savjesti (usp. 1 Tim 1,5). KARIZMA REDA Papa Ivan Pavao II rekao je Karmelianima: "U vaem je Redu veoma duboka, kristoloka i marijanska tradicija: slijediti Krista, nasljedujui Mariju." Karmeliani su dobili dar nasljedovanja Krista u molitvi, u razmiljanju i
razmatranju Boje rijei. Karizma Svjetovnog reda je u nae sredine, obiteljske, susjedske, radne, prijateljske... privlaiti Boga. Sva naa djela trebaju izvirati iz molitve. Svi ljudi su ve po krtenju pozvani na sudjelovanje u jedinstvenoj Bojoj svetosti po vrenju djela ljubavi - "Budite savreni kao to je savren Otac va nebeski!" /Mt 5,48/. Na put savrenosti otvoren po krtenju /usp.LG 40/ - svi dolaze nasljedovanjem Krista. Redovniko zvanje dano je samo onima koje Bog odabire posebnim pozivom. Ono je dar ne samo za odabranog pojedinca, nego i za sav Boji narod /usp. LG 44,2/ koji u redovnikom ivotu, kao jednoj karizmi unutar Crkve, nalazi: poticaj na svetost, poziv (na okrenutost) k nebeskim stvarnostima i svjetlo i podrku na pulu prema savrenoj ljubavi. Terezijanski Svjetovni red Karmeliana jest Svjetovni red - u smislu kao to smo dosad objasnili - koji se povezuje s redovnikom obitelji Bosonogih Karmeliana, redovnikom obitelji, to znai, da ivi ideale Karmela u duhu, milosti i iskustvu Sv. Terezije od Isusa, obnoviteljice Karmela, te Sv. Ivana od Kria. to predstavlja Terezijanski Red Karmeliana u ivotu Crkve? Trei red Terezijanskih Karmeliana, koji se nadahnjuje na obitelji Bosonogih Karmeliana, u Crkvi predstavlja ovo: "rijeno korito" kojim se unose u svijet vjernika neposveenih redovnikim ivotom bogatstva iskustva sjedinjenja s
102
Bogom i zajednitva s Bogom; mjesto laika, gdje se ova kuaju i postaju sadraj kranskog ivota. Terezijanski Svjetovni red Karmeliana ima u Crkvi posebnu funkciju da u svijetu laika uprisutni velika iskustva zajednitva s Bogom, sjedinjenja s Bogom, a to je prava duhovnost Terezijanskog Karmela. Ovo je poslanje veoma aktualno, a ne suvino. Uistinu znamo dobro, da u ovom svijetu stjeemo tolika iskustva, no naalost toliko malo iskustva sa ivim Bogom. I ba zato, bolesni smo u svim osjetilima, jer nam manjka ivo iskustvo s Gospodinom. Dakle, Terezijanski Svjetovni red Karmeliana predstavlja ovo u Crkvi: obvezu da uvijek sve vie iri meu vjernicima "iskustvo Gospodina" na razini "susreta s Njim", "poznavanja Njega", "ljubavi za Njega". Istina, na kraju krajeva to je zapravo ideal kranina, ali oblikovan je osjetljivou i posebnom perspektivom Terezijanskog Karmela. Marijina prisutnost Ovo je moda najpopularniji vid duhovnog znaenja Karmela. "Madonna del Carmine" (Gospa od Karmela) veoma je rasprostranjena pobonost, uspostavljena na brdu Karmel i s darom kapulara. No, u biti, to je pobonost koja eli istai prisutnost Gospe u duhovnom ivotu Reda. Napose je vano da prisutnost Gospe na bude samo prisutnost pobonosti, nego duhovna prisutnost, koja proima, oivljava sve kransko iskustvo i koje vrednuje Marijinu tajnu u punini, osobito zbog onoga to znai u povijesti spasenja i otkupljenja. Gospa je Majka Gospodinova i Majka naa. Zato Ona
primjerom ui divno i savreno kako treba otvoriti duu susretu s Bogom, stapanju s Bogom, da Bog obuzme duu. tovanje Marije u Karmelu nije dakle uglavnom in pobonosti, nego je ono teoloke vrste: Marija je svoje otajstvo primila, osjeala, ivjela i ljubila u svem njegovu znaenju. I u toj perspektivi Karmel upotrebljava izraz "sestra" kao povlaten naslov prema Gospi. Sigurno Gospa je Majka i Kraljica, ali u intimnosti obitelji Karmela ona je "sestra". I sestra je upravo zbog toga jer Karmel u njoj vidi onu koja sudjeluje li kontemplativnom pozivu i ivi ga tako savreno da postaje primjer za sve nas. Gospa koja "slua" rije Boju; Gospa koja pristaje na Boju rije, to je as kontemplacije. Gospa koja, sluajui Rije Boju i pristajui na Rije Boju, postaje Majka Gospodinova: to je "apostolski" as u pravom smislu rijei. Stalna molitva Svaki neka bude u svojoj sobi ili u njezinoj blizini, razmatrajui dan i no o Zakonu Gospodnjem (usp. Ps 1,2; Jo 1,8), i bdijui u molitvi (usp. 1 Pt 4,7), osim ako je zauzet drugim opravdanim poslom. O utnji Apostol preporuuje utnju kad nalae rad u utnji (usp. 2 Sol 3,12). I Isto tako prorok potvruje: utnja je uvarica pravednosti (usp. Iz 32,17). I na drugom mjestu: "U utnji i pouzdanju bit e snaga vaa" (Iz 30,15). Zato odreujemo da se obdrava utnja od svretka Poveerja do kraja Prvog molitvenog asa slijedeeg dana. Iako u drugo vrijeme nema tako stroge obveze utnje, ipak se treba kloniti mnogoga govora. Jer, kako je pisano i nita nas manje iskustvo ne ui: "Obilje
103
rijei ne biva bez grijeha" (Izr 10,19). I "tko nesmotreno zbori, o glavu mu je" (Izr 13,3b). Zatim "tko odvie govori, postaje odvratan" (Sir 20,8). A Gospodin u Evanelju kae: "Za svaku nepotrebnu rije to je ljudi izgovore polagat e raun na dan suda" (Mt 12,36). Neka, dakle, svatko odmjeri svoje rijei i dobro zauzda svoja usta, da ne posrne i ne sagrijei u govoru, te grijeh njegov ne postane smrtan i nepopravljiv (usp. Ps 38,2), a utnju, u kojoj pravednost raste (usp. Iz 32,17), neka se trsi obdravati revno i savjesno. OSNOVNA OBlLJEJA SVJETOVNOG REDA l. 1. - Svjetovni Red bosonogih karmeliana je zajednica vjernika koji nastoje postii evaneosku savrenost u svijetu, nadahnjujui i hranei svoj kranski ivot duhovnou i vodstvom Terezijanskog Karmela. lanovi Svjetovnog Reda potpuno pripadaju karmelskoj obitelji. Oni su sinovi istoga Reda, u bratskom zajednitvu duhovnih dobara i u dionitvu istog poziva na svetost, istog poslanja u Crkvi, ali s bitnom razlikom ivotnog stalea /usp. Dekreti vrhovnog kapitula 1968. "o apostolatu",38/. l. 2. - Uzori poziva koje Svjetovni Red bosonogih karmeliana prua svojim lanovima, da bi ih ovi ivjeli kao vlastiti osebujan putokaz kranske svetosti, su, prema karizmama i nauku Svetih Utemeljitelja Reda, sljedei: posebna otvorenost u vjerovanju Bojoj ljubavi /usp, 1 Iv 4,16-19; Spjev B 29,2/,
njegovanje kontemplativne molitve iz koje proizlazi askeza odricanja, (odricanje od materijalne stvarnosti, sloboda od materijalnih dobara, nenavezanost na stvari) /usp.Put 4,2/ velikoduna ljubav prema blinjemu i apostolski ar. Sve te vrednote ostvaruju se u intimnoj povezanosti s Marijom, Isusovom Majkom i pod njezinom zatitom. l. 3. - Svjetovni Red se redovito sastoji od skladnih skupina koje ive kao bratstva, u kojima lanovi zajedno ostvaruju isti karmelski uzor, jedni drugima jame dragocjenu duhovnu pomo i na uzajamnu korist odravaju vezu s cijelim Redom. DUHOVNI IVOT l. 4. - Svjetovni karmeliani vjerni Gospodnjem pozivu i primjeru o neprestanoj molitvi, a i sredinjoj zapovijedi starog karmelskog Pravila: "razmatrali danju i nou Rije Gospodnju, bdijui u molitvi", izabiru iznad svega ostati u Bojoj nazonosti, vrei trajno njegovu Svetu Volju, /usp AA 4,1-3/. Zato neka stalnom zauzetou njeguju duh molitve i samu molitvu. Neka dnevno barem pola sata posvete molitvi u ozraju unutarnje sabranosti. Neka sa srcem sluaju Boju Rije /usp. DV 25; Put 21,4/ napose u svetoj liturgiji, neka itaju duhovne spise da u njima poraste "najizvrsnije spoznanje Isusa Krista" /Fil 3,8/, crpljeno s izvora kranske i karmelske duhovnosti. Liturgijski ivot lanova Svjetovnog Reda bosonogih karmeliana posebno je
104
obiljeen sudjelovanjem u Euharistiji i asoslovu naroda Bojega /usp, SC 8385/. Zato se preporuuje svim lanovima da, ako ikako mogu, svakog dana sudjeluju u Euharistijskom slavlju i da svaki dan slave Boga Jutarnjom i Veernjom molitvom asoslova, a po mogunosti i Poveerjem prije poinka. Dozvoljeno je, u opravdanim sluajevima, molitve iz asoslova zamijeniti drugim molitvama. Svaki lan Svjetovnog Reda bosonogih karmeliana rado slua i slijedi Isusov poziv na samozataju: "Hoe li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj kri i neka ide za mnom!" /Ml 16,24; Put 12.1/. U ivotu Karmelianina posebno mjesto zauzima Blaena Djevica Marija. Ponajprije kao Uzor vjernog sluanja /usp. Uspon III,2-1O; Zamak 3,1-3/ i sluenja Gospodinu, a isto tako i kao Majka Reda kojem je posebna zatitnica /uspr Osnuci 29,23-31/. Tako marijanski obiljeen duhovni ivot ima i vidljiva obiljeja /"Marialis Cultus" 9/ u svagdanjem aenju Presvete Djevice, a osobito se zalau za promicanje duhovnih zvanja, misionarske djelatnosti i ostalih zadataka Reda. Obeanje istoe odnosi se na samu krepost i odgovara vlastitom ivotnom staleu svakog lana Svjetovnog Reda. Zato ovo obeanje ni na koji nain ne utjee na promjenu stalea. lan Svjetovnog Reda bosonogih karmeliana, bio on neoenjen, oenjen ili udovac, obeanjem istoe eli izraziti svjesno potovanje Bojeg zakona i u savrenom skladu s pozivom na prijateljstvo s
Bogom, svjedoi blaenstvo: "Blago istima srcem, oni e Boga gledati!11 /Ml 5,8/. l. 13. - Snagom svojih obeanja, lan Svjetovnog Reda izraava posebno potivanje prema blaenstvu siromatva. Po uzoru na Isusa Krista, on izabire siromatvo, ivi u duhu Evanelja i trudi se otkriti u njemu beskrajne mogunosti darivanja i odricanja, ali iznad svega nade i u njemu sadrane nutarnje slobode. Na taj nain otkriva put sjedinjenja s Kristom koji iz ljubavi "premda bogat, posta siromaan" /usp. II Kor 8,9/ i koji "sam sebe oplijeni" /Fil 2,7/ da bi sluio brai. l. 14. - Sadraj obeanja poslunosti je ono to zakonita vlast, koju zastupa Vrhovni Poglavar Reda, Pokrajinski Poglavar Reda i Savjet Svjetovnog Reda, odreuje u smislu i okviru ovog "Pravila ivota". Obeanje poslunosti daruje lanu milost da bude u nutrini potpuno raspoloiv Gospodinovim poticajima, koji se oituju po izabranim stvorovima koji Ga predstavljaju te proiuju vjeru i olakavaju sjedinjenje s Kristom, koji je iz ljubavi "postao posluan do smrti na kriu" /usp. Fil 2,8/. Literatura: 1. 2. 3. 4. Prvotno pravilo Ustanove Svjetovnog reda O.Anastazio: "Sudionici iste karizme" Dokument: "Kraj Ilijina izvora" S. Tea, OCDS (mr. sc. Teodora ivkovi, dipl ecc)
105
NAI POKOJNICI
NAI POKOJNICI Anton Mrakovi Otac dviju klauzurnih karmeliaki, triju karmelianki BSI i dvojice sveenika U ponedjeljak, 7. prosinca 2009. na dragi tata Anton Mrakovi nakon brze i kratkotrajne bolesti, usnuo je za ovaj vremeniti ivot i preselio se u vjeni, u bolnici na Suaku u Rijeci. Sakramenat bolesnikog pomazanja podijelio mu je sin Boidar Mrakovi. Anton Mrakovi roen je 2. svibnja 1927. godine u upi Vrh na otoku Krk od oca Ivana i majke Lucije ro. Jurei. Osnovnu kolu zavrio je u rodnom mjestu. Godine 1951. u crkvi sv. Mihovila u Vrhu vjenao se s Maricom ui. Gospodin je blagoslovio njihov brak podarivi im devetero djece. Prvo dijete nije preivjelo prvu godinu ivota. Dva sina Mladen i Boidar su sveenici, a pet keri su redovnice. S. Veronika, s. Valentina i s. Benjamina posvetile su se Bogu u Drubi sestara karmelianki Boanskog Srca Isusova. S. Marijana je bosonoga karmelianka u Albaniji, a s. Mirjam u Karmelu u Breznici akovakoj. Najmlaa kerka Milka ostala je kod kue brinuti se o roditeljima. I tati i mami koji su ivjeli vjerniki bilo je vano od naeg najranijeg djetinjstva u tom duhu odgojiti i sve nas. Tata, kojega je Gospodin pozvao k sebi, za ivota dao nam je primjer kako se predano Bogu ivi u vjeri, a u posljednjim danima pokazao nam je kako se Gospodinu ide ususret s radou i nadom u vjeni ivot.
Homilija Vl. Antona Valkovia na sprovodu Antona Mrakovia, Vrh, 10. prosinca 2009. godine itanje: Tu 3, 17-26; Ps: 23 Gospodin je pastir moj; Evanelje: Mt 5, 1-12 Blaenstva Doae, u kojem se nalazimo i u kojem ispraamo naeg pokojnog brata Antona, i vie je od ekanja blagdana Boia. Doae je i vie od etiri nedjelje i neto manje od tridesetak dana pred blagdan Isusova roenja. Izmeu ostalog, ono je stalna ovjekova okrenutost svom izvoru i uviru, svom Poetku i Kraju, svom Stvoritelju i Nadatelju izbavljenja. A i vie od toga, sve ono izmeu, proeto je doaem, enjom. ekanjem, iekivanjem,
Dozvolite mi da ovu misao o doau koje je ekanje, ivotno ekanje, pokuam, ne ulazei u finese i potankosti, jer ih i ne znam, nego tek kao slikarevo nanoenje boje debelim kistom na bjelinu platna, prepoznavati u ivotnom doau, kroz ivot, naeg dragog pokojnog Antona od kojeg se danas, alosna srca opratamo. Kao svako dijete s nestrpljenjem oekivati u konanici ljubav i panju
106
starijih: roditelja, brae, sestara ekati da se ispuni mjera vremena u odraslosti, u samostalnosti, u zrelosti A onda, kao mladi, ekati da se u moru lica posebnom ljepotom, onom u kojoj je trajanje i vjenost pomijeano, izdvoji jedno, te ponovno ekati, zajedno ekati: dan zaruka, vjenanja zajednikih dana obiteljskog ivota Pa potom, ponovna ekanja, zajedno sa svojom enom Marom, tamo od pedesetih godina prolog stoljea. Devetomjesena ekanja i strepnje da sve bude dobro, da nita ne poe po zlu i da se sve sretno privede kraju. Doae, najprije za Veroniku, potom za Marijanu, brzo potom za Biserku, Anu, Mladena. ekanje za Jelicu, Milku i Boidara. Sveta, brana i obiteljska ekanja roenja.Ta ekanja naoko okonana, ponovno se nastavljaju kroz drugaije doae ekanja i pretakanja u ekanje da djeca odrastu, da ozdrave kada su bolesna, da se vrate kada nakratko odlaze od kue I poput kakva preslaganja dijelova u cjelinu, ova najposebnije ivotom bremenita doaa, ispreplitala su se ekanjem kie rane i kasne "da bi zemlja dala kruh za jelo i sjeme sijau", da bi se dobila zasluena plaa, da bi se moglo sjesti za isti stol, nedjeljom, blagdanom i svagdanom poi u crkvu te i tamo, odnosno ovdje, ekati da Njegov blagoslov ne uzmanjka, da njegovo oprotenje bude obilno, da molitve budu usliane ekati da naporan dan doe svome smiraju te svi zajedno, i stari i mladi, i veliki i mali, pod istim krovom od zrna do zrna prebirui otajstva krunice i ivota, hrapavim mukim, toplim enskim i zvonkim djejim glasom, ispovijedati vjeru da je Njezin plod blagoslovljen i da od njega, i samo od njega, ekamo blagoslov. A onda, kako su djeca rasla i
kad bi se po ljudsku oekivalo ili ekalo mua svojim kerima i enu svojim sinovima te njihovu djecu a svoje unuke, Bog je u druge ulice usmjerio ekanje, da se javi iz karmela, da zove iz sjemenita, da se u ljetnim mjesecima okupe te u sve veoj potrebi pomognu u kui, vinogradu ili sa starijima. Traila se vjera poput Abrahamove, koraci i namisli tek Bogu shvatljivi Tek jedna ostala je Boe i ponovno doaa: privremenih i vjenih zavjeta, reenja i mladih misa odlazaka na studije, preuzimanja novih slubi Doaa natopljena Isusovom reenicom: "Slavim te Oe, Gospodaru neba i zemlje to si ovo sakrio od mudrih i umnih a objavio malenima" ili onim reenicom koju smo uli na poetku evanelja: "Blago siromasima duhom" A onda, niti pred mjesec dana, negdje oko blagdana Majke Boje od zdravlja, naglo pogoranje zdravlja, bolest i neizvjesnost ekanje vijesti iz bolnice, ekanje procjene lijenika, ekanje da bi ga se moglo vidjeti, ekanje hoe li se probuditi iz kome kako Bog onima koji su naviknuli ekati, daje vidjeti "to oko nije vidjelo i to uho nije ulo" Onima koji ivotom naue ekati, dolazak je oekivan i jasan vidljiv i prepoznatljiv ekaju nas oni koji su prije nas ekali Ne treba se bojati pozdravite i recite da, jer je puno pretrpjela, oekuje nagradu vjenosti neka lijenici pomognu drugima, ja sam i tako. Doekao onog koji dolazi. Neka Bog, dragi Antone, blagoslovi sva tvoja ekanja, sve one s kojima si ekao i neka se tvoje doae pretvori, po Bojoj milosti, u tvoje roenje za nebo Amen.
107
NAI POKOJNICI
Zahvala Dragi Oe Jure! Od srca hvala Tebi i Ocu Provincijalu na izrazu suuti i molitvama prilikom smrti naeg dragog tate Antona. Da, samo vjera da je sad u slavi Oevoj je naa utjeha i radost u privremenom rastanku, dok se zajedno opet ne sastanemo u vjenosti. Tjei nas takoer i milost da je preao s ovoga svijeta okrijepljen sakramentom bolesnikog pomazanja, kojeg mu je podijelio na brat Boidar neposredno prije nego to je pao u komu i bio preveen u rijeku bolnicu. Tu je proivio kliniku smrt i susret sa svojom pokojnom mamom i tatom (kojeg nije nikad u ivotu vidio) te sa drugim roacima, koji su ga zvali k sebi. I svi su bili jako radosni i sretni. To je priao naoj brai, Mladenu i Boidaru nakon 10 dana, jer zbog svinjske gripe bili su zabranjeni posjeti. Kroz cijelo to vrijeme lijenici su se borili za njegov ivot i dozvali ga iz kome te je disao preko respiratora. Nakon 10 dana je prebaen u bolnicu na Suaku na pulmologiju. Tu su braa uspjela doi do njega posredovanjem sestara milosrdnica, osobito s. Marine. Tata je disao kroz masku, jer kad bi mu skinuli masku odmah bi pao u komu. Braa su nam priala kako je tata bio sretan, ispriao im je svoj doivljaj klinike smrti i alio to toliki ljudi ne vjeruju u vjeni ivot. On je sav bio usmjeren prema vjenom ivotu, svima je zahvaljivao za sve i alio se, tako da je bratu ao to nije imao mogunosti snimiti taj posljednji razgovor s tatom. Oito, tata je primio posebnu milost. Naoj mami je poruio: "Bog e te nagraditi za sve dobro to si u ivotu uinila i za sve to si pretrpjela." A nama djeci: "uvajte mamu!" Posljednji put ga je Boidar, (koji je inae u Rijeci na bogosloviji, te ga je tako mogao ee vidjeti) posjetio u nedjelju popodne, 06. 12. u ok sobi. Tata se s njime oprostio rijeima: Zbogom. Poi mi je Doma! (Mislio je na Nebo.) Ovaj njegov posljednji pozdrav za nas sve su velika utjeha, jer tata je ivio od vjere i umro u vjeri i enji za Bogom. Sutradan, u 12,25 sati Gospodin ga je pozvao k sebi. Vjerujemo da mu je dobri Bog iskazao svoje milosre i uveo ga u svoje Kraljevstvo. Uz puno pozdrava, zahvalna Vam i odana u Isusu i Mariji s. Marijana od Raspetog Isusa
108
FLOS CARMELI Flos Carmeli, vitis florigera, splendor caeli, virgo puerpera singularis. Mater mitis sed viri nescia Carmelitis esto propitia stella maris.
KARMELA CVIJETE Karmela Cvijete, Lozo procvjetala, Sjaju neba, Djevo u porodu Jedina. Blaga si Majka to mua ne pozna, Zvijezdo mora: Karmelu Budi milostiva.
FLOWER OF CARMEL Flower of Carmel, Tall vine blossom laden; Splendor of heaven, Childbearing yet maiden. None equals thee. Mother so tender, Who no man didst know, On Carmel's children Thy favors bestow. Star of the Sea.
Korijene Jiajev Strong stem of Jesse, Radix Jesse germinans flosculum udesno procvali: Who bore one bright flower, Daj nas uslii Be ever near us Nos ad esse tecum in saeculum S tobom da budemo And guard us each hour, Zauvijek. who serve thee here. patiaris. Inter spinas quae crescis lilium Serva puras mentes fragiluim tutelaris. Armatura Fortis Pugnantium Furunt bella tende praesidium scapularis. Per incerta prudens consilium Per adversa iugie solatium largiaris. Mater dulcis Carmeli domina, plebem tuam reple laetitia qua bearis. Paradisi clavis et ianua, fac nos duci quo, Mater, gloria coronaris. Amen. Izmeu trnja Purest of lilies, Izrasli ljiljane: That flowers among thorns, Due nam uvaj Bring help to the true heart Krhke That in weakness turns Zakrili nas, Majko. and trusts in thee. Boraca oruje Ti nepobjedivo, Ratovi bjesne: kapular Neka nas brani. Podaj u sumnjama Siguran savjet Stalnu utjehu Budi nam spasom u nedai. Slatka Majko, Karmela Gospo: Narod svoj raduj Blaenstvom to ti ga uiva. Kljuu i vrata Vjenoga raja, Vodi nas tamo Slavom okrunjena Majko. Amen. Strongest of armor, We trust in thy might: Under thy mantle, Hard press'd in the fight, we call to thee. Our way uncertain, Surrounded by foes, Unfailing counsel You give to those who turn to thee. 0 gentle Mother Who in Carmel reigns, Share with your servants That gladness you gained and now enjoy. Hail, Gate of Heaven, With glory now crowned, Bring us to safety Where thy Son is found, true joy to see. Amen.
109
SADRAJ RIJE OCA PROVINCIJALA .... 1 DAN PERMANENTNE FORMACIJE I SABOR PROVINCIJE 2009 ..... 2 SA SJEDNICA PROVINCIJALNOG SAVJETA ...... 12 IZVJETAJ O OBILJEAVANJU SVJETSKOG MISIJSKOG DANA 2009 .. 14 POETAK OBILJEAVANJA 50. OBLJETNICE DOLASKA KARMELIANA U HRVATSKU ... 15 BOINA PROPOVIJED OCA PROVINCIJALA .... 38 NOVI DUHOVNIK ZAJEDNICA KARMELSKIH LAIKA BSI .. 41 ODLUKA O KONVENTUALNOSTI ....... 42 EUROPSKI PROVINCIJALI NA BUKOM JEZERU .. 42 NAA SUBRAA U TIJELIMA HKVRP .. 43 O. MIROSLAV UGLJAR VODITELJ NOVE ZAJEDNICE UPA .. 43 PROMOCIJA PRVE GENERACIJE STUDENATA SSD-A . 44 BR. JOAN POLOIO SVEANE ZAVJETE ..... 45 IZLOBA FOTOGRAFIJA: "IVOT, OBIAJI I PUKA POBONOST HRVATA U BOSNI I HERCEGOVINI .. 46 PROSLAVA DANA O. GERARDA NA RAZINI PROVINCIJE .. 46 INTERPERSONALNA PSIHOLOGIJA I DUHOVNOST IVOTA U KLAUZURI 47 PROPOVIJED GENERALA O. SAVERIA CANNISTR NA SVETKOVINU SVETE TEREZIJE NA TERESIANUMU U RIMU 15. 10. 2009. ..... 49 ODRANA TREA SJEDNICA SAVJETA UDRUGE ... 52 60. OBLJETNICA ZAVJETA I 80. ROENDAN BR. ANDRIJE ... 52 IZMJENA U PROGRAMU OBILJEAVANJA 50. OBLJETNICE DOLASKA KARMELIANA U HRVATSKU .............................. 54 70. OBLJETNICA KANONSKOG UTEMELJENJA KARMELA U BREZOVICI .. 55 DUHOVNA PODRKA UDRUGE KARMELIANKI ........ 56 IZIAO DRUGI BROJ GLASILA "OTAC GERARD" ..... 57 IZ NAIH ZAJEDNICA .......... 57 SVJETOVNI RED OCDS .... 96 OBLIKOVANO UREDNITVO I OBNOVLJENA WEB-STRANICA SVJETOVNOG REDA ... 97 PRAVILO PRVOG REDA I SVJETOVNOG REDA TO IH I KAKO POVEZUJE? 97 NAI POKOJNICI ..... 106
110
KARMELSKI VJESNIK God. XXIX (2009) br. 4 Glasilo hrvatskih karmeliana i karmelianki OCD i Svjetovnog reda OCDS * Izdavai: Hrvatska karmelska provincija sv. Oca Josipa Udruga "Bl. Alojzije Stepinac" bosonogih karmelianki u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini Svjetovni red OCDS HKP * Urednik: Jure Zeevi, OCD Tajnik HKP sv. Oca Josipa i Duhovni asistent Udruge "Bl. Alojzije Stepinac" bosonogih karmelianki u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini * esmikoga 1, HR 10000 Zagreb; Tel. (01) 4500-500; Fax. (01) 4580-953 E-mail: provincija@karmel.hr http://www.karmel.hr
111

Karmelski Vjesnik 4-2009

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Karmelski Vjesnik 4-2009

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KARMELSKI VJESNIK, 4 / 2009

DAN PERMANENTNE FORMACIJE I SABOR PROVINCIJE 2009.