2/2012.

1
RIJE OCA PROVINCIJALA
Drage sestre i brao!
Doba je godine u kojemu osjeamo po-
trebu za predahom i oporavkom. Svaki
trenutak odmaka od uurbanih aktivnosti
prilika je i za duhovno osvjeenje. U od-
moru mirnije vidimo sebe i lake moemo
preispitati svoje djelovanje, svoj identitet i
poslanje. Pravi poinak mogu tek u Bo-
joj prisutnosti i tek u Njemu se razluuje
ono tko smo i to nam je initi. Tako
nam ovi dani postaju lijepa priprema za
Godinu vjere, koja u je navijestio papa Be-
nedikt XVI., a koja zapoinje 11. listopada
2012., na pedesetu obljetnicu otvorenja
Drugog vatikanskog koncila. Papa naime
eli da se iz naeg obnovljenog kranskog
identiteta rodi bliskost s Bogom i ljudima,
toliko potrebna ovom sekulariziranom i
indiferentnom svijetu. Nerijetko se i mi
Bogu posveene osobe osjeamo osamlje-
nima, a rije bliskost gotovo da i ne postoji
u naem rjeniku. U ovom ljetnom bro-
ju naeg Vjesnika imamo dosta poticaja
upravo na tu temu.
Ponajprije asni lik naega sluge Boje-
ga o. Gerarda Tome, o obljetnici njegova
roenja za nebo, podsjea nas da se istin-
ski pronalazimo tek onda kada u vjeri pro-
matramo Isusa. Iz takvog motrenja nastaje
djelovanje koje nije nita drugo doli odsjaj
njegove kreativnosti, njegove zainteresi-
ranosti, njegove zauzetosti i u konanici
njegove blizine.
Iz sredinjice Reda nastavljaju stizati
zauzeti poticaji na izgradnju autenti-
ne karmelske zajednice kao neto za nas
bitno i pred izazovima individualizma
ljekovito. Nasuprot individualizmu stoji
upravo bliskost. Zato je takva izgradnja
stalno potrebna, o njoj ovisi i snaga naeg
kranskog svjedoanstva i entuzijazam
naeg misijskoga poslanja. Osobito nas ra-
duju vijesti o novim misijama u Istonom
Timoru i Angoli.
U naoj Provinciji nastavlja se zau-
zeti odgojni i obrazovni hod, ne samo
u naim formativnim skupinama, nego
i na razini permanentne formacije. Po-
sredstvom Sustavnog studija duhovnosti
i Karmelskog svjetovnog reda taj se hod
na podruju karmelskog laikata sve vie
intenzivira. Po dobrim odjecima istie
se i seminar temeljnog obrazovanja za
klauzurne sestre u formaciji. Taj doga-
aj nas, zajedno sa sveanim zavjetima
u Karmelu sv. Josipa u Breznici ako-
vakoj, kao i sa svakim novim zvanjem,
potie na zahvalnost.
S jednakom zahvalnou uoavamo
kako karmelske zajednice i duhovni centri
privlae pozornost mjesnih Crkava prema
sebi kao prema oazama ljudskosti i duhov-
nosti. Tu se prepoznaje spontano raanje
poslanja koje nie upravo iz skrbi oko
kranskog i katolikog identiteta. Pro-
teklih mjeseci kao da je albanski Karmel
posebno doao u sredite po nacionalnom
susretu sveenika, biskupijskom susretu
mladih i po povijesnom znaaju svoga
mjesta o biskupijskom jubileju.
Naa najvea svetkovina, Karmelska
Gospa, prilika je da se s pouzdanjem obra-
timo naoj Majci i Kraljici i da od nje mo-
limo pomo: da nas trajno ui motrenju
Kristova lica; da nas podrava u ivljenju
i navijetanju njegove rijei; da nam bude
blizu u svakoj naoj potrebi. S ovom moli-
tvom u srcu elim Vam svima sretan i bla-
goslovljen na karmelski blagdan! +
Va br. Vinko Mami, provincijal
2
Karmelski vjesnik 2/2012. Karmelski vjesnik 2/2012.
PISMO GENERALNOG
DEFINITORIJA
Izvjea defnitora o pastoral-
nim posjetima; poticaji na vjero-
dostojnije ivljenje Terezijanske
karizme; razgovori o misijama;
o suradnji i zajednikim pro-
je k tima s Karmelskim redom
(O. Carm.); fnancijska situaci-
ja Reda; nova imenovanja za
razliite slube; podsjeanje na
vaan jubilej: 450 godina od
osnutka samostana Sv. Josipa u
Avili (24. kolovoza 2012.)
Generalna kua Bosonogih
Karmeliana
Corso dItalia, 38
00198 Rim Italija
10. lipanj 2012.
Predraga brao i sestre u Karmelu:
MIR!
Od 4. do 9. lipnja definitori su se iznova
okupili pod predsjedanjem oca Generala,
na 13. sastanak Definitorija.
Veliki dio vremena naeg sastanka po-
svetili smo reviziji posla koji su obavili
otac General i definitori u pastoralnim po-
sjetima tijekom ova tri mjeseca. O. Albert
je izvijestio o posjetu Austriji i Varavi; o.
Emilio o Siciliji i Portugalu; o. George o
Keniji, Burkini Faso Obali Bjelokosti
Togu i Kongu; otac General o Krakovu; o.
Marcos o Jugoistonom Brazilu; i o. Peter
o Japanu.
Tijekom naih posjeta, osim pokuaja
da pomognemo rijeiti, s naom braom,
konkretna pitanja koja se mogu pojaviti
na svakom mjestu, pokuali smo animi-
rati ivot redovnika voenih smjernicama
koje je Izvanredni generalni definitorij u
Aricciju dao cijelom Redu. Vano je, sto-
ga, da se u svakoj oblasti ita i obradi do-
kument Kakvi trebamo biti? Terezijanske
zajednice za Crkvu i svijet dananjice?
Osim to je to potreban i veoma kori-
stan zadatak, ovo itanje olakava dijalog
s vizitatorom. U naim susretima sa zajed-
nicama, uoili smo da je u naelu itanje
dokumenta kod redovnica bilo i jo uvijek
je temeljito i zainteresirano, to se ne moe
uvijek rei za nau brau.
elimo da nai posjeti ne budu samo
obine dijagnoze situacija u provincijama,
ve takoer pomo kako bi razliite obla-
sti mogle uiniti korake naprijed u zadai
utjelovljivanja terezijanske karizme i rjea-
3
IZ SREDINJICE REDA
vanja najproblematinijih pitanja koja se u
njima pojavljuju.
Prije svega naa je elja, slijedei naput-
ke koje su nam predstavili vii poglavari
Reda u Dokumentu iz Ariccija, animirati i
ojaati ivot zajednice koji, u vjernosti te-
rezijanskoj karizmi, uvijek nadilazi svaki
osobni zadatak ili elju.
Na ivot zajednitva, izraen u brat-
skom susretu u razliitim trenucima koje
nam dan donosi, u molitvi, u moljenju
asoslova i u koordiniranom apostolatu,
ispunjava potrebe koje Crkva zahtijeva od
naeg poziva. Pozvani smo ivjeti karizmu
svete Terezije u srcu Crkve kao zajednice
koje, na odgovoran nain, nastoje utjelovi-
ti ideal terezijanskog humanizma u obitelj,
a ne kao individualci.
Takoer smo posvetili dosta vremena
naeg susreta razgovoru o misijama. Misi-
onarski poticaj, o kojem smo iznijeli neka
razmiljanja u naem prijanjem pismu,
nerazdvojiv je od naeg poziva sinova i
keri svete Terezije.
U pogledu misije u Ugandi, Provincija
Kalifornija Arizona se svesrdno obvezala
da e je nastaviti voditi, realizirajui neke
promjene u sjeditu same Provincije, s ci-
ljem da oslobodi neke kvalificirane redov-
nike koji mogu ispuniti spomenuto djelo.
Iskreno zahvaljujemo Provinciji Kalifornija
Arizona na trudu koji e uloiti.
Generalni Definitorij je zaduio o.
Emilia J. Martineza da, u dogovoru s Pro-
vincijom Portugal i Iberijskom konferen-
cijom provincijala pokrene novu karmel-
sku prisutnost u Istonom Timoru. Tamo
se nalazi samostan karmelianki, kojem se
nadamo pridruiti, u razumnom vreme-
nu, zajednicu brae.
Jednako tako, Definitorij podupire i
promie dijalog zapoet izmeu Provin-
cij Juni Brazil i Portugal da uspostave
misijsku prisutnost u Angoli. Spomenu-
ti dijalog je ve dobrano uznapredovao i
Provincija Juni Brazil je prihvatila misiju,
raunajui uvijek na suradnju Portugala i,
moda, neke druge latinoamerike oblasti.
eljeli smo podijeliti s vama ove lijepe
vijesti. Molimo da, s Bojom pomou, uz-
mognemo sve sretno privesti kraju.
Tijekom naeg sastanka takoer smo
imali priliku sasluati brige i zabrinutost
o. Julio Almansa, tajnika misija, razmje-
njujui s njim neka miljenja i misli s ci-
ljem da misijska aktivnost iz sredita Reda
bude to uinkovitija. Ve je dostupna
Web stranica misija: www.ongcarmel.net.
Izmeu 8. i 11. svibnja 2012., okupila
se na gori Karmelu komisija sastavljena u
suradnji s Karmelskim redom (O. Carm.)
kako bi razradila projekt koji e omogu-
iti konzervaciju, restauriranje, obranu i
odravanje arheolokih ostataka u Wadi
Es Siah, s dodatnim ciljem da im omogui
javne posjete.
Na Definitoriju smo dobili izvjee o.
Fausta Spinellija, OCD, redovnika Pro-
vincije Genove i arhitekta, lana komisije
koja je sastavljena i od o. Raula Maravija
(generalni definitor Reda karmeliana), o.
Francisca Negrala, OCD i o. Josea Colona,
OCD.
Komisija je izvijestila o radovima reali-
ziranim u prolosti (1996. godine) od gru-
pe pod vodstvom o. Johna Sullivana, koji
su najbolja polazna toka.
Naravno, najprije treba dobiti potreb-
na doputenja kako bi se projekt mogao
pokrenuti.
Nakon dobivenih doputenja, redosli-
jed izvoenja koji si je komisija odredi-
la je slijedei: 1. poeti restauraciju i/ili
4
Karmelski vjesnik 2/2012.
IZ SREDINJICE REDA
konzervaciju crkve, adekvatno je pokri-
vajui; 2. zatvoriti mjesta kroz koja nepo-
eljne osobe mogu ui u posjed; 3. restau-
racija i opskrba pokrivaima za prostoriju
ispred tornja; 4. popravak gornjeg izvora,
gradnja ograde, glavnih ulaz, prostora za
prodaju karata, zahod, pridruujui ih
kanalima i vanjskom izvoru, asfaltiranje,
itd.; 5. restauracija i pokrivanje priorove
elije; 6. dizajniranje i gradnja teras i
novih putova te restauracija starih, stvara-
jui tako prikladan ograen prostor i pro-
stor za odmor i molitvu te uz to osmisliti
i zasaditi vrtove (cvijee i biljke); 7. gornji
ulaz; 8. pilje: konzervacija i zatita.
S odobrenjem Generalnog definitorija,
uvijek u dijalogu s Generalnim definitori-
jem Reda karmeliana, komisija e se po-
novno sastati, ako bude potrebno, u kolo-
vozu (u Stelli Maris) i, kako bi informirala
oba Generalna definitorija, u prosincu (u
Rimu).
Zahvaljujemo komisiji na obavljenom
poslu i radujemo se ovim prvim koraci-
ma, sve vas pozivajui, zajedno s lanovi-
ma komisije, da stavite ovaj projekt u ruke
sv. Josipa i Blaene Djevice Marije od Gore
Karmela, kako bi titili i pomogli ostvare-
nje ovog djela.
U pogledu financijske situacije Reda,
o. Attilio nas je obavijestio o balansu pri-
mitaka i trokova izmeu sijenja i svib-
nja 2012. Zamjetna je kriza uzrokovana
smanjenjem pomoi koju prima general-
na kua. S druge strane, jo su brojne pro-
vincije koje trebaju uplatiti sreditu Reda
svoje godinje doprinose. Uz uobiajene
trokove bilo je mnogo izvanrednih. Mno-
gi od njih su bili u obliku pomoi za misije
i formaciju.
Tijekom ovog sastanka uinili smo i
neka imenovanja. O. Romano Gamba-
lunga je predstavljen Svetoj Stolici kao ge-
neralni postulator. O. Rafa Wilkowski je
imenovan tajnikom za redovnice, koji e
nastaviti u isto vrijeme obavljati i dunost
tajnika oca Generala. U isto vrijeme je o.
Romano Gambalunga imenovan priorom
generalne kue, a zamjenikom priora o.
Jean Joseph Bergara. Ve nekoliko mjese-
5
IZ SREDINJICE REDA
ci s nama je novi delegat oca Generala za
OCDS, o. Alzinir Debastiani.
Zahvaljujemo brai koja su dosad ob-
naala ove slube: o. Ildefonsu Morionesu,
koji naputa postulaturu nakon mnogo
godina sluenja sreditu Reda u ovoj i
drugim dunostima, o. Karolu Kraju, o.
Aloysiusu Deeneyu i o. Silvanu Vescoviju,
dosadanjem prioru kue, koji e nastaviti
slubu generalnog tajnika.
U dijelu posveenom naim sestrama
bosonogim karmeliankama, analizirali
smo, na prvom mjestu, rezultate posjeta
grupe koja je, poslana od generalne upra-
ve, posjetila sestre u Nkuu (Ekvatorska
Gvineja). Zahvaljujemo o. Antoniu Gon-
zlezu, OCD, s. Rosario i s. Domitille,
OCD i s. Marji Jos Mario, cm, na trudu
oko ovog samostana.
Takoer smo razmotrili neke molbe
za pomo od strane samostan koji imaju
manjak ljudi. Nije lako iz uprave Reda izii
u susret ovim molbama budui da se, na
prvom mjestu, mora uvijek potovati au-
tonomija samostan, kako onih koji pri-
maju redovnice tako i onih koji ih alju. S
druge strane, moramo biti realni i priznati
da nije uvijek lako nai grupu sestara koje
se, ostavivi svoje zajednice, prilagode jed-
noj novoj, potpuno drugaijoj, stvarnosti;
takoer, povremeno i sestre koje ih prima-
ju imaju odreene potekoe u prilagoa-
vanju na osobe koje dou.
Nastojat emo, u svakom sluaju, olak-
ati komunikaciju meu zajednicama,
kako bi one same mogle provjeriti realne
mogunosti pomoi meu samostanima.
O. Albert Wach nam je predstavio za-
kljuke grupe koja je razmiljala zadnjih
mjeseci o suradnji meu provincijama. Na-
damo se da emo uskoro moi poslati do-
kument koji e sluiti kao smjernica za sve.
U pogledu terezijanskog jubileja, na-
kon to je otac General zaprimio molbu o.
Sergija Marqueta, provincijala Aragona i
Valencije, odluili smo razrijeiti dunosti
generalnog tajnika jubileja o. Pascual Gila,
s ciljem da se moe vratiti svojoj provinciji,
koja treba njegovu prisutnost u Delegaci-
ji Zapadne Afrike. Usprkos vanosti rada
koji je obavljao o. Pascual, kojemu zahva-
ljujemo na ovim mjesecima slube, Defi-
nitorij je uzeo u obzir ovu vanu misijsku
potrebu koju nam je predstavio o. Sergio.
Na naem sastanku u rujnu objavit
emo ime novog generalnog tajnika.
O. Augustine Mulloor nas je obavijestio
o osnutku Foruma za karmelska istraiva-
nja u Indiji (ICRF), koji je plod sastanka
doktora znanosti u Hyderabadu. Ovaj Fo-
rum eli animirati i koordinirati karmel-
sko-terezijanske studije u Indiji i njegovo
prvo izdanje e biti studija o Putu k savre-
nosti. Na web stranici Reda moete prona-
i vie informacija o tome.
Prije zavretka, podsjeamo vas da e
se 24. kolovoza ove godine navriti 450
godina od osnutka samostana Sv. Josipa u
Avili. To je dogaaj koji ne smijemo pusti-
ti da padne u zaborav. Moete pronai in-
formacije o aktivnostima vezanim uz ovaj
datum na: www.sanjosedeavila.es
Sestre i brao, elimo vam sretno ljeto.
Neka nas sve blagoslovi naa Majka, Gospa
Karmelska. +
Vaa braa:
P. Saverio Cannistr, General
P. Emilio J. Martnez
P. Albert Wach
P. Augustine Mulloor
P. Robert Paul
P. Marcos Juchem
P. Peter Chung
P. George Tambala
P. John Grennan
6
Karmelski vjesnik 2/2012. Karmelski vjesnik 2/2012.
S PETE SJEDNICE
PROVINCIJALNOGA
SAVJETA
Provincijalni savjet HKP sv. Oca Josipa
odrao je u petak, 25. svibnja 2012., s po-
etkom u 9.30 sati u Remetama svoju petu
sjednicu. U radu sjednice sudjelovali su
o. Vinko Mami, provincijal, savjetnici o.
Antonio-Mario irko, o. Petar Janji i o.
Sreko Rimac, provincijalni ekonom o.
Dario Toki i provincijalni tajnik o. Dra-
en Marija Vargaevi. Na uvodnom dijelu
sjednice sudjelovao je o. Branko
Zebi, prior splitske zajednice. Oo. Pe-
tar i Sreko bili su ukljueni putem video
veze.
Susret je zapoeo zajednikom moli-
tvom, nakon koje je o. Branko Zebi izlo-
io primjedbe i prijedloge u vezi splitske
zajednice i u vezi gradnje nove crkve,
samostana i pastoralnog centra u Spli-
tu. Prijedlozi su ili u smjeru osiguranja
boljih uvjeta za samostanski ivot i pa-
storalno djelovanje, u smjeru senzibilizi-
ranja vjernika i drugih dobroinitelja za
aktivnije sudjelovanje u pothvatu gradnje
putem moguih vjernikih okupljanja na
prostoru pokraj gradilita i u smjeru po-
boljanja urbanistikih planova. Neki od
prijedloga ticali su se i promjena u vae-
em projektu odobrenom od Provincijal-
nog kapitula i Proirenog provincijalnog
savjeta.
Provincijalni savjet zahvalio je o. Bran-
ku na prijedlozima i na svemu to je dosad
poduzeo u vezi gradnje. Glede prijedloga
koji se tiu urbanistikoga plana, Savjet je
odobrio i potaknuo da se nastave nasto-
janja oko ureenja pristupne ceste, oko
izmjene razmjetaja okolnih prometnica
i trasa gradskog autobusnog prometa te
oko ureenja prostora koji je u gradskom
vlasnitvu, a okruuje nae graevinsko
zemljite te bi mogao biti u slubi budu-
ega sakralnog prostora. Savjet se takoer
sloio s nastojanjem da se dobiju u konce-
siju odreene parcele.
Glede ostalih prijedloga, od kojih se
neka tiu izmjene graevinskog projekta,
savjetnici nisu bili skloni izmjenama.
O. Provincijal predstavio je suradnju s
austrijskom provincijom koja je u zadnje
vrijeme intenzivirana i tie se poglavito
promicanja karmelskih zvanja. Otvorene
su mogunosti suradnje dviju provincija i
na drugim podrujima. Trenutno u Grazu
boravi o. Endre radei na svome dokto-
ratu, a uskoro bi u Hrvatsku mogao stii
jedan austrijski student. +
7
(NOVE) KARMELSKE
MRENE STRANICE
Web stranica misija OCD: http://www.
ongcarmel.net.
Informacije o aktivnostima vezanim uz
450. obljetnicu osnutka samostana Sv. Jo-
sipa u Avili: http://sanjosedeavila.es.
Vijesti i radni materijali za itanje djela
sv. Terezije od Isusa u pripravi za 500.
obljetnicu njezina roenja: http://www.
iwasbornforyou.com (dostup no na est
svjetskih jezika).
Trei meunarodni terezijanski kon-
gres, posveen Knjizi osnutaka: od 27.
kolovoza do 2. rujna u Sveuilitu mistike
u Avili, s mogunou pot punoga mre-
noga praenja na etiri svjetska jezika, uz
plaanje uea: http://www.teresadeavila.
net.
Sestre karmelianke iz Karmela sv.
Male Terezije u Klotar Ivaniu obnovile
su svoju mrenu stranicu na poddomeni
portala hrvatskoga Karmela: http://klo-
star.karmel.hr. +
8
Karmelski vjesnik 2/2012.
USKRSNI EMAUS
Karmelski bogoslovi na izletu
po Bosni i Hercegovini u uskrs-
nome tjednu, od 9. do 15.
travnja 2012.
Na poziv naih klauzurnih sestara iz Sa-
rajeva krenuli smo na Uskrsni ponedjeljak
u posjet njima i nekim drugim mjestima i
obiteljima nas koji smo rodom iz Bosne i
Hercegovine. Ovdje emo ukratko dnev-
niki izvijestiti o tom naem putovanju.
Prvi dan
Nakon svete mise i ruka na Uskrsni pone-
djeljak krenuli smo prema Sarajevu. Naa
prva postaja bilo je svetite svetog Ivana
Krstitelja u Podmilaju. Tamo nas je lijepo
primio upnik fra Marko, te nam rekao ne-
koliko rijei o svetitu.Nakon kratkog dru-
enja i razgledavanja svetita, zaputili smo
se u oblinje selo Bistricu, gdje smo preno-
ili u obiteljskoj kui naega br. Vitomira,
rodom iz Bistrice. Budui da je bilo hlad-
no, morali smo se nekako i ugrijati. Hvala
Bogu, uz nas je bio na magistar, o. Stjepan,
koji je strunjak za paljenje vatre, tako da
nam je ve nakon nekoliko minuta bilo to-
plije. Svjei seoski zrak otvorio nam je tk,
pa nam je dobro dola naa domaa hrana
iz samostana koju smo ponijeli sa sobom.
Veerali smo uz ugodan razgovor i alu, te
nakon molitve poli na poinak, nestrplji-
vo iekujui jutro.
Drugi dan
Nakon jutarnje molitve krenuli smo u po-
sjet rodbini br. Vitomira, kod kojih smo
bili na doruku. Nakon kratkog i ugodnog
druenja zahvalili smo im na gostoprim-
stvu i uputili se na grob oca naeg br. Vi-
tomira, gdje smo se pomolili i zapalili svi-
jee. Nastavili smo put prema gradu Jajcu,
kratko ga obili i slikali se pored njegovih
prekrasnih slapova. Nakon toga poli smo
prema samostanu sestara franjevki u Bu-
gojnu, gdje nas je na ruak pozvala tetka
br. Vitomira, samostanska kuharica. Hrana
kojom su nas sestre poastile bila je uistinu
dobra i ukusna. Zahvalili smo im na lije-
pom druenju i na odlinom objedu koji su
nam pripremile s ljubavlju, te na stavili na
put. Nakon nekog vremena morali smo se
zaustaviti jer se naem magistru pridrije-
malo, pa smo radi sigurnosti stali nekoliko
minuta da se malo odmori. U predveerje
smo stigli u Sarajevo. Na ulazu u samo-
stan Kraljice Karmela doekala nas je naa
sestra Marija i uputila nas u govornicu.
Tamo nas je srdano pozdravila mlada i
nasmijeena poglavarica s. Irena, s kojom
smo kratko porazgovarali. Potom nas je s.
Marija odvela do naih soba. Smjestivi se,
9
PRILOZI
poli smo u crkvu slaviti svetu misu, nakon
koje smo veerali. U veernjem programu
nali smo se sa sestrama u rekreaciji gdje
smo se meusobno upoznavali, budui da
je veini nas ovo bio prvi susret s Karme-
lom u Sarajevu.
Trei dan
Slavili smo svetu misu sa sestrama, iz-
molili jutarnju molitvu i poli na doru-
ak.Nakon doruka kratko smo se nali sa
sestrama. U obilazak grada s nama je po-
ao i Vladimir, bogoslov iz upe koji rado
posjeuje nae sestre. Prvo smo posjetili
crkvu Presvetog Trojstva, u kojoj je krten
na br. Danijel, roeni Sarajlija. Tu nas je
doekao i lijepo ugostio vl. Josip Lebo,
upnik i profesor na Bogoslovnom fakul-
tetu u Sarajevu. Posjetili smo i bogoslovno
sjemenite, gdje nas je pozdravio ekonom i
prefekt vl. Damir. Tamo smo se susreli i s
mons. Tomom Vukiem, vojnim ordina-
rijem u BiH, koji nas je poastio piem u
kafiu bogoslovije. Nakon obilaska sjeme-
nita, posjetili smo obnovljenu katedralu
Srca Isusova, pravoslavni hram i Ali-Pa-
inu damiju, te proetali sta rim dijelom
grada. Potom smo u franjevakom samo-
stanu i crkvi na Bistriku bili gosti fra Da-
nijela, roaka naega br. Danijela. Nakon
Bistrika slijedilo je ispunjenje dugooeki-
vane elje: evapi kod elje. Ukusnou
su u potpunosti odgovorili reputaciji koji
imaju. Proetavi jo jednom kratko gra-
dom, krenuli smo u pravcu samostana.
Prije povratka, posjetili smo rodnu kuu
naega br. Danijela. U samostanu smo
molili veernju molitvu, veerali, i potom
se uz pjesmu radosno druili sa sestrama.
etvrti dan
Dan smo zapoeli zajednikom svetom
misom sa sestrama, jutarnjom i doru-
kom. Prije polaska prema Hercegovini su-
sreli smo se sa sestrama i zahvalili im na
lijepom druenju i na ljubavi koju su nam
iskazale, kao i na brizi za br. Vedrana koji
se u meuvremenu razbolio. Krenuli smo
iznova na put tuni to naputamo sestre,
ali ispunjena i radosna srca zbog susreta
s njima. Putem smo kratko zastali na od-
moritu u Jablanici, osvjeili se i nastavili
prema Mostaru. Prva toka naeg posjeta
Mostaru bila je katedrala posveena Mariji
Majci Crkve. Tamo su nas primili upnik
don Luka Pavlovi i bogoslov Ivan Bijaki,
koji su nam otvorili katedralu za kratko ra-
zgledavanje. Nakon toga smo posjetili Stari
most, gdje smo se slikali. Proetavi starim
dijelom grada, sjeli smo na objed, i potom
nastavili put za Stolac. U Stocu smo prvo
svratili do roditelja br. Damira, gdje smo
se osvjeili i malo odmorili. Kako je naem
br. Vedranu, koji je zbog bolesti ostao kod
sestara u Sarajevu, bivalo sve gore, o. Stje-
pan i br. Danijel krenuli su po njega kako bi
ga prevezli u bolnicu u Zagreb. Meutim,
njegovo se je stanje putem toliko pogoralo
da su bili prisiljeni ostaviti ga na lijeenju u
Slavonskom Brodu. Tamo se je, hvala Bogu,
poeo oporavljati. U meuvremenu, mi
koji smo ostali u Stocu izmolili smo veer-
nju u crkvi sv. Ilije i susreli se sa upnikom
don Rajkom Markoviem i sestrama mi-
losrdnicama s. Alojzijom i s. Slavomirom.
10
Karmelski vjesnik 2/2012.
PRILOZI
Nakon toga nas je ekala veera kod rodi-
telja naeg sjemenitarca Stanka, gdje smo
bili lijepo primljeni i ugoeni. Dio nas je
na spavanju bio kod upnika, drugi dio kod
br. Damira, a trei kod Stankovih roditelja.
Peti dan
Sudjelovali smo na misi u crkvi sv. Ilije,
gdje nas je upnik lijepo predstavio i po-
takao prisutne vjernike na molitvu za sve-
enika i redovnika zvanja. Nakon mise
izmolili smo jutarnje pohvale i zatim se
zaputili na doruak kod upnika. U rado-
snom raspoloenju krenuli smo u obila-
zak grada. Posjetili smo Krievac, ostatke
starog grada, vodopade i stare uprije. Na
ruku smo bili kod roditelja br. Damira,
koji su uistinu bili radosni to smo ih po-
sjetili. Nakon lijepog druenja i kratkog
odmora, krenuli smo prema naem samo-
stanu na Bukom jezeru. Prije dolaska na
to odredite posjetili smo don Ivana Mar-
ia, prijatelja br. Damira, u njegovoj upi
Gradina nedaleko od Meugorja. Rado-
stan to nas je mogao ugostiti, rekao je da
drugi put doemo na ruak ili na veeru,
a ne samo na sok i kolae. Hvala mu na
njegovom gostoprimstvu. U samostanu su
nas braa doekala s veerom, nakon koje
je uslijedilo druenje.
esti dan
Slavili smo svetu misu s braom s Bukog
jezera i jo jednom skupinom koja je bo-
ravila u samostanu preko vikenda. Posli-
je doruka krenuli smo u obilazak Livna.
Najvie nas se dojmio prelijepi izvor Du-
man. Nakon obilaska grada, krenuli smo
na ruak kod roditelja br. Stipe. Meu
svom izvrsno pripremljenom hranom s
gradela posebno su se isticale pohane abe.
Zahvalivi Stipinoj obitelji na lijepom pri-
jemu, vratili smo se u na samostan. Tamo
smo se kratko odmorili, izmolili veernju,
te se nakon veere druili s braom.
Sedmi dan
Nakon nedjeljne svete mise i doruka po-
zdravili smo se s braom s Bukog jezera
i krenuli prema Splitu, odnosno u Solin-
Kuine, u posjet roditeljima i rodbini na-
ega br. Boka. Na ruku su nam se pri-
druili o. Branko i mama brata Vitomira.
Na posljednji posjet na ovome putova-
nju bio je obitelji br. Vitomira. Oni su nas
lijepo doekali i ugostili, kao i svi drugi
nai domaini. Poseban povod za radost
u ovome je sluaju bio taj to se je Vito-
mirova obitelj uselila u novi stan. Put nas
je nakon ovog posjeta vodio naem zagre-
bakom domu, u koji smo stigli u veer-
njim satima.
HVALA SVIMA KOJI SU NAM OMOGUILI
OVAJ IZLET! HVALA NAIM OBITELJIMA
KOJE SU NAS PRIMILE I UGOSTILE! NA
KRAJU, VELIKO HVALA NAIM SESTRAMA U
SARAJEVU, BEZ KOJIH SVE OVO NE BI BILO
MOGUE! NEKA NAS SVE PRATI ZAGOVOR
MAJKE I KRALJICE KARMELA!!! +
DAN KRIZMANIKA
Dana 14. travnja u Remetama je po prvi
put odrana duhovna obnova za krizmani-
ke uoi krizme uz geslo S Duhom Svetim
u slobodu. Osim priprave za krizmu, dina-
mian program imao je za nakanu mlade
11
PRILOZI
pozvati na ukljuivanje u crkvenu zajedni-
cu nakon sakramente Potvrde. Jednu mla-
du sudionicu, Magdalenu Mihetec, zamoli-
li smo da nam prenese svoje dojmove.
Dan krizmanika, odnosno duhovna ob-
nova za krizmanike bio je veseo i zabavan
dogaaj za nas krizmanike. Kada smo tek
doli svi smo bili srameljivi i druili smo se
u grupicama, kako se tko s kim poznavao, ali
onda je sve poelo. Prvo su nam animatori
podijelili listie sa razliitim bojama. Nismo
znali to to znai. Zatim smo pogledali film
o ovjeku koji se drogirao i bio sotonist, iz-
gubio enu, i ostao sam sa svojom keri. Jed-
nom je uo propovijed o Isusu Kristu te se
u tekoj situaciji poeo moliti. Tu je osjetio
da mu Bog pomae i da ga prihvaa. Po-
slije filma doao je red i na listie. Boje su
ipak neto znaile. Svaka boja oznaavala je
odreenu skupinu, od kojih je svaka imala
svojeg animatora. U svojoj skupini nisam ni-
koga poznavala i mislila sam da e to biti ka-
tastrofa, da u biti usamljena. Meutim, to
smo vie razgovarali i bolje se upoznavali to
sam se vie oputala. U skupinama smo raz-
govarali o filmu i o drugim, openitim stva-
rima. Bilo je tu i mnogo smijeha. Kada smo i
s tim zavrili ekala nas je igra sloge po ime-
nu potar. Sestra Maja Pavla davala nam
je papirie, a mi smo spojeni u gusjenicama
trali po cijelom dvoritu traei kuverte. Na
kuvertama su bili napisani nazivi darova
Duha Svetoga. Ta igra nas je dosta sprija-
teljila. Zatim smo se vratili u dvoranu i po-
gledali jo jedan film, o kojemu smo uistinu
trebali dobro razmisliti da bi shvatili poruku,
ali na sreu tu nam je pomogao o. Draen.
Radilo se o uetu s neba koje je predstavljalo
dar Boje ljubavi i prijateljstva na kojemu
moramo biti zahvalni i uvati ga, a ne se s
njim poigravati. Kada je o. Draen zavrio,
djeak naih godina, Ante, govorio nam je
kako je on doao u samostan i odluio posta-
ti sveenik. Na kraju smo svi zajedno imali
Misu u dvorani koja nije bila kao sve ostale,
bila je oputenija i svi smo u njoj sudjelova-
li. Vjerujem da su se svi u tom trenu dobro
osjeali i da su taj osjeaj zadovoljstva poni-
jeli svojim kuama i nakon to je sve zavri-
lo. Nikad nisam mislila da e mi tako neto
ostati u toliko dobrom sjeanju i da u to
prepriavati jo mnogo puta. Iznenadilo me
kako neki ljudi imaju potpuno drugaija mi-
ljenja od mene, ali opet, iz toga sam neto
i nauila. Stvorila su se nova poznanstva, a
jo i danas kada sretnem te ljude na cesti po-
zdravimo se i osmjehnemo jedni drugima. +
STRAST I ISTO-
A 9. KARMELSKA
VEER
Dana 20. travnja 2012., u 19:15 h, odrana
je u Remetama deveta Karmelska veer s
temom Strast i istoa. Veer se sastojala
od euharistijskoga klanjanja, kazalinog
komada umjetnice Kathleen Ann Thomp-
son, pjesme remetskoga zbora mladih
Advocata Croatiae te umjetniinoga na-
govora i razgovora s njom.
Veer u duhu Karmela zapoela je u
kapelici Duhovnoga centra sv. Ivana od
Kria u blizini remetske crkve. Svatko od
12
Karmelski vjesnik 2/2012.
PRILOZI
nas doao je od nekud, iz svoje strke i oba-
veza, no svi smo doli k Njemu. Doli smo
ga slaviti i zahvaliti mu i jednostavno biti
s Njim jer on tako jako eli biti s nama.
Doli smo spoznati, iskusiti i razmijeniti,
to je i geslo Karmelskih veeri, te uiniti
korak naprijed u naem ivotu.
Susret s Euharistijskim Isusom obiljei-
lo je razmatranje o strasti i istoi u vjeri
i u meusobnim odnosima. Molilo se za
uivanje koje uva dostojanstvo osobe, za
Isusovu prisutnost u meusobnim
odnosima koja ih lijei i uljepava,
kao i za dar strastveno iste ljubavi.
Iznesena je i nakana za izljeenje
drutva, ali i Crkve od seksualnih
nastranosti.
uvajui ozraje mo litve i pro-
miljanja, iz kapelice smo u utnji
hodali prema dvorani (moda je
netko progovorio koju rije).
Tamo nas je doekala gola po-
zornica. Kroz par minuta ona se
pretvorila u umjetnost: tijelo Kat-
hleen Ann Thompson puno mimi-
ke i izraaja. Promatrajui njezin
izriaj, u kojem se koristila sa svega
tri plata i malo boja, svatko od nas
je u mati stvarao svoje simbole i
metafore. Moda nam nije uvijek
bilo jasno o emu se radi, ali kasnije
je postalo jasnije. Svatko je davao
svoj smisao izvedbi koja nas je uvela u na-
govor nae goe i umjetnice.
Ova amerika kazalina glumica s veli-
kim ivotnim iskustvom govorila je o stra-
sti i istoi. Onaj tko eli imati pravu ljubav
i intimnost bez straha i krivnje, a to je u
konanici svatko od nas, treba proi isku-
stvo ienja. U nama postoji podvojenost,
jer na ego ne pristaje cjelovito uz Dobrotu
koju spoznaje. On uvijek neto trai, a nije
sposoban nesebino se dati. Pozvani smo
izii iz te dvostrukosti i sjediniti se s Onim
koji je cjelovit. Kroz taj proces strast presta-
je biti udnja i tada nas osnauje za istinsku
ljubav. Ljubav se daje bezuvjetno i bez oe-
kivanja. Je li doista mogue na zemlji ivjeti
ovakvu ljubav? Sami sigurno ne moemo,
ali s izvorom istoe i Istine, s trojedinim
Bogom to je mogue. istoa nije dosadna,
slaba, bezizraajna. Ona je mona i jaka.
Jer smo samo u istoi sjedinjeni s Njim
koji je pokretaka energija svemira. On je
beskrajno milosre i dobri Otac koji eka
da mu se vratimo.
Monolog je preao u dijalog. Razmije-
nili smo miljenja i pitanja, od kojih smo
neka odluili ostaviti za sljedee gostova-
nje nae Kathleen.
Uz mali domjenak, koju poalicu i
puno radosti i duhovnog obogaenja zavr-
ila je jo jedna karmelska veer. Sljedei
put doi i Ti! +
SUSRET
REDOVNIKIH
SJEMENITARACA
HRVATSKE I BOSNE
I HERCEGOVINE
U samostanu - duhovnom centru Kar-
mel sv. Ilije na Bukom jezeru, od 27. do
29. travnja 2012., odran je Susret redov-
nikih sjemenitaraca Hrvatske i Bosne i
Hercegovine. Domain je bila Hrvatska
karmelska provincija sv. oca Josipa. Na Su-
sretu je sudjelovalo 63 sjemenitaraca (od
ukupno 100 koliko ih je u redovnikim
sjemenitima) iz 9 sjemenita: kapucini iz
Varadina, salezijanci, franjevci konven-
tualci, franjevci s Kaptola i karmeliani iz
Zagreba, dominikanci i treoredci iz Spli-
ta, franjevci iz Sinja te franjevci iz Viso-
kog. Uz njih je bilo ukupno 11 odgojitelja.
Okupljanje je zapoelo u petak 27. trav-
nja u kasnijim poslijepodnevnim satima,
13
PRILOZI
a sam tijek Susreta je poeo u 20 sati. Su-
dionicima Susreta se, uz rijei pozdrava i
dobrodolice, te uz predstavljanje progra-
ma Susreta, u ime domaina-organizato-
ra obratio o. Stjepan Vidak, koji je, uz o.
Zlatka Pletikosia, odgojitelj karmelskih
sjemenitaraca. Skup je pozdravio i doma-
i prior, o. Dominik Magdaleni, ukratko
predstavljajui djelatnost i svrhu otvara-
nja jednog ovakvog samostana duhov-
nog centra, dosta izoliranog od naselje-
nih mjesta, ali zato bogatog prekrasnim
krajolikom koji poziva na davanje hvale
Stvoritelju.
Zatim su rije dobili sami sjemenitarci
koji su na razne naine predstavili svoja
sjemenita te ivot i rad u njima. Bilo je to
zaista bogatstvo verbalnog i audio-vizual-
nog izriaja koji nas jednako tako podsje-
a na jedinstvenost u razliitosti darova,
kako isti Duh na razne naine djeluje u
nama ljudima. Ovaj dio je zavrio moli-
tvom Poveerja u samostanskoj crkvi.
Subotnje jutro zapoelo je molitvom, a
nakon jutarnje okrepe zapoeo je duhov-
ni dio Susreta s temom Duhovni ivot i
molitva. Kroz njega nas je ivo, i poma-
lo izazovno, uz ponekad tvrd govor o
stvarnosti sjemeninog ivota i openito
ivota vjernika, vodio o. Zvonko Marti,
karmelianin, lan zajednice na Bukom
jezeru. On nas je podsjetio na odreene
predispozicije za zdrav, istinski, autenti-
ni i svjedoki vjerski ivot koji se dogaa
kroz prijateljevanje s Bogom, odnosno,
kroz molitvu. Osvrnuo se na tri stvari o
kojima trebamo povesti rauna u svom
duhovnom sazrijevanju: ljubav prema
blinjemu, poniznost i nenavezanost na
stvoreno. Nakon predavakog dijela koji
je paljivo praen od svih sjemenitaraca
i odgojitelja, prelo se na povlaenje u osa-
mu da bi rije koju smo uli malo odje-
knula u nama, da bismo vidjeli gdje smo
mi u odnosu prema Bogu i nakon toga po-
dijelili svoje iskustvo u radu po grupama
u kojima je bio i po jedan odgojitelj radi
pomoi i koordinacije. Ovaj dio je zavrio
molitvom Kraljice neba.
Poslijepodnevni dio je bio u znaku ma-
lonogometnog turnira za koji su se neke
ekipe spremale vrlo ozbiljno. Mjesto odr-
avanja bila je Osnovna kola u Kazagin-
cu, koju je ravnatelj velikoduno otvorio
za sve potrebe mladia i uz to osigurao
okrepu za tijelo u vidu ia i pia. Od se-
dam prijavljenih ekipa prvo mjesto je
osvojila ekipa iz Visokog, kapucini su bili
drugi, a salezijanci trei. Naa karmelska
ekipa uspjela je osigurati etvrto mjesto.
U suton je slavljena euharistija koju je
predslavio o. Stjepan Vidak, a nakon ve-
ere je bilo euharistijsko klanjanje koje je
predvodio o. Zlatko Pletikosi, dok su sve-
enici bili na raspolaganju za sakrament
pomirenja.
U nedjeljnim prijepodnevnim satima
odran je plenum na kojem su izreeni
14
Karmelski vjesnik 2/2012.
PRILOZI
stva za pastoral zvanja u Hrvatskoj o. An-
tonioMario irko, voditelj Povjerenstva
za pastoral zvanja u Bosni i Hercegovini
o. Dominik Magdaleni, lanica Povjeren-
stva za pastoral zvanja u Bosni i Hercego-
vini s. Anelka Juki i fra Frano Doljanin.
Glavna svrha susreta bilo je ujedinjenje
Povjerenstava za promicanje redovnikih
zvanja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovi-
ni. Uvodnu rije uputio je predsjednik
HKVRPP o. Vinko Mami izrazivi zado-
voljstvo ovim okupljanjem, konstatirajui
da na taj nain jedni drugima moemo
biti pomo i podrka u radu za zvanja.
Problematika zvanja oito titi Europu,
tako te neke zemlje sjeverozapada ne vide
uope izlaza, naglasio je o. Vinko. Stoga
zajednikim radom moemo biti samo
snaniji i konstruktivniji u radu za duhov-
na zvanja. Mladi ljudi danas imaju pot-
utisci sjemenitaraca o itavom Susretu i o
radu po grupama; podijeljene su nagrade
prvim trima nogometnim ekipama, te za-
hvalnice svima za sudjelovanje na ovogo-
dinjem Susretu. Kao zajedniko obiljeje
susreta podijeljene su majice s rijeima
sluge Bojega o. Gerarda Tome Stantia
Ljubav nema stanice, ljubav nema grani-
ce. Nedjeljnu Euharistiju zajedno s pukom
predslavio je mnp. o. provincijal Hrvatske
karmelske provincije
Vinko Mami. Susret
je zabiljeen i u emisiji
HRT Mir i dobro, a
intervju je dan i za ra-
dio Mir Meugorje.
Ovaj Susret je svakako
bio i u znaku Svjetskog
dana molitve za du-
hovna zvanja koji je bio
ba te nedjelje, nedjelje
Dobrog pastira. Odgo-
jitelji su se takoer sa-
stali na izmjeni utisa-
ka, na podjeli iskustava
u radu sa sjemenitar-
cima, te o dogovoru za
slijedei Susret 2013.
koji bi se trebao odra-
UJEDINJENA
POVJERENSTVA
ZA PROMOCIJU
REDOVNIKIH
ZVANJA
HRVATSKE I BIH
U Franjevakom samostanu u Splitu na
Trsteniku, 30. travnja i 1. svibnja odran
je susret povjerenstava za promicanje
redovnikih zvanja Hrvatske i Bosne i
Hercegovine. Na susretu su bili prisutni
predsjednik HKVRPP o. Vinko Mami,
voditeljica Povjerenstva za pastoral zvanja
u Hrvatskoj s. Ana Begi, lan Povjeren-
ti negdje u Hrvatskoj. Domaini bi mogli
biti dominikanci ili treoredci.
Zahvalni Bogu, puni dojmova, sklo-
pljenih poznanstava i razmijenjenih isku-
stava, nakon objeda uputili smo se svojim
domovima, samostanskim zajednicama.
Obnovljenih snaga lake e se ui u finale
s nastavnim predmetima, skupljajui to
bolje rezultate, i teiti kroz ivot osvojiti
neuveli vijenac slave. +
15
PRILOZI
puno drukiju percepciju redovnitva od
nas samih. Njima je potrebna sigurnost i
oslonac, koji oni pronalaze upravo u Bogu.
Problem redovnitva nije toliko intelek-
tualnog karaktera, koliko je on izraen u
spoznaji znakova vremena. Citirajui rije-
i blagopokojnog pape Ivana Pavla II. Ne
bojte se otvoriti vrata Kristu, o. Vinko
je naglasio koliko su snano ba te rijei
odjeknule meu mladima i dan danas se
iznova ponavljaju. Razlog je u tome to je
papa Ivan Pavao II. znao prepoznati znak
vremena, prepoznao je strah i potrebu
mladih ljudi za sigurnou, za osloncem
u Kristu. To bi i nama trebao biti smjero-
kaz kako prepoznati potrebe mladih, kako
prepoznati znakove vremena koji ni danas
nisu drugaiji od onih u prolosti.
Prvog dana uglavnom se raspravljalo o
projektima koje bi ta dva povjerenstva za-
jednikim nastojanjem pokuala ostvariti.
Jedan od njih je pokretanje ljetnog kampa
za mlade, zatim otvaranje nove web stra-
nice za pastoral zvanja, kao i pokretanje
asopisa za promicanje redovnikog i-
vota. Drugog dana uslijedio je izbor pred-
sjednika/ce novog Povjerenstva za pasto-
ral zvanja. Za predsjednicu Povjerenstva
za pastoral zvanja u Hrvatskoj i Bosni i
Hercegovini izabrana je s. Ana Begi, do-
minikanka, dosadanja voditeljica Povje-
renstva za pastoral zvanja u Hrvatskoj pri
HKVRPP. Tajnik Povjerenstva je fra Frano
Doljanin, a lanovi su o. Antonio- Mario
irko, o. Dominik Magdaleni i s. Anel-
ka Juki.
Susret je zakljuio predsjednik
HKVPP-a o. Vinko Mami rekavi da bit
Crkve i kranstva jest upravo u zajedni-
tvu te kako i jedan ovakav postupak ujedi-
njenja moe doprinijeti izgradnji i jaanju
zajednitva. +
POD SUNCEM
TOSKANE
Od 29. travnja do 2. svibnja karmelski
su postulanti, aspiranti, njihov odgojitelj
o. Draen Marija Vargaevi i br. Josip
Alaga bili na kratkom izletu u Italiji, to-
nije, obili su Firenzu i poblie upoznali
talijansku regiju Toskanu. Ovim izletom
karmelska je zajednica spojila ugodno s
16
Karmelski vjesnik 2/2012.
PRILOZI
korisnim: bilo je potrebno otii u Italiju
po veu koliinu platna pa je odlueno da
e postulanti i aspiranti krenuti na ovaj
put zajedno s br. Josipom i o. Draenom
Marijom kako bi se odmorili od obaveza,
bolje meusobno povezali i upoznali lje-
pote susjedne zemlje.
U nedjelju, 29. travnja, u kasnim ju-
tarnjim satima krenuli smo kombijem na
put u trajanju od sedam sati. Vrijeme do
naeg prvog odredita, Pistoie, ispunili
smo druenjem, smijehom i molitvom
tako da nam je vrijeme brzo proteklo, a uz
vrsnog vozaa kao to je br. Josip, dobro
smo i brzo stigli na cilj, bez lutanja. Na-
veer smo prisustvovali veernjoj liturgiji
asova u samostanu Bratstva Jeruzalem.
Kod njih smo i prespavali. Braa i sestre
Bratstva Jeruzalem su suvremena katoli-
ka redovnika zajednica koja se nadahnju-
je na monakom pravilu svetog Benedikta
te ga ivi u prilagoenim uvjetima velikih
europskih gradova. Bratstvo je osnovano
1976. godine u Parizu te mu je prvenstve-
na karizma stvarati oaze sabranosti i boga-
te liturgije u srcima gradova. lanovi za-
jednice rade za svoje ivotne potrebe pola
radnog vremena izvan samostana, a ostali
dio dana posveen je kontemplativnom i-
votu u zajednici.
Drugi dan, u ponedjeljak 30. travnja,
nakon svete mise i doruka s lanovima
bratstva uputili smo se u na karmelianski
samostan u Arcetriju pored Firence, no pri-
je toga malo smo proetali Firencom da is-
punimo vrijeme do ruka. Zatim smo doli
u samostan gdje nas je zajednica srdano
doekala. Nakon zajednikog blagovanja
i kratkog druenja s braom uputili smo
se u detaljnije razgledavanje znamenitosti
Firence koje su nas ostavile bez daha. Fi-
rentinska katedrala velebno je zdanje koje
nas se najvie dojmilo, to vanjskim obli-
kom, to ogromnom unutranjou. Preko
puta nalazi se veliki oktogonalni romani-
ki baptisterij. Na njemu se najvie istiu
velika dvokrilna zlatna vrata, tzv. Rajska,
te unutranji svod koji je u potpunosti
prekriven zlatnim mozaicima na kojima
su oslikani prizori iz ivota Isusa Krista,
sv. Josipa, zatim korovi anela, razni sta-
rozavjetni motivi i prie te ono najvanije,
Posljednji sud. Ostatak popodneva pro-
veli smo u obilasku drugih znamenitosti
grada: Ponte Vecchio je most na kojem se
nalazi mnotvo trgovina, uglavnom dra-
guljarnica. Jedan je od najstarijih srednjo-
vjekovnih mostova u Europi. Bazilika Sv.
Minijata na planini i olivetanska opatija
uzdiu se iznad Firence i pruaju nevjero-
jatan pogled na sam grad. Posebnost ove
17
PRILOZI
bazilike jest kor koji se nalazi iznad same
kripte i iznad oltara.
Treega dana, u utorak 1. svibnja, nakon
jutarnje molitve i razmatranja u koru te
nakon doruka, oprostili smo se s naom
zajednicom u Firenci i uputili smo se u
drugi karmelianski samostan Campigli-
oni. Pustinjski samostan Gospe Karmelske
u Campiglioniju bio je dom male zajedni-
ce Bosonogih karmeliana kroz etrdeset
godina, do 2000. godine, kada se zajednica
preselila u drevniju pustinju u Monte Vi-
rginiju kod Rima. Ondje je pak uslijed
neuspjelih pokuaja unutarnje reorganiza-
cije iezla, te su talijanski karmeliani
ve vie od deset godina bez pustinjake
zajednice. Od tada u Campiglioniju boravi
brat Gabriele, koji se trsi sveto uvati svete
stvari, kako si je uzeo za geslo.
On uva uspomenu na etrdeset godi-
na svetog samovanja svoje starije subrae,
ali ne samo s onom muzejskom strau
kojom nam turistiki vodii govore o sta-
rim umjetninama, nego sa ivom nadom
da je ta pustinja Boje mjesto koje ima
budunost. Ovdje smo imali milost pro-
boraviti neko vrijeme u samoi i utnji, a
potpunom je doivljaju doprinio i prekra-
san brdski pejza i posvemanja osama.
Nakon vremena samoe, molitve i mise
uslijedio je ruak s o. Josephom i trojicom
laika koji povremeno volontiraju u ovoj
zajednici. Ne moramo ni spominjati ko-
liko nas je gostoljubiva i vesela talijanska
narav opustila te smo ostali u ugodnom po-
podnevnom druenju s domainima.
Po zavretku objeda oprostili smo se s
gostoljubivim domainima i krenuli na naj-
dui dio puta - put kui koji je zbog guve
na dijelu autoceste od Firence do Bologne
potrajao desetak sati. Na kraju, sretno smo
stigli kui, zahvalni Bogu za milosti koje
nam je udijelio na ovome putovanju. +
OCI KARMELIANI
U SLAVONSKOM
BRODU
(Preneseno s mrene stranice akovako-
osjeke nadbiskupije: http://www.djos.hr).
Svoj doprinos duhovnoj izgradnji vjerni-
ka slavonskobrodskog dekanata, u subo-
tu i nedjelju, 19. i 20. svibnja na poseban
su nain dali oci karmeliani: o. dr. Da-
rio Toki i o. Draen Marija Vargaevi.
Na poziv brodskih sveenika, sa eljom
da zaponu pastoralnu suradnju s ocima
karmelianima, u subotu, 19. svibnja oni
su u najmlaoj slavonskobrodskoj upi
bl. Alojzija Stepinca na Hebrangu odrali
duhovnu obnovu za krizmanike i ostale
vjernike pod geslom Zajedno u molitvi
za dar Duha Svetoga. Program je zapoeo
svibanjskom pobonou koju je predvo-
dio o. Vargaevi, a potom je misno slavlje,
uz slavonskobrodskog dekana Ivana Leni-
a, predvodio o. Toki.
Propovjednik Toki pojasnio je kako u
ivotu sami vrlo malo moemo postii te
kako je prevano raunati s Duhom Bo-
jim i njegovim darovima koji nas ople-
menjuju i potiu da zajedno s drugima
18
Karmelski vjesnik 2/2012.
PRILOZI
izgraujemo zajednitvo i inimo dobro u
ovome svijetu. Naglasio je kako s Bogom
nita nije nemogue. U rijei zahvale sla-
vonskobrodski dekan Leni i domai u-
pnik Tomislav uri iskazali su svoju elju
da poetak pastoralnog djelovanja vie
uprisutni karizmu i djelovanje karmelia-
na u slavonskobrodskim krajevima.
U svom nagovoru prije euharistijskog
klanjanja koje je predvodio, o. Vargaevi
je posvjestio je blizinu Kristovu u sakra-
mentima te prisutnost i djelovanje Duha
Svetoga. U nedjelju, 20. svibnja, predvode-
i misna slavlja u etirima brodskim upa-
ma: upi Duha Svetoga u Malom Parizu,
upi Gospe Brze Pomoi, upi Sv. Leopol-
da Mandia na Mikrorajonu i upi Sv. Do-
minika Savija na Koloniji, gosti iz Zagreba
kratko su predstavili svoj rad i karizmu. +
U POSJETU
SAMOSTANU
NEKADANJEG
NOVICIJATA
U GRAZU
Prije nekoliko mjeseci rodila se ideja da
bi novaci mogli otii u posjet karmelskom
samostanu u Grazu, gdje je dugo godina
bio novicijat hrvatskih karmeliana, dok
se nisu stekli uvjeti da novicijat bude na
tlu Hrvatske. Ta ideja je postala ostvariva
kad je jednog dana, na proputovanju, pri-
or samostana u Grazu bio kod nas te se s
tim sloio. Trebalo je samo nai vrijeme i
neto novca te dobre volje (koje se uvijek
nae).
Tako smo dana 6. svibnja 2012., prije
zore, u 5 sati, sjeli u kombi, poto nas ima
taman za njega (osam plus magistar) te se
uputili u smjeru Graza. Ovo je na najda-
lji i najdui izlet dosada. Preli smo most
i napustili Zagreb, te se uputili na sjever,
kroz Sloveniju do Austrije te konano do
Graza. U kombiju je bila lagano spavajua
atmosfera, ali smo sve uspjeli izdrati, jer
ipak idemo u Graz, u samostan o kojem
smo toliko toga uli.
U Graz smo stigli u pola deset. U sa-
mostanu smo susreli naeg o. Endrea i o.
Ivana, koji su se posebno radovali naem
dolasku. Odmah smo se pripremili za sv.
misu koju je predslavio o. Oktavian. S pla-
tevima, u procesiji, koraali smo prema
oltaru, prema smislu naeg ivota, pre-
ma Kristu. U propovijedi, o. Oktavian je
istaknuo kako je radostan to vidi toliko
karmelskih novaka, te da je Bog velik u
svome milosru. Rekao je takoer da ljudi
trae radost u ivotu, te da je unato stva-
rima koje imaju i posjeduju, ne nalaze, a
mi kao novaci to smo pronali u Kristu i
u zajednitvu.
Nakon mise uslijedio je ruak, a potom
nam je prior o. Mihael pokazao samostan-
sko dobro, tj. brijeg i umu koji se nalaze
iza samostana. Potom smo otili u posjet
sestrama Sluavkama Kristovim, te se
uputili u grad. O. Petar je bio na vodi te
nas je proveo gradskom jezgrom. Razgle-
dali smo glavni trg s vijenicom, gradsku
upnu crkvu, franjevaku etvrt, kuu
umjetnosti, umjetni otok na Muri, Karme-
literplatz (gdje je trebao biti na samostan,
ali spletom okolnosti nije tamo sagraen),
te se uspeli na Schlossberg, brijeg s kojeg
se prua divan pogled na grad. Vrativi se
19
PRILOZI
u samostan, umorni smo legli na spavanje
jer sutra nas je ekao novi dan u Grazu.
Slijedeeg dana, 7. svibnja, u 8 sati imali
smo misu s jutarnjim pohvalama u samo-
stanskoj kapeli. Iza doruka uputili smo se
izvan sredita grada, u baziliku Mariatrost,
koju su vjerojatno gradili arhitekti Andre-
as i Johann Georg Stengg po narudbi
pavlinskog reda (1714.). Popodne je bilo
slobodno, tako da je svatko mogao osob-
no razmatrati u ovom starom samostanu,
u kojem se ima poseban osjeaj Boje na-
zonosti. Poseban znaaj samostanu daje
i to da je ovdje u novicijatu bio sv. Rafael
Kalinovski, koji je rekao kako mu je novi-
cijat bio tei nego godine koje je proveo u
Sibiru (gdje je bio u zatvoru).
Za Krk smo krenuli u 16:00 sati. U zra-
ku se osjeala srea i radost. Vjerujemo da
je Duh Sveti bio na djelu, da nam je kroz
ovaj posjet pokazao kako i zato nas Gos-
podin treba, te da svi odlunije prionemo
razmiljanju o zavjetima koji se pribliava-
ju i o ivotu koji emo odabrati. Neka nam
Bog u tome pomogne, kao i dosad!
Na povratku, poto smo prolazili kroz
Hrvatsko Zagorje, a imali smo neto vre-
mena, svratili smo do roditelja br. Marija
Ivana, koji su nas radosno primili. A po-
tom smo, radosni i umorni, jedva doekali
da se vratimo kui na Krk te malo odah-
nemo, jer sutra je novi dan i Gospodin nas
zove da mu nastavimo sluiti. Ta zbog toga
i jesmo ovdje. +
MEDIJSKI
DJELATNICI
NOSITELJI NOVE
EVANGELIZACIJE
(Preneseno s mrene stranice Glasa Kon-
cila: http://www.glas-koncila.hr).
Susret upnih medijskih suradnika i cr-
kvenih medijskih djelatnika kojim je na
razini Zagrebake nadbiskupije proslav-
ljen 46. svjetski dan sredstava drutve-
nih komunikacija odran je, u okviru
inicijative Misije u gradovima, u srijedu
23. svibnja u Nadbiskupijskom pastoral-
nom institutu u Zagrebu.
Sudionike susreta pozdravio je pro-
elnik Tiskovnoga ureda i moderator
20
Karmelski vjesnik 2/2012.
PRILOZI
Nadbiskupskoga duhovnog stola Ne-
djeljko Pintari, prenijevi i pozdrave
zagrebakoga nadbiskupa kardinala Jo-
sipa Bozania. Istaknuo je kako se ovo-
godinjim susretima na (nad)biskupij-
skim razinama pokuava snagama koje
sami prepoznajemo u naim crkvenim
medijima dublje proniknuti onu istinu
i ono poslanje na koje smo kao vjernici
pozvani.
Na poruku pape Benedikta XVI. uz
ovogodinji Svjetski dan medija, koja
upuuje na razmiljanje o utnji i rijei
kao putovima evangelizacije, osvrnuo se
kroz izlaganje Vrijednost utnje u suvre-
menoj komunikacijskoj buci o. Vinko
Mami. Istaknuo je kako poruka Svetoga
Oca govori o tome da traimo odgovore
na pitanja vremena tamo gdje ih moemo
nai; ne u bljetavilu ovoga svijeta, onome
pojavnome. Ne reagirati na prvu informa-
ciju, nego znati traiti u utnji, u sebi, da
bi ta izgovorena i napisana rije postigla
svoju svrhu otvorila srca ljudi. Nagla-
sivi da je kljuna rije u novoj evangeli-
zaciji bliskost, kazao je da se ona ostvaruje
ravnoteom izmeu utnje i govora, te je
upozorio kako je rije uvijek in i zato je
vano to se govori i pie.
Budui da se uskoro blii prva obljet-
nica pohoda pape Benedikta XVI. Hrvat-
skoj, na susretu je bilo rijei i o plodovima
toga velikog dogaaja. Iz perspektive me-
dijskoga praenja Papina pohoda govorila
je suradnica u redakciji slubenoga porta-
la papa.hr Mihaela Pavii, istaknuvi to
bi se od tih iskustava moglo primijeniti i
na svakodnevni medijski ivot Crkve.
O vrednovanju Papinih poruka iz u-
pne je perspektive govorila Martina Kiki
iz upe BDM Kraljice apostola u Zaprei-
u, iznijevi niz prijedloga za bolje medij-
sko djelovanje na upnim razinama.
Pomoni zagrebaki biskup Ivan ako
je, izlaui o temi Medijski djelatnici -
nositelji nove evangelizacije, progovorio
o novoj evangelizaciji u svjetlu aktualne
drutvene, kulturalne, gospodarske, po-
litike i religijske stvarnosti i ukazao na
ulogu koju u tom kontekstu imaju mediji
i medijski djelatnici. Naglasio je kako su
medijski djelatnici vjernici vana slu-
ba unutar vjernike zajednice bez obzira
rade li u katolikim, javnim ili u privatnim
medijima, dodajui da je njihova neizo-
stavna odlika, kao nositelja evangelizacije,
razumijevanje i komuniciranje bez ko-
jega nema zajednitva. Zakljuio je kako
mediji danas imaju prevanu evangeliza-
cijsku ulogu upravo u jaanju crkvenoga
zajednitva te je okupljenima zahvalio to
21
PRILOZI
se ugrauju u to zajednitvo i to ga novim
sredstvima uvruju.
Proelnik nadbiskupijskoga Tiskovno-
ga ureda Pintari najavio je i pismo kar-
dinala Bozania koje e uoi Godine vjere
biti upueno svim upama te je prisutne
upoznao s nacionalnim zahvalnim hodo-
aem u Rim u Godini vjere, potaknuvi
takoer na tjenju suradnju s Tiskovnim
uredom.
Slubeni je dio susreta koji je moderi-
rao glasnogovornik Zagrebake nadbisku-
pije Zvonko Franc zapoeo i zavrio Mo-
litvom medijskih djelatnika, a neformalno
je druenje nastavljeno uz agape. +
MONS. JURAJ
BATELJA S
NOVACIMA U KRKU
Krka zajednica 28. svibnja 2012. imala
je ast ugostiti monsinjora dr. Jurja Bate-
lju, koji je po slubenoj dunosti proveo
nekoliko dana u naem samostanu. Na
prijedlog o. Ivana, koji je monsinjor rado
prihvatio, odrao je novacima i zajednici
predavanje o naem blaeniku Alojziju
Stepincu, kojemu je posvetio svoj ivot,
a s kojim smo mi karmeliani posebno
povezani.
O Stepincu se puno toga moe rei, ali
on je prije svega ovjek s vizijom, ovjek
koji zna tko ga poziva i kome se odazvao,
rekao je predava. Bog, koji kraljuje u sva-
kom ljudskom srcu, treba prave sveeni-
ke i katolike kako bi podigao pali svijet.
Blaenik je najbolje istaknuo odgovornost
koja lei na sveenicima spominjui se ri-
jei sv. Ivana Marije Vianneya: Sa svee-
nikom tisuu ljudi u nebo ili tisuu ljudi u
pakao. Dovoljno je malo razmisliti o toj
reenici da bi se shvatilo kolika je veliina
svetog reda. Veliina i teina. Stepinac je
to najbolje znao. Kada postaje zagrebaki
biskup, za svoje geslo uzima reenicu: In
te Domine speravi, koja potpuno odraa-
va njegovu osobnost i karakter, oblikovan
ve u djetinjstvu i mladosti. Vidi se to i u
pismu njegovoj tadanjoj zarunici kojoj
pie: imati i drati se Isusa, tada sve biva
lako. Za ciljeve svoje biskupske slube i
kao nain irenja evanelja i pomaganja
trpeem narodu odabrao je katekizam, ka-
ritas i apostolat. Na podruju grada Zagre-
ba osnovao je etrnaest novih upa te je u
Zagrebu otvorio vrata svim redovnikim
zajednicama, posebno nastojei da oko
grada stvori svojevrsni prsten molitve i
rtve etirima kontemplativnim samosta-
nima. To su trebali biti stupovi na kojima
e poivati zagrebaka Crkva kroz molitvu
za sveenike. Sam Stepinac je elio da kar-
meliani preuzmu Remete te smo jednim
dijelom njemu duni to smo blagoslovlje-
ni Zagovornicom
Hrvatske.
Uz njegovu
vje ru snano je
povezana i ljubav
prema domovini,
miloj Hrvatskoj.
elei osnaiti
vjeru Crkve u Hr-
vata, uinio je Ma-
riju Bistricu naci-
onalnim svetitem
Hrvatske, te sam
svojim novcem iz-
gradio prve tri po-
staje krinog puta.
Za vrijeme ratnih
22
Karmelski vjesnik 2/2012.
PRILOZI
zbivanja 1941.-1945. zauzimao je jasan
stav za Crkvu i interese Boje te nije nikad
suraivao s vlastima protiv svoje savjesti,
uvijek upozoravajui na patnje hrvatskoga
naroda i ugroavanja katolike vjere. Tako
je, ba u Remetama, kod Zagovornice Hr-
vatske, na prijedlog ustakih vlasti da se
pred opasnou s njima povue iz Zagre-
ba, donio odluku da ne e napustiti Hrvat-
sku i Zagreb jer bi to bila izdaja, te ne bi
znao kako stupiti pred Papu da to uini, a
prvenstveno se ne bi mogao suoiti sa svo-
jom savjeu nakon tog ina. Zbog toga
to je uvijek traio volju Boju i ono to
Bog eli, a ne vlast niti ljudske interese, bio
je trn u oku komunistikoj vlasti koja ga
zatvara i privodi na suenje na kojemu on,
pred optubama da je suraivao s ustaa-
ma, spremno odgovara: moje naelo je
uvijek bilo zastupati interese Hrvatskoga
naroda. Nakon osude, izrekao je poznate
rijei koje okrunjuju njegov lik: Moja je
savjest ista. Sluei kaznu u Lepoglavi,
te potom u kunom pritvoru, u upnom
dvoru u rodnom Kraiu, premda priti-
snut psihikim i drugim maltretiranjem,
sustavnim trovanjem (u Lepoglavi), svo-
jim ivotom ipak svijetli u narodu. Na upit
upnika Vranekovia da mu nabave tele-
vizor jer to ak i lijenici predlau za opu-
tanje, on odgovara da dok god ima Isusa
u svetohranitu nikakvog drugog oblika
zabave mu ne treba.
Njegov ivot je zavrio rijeima po ko-
jima je i ivio, te nam one daju najjasniju
sliku i peat onoga to je Stepinac bio, a to
je bogotraitelj i potpuni sluga Boji, koji
se nije libio dati ni krv svoju za Boga: Fiat
voluntas tua!. Budi volja tvoja, trei zaziv
iz molitve Oenaa. Hvala Bogu i Zago-
vornici Hrvatske to nam je dana prilika
da ivimo u vremenu koje je obiljeio kar-
dinal Stepinac. Njegov svijetli lik neka svi-
jetli naoj hrvatskoj domovini, rastrganoj
sumnjama i dvojbama, koja naalost sve
vie postaje sekularizirana, te neka nam
tako pokae put u nebesku domovinu. +
TEREZIJANSKA
KARIZMA DANAS
Udruga Bl. Alojzije Stepinac bosonogih
karmelianki u Hrvatskoj i Bosni i Herce-
govini organizirala je od 29. svibnja do 1.
lipnja ove godine, u Karmelu Majke Boje
Bistrike i bl. A. Stepinca, u Mariji Bistrici,
seminar temeljnog obrazovanja za sestre
u formaciji. Okvirna tema seminara bila
jeTerezijanska karizma danas, a voditelji
seminara bili su oci karmeliani: o. Vjen-
ceslav Mihetec, OCD, o. Vinko Mami,
OCD, provincijal i o. Dario Toki, OCD.
Na poetku seminara sve sudionice,
njih 21, pozdravila je predsjednica Udruge
s. Ilijana T. Cvetni, OCD, i domain su-
sreta . majka M. Petra Fiter, OCD. One
su ohrabrile mlade u njihovom hodu ura-
stanja u karizmu sv. Terezije Avilske i za-
eljele im da budu jake i odlune Terezije
23
PRILOZI
naih dana, Boje prijateljice i neustraive
moliteljice. Seminar je poprimio meuna-
rodno znaenje jer su na njemu, uz sestre
iz Hrvatske, sudjelovale i sestre iz Bosne i
Hercegovine, kao i iz prijateljskog Karme-
la u Sloveniji.
Prvi dan seminara vodio je o. Vjence-
slav Mihetec, i kroz etiri uvjerljiva i isku-
stvena predavanja, na temu: Odgoj nutri-
ne i odluna odlunost, kao i kroz osobne
susrete, oduevio je mlade pripravnice,
novakinje i sestre juniorke za autentino
i radikalno ivljenje terezijanske karizme
danas.
Bog nam daje dar zvanja, ali eli da taj
dar primamo sa zahvalnom odgovornou i
da ga opravdamo hrabrou. Po svom zva-
nju karmelianke elim istinski uzeti udjela
u Kristovoj muci za spasenje svijeta. Odri-
em se zato da Bog ima u meni vie mjesta.
Sv. Terezija Avilska eli da Karmel bude
mjesto po kojemu Bog spaava i k sebi vodi,
i to one osobe koje ne znamo i ne vidimo.
Bog trai mueve i ene koji znaju rei Da
Gospodinu i s njime nositi kri za ovjeka,
naglasio je izmeu ostalog predava.
O. Vinko Mami, provincijal, obradio
je temeljito i mudro, drugog dana semina-
ra, u srijedu, 30. svibnja, temu pod naslo-
vom: Na izvorima terezijanske karizme.
Govorio je o Terezijinom nutarnjem sta-
nju, kao i o prilikama u Crkvi i u svijetu
koje su dovele Tereziju do obnove Kar-
melskog reda. Kroz Terezijine godine kri-
ze i borbe, te puta osobnog obraenja, ona
dolazi do autentinog ivota molitve koju
zasauje u novoosnovane Karmele ija je
osnivateljica.
Terezija je eljela neto uiniti za Crkvu
i zbog toga se odluila za svet ivot, vjeruju-
i da je to najvie to moe uiniti. eljela je
stvoriti uvjete za put k savrenosti ne samo
za sebe, nego i za svoje sestre. Tako je poe-
la obnova Karmela. Zatim je spomenuo da
nitko nije doao u Karmel zato to je itao
Konstitucije reda, ve zato to je ivio u
zajednici. Zajednica moe mladog ovje-
ka privui ili odvui. Autentinost neijeg
ivota, kada je sukladna karizmi, najbolji
je kriterij razluivanja zvanja. Autenti-
nost znai da je ovjek sretan, zadovoljan
u svom zvanju. Sv. Majka Terezija bila je
autentina redovnica. Doivjela je kod
osnutaka puno patnji, tekoa i neshvaa-
nja, a bila je sretna. Na koncu je o. Mami
spomenuo da prava srea trai od ovjeka
puno truda i napora.
Trei dan seminara vodio je dinami-
no i praktino o. Dario Toki, te obradio
temu: Afektivno-psiholoki i intelek-
tualni hod prema zrelosti u svjetlu Tere-
zijine karizme. Poto je protumaio, na
jasan i konkretan nain, proces postizanja
ljudske i redovnike zrelosti, koja zahtje-
va budnost i strpljivost, naglasio je i ovo:
Zrelost ovjeka osposobljava da ivi za dru-
ge. Zrelost je u tome da osiromaimo sebe i
24
Karmelski vjesnik 2/2012.
PRILOZI
druge usreimo, da kroz Boga to dobijemo
na drugi nain. U zrelosti treba postepeno
rasti kroz itav ivot. Afektivno zreo ovjek
prihvaa sebe, promie autentine odnose s
drugima, zrai mirom i radou, raste u slo-
bodi i oslobaa druge. Nakon predavanja
slijedio je osobni rad, kao i vrlo konstruk-
tivan i dinamian rad po grupama, koji
je mlade i magistre meusobno zbliio i
ohrabrio.
U veernjim satima seminara sestre
novakinje i postulantica bistrikog Kar-
mela vrlo su ugodno obradovale sudi-
onice seminara i obogatile ih i osvjeile
svojim glumakim i umjetnikim spo-
sobnostima kroz zanimljiv igrokaz, pro-
fesionalni koncert na violonelu i bira-
ne skladbe njihovog karmelskog benda.
Osnaene Bojim i sestrinskim zajed-
nitvom, ljubavlju i blizinom, sestre ivo
vjeruju da e dani seminara imati odjeka
u njihovom ivotu i u njihovim zajedni-
cama. (I. T.) +
O. VJENCESLAV
MIHETEC ODRAO
DUHOVNU OBNOVU
NA TEKIJAMA U
PETROVARADINU
(Preneseno s mrenog portala IKA-e: )
http://www.ika.hr)
25
PRILOZI
Petrovaradin, (IKA/TU) U Srijemskoj
biskupiji na Tekijama u svetitu Gospe
Snjene po trei put okupili su se vjerni-
ci i ljudi dobre volje na duhovnoj obno-
vi. U tom svjetlu u subotu i nedjelju, 2. i
3. lipnja odrana je duhovna obnova pod
geslom Isusu e njegova majka: Vina ne-
maju (Iv 2,3). koju je vodio o. Vjenceslav
Mihetec, karmelianin. Program duhovne
obnove sastojao se od pobonosti Gospi
Tekijskoj i misa koje predvodio i propo-
vijedao o. Vjenceslav Mihetec, uz kon-
celebraciju sveenika Petrovaradinskog
dekanata. Nakon misa se pristupilo euha-
ristijskom klanjanju i duhovno-animacij-
skom programu. Program drugoga dana
duhovne obnove sastojao se od predava-
nja na temu O Presvetom Trojstvu, s ob-
zirom da se te nedjelje slavila svetkovina
Presvetog Trojstva. Euharistijsko slavlje i
duhovnu obnovu uzveliali su mladi pje-
vai Petrovaradinskog dekanata. +
RAZGOVOR
S KARMELSKIM
SVECIMA
U SLAVONSKOM
BRODU
Dana 9. lipnja 2012. braa Dario Toki i
Draen Marija Vargaevi predvodili su
duhovnu obnovu u kui za duhovne obno-
ve Marijin dom pokraj Slavonskog Bro-
da za Zajednicu karmelskih laika i ostale
vjernike toga grada. U okviru obnove na-
stupili su karmelski mladi iz Zagreba sa
scenskim prikazom Razgovor s karmel-
skim svecima. Uglavnom se radi o la-
novima Mladei Karmela BSI, koje pred-
vodi sestra Maja Pavla Bai. Predstava je
prvi put izvedena o blagdanu Svih svetih
karmelskoga reda na Vrhovcu u Zagrebu
i radi se o simpatinom, pounom i vrlo
aktualnom susretu s karmelskom duhov-
nou preko svetih Terezije od Isusa, Ivana
od Kria, Male Terezije i Terezije Benedik-
te od Kria te blaenih Elizabete od Troj-
stva i Marije Terezije od sv. Josipa. +
OD KAMENA
DO CVIJETA
Br. Antun urekovi i krki novaci tije-
kom svibnja obnovili su okoli krkoga
samostana. Na hebrejskom jeziku Karmel
znai vrt Boji zbog svoje klime i pogod-
nog tla za rast svakovrsnog bilja, ponajpri-
je cvijea i drvea. Bojom providnou,
na samostan u Krku nosi ime Majke Bo-
je Karmelske, to nas opet dovodi do vrta
Bojeg.
26
Karmelski vjesnik 2/2012.
PRILOZI
A poto se ne moe rei da je ba na
okoli imalo sliio vrtu Bojem, Majka
Boja Karmelska se pobrinula da to tako
ne ostane. Dogodilo se to kad je u nau
zajednicu stigao br. Antun, koji, unato
slabostima i bolestima koje ga mue, odie
redovnikim arom. Upitao nas je jesmo li
za to da malo promijenimo okoli, na to
smo mi potvrdno odgovorili. Od tog tre-
nutka otpoele su pripreme za to da krki
samostan barem malo dobije obiljeje vrta
Bojeg.
Najprije je trebalo nabaviti nekoliko
stvari, neto cvijea i pokoje grablje. Na-
kon razgovora i postignutog sporazuma u
auto su sjeli br. Miro i br. Antun te se za-
putili u nabavku svega potrebnog. Tako je
nabavljeno cvijee, zemlja, gnojivo i ostale
stvarice.
Prikupivi sve potrebno, svi novaci su
izili van te orno prionuli poslu. Kopanje,
saenje, zalijevanje i sve to ide uz to, uz
veseo i radostan duh koji je br. Antun i-
rio, nikom nije teko palo. Tako je pola-
ko, iz dana u dan, kroz oko mjesec dana,
okoli samostana poeo nalikovati na vrt
Boji. Kako je br. Antun rekao: Mi ovdje
nemamo novca ni dovoljno ljudi da radi-
mo uda, ali emo napraviti kaj moemo!
To smo i uinili. Zahvaljujui dobroj volji,
radosnom duhu, molitvi i zajednitvu pro-
dubljivalo se i prijateljstvo meu novaci-
ma, a svaki od nas tijekom ovih dana imao
je prigodu uvjeriti se da je manualni rad
viestruko koristan.
Bog, divni Stvoritelj i Ureditelj, dao
nam je priliku da po rukama i vodstvu br.
Antuna imamo udjela u stvaranju. Tako
smo stvorili jedan mali Boji vrt u naem
samostanu. Tamo gdje je prije bio kamen,
sada raste cvijee i ptice se goste, mravi ra-
dosno skupljaju hranu a pele zuje. I Majka
naa Karmelska, uinila je, kao to uvijek
ini, laganim svojim aptom, da svakom
od nas srce jae zaigra pri svakom pogle-
du na vrt, u kojem ona zajedno sa svojim
Sinom stanuje, te nam tako omoguava da
i od svojeg srca uinimo vrt Boji. +
PRIOPENJE SA
SUSRETA LANOVA
HBK S REDOVNIKIM
PROVINCIJALIMA
(Preneseno s mrenog portala IKA-e:
http://www.ika.hr)
O sredinjoj temi susreta Nove zajednice u
Crkvi razlikovanje duhova govorio je o.
Mihaly Szentmartoni
Zagreb, (IKA) Redoviti godinji su-
sret biskupa, lanova Hrvatske biskupske
konferencije, s redovnikim provincijali-
ma, lanovima Hrvatske konferencije viih
27
PRILOZI
redovnikih poglavara i poglavarica, koji
imaju sjedite na podruju HBK, odran je
11. lipnja u sjeditu HBK u Zagrebu, pri-
openo je iz Tajnitva Hrvatske biskupske
konferencije.
Na poetku susreta nazone su pozdra-
vili predsjednik HBK akovako-osjeki
nadbiskup Marin Sraki i predsjednik Hr-
vatske konferencije viih redovnikih po-
glavara i poglavarica o. Vinko Mami. O
sredinjoj temi susreta Nove zajednice u
Crkvi razlikovanje duhova izlaganje je
odrao o. Mihaly Szentmartoni, DI, pred-
stojnik Instituta za duhovnost na rimskom
Sveuilitu Gregoriana i duhovnik Papin-
skoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u
Rimu.
U vrlo informativnom izlaganju Szen-
tmartoni je prikazao osnovne znaajke
crkvenih pokreta, njihove pozitivne stra-
ne kao i otvorena pitanja vezana za nji-
hovo djelovanje unutar pastorala Crkve.
Ujedno je podsjetio na temeljne kriterije
razluivanja koji proizlaze iz evanelja i
crkvenoga uiteljstva s pogledom prema
budunosti.
U bogatoj raspravi izraena je radost
zbog takvog susreta, budui da je rije o
zajednikoj odgovornosti svih ordinarija,
kako biskupa tako i provincijala, istie se
u priopenju koje prenosi Tiskovni ured
HBK. +
DOIVOTNI ZAVJETI
S. MARIJE TEODORE
OD KRALJEVSTVA
TROJEDINOGA
BOGA (LEI)
Tijekom sveanog misnog slavlja u kapeli
Karmela sv. Josipa u Breznici akovakoj,
koje je na spomendan Bezgrenog Srca
Marijina, 16. lipnja, predvodio akova-
ko-osjeki nadbiskup, mons. dr. Marin
Sraki, doivotno je svoje sveane zavjete
istoe, siromatva i poslunosti, prema
Pravilu i ustanovama Reda bosonogih se-
stara Blaene Djevice Marije od gore Kar-
mela poloila s. Marija Teodora od Kra-
ljevstva Trojedinoga Boga (Lei). Traei
od Boga i Njegove svete Crkve da u svojoj
odluci ustraje do smrti, nasljedujui Krista
Zarunika u obitelji Blaene Djevice Ma-
rije od Gore Karmela, s. Marija Teodora
potpisala je obrazac zavjeta koji je izgo-
vorila pred Crkvom polaui svoje ruke
u ruke poglavarice Karmela sv. Josipa, s.
Marije Josipe od Milosrdne Ljubavi Boje
(Andlar). Potom je novozavjetovanica iz
ruku mons. Srakia primila i znak svoga
posveenja, svetu koprenu i krunicu, a za-
jednica sestara karmelianki potvrdila je
doivotno pridruivanje s. Marije Teodore
obitelji bosonogih karmelianki.
28
Karmelski vjesnik 2/2012.
PRILOZI
Uvodei u misno slavlje, mons. Sra-
ki citirao je papu Benedikta XVI. rekavi
kako je Crkva uvijek mlada te je i inom
zavjetovanja s. Marije Teodore doivjela
svoje pomlaivanje. elimo doista uvijek
biti mladi, ne s osobama koje su mlade po
dobi, nego elimo Crkvu koja e biti mlada
po idealima, idejama, nasljedovanju i pri-
hvaanju Bojega nadahnua i to po uzoru
na Djevicu Mariju, istaknuo je nadbiskup,
a u svojoj homiliji definirao je redovni-
ki poziv kao poseban dar koji se ne daje
svima. Kao i sama vjera, redovniki poziv
ne poinje jednostavno dobrom voljom ili
velikodunou nekog vjernika kranina,
ve je to najslobodniji i najdragovoljniji
poziv s Boje strane koji u ivotu zavjeto-
vanih budi radikalnu poniznost, potpunu
sigurnost i radosno zahvaljivanje te arku
elju vjerno odgovoriti Onome koji je po-
zvao iz ljubavi.
Evaneoski ulomak o dvanaestogodi-
njem Isusu u hramu, te Marijinoj i Josipo-
voj brizi, mons. Sraki usporedio je s od-
vajanjem djece koja odlaze osnovati obitelj
ili ele krenuti putem sveenitva ili re-
dovnitva. Ako pou za Bojim pozivom,
roditelji pokuavaju shvatiti to to Bog
trai od njih. Nekada s mukom shvaaju, a
nekada ne shvaaju i ne prihvaaju Boju
volju, pa dolazi do prvih lomova, pojasnio
je nadbiskup i uputio potrebno je samo
zagledati se u Mariju, majku i uiteljicu
osoba posveenoga ivota, te ivi model
svakog posveenja. Ona ni sama nije do
kraja razumjela Isusa, ali je prihvatila sve
to se dogaalo i nastavila prebirati u srcu
svete uspomene.
Ako netko trai svoj put i eli uti glas
Svevinjega mora nasljedovati Djevicu iz
Nazareta, zatvoriti se u sebe i u molitvi se
sabrati u eliji svoga srca. Ondje e mu Sve-
vinji omoguiti da uje njegov glas i poka-
zati korak koji treba uiniti. Bog je svakoj
dui namijenio jedno poslanje koje treba
ostvariti i ne ostavlja nikoga bez cilja koji
treba postii, napomenuo je nadbiskup te
Nazaretsku Djevicu i njezin odgovor Evo
slubenice Gospodnje, neka mi bude po
Tvojoj rijei opisao kao nenadmaivi mo-
del odgovora na Boji poziv. U Marijinom
da dobivaju snagu, hrabrost i vrstou svi
da onih osoba koje se kolebaju oslabljene
mlakou, zastraene padom, prevarene za-
vodnikom. Marija, majka posveenih, hva-
ta ih za ruku i podie u padovima, hrabri
i ohrabruje, usmjerava prema cilju. Oni su
njezina izabrana eta bez koje Crkva tetu-
ra, rekao je nadbiskup Sraki, te zakljuio
kako se, stojei uz Bezgreno Srce Marijino,
Crkva obnavlja i vrvi novim zvanjima.
Uz nadbiskupa, u koncelebraciji su bili:
u ime Hrvatske karmelske provincije o.
Draen Marija Vargaevi, vl. Vladimir
Mikrut, upnik upe Bonjaci, rodne upe
s. Marije Teodore, profesori KBF-a u a-
kovu, sveenici koji su sa zavjetovanicom
studirali na akovakom KBF-u te ostali
sveenici. Nazoila je obitelj, rodbina i pri-
jatelji zavjetovanice, a liturgijsko pjevanje
animirao je Zbor akovakog Bogoslov-
nog sjemenita pod vodstvom maestra Ive
Andria. +
29
PRILOZI
PROSLAVLJENO
GERARDOVO 2012.
(Preneseno s mrenog portala IKA-e:
http://www.ika.hr)
Sombor, (IKA) - U somborskoj karmeli-
anskoj crkvi zavrena je 24. lipnja prosla-
va Gerardova o 56. obljetnici smrti sluge
Bojega o. Gerarda Tome Stantia. Za
slavlje su se karmeliani i vjernici Sombo-
ra pripremili posebnom duhovnom pri-
pravom od 18. do 23. lipnja. Svaku veer
bila je misa i prigodna propovijed, a zatim
molitva na grobu o. Gerarda za njegovo
proglaenje blaenim.
Na sam dan smrti o. Gerarda, u nedje-
lju 24. lipnja, prireeno je sveano slavlje.
Vjernici Sombora i okolice i brojni ho-
doasnici koji su u sedam autobusa kao i
osobnim vozilima doli iz Subotice i oko-
lice te iz Sonte i Bakog Monotora poeli
su pristizati u karmeliansku crkvu ve od
ranog poslijepodneva.
Poslijepodne molila se krunica uz me-
ditacije na temelju tekstova o. Gerarda, uz
pjesme djece i mladih iz subotikih VIS-
ova Proroci i Ritam vjere te sombor-
skog VIS-a Antunii. Istodobno je bila
prigoda za osobnu ispovijed. Molitvu kru-
nice i misu animirao je o. Mato Milo, kar-
melianin, vicepostulator kauze sl. Boje-
ga o. Gerarda.
Misno slavlje predvodio je suboti-
ki biskup Ivan Penze s dvanaestoricom
sveenika dok ih je jo nekoliko bilo na
raspolaganju za sakrament pomirenja. Su-
djelovao je i stalni akon Stipan Periki iz
Bakog Monotora. Na poetku slavlja sve
je uime samostana i karmeliana pozdra-
vio o. Mato Milo.
U propovijedi je mons. Bela Stanti,
upnik subotike upe Isusova Uskrsnu-
a, podsjetio na ivotni put o. Gerarda te
ukazao na brojne kreposti toga jedinog
kandidata za oltar iz Subotike biskupije.
Istaknuo je duboko vjerniko iskustvo o.
Gerarda, njegov pokorniki i samoprije-
gorni ivot, njegov pastoralni rad, osobi-
to brigu za bolesnike i pokornike koje je
rado ispovijedao, tako da su ga u Somobru
nazivali tjeiteljem svake due, a posebno
bolesnika. Za o. Gerarda due su skupe
kao to je skup Isusov ivot, podsjetio je
propovjednik.
Osobito je istaknuo njegovo iskustvo
sjedinjenja s Bogom u mistinim doivlja-
jima. O tim doivljajima on je sam pisao u
kronici karmelskog samostana u Sombo-
ru, ali u treem licu: Bog je dao jednom
od naih milost sjedinjenja, a na drugom
mjestu slino: Bog je dao nekom od naih
umnoenje sjedinjenja.
Navodei misli o. Ante Stantia, du-
gogodinjeg vicepostulatora u kauzi o.
Gerarda, propovjednik je rekao: Moe-
mo s pravom zakljuiti da cijeli Gerardov
hod ide prema sjedinjenju s Bogom. Po-
lazi od utjelovljenog Sina Bojega, bogati
se bogatstvima Isusovih otajstava U
utjelovljenom Sinu Bojemu kua Boju
blizinu i sjedinjenje s Isusom. Njegova se
dua susree s Kristom kao zarunica sa
zarunikom.
U tom smislu sam o. Gerard svjedo-
i: U dui sam se zaruio, pa Zarunika
samo ivom duom mogu nai i s njime
se sjediniti! to tijelo slabije koraca, dua
30
Karmelski vjesnik 2/2012.
PRILOZI
se bolje penje na goru savrenosti kako bi
vidjela i nala Zarunika. I zato o. Ge-
rard neprestano gleda Isusa, susree ga,
razgovara s njim i ugaa mu, zakljuio je
propovjednik i upitao: Treba li nam bolja
preporuka da o. Gerarda Tomu zavolimo
kao uzor i zagovornika na nebu? Moda
nismo uli da je o. Gerard inio udesa
dok je bio na zemlji. To je samo privid, jer
je njegov zemaljski ivot bio ivo udo sje-
dinjenja ovjeka i Boga na zemlji. Kao to
je bio do posljednje stanice svoga ivota
predan Bogu u slubi i na slavu, tako sada
s nebesa sigurno eli nama pomoi da to
isto postignemo. Jer on se ni sam nije bo-
gatio onim to lopovi kradu ili moljac gri-
ze, nego se bogatio u Bogu. Neka i nama
bude zagovornikom da se i nae sjedinje-
nje jednom ostvari to sigurno svi elimo.
Prema Isusovim rijeima: Traite najprije
Kraljevstvo nebesko a sve ostalo e vam
se nadodati, moemo biti sigurni kad po
zagovoru o. Gerarda budemo traili ono
to je on traio i postigao, i u nama e se
poeti uda dogaati. Zato vapimo: Slugo
Boji, oe Gerarde, moli za nas.
Pjevanje na misi predvodili su lanovi
zbora Collegium musicum catholicum iz
Subotice zajedno s mladima spomenutih
VIS-ova i drugim lanovima upnih zbo-
rova iz Sombora i Subotice. Tim zdrue-
nim zborom ravnao je Miroslav Stanti, a
za orguljama je bio mr. Kornelije Vizin.
U prikaznoj procesiji uz darove za eu-
haristijsko slavlje vjernici su prinijeli i
no vu slikovnicu posveenu ivotu i djelo-
vanju o. Gerarda, za koju je tekst napisala
Katarina elikovi, a ilustracije napravila
Ruica Mikovi igmanov. Umjetniku
sliku koja prikazuje karmeliansku crkvu
u Somboru prinijela je i darovala umjet-
nica Rua Tumbas iz Subotice, svoj dar
ikonu Majke Boje prinijele su grko-
katolike sestre Slubenice Bezgrene Dje-
vice Marije. Djeca su prinijela umjetniku
sliku malog prakog Isusa, rad Ruice Mi-
kovi igmanov.
Na kraju mise o. Mato Milo zahvalio je
svima na sudjelovanju u tom slavlju izra-
zivi radost to se iri tovanje o. Gerarda.
Zahvalio je biskupu to vodi brigu o kauzi
o. Gerarda, podsjeajui da e biskupijska
komisija morati odluiti i o eventualnom
udu koje se dogodi po njegovu zagovoru.
O. Mato zahvalio je i svim sveenicima to
promiu tovanje o. Gerarda i s vjernici-
ma mole za njegovo proglaenje blaenim
i svetim. Zahvalio im je takoer to ire
meu vjernicima i Glasilo o. Gerarda, koje
pomae u upoznavanju njegova svetakog
lika i biljei sva dogaanja vezana za pro-
micanje njegove kauze.
Slavlje je zavrilo na grobu o. Gerarda
molitvom za njegovo proglaenje blae-
nim i za uslianje molitava po njegovu za-
govoru koju je predmolio biskup Penze.
Slino slavlje odrano je
prethodni dan i na maar-
skom jeziku. Misu je pred-
vodio mons. Istvan Koncz,
prepozit i direktor kancelarije
Subotike biskupije, u zajed-
nitvu s priorom somborskog
karmelianskog samostana
o. Bernardinom Viszmegom
i drugim sveenicima koji su
doli sa svojim vjernicima.
Propovijedao je upnik su-
botike upe Roenja BDM
Karoly Szungyi.
Duhovnu pripravu slavlja,
kako na maarskom tako i na
hrvatskom jeziku, prenosio je
Radio Marija Srbije. +
31
PRILOZI
O ENERGETSKOM
PROJEKTU U
LUNICI SESTARA
MILOSRDNICA
(Preneseno s mrenog portala Jutarnjeg
lista: http://www.jutarnji.hr s naslovom:
Novcem iz fondova svele smo raun za
plin na nulu, a neki misle da ne znamo to
su e-mail i Internet)
Da bi se dvorac i nova zgrada namijenjena
za smjetaj gostiju zimi zagrijali, mjeseno
je trebalo izdvojiti oko 40 000 kuna
Vie od dva i pol stoljea star dvorac sa
20 prostorija i podrumom u kojem vam je
i za najveih vruina pomalo hladno, uku-
pne povrine 1891 etvorni metar. Nova
zgrada od oko 2700 etvornih metara sa
60 jednokrevetnih soba i prostorijama za
svakodnevni ivot starijih bolesnih sesta-
ra. Sve to okruuje 8 hektara velik engleski
perivoj s jezerom i egzotinim drveem.
Mjesto za miran i spokojan ivot, bez stre-
sa i gradske nervoze.
Enormni trokovi
Sva ta divota smjetena je u mjestu Luni-
ca, pola sata udaljenom od Zagreba, gdje se
nalazi i dvorac Lunica u kojem je Dru-
ba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog
osnovala Duhovno-obrazovni centar Ma-
rijin dvor. To je mjesto gdje se odravaju
brojni civilni i vjerski seminari, djeca ue o
prirodi, odravaju se koncerti...
Idilu je sve donedavno naruavao po-
tar koji bi u potanski sandui ubacio ra-
un za plin. Naime, da bi se dvorac i nova
zgrada namijenjena za smjetaj gostiju
zimi zagrijali, mjeseno je trebalo izdvojiti
oko 40.000 kuna. A sezona grijanja esto
traje od listopada do travnja. Bili su to
enormni trokovi za asne sestre koje pro-
jekt odravaju od donacija, iznajmljivanja
prostorija za seminare, kao i odravanja
vlastitih programa te dobrovoljnih priloga
posjetitelja koji ele razgledati dvorac.
A onda je 2010. godine sestraMirosla-
vaBradica, tadanja ravnateljica Centra, a
danas vrhovna glavarica Drube, saznala
da se samostan otaca karmeliana na Bu-
kom jezeru kod Livna grije uz pomo geo-
termalnih dizalica.
- Samostan se grijao vodom uz pomo
geotermalnih dizalica. To mi je dalo ideju
da i mi tako neto provedemo u Lunici i
potpuno smanjimo raune za plin - kae
vesela i nasmijana asna Miroslava o pro-
jektu energetske uinkovitosti.
Svoju elju za ostvarenje takvog projek-
ta iznijela je predstavnicima Zagrebake
upanije i direktoru Regionalne energet-
ske agencije sjeverozapadne Hrvatske.
Veliki napor i financije
- Bili su iskreno zaueni, ali su prihvatili
moj prijedlog. Znate, mnogi ljudi jo mi-
sle da se mi asne sestre ne razumijemo u
tehnologiju. esto se ljudi ude kada im
kaemo da koristimo internet i elektron-
sku potu. Vjerojatno jo postoji miljenje
da su asne sestre zaostale. No, bile smo
uporne i prijavile projekt na natjeaj Fon-
da za energetsku uinkovitost i bio je na
etvrtom mjestu. Zatim smo 2011. godine
krenuli u realizaciju projekta koji je iziski-
vao veliki napor i financije. Kako bismo to
vie utedjele, dio zemljanih radova obavile
smo same, a dio tvrtka koja je angairana
na projektu. Iskopani su bunari, cijevima je
voda dovedena u dvorac i novu zgradu. U
kotlovnici dvorca ugraene su dvije, a u no-
voj zgradi tri geotermalne dizalice. Njihova
je zadaa da prirodnoj vodi oduzmu 3-5
stupnjeva topline, koja se kompresorima
32
Karmelski vjesnik 2/2012.
PRILOZI
die do 50 stupnjeva. Zagrijana voda cje-
vovodima odlazi u radijatore i tako se griju
prostorije. Ugradili smo dizalice s dvostru-
kom funkcijom tako da zimi slue za gri-
janje, a ljeti za hlaenje prostorija - poja-
njava sestra Miroslava. [Realizacija projekta
djelo je tvrtke ECOL, op. ur.]
Projekt je zavren prole godine do
poetka sezone grijanja te je uz odreene
dorade cijelu zimu odlino funkcionirao.
- Prole zime nismo ni kunu potroili na
plin. Dodue, rauni za elektrinu energi-
ju znatno su poveani, ali to je sve daleko
manje od prijanjih izdataka za plin - do-
daje. Ukupna investicija u radove iznosila
je oko 900.000 kuna. Zagrebaka upanija
i Fond za zatitu okolia i energetsku uin-
kovitost sufinancirali su projekt sa 300.000
kuna. Oekuju da e se cijeli projekt isplati-
ti u roku etiri godine. No, ideja koritenja
obnovljivih izvora energije za Marijin dvor
Lunica jo nije zavrena.
Poduzetna sestra Miroslava razmilja o
postavljanju fotonaponskih elija na krov
novosagraene zgrade i u konanici o pro-
daji elektrine energije HEP-u.
- Projekt bi mogao biti zavren do kraja
godine ako uspijemo pronai financijska
sredstva za njegovo ostvarenje - otkriva
asna sestra.
Marija Juri Zagorka
Samostan ima nekoliko kula iako dvorac
nikada nije sluio u ratne svrhe. U jednoj
od njih je obiteljski uitelj pouavao dje-
cu gospodara, ali iMarijuJuriZagorku
koju je groficaAntonijaRauchprimijeti-
la kao izuzetno nadareno dijete i koja je u
dvorcu ivjela od svoje tree do 13. godine
jer je u tom razdoblju njen otac bio upra-
vitelj imanja, pojanjava sestraBerislava.
Druba sestara milosrdnica dvorac je
za tadanjih 3 milijuna dinara otkupila
1925. godine na drabi. U Drubi je tada
bilo oko 2000 sestara koje su djelovale u
brojnim kolama i bolnicama pa im je bila
potrebna zgrada izvan grada za smjetaj
starih i bolesnih sestara, te jedno imanje
koje bi pomagalo izdravanje njihovih so-
cijalnih ustanova i bolnica.
Partizanska vojska je redom ruila
dvorce po Hrvatskoj kao simbole feuda-
lizma, ali Lunicu sestre ni pod prijetnjom
smrti nisu eljele napustiti. Zauzimanjem
domaih ljudi, i sestre i dvorac su pote-
eni, no stradala su neka egzotina stabla
koja su komunistike vlasti smatrale ostat-
kom feudalizma. Dvorac je otada sluio
kao samostan u kojem su boravile umi-
rovljene asne sestre.
Nema prodaje
- Kao tadanja poglavarica morala sam
odluiti o sudbini dvorca koji je svakim
danom sve vie propadao - objanjava se-
stra Miroslava.
Za ostvarenje projekta Lunica i osobi-
to izgradnju nove zgrade osobito je zaslu-
na njemaka katolika laika organizacija
Renovabis, koja je i predloila osnivanje
duhovnog centra. Oni su financirali grad-
nju nove zgrade, a Sestre milosrdnice pre-
uzele su obnovu dvorca i perivoja.
Bilo je i nekoliko ponuda za prodaju
dvorca, otkriva nam sestra Miroslava i
dodaje da prodaja nije dolazila u obzir jer
su eljele sauvati batinu koju su sestre
obranile i po cijenu smrti. +
33
PRILOZI
MLADOMISNICI U
KARMELU SV. JOSIPA
Mladomisnici akovako-osjeke nadbi-
skupije, 2. srpnja pohodili su Karmel sv.
Josipa u Breznici akovakoj te euharistij-
skim slavljem zahvalili za molitvu kojom
su sestre karmelianke pratile njihov hod
do oltara. U kapeli samostana misu je pred-
vodio vl. Mario Lei, propovijedao je vl.
Davor Tomi, a koncelebrirali su vl. Josip
Keinovi, vl. Josip Levakovi, vl. Drago
Markovi, vl. Josip Matas te duhovnik a-
kovakog Bogoslovnog sjemenita, mons.
Boe Rado. Toliko ima sklopljenih ruku
koje ujedinjuju ivot i po kojima Bog daje
da neiji hod doe do cilja, a i kasnije kada
stanu na put treba puno sklopljenih ruku
da ono to je vano, to je bitno u svee-
nikom ivotu, ne bude sporedno, nego
da trajno daje ivot sveenikom pozivu,
rekao je u pozdravnoj rijei mons. Rado.
Prisjeajui se svog mladomisnikog
euharistijskog slavlja u Karmelu sv. Josi-
pa, tada u arengradu, rekao je: Danas
zahvaljujemo i nastavljamo tradiciju koja
je zapoela prije 22 godine. Sjeam se toga
jer sam tada bio prva generacija i ba je bio
2. srpnja, ponedjeljak, i isto evanelje. Sve
se poklapa kod Gospodina, nita nije slu-
ajno. Danas molimo Gospodina da nae
sjemenite ne ostane prazno i da oni koji
su u sjemenitu ne budu prazni nego ispu-
njeni Duhom. A imat emo i posebnu na-
kanu za karmelianke i zvanja ove kue.
Zahvaljujui Bogu na daru ivota i sve-
enikog i redovnikog poziva, mladomi-
snik Tomi u svojoj homiliji istaknuo je
kako je Isus velikoduan sa svojim pozivi-
ma, pa neprestano zove ljude k sebi, te trai
da ostave sve svoje i pou. Ne pita tko to
ima. Netko moda ima i dobar ivot, ali on
opet zove jer zna da od njegove ponude bo-
lje ponude ne postoje i zato se ne ustruava
pozvati sve. Njega ne zanima tko je kakvo-
ga poloaja upravo iz toga razloga to nudi
neto to osim njega nitko ne moe ponu-
diti. Ali vidimo da ima i svoje zahtjeve. Tra-
i da se odreknemo svega to imamo.
Promiljajui o zahtjevima apostolskog
poziva, propovjednik je primijetio: ini
se da Bog redovito dolazi prekasno. I kad
doe, sve je ve zauzeto. ovjek se udo-
mio, ima svoje zvanje, svoje drutvo, pa je
ve rasporedio i vrijeme kad jednom ode
u mirovinu. Kao da Boga nema i kao da
on ne smije uope prodrijeti u na ivot.
Kad nam pokuca na vrata ili srce, u pravilu
smo ve kojeim zauzeti, pa kaemo: Mo-
lim te, samo ne mene, samo ne ja!A Isus
nam danas sasvim drukije govori i upo-
zorava na prolaznost vremena. Naglaava
nadmo ivota nad smru. Smrt pripada
prolosti, a ti idi navjeuj budunost, kra-
ljevstvo Boje.
Kao jedino oruje da se promijeni
takva situacija mladomisnik Tomi vidi
molitvu i smatra da je svako zvanje plod
neije molitve. Zahvaljujui karmelian-
kama za molitvenu potporu, zavrio je ri-
jeima: Sad kada smo zareeni, na put
tek poinje, pa vas stoga molimo da i dalje
ostanemo ukljueni u vae molitve. I neka
i dalje vaa i naa zadaa bude pomaganje
mladiima i djevojkama da posluaju Isu-
sov glas koji u dananjem evanelju pozi-
va na odziv Njegovu pozivu.
Nakon mladomisnikog blagoslova, su-
sret se nastavio u govornici gdje su se mla-
domisnici ukratko predstavili sestrama i
podijelili iskustvo vlastitog poziva. Uz ovo
ve tradicionalno godinje okupljanje, du-
hovnik Rado predloio je da se u jednom
semestru organizira i duhovna obnova za
bogoslove u Karmelu sv. Josipa kao moli-
tveno zajednitvo sa sestrama karmelian-
kama na putu na koji ih je Gospodin po-
zvao. +
34
Karmelski vjesnik 2/2012.
PRILOZI
REMETE
Obiljeavanje dvjestote oblje-
t nice remetske upe; jubileji
brae; o zdravstvenom stanju o.
ure Filipovia
Ovaj broj Karmelskog vjesnika izlazi u
ozraju proslave najveeg blagdana naega
Reda: Karmelske Gospe. Ove godine ta e
proslava, zajedno s drugim prigodnim do-
gaanjima, biti povezana s ve prije spo-
minjanim obiljeavanjem dvjestote obljet-
nice nae remetske upe. Marijina uloga u
Remetama je jako vana. Bilo je to tako i
prije dolaska karmeliana u upu i sveti-
te, no ipak je najvea karmelska svetkovi-
na, preko trodnevnice, bdijenja i sveane
proslave na sam dan, 16. srpnja, posebna
prilika za obiljeavanje dvostoljetnoga po-
stojanja upe.
Kao zajednica redovito se radujemo
raznim obljetnicama. Stoga mi je radost
spomenuti subrau iz Remeta: o. Josi-
pa Orekovia i o. Antu Kneevia koji
su, zajedno s o. Zdenkom Kriiem, 26.
lipnja proslavili tridesetpetu obljetnicu
sveenikog reenja. Neka ih dobri Bog
blagoslovi i Marijin zagovor prati u nji-
hovom sluenju naim zajednicama i
Provinciji.
O. Ervin Ukui 23. srpnja takoer sla-
vi jednu obljetnicu: pedeseti roendan.
Pola stoljea ivota posebna je prilika da
se zahvali za dar ivota naega subrata i za
njegove roditelje, mamu Silvanu i pokoj-
nog tatu Marija, koji su mu podarili ivot i
kao sina jedinca darovali ga Karmelu.
35
IZ ZAJEDNICA BRAE
I u ovome izvjeu vas elim obavijesti-
ti o zdravstvenom stanju o. ure Filipovi-
a koji se polako oporavlja od modanog
udara od prije skoro godinu dana. Osobito
su mu potrebni neprestana fizikalna tera-
pija i vjebe hodanja. Trenutno se nalazi
na terapiji u Krapinskim toplicama. I dalje
ga preporuamo u vae molitve.
Na kraju svima elim blagoslovljeno
ljeto i odmore, a na poseban nain esti-
tam svetkovinu Karmelske Gospe. +
Va o. Antonio-Mario irko, prior
KRK
Duhovne vjebe za studente
Sustavnog studija duhovnosti;
posjeti raznih grupa iz inozem-
stva; programi duhovnih vjebi
za novake i za lanove nae
Provincije; ivot u novicijatu:
duhovna izgradnja, radne ak-
tivnosti, izleti i sudjelovanja u
liturgijskim slavljima
Dogaanja u samostanu
i Duhovnom centru
Ovogodinje ugoavanje grupa, obitelji i
pojedinaca u naem samostanu otpoelo
je duhovnim vjebama (1.-3. lipnja) za
studente Sustavnog studija duhovnosti
koje je vodio o. Zdenko. Po izriitoj elji
sudionika, vjebe su se odvijale u utnji.
Razmatralo se o temi Isusovi uvjeti za
uenitvo. Na duhovnim vjebama su-
djelovali su i neki lanovi Karmelskog
svjetovnog reda iz Zagreba, Sombora i
Krka. Za sve one studente koji nisu mogli
sudjelovati u ovim duhovnim vjebama
na raspolaganju stoji drugi termin koji
je predvien krajem srpnja (30.7. - 1.8.).
Voditelj ovih duhovnih vjebi bit e o.
Petar.
Nakon ovih prvih duhovnih vjebi,
neki sudionici su ostali u kui iskoristiv-
i dio svoga godinjeg odmora. Tijekom
lipnja imali smo samo jednu grupu Au-
strijanaca koji nam dolaze svake godine,
ovaj puta u znatno manjem broju. Sredi-
nom srpnja iz Graza nam stiu obitelji s
brojnom djecom, zatim poetkom kolo-
voza Slovaci (Socijalna akademija) a
onda Cursillo i na kraju brani parovi
iz biskupije Graz- Seckau. Sve ove grupe
provode svoj vlastiti duhovni i rekreativni
program spajajui korisno s ugodnim.
to se pak tie novaka, oni e svoje du-
hovne vjebe kao pripravu za prve zavjete
imati od 26.-31. 8. Voditelj je o. Zvonko
Marti.
O. Zdenko e od 3.- 6. rujna voditi du-
hovne vjebe sveenicima krke biskupije,
a na o. Darija je pala kocka da ove godine
propovijeda duhovne vjebe lanovima
nae Provincije (II. turnus na Krku od
30.9. - 5.10.).
Izvjee iz novicijata
Od posljednjeg javljanja, novaci su bili za-
posleni na najrazliitije naine. Opsluu-
jui Pravilo koje nas upozorava da nikada
ne budemo besposleni kako nas avao, na-
avi nas takve, ne bi uposlio, svjesno smo
prianjali uz razliite poslove. Tako smo, uz
budno vodstvo br. Toneka, ureivali vrt i
36
Karmelski vjesnik 2/2012.
IZ ZAJEDNICA BRAE
dio okunice. Sada nam preostaje odrava-
nje ureenoga zalijevanjem i plijevljenjem.
Nai neotkriveni umjetnici br. Marko
Petar i br. Tiho vjerojatno nadahnuvi se
na umjetnikom radu o. anija i sami su
izradili karmelski grb u obliku mozaika.
Da se ne zanemari intelektualna razina
pobrinuli su se nai predavai koji su nas
svojim predavanjima duhovno obogati-
li i ujedno pripremili za prve zavjete. To
su bili o. Slavek (Zavjeti), o. Vinko (Raz-
matrati poput Marije), o. Draen Marija
(Kratki pregled djela i duhovnosti Iva-
na od Kria), o. Jure (Vjeba prisutnosti
Boje kod br. Lovre i drugih karmelskih
autora), o. Jakov (Integralni razvoj duhov-
nog ivota), o. Antonio-Mario (Blaena
Djevica Marija u ivotu naih svetaca; Su-
vremeni duhovni pokreti). S magistrom,
o. Petrom, ovih dana zajedniki itamo i
komentiramo Put k savrenosti.
Bratski ivot ukljuuje i druenja
i izlete. Tako smo prvog svibnja s
franjevcima treorecima i njihovim
novacima proveli ugodno druenje
na Glavotoku, uz sport, rekreaciju i
zajedniki objed, te jo jednom isku-
sili kako je dobro i kako je milo kao
braa zajedno ivjeti (Ps 133).
Osim posjeta Glavotoku, poduzeli
smo i pravi pothvat, a to je posjet kar-
melskom samostanu u Grazu (6 - 7.
5. 2012.), koji je u ratno vrijeme bio
novicijat hrvatskih karmeliana. Ono
o emu smo uli samo iz pria sada
smo mogli i oima vidjeti. Usput smo
takoer upoznali grad i hodoastili u
najpoznatije tajersko svetite Majke Bo-
je, Mariatrost.
Na Svetkovinu Tijelova (7. 6. 2012), po-
sjetili su nas postulanti iz Remeta s magi-
strom o. Draenom Marijom. S njima smo
odigrali jednu nogometnu utakmicu, a
popodne, nakon objeda, malo se rashladi-
li u moru, te imali jedan zajedniki susret
upoznavanja na kojem je svatko ukratko
progovorio o svom pozivu. Naveer su svi,
i postulanti i novaci, sudjelovali na svea-
noj pontifikalnoj misi s procesijom, koju
je predslavio mons. Valter upan, biskup
krki.
Ovo razdoblje je bilo bogato sudjelo-
vanjem na liturgijama u krkoj katedrali.
Tako smo na dan sv. Kvirina (4. 6. 2012.),
zatitnika Krke biskupije, sudjelova-
li na sveanoj pontifikalnoj misi koju je
predslavio mons. elimir Pulji. Na Du-
hove (27. 5. 2012) takoer smo sudjelo-
vali na sveanoj pontifikalnoj misi koju je
predvodio mons. Valter, a tijekom koje je
podijelio sakrament potvrde 29 krizma-
nika iz upe Krk. Vrhunac je svakako bio
17. 6. 2012. kada smo prisustvovali misi
reenja, na kojoj su trojica akona (vl.
Kristijan Krajnovi, vl. Silvijo panji
i vl. Josip Vidas) zareeni za sveenike
Krke biskupije. Obred i misu predslavio
je mjesni biskup Valter upan. Bilo je vrlo
sveano i pobono, ispunjeno mirom i ra-
dou, kako uvijek i jest kad djeluje Duh
Sveti. +
37
IZ ZAJEDNICA BRAE
SOFIJA (BUGARSKA)
Susret promiljanja o buduem
zvanju; goa Duhovnog cen-
tra bl. Ivana XXIII.; zavretak
predavanja na Institutu za
bogoslovlje i duhovnost; teaj
ikonopisa; duhovne vjebe za
OCDS; pripreme novih izdanja
Od dogaaja koji su se zbili u proteklom
razdoblju spomenuli bismo samo neke.
Od 18. do 20. svibnja 2012. u naem Du-
hovnom centru Bl. papa Roncalli manja
grupa mladia i djevojaka je imala susret
na kojemu su razmiljali o svome buduem
zvanju. Ovaj susret je jedan iz niza susreta
koje organizira ekipa za promicanje duhov-
nih zvanja na nacionalnoj razini. Ovaj put
najvie su bili zastupljeni mladii i djevojke
iz Sofijsko- plovdivske biskupije. Tema su-
sreta bila je kako razluiti poziv.
U utorak 22. svibnja gost naeg duhov-
nog centra bila je dr. Antonija Atanasova,
profesorica na Isusovakom koledu u
Bostonu. Ona nas je upoznala sa ivotom
i djelovanjem Katolike crkve u Americi.
Osobito se je osvrnula na aktualna pita-
nja zatite ivota i kranskih vrijednosti u
drutvu, kao i na utjecaj religije na politiki
ivot SAD-a.
Poetkom lipnja zavrila su predavanja
na naem Institutu za bogoslovlje i du-
hovnost. U ljetnom semestru je dolo do
malih promjena u programu, tako da su
studenti i drugi zainteresirani, osim redo-
vitih predmeta, mogli sluati i predavanja
o zapadnoj i istonoj crkvenoj glazbi, kao
i o odnosu psihologije i duhovnog ivota.
I u ovom periodu u naem duhovnom
centru imali smo teaj ikonopisa koji je
vodo poznati bugarski ikonopisac gos-
podin Malin. Osim francuske grupe koju
sainjavaju veinom djeca djelatnika fran-
cuskog veleposlanstva u Bugarskoj, formi-
rana je i druga grupa koju sainjava bugar-
ska mlade.
lanovi naeg svjetovnog reda imali su
svoje duhovne vjebe od 2. do 5. srpnja u
samostanu naih sestara karmelianki.
Uskoro bi iz tiska trebale izii i dvije
knjige nae karmelske duhovnosti. Jedna
knjiga je o duhovnosti sv. Male Terezije, a
druga je o duhovnosti bl. Elizabete od Pre-
svetog Trojstva. Zapoeli smo i pripremu
jedne knjige o sv. kapularu.
Zbog zdravstvenih potekoa o. Tadej
se nalazi u Zagrebu, tako da smo u ovome
periodu imali odreenih potekoa oko
organiziranja obaveza koje smo preuzeli
kao zajednica. Majka o. Sreka nam je do-
la poetkom sijenja i ostala je kod nas do
sredine veljae. A onda nam je doao br.
Stipo, donedavni lan nae zajednice. Na-
kon mjesec dana br. Stipo se trebao vratiti
u Sombor zbog obaveza, a onda poetkom
lipnja ponovno nam je doao i pritekao u
pomo. Zahvalni smo somborskoj zajed-
nici za taj gest bratske suradnje i brige za
pomo drugima u potrebi.
Nakon blagdana Gospe Karmelske oe-
kujemo o. Stjepana i naeg bogoslova br.
Danijela, a poetkom kolovoza trebao bi
nam se pridruiti i o. Joan koji je na stu-
diju u Rimu. On je uspjeno zavrio prvu
godinu poslijediplomskog studija i trenut-
no se nalazi u Londonu na uenju engle-
skog jezika.
Uskoro emo slaviti najvei blagdan
naega Reda - blagdan Gospe Karmelske.
Svoj brai i sestrama estitamo blagdan
nae Majke i duhovne Uiteljice. Neka nas
ona vodi na naem putu kako bismo mogli
proslavljati Boga svojim ivotom. +
Vaa braa i Sofije
38
Karmelski vjesnik 2/2012.
KLOTAR IVANI
Pouna predavanja; pohod kar-
melskih bogoslova s odgojiteljem;
sestre ugostile sudionice susreta
Hrvatske katolike mladei u
Sisku; posjet mons. dr. Vlade
Koia, biskupa sisakog te po-
sjeti mladih uenika, framaa,
neokatekumena; sudjelovanje
na seminaru temeljnog obra-
zovanja za sestre u formaciji
Mnogopotovani i dragi oe Provincijale,
draga brao, drage sestre!
U ovim toplim ljetnim danima, kada
eznemo za Bojim lahorom i oblaiem
tono se kao dlan od mora die, elimo s
vama hvaliti Gospodina za milosti koje u
proteklom razdoblju primismo po Njego-
voj dobroti.
13. travnja, na izvanredni ispovjednik,
o. Petar Janji, OCD, odgojitelj novaka u
Krku, odrao je predavanje Terezija Avil-
ska, Osnuci Uvod u djelo i upute glede
mistinih fenomena. Mistini fenomeni
zauzimaju posebno mjesto u spisima sv.
Terezije, premda imaju drugotnu vanost
u njezinu nauku. O. Petar je naglasio kako
svetica istie poniznost kao kriterij au-
tentinih vienja i objava. Naime, kad je
Duh Sveti na djelu, uvijek sa sobom nosi
poniznost, a ova se oituje u poslunosti
poglavarima i prihvaanju prezira.
Na spomendan sv. Josipa radnika, 1.
svibnja, pohodili su nas karmelianski
bogoslovi zajedno sa svojim odgojiteljem
o. Stjepanom Vidakom. Ovaj cjelodnevni
susret odran je u duhu dubljeg ivljenja
terezijanske karizme i bratsko-sestrinskog
zajednitva.
Tema susreta bila je Sranost prema
odabranim poglavljima knjige Moj ivot
sv. Terezije Avilske. Susret smo zapoeli
molitvom, te nastavili razgovorom o temi
za koju smo se pripremili unaprijed, pro-
itavi odreena poglavlja. Razgovor je
tekao u srdanoj otvorenosti. Obostrano
dijeljenje ivotnih iskustava ujedno je bilo
svjedoenje da je Isus meu nama iv.
Da bismo bili srani nije dostatna na-
ravna hrabrost. Biti sran znai osloniti
se na Boga, a zato nam je potrebno po-
nizno srce, dosljednost u odlukama i ne
odustati unato potekoama i ljudskim
slabostima.
39
IZ SESTARSKIH KARMELA
Podnevno zvono nas je okupilo u ka-
peli na molitvu estog asa da dademo
hvalu Bogu. Nakon molitve i objeda, su-
sret je nastavljen u spontanom i radosnom
druenju.
Vrhunac susreta bilo je slavlje sv. Euha-
ristije i Veernjih pohvala. Sve to nam je
u ovom danu bilo darovano, prinijeli smo
sa zahvalnou na oltar Njegove Ljubavi.
I na kraju, srdano smo se oprostili
s naom braom uz elju da se i nadalje
njeguju ovakvi susreti koji nas ue biti
istinskim sinovima i kerima sv. Terezije
od Isusa.
Susret hrvatske katolike mladei
(SHKM) u Sisku bilo je veliko duhov-
sko dogaanje u naoj mjesnoj Crkvi. Sve
molitve, rtve i nastojanja upuivale smo
Gospodinu da udijeli obilje duhovnih plo-
dova svim sudionicima Susreta.
Osvanuo je 5. svibnja, dan ispunjen
mladou, pjesmom, radou Nakon
velianstvenog misnog slavlja u Sisku,
naa su srca bila ispunjena zahvalnou za
sve milosti koje je Duh Sveti darovao srci-
ma mladih. U veernjim satima i mi smo
s uzbuenjem iekivale djevojke koje e
kod nas prenoiti. Ugostile smo trinaest
dragih djevojaka iz Pazina, ibenika i Se-
svetskog Kraljevca.
Sutradan, u nedjelju, drugog dana
SHKM, prijepodne smo provele u samo-
stanskoj kapeli s naim dragim goama,
a pridruili su nam se i drugi mladi koji
su za vrijeme Susreta bili smjeteni u Klo-
tar Ivaniu: mladi iz Boke Kotorske,
Koprivnice, Blakovca, Jastrebarskoga,
Zagreba, Viteza, epa, Varea, Kraljeve
Sutjeske i Visokoga. Mladi su se zanimali
za na nain ivota. Kroz ugodno drue-
nje i svjedoenje, podijelili su s nama svoja
iskustva i dojmove sa Susreta. U poslije-
podnevnim satima posjetila nas je i grupa
mladih iz Pazina predvoena svojim sve-
enikom Maksimilijanom Ferlinom.
Ponosne smo na nae mlade koji su su-
djelovali i velikoduno se angairali u pri-
premi SHKM. S ljubavlju ih podravamo
u njihovom mladenakom oduevljenju i
zalaganju. S Bojim blagoslovom neka na-
stave meusobno druenje te dadnu svoj
dragocjeni doprinos u suivotu Crkve.
Usrdno molimo da uvijek izabiru Krista
unato svim lanim ponudama svijeta i
tako U SVJETLOSTI HODE!
Idueg vikenda razveselili su nas mladi
iz upe Sv. Petra u Ivani Gradu koji su
nam u znak sjeanja na SHKM u Sisku po-
klonili svoje kape - obiljeja SHKM i tako
nam ostavili uspomenu na ovaj dogaaj.
U naoj upi Uznesenja Blaene Djevi-
ce Marije, 19. svibnja, sv. Potvrdu je podi-
jelio krizmanicima mons. dr. Vlado Ko-
i, biskup sisaki.
40
Karmelski vjesnik 2/2012.
IZ SESTARSKIH KARMELA
Karmelski vjesnik 2/2012.
Po zavretku slavlja u upi, otac biskup
nas je posjetio u pratnji upnika fra To-
mislava Boieka, OFM. Iako je susret bio
kratak, radost je bila velika. U srdanom
razgovoru podsjetili smo se na nedavno
odran SHKM u Sisku, 5. i 6. svibnja ove
godine.
Zahvalne smo naem ocu biskupu
koji je zaloio sve svoje snage i tako ve-
lianstveno organizirao Susret u jednoj
mladoj biskupiji. Zadivljene smo i svim
drugim dogaanjima u naoj mjesnoj
Crkvi koja su izraz zauzetog i poniznog
sluenja naeg oca biskupa. Svoje arke
molitve svakodnevno upuujemo Bogu
Ocu da ga Duh Sveti snai u pastirskom
poslanju.
U subotu, 26. svibnja, uoi svetkovine
Duhova, posjetili su nas uenici drugih
razreda Tehnike i Industrijsko-obrtni-
ke kole u Sisku sa svojim profesoricama
Andreom Butkovi i Majom Golub.
Za veinu ovih djevojaka i mladia po-
sjet Karmelu bio je nesvakidanje iskustvo.
Stoga su se mladi ivo raspitivali o naem
nainu ivota. I mi smo u ovom susretu
oslukivale njihov govor, probleme koji ih
mue u obitelji, Crkvi i drutvu. Obostra-
na otvorenost nas je zbliila te smo se vrlo
ugodno i lijepo druili.
Na kraju smo nae zajednitvo i sami
sebe darovali Isusu u euharistijskom kla-
njanju. elimo da ovi mladi ljudi ostanu
uvijek otvoreni prijateljstvu s Njim, koji
jedini moe ispuniti najdublju enju ljud-
skog srca, enju za Ljubavlju.
Na seminaru temeljnog obrazovanja
za sestre u formaciji u Mariji Bistrici iz
nae zajednice sudjelovale su s. M. Kri-
stina, odgojiteljica i s. M. Ljubica, no-
vakinja. Nae sestre vratile su se duhov-
no obogaene i osvjeene, prenijevi nam
duh zajednitva i radosti koje su sestre tih
dana intenzivno iskusile.
Izdvojile bismo, takoer, i posjet mla-
dih framaa iz Bjelovara 16. lipnja, te
grupu mladih neokatekumenske zajed-
nice na Trenjevci u Zagrebu koji su nas
posjetili 22. lipnja.
Proteklo razdoblje zaista je bilo u zna-
ku mladih. Neka nad njima bdije zagovor
mlade svetice, Male Terezije, zatitnice
naeg Karmela.
Na kraju ovog naeg javljanja, srdano
vam estitamo svetkovinu nae Majke,
Kraljice Karmela, toplo pozdravljamo i
usrdno molimo za vas! +
Vae sestre iz Klotar Ivania
MARIJA BISTRICA
Pohodi hodoasnika i posje-
titelja razliitih dobi i uzrasta;
obiljeen dan roenja bl. Alo-
jzija Stepinca; poetak postula-
ture; seminar temeljnog obra-
zovanja za sestre u formaciji;
lutkarska druina Zagreben-
ci u naem Karmelu; obnova
zavjeta; posjet mladomisnika
Draga brao i sestre!
Lijep pozdrav svima u ovom novom Kar- pozdrav svima u ovom novom Kar- pozdrav svima u ovom novom Kar- svima u ovom novom Kar- svima u ovom novom Kar- u ovom novom Kar- u ovom novom Kar- ovom novom Kar- novom Kar- Kar- Kar-
melskom vjesniku, a ovaj na prilog po- vjesniku, a ovaj na prilog po- vjesniku, a ovaj na prilog po- , a ovaj na prilog po- a ovaj na prilog po- ovaj na prilog po-
moi e vam da saznate to ima novo pod
suncem u Karmelu Majke Boje Bistrike
i bl. Alojzija Stepinca.
Glavne stvari idu svojim tokom iz dana
u dan: Kad se sunce pomalja, izlazei
objavljuje: Divno je i udesno djelo
Svevinjeg! Kad je o podne, ari krug ze- njeg! Kad je o podne, ari krug ze- njeg! Kad je o podne, ari krug ze- ! Kad je o podne, ari krug ze- Kad je o podne, ari krug ze-
maljski, i tko bi izdrao egu njegovu?
Velik je Gospod koji ga naini!(Sir 43,2-
3.5). Jest, stigli su nam pravi ljetni dani i
premda i dalje pjevamo studeni i vrui-
no, blagoslivljajte Gospoda!, rado upire-
mo pogled u nau Karmelsku Gospu kao u
oblak plodan nebeskim kiama. I doista,
ona nije tedjela na kiama milosti, zato se
sada radujemo tom velikom slavlju i svi-
ma vama estitamo svetkovinu nae drage
Karmelske Gospe. Ona koja nas zaodje-
41
IZ SESTARSKIH KARMELA
va i titi odjeom svoga Reda neka nam
svima izmoli da odraavamo njezinu sli-
ku u svijetu, u njenom duhu trajno proma-
tramo Rije Boju, njezinim srcem ljubi-
mo brau te svoj ivot istroimo da ih pri-
vuemo Kristu.
Evo poneto od dogoenog i za vas,
dragi itatelji! Kako je zapoela hodoa- ako je zapoela hodoa-
snika sezona u Svetitu M. B. Bistrike,
tako se poveao i broj posjetitelja koji uvi-
jek rado svrate i u Karmel. Tako su bili ho-
doasnici: iz Osijeka, akova, Vinkovaca,
Privlake, Rijeke, Varadina, akovca, Pa-
zina i Buja, a bila je i jedna grupa hodoa-
snika iz Poljske. Imale smo radost susre-
sti se i s mnogom djecom, od one vrtike
dobi (iz djejeg vrtia ss. Keri Boje Lju-
bavi iz Koprivnice), te s prvopriesnicima
(iz Karlovca, Koprivnice, Petrovskog) i
krizmanicima (iz Petrovskog, Rovia). Sa
zanimanjem su sluali o Karmelu vjerou-
enici iz Kumrovca, Kutine, Vinkovaca,
Rijeke, Zagreba. Posjetila nas je i grupa
nastavnika O Bedekovina, framai iz
upe sv. Mihaela u Zagrebu i kapucinski
sjemenitarci iz Varadina. Osobito smo
se radovale susretu sa lanovima karmel-
skog svjetovnog reda iz Slovake koji su
nas posjetili 7. svibnja u pratnji o. Antoni-
ja irka i br. Josipa Alage.
Dan roenja bl. Alojzija Stepinca obi-
ljeile smo 8. svibnja sv. misom, koju je
zajedno s p. Jurom Bosaniem, pred-
slavio p. Mirko Nikoli, DI, s kojim smo
kasnije imale vrlo srdaan razgovor u
govornici.
20. svibnja, dopraena od svoje obite-
lji, vratila nam se naa kandidatica Ana
Saboli i zapoela svoju postulaturu. Sa
sobom je donijela ovog puta i svoje vio-
lonelo iji zvuci ve odjekuju kuom u
dane sveanosti.
42
Karmelski vjesnik 2/2012.
IZ SESTARSKIH KARMELA
Karmelski vjesnik 2/2012.
itav nam je svibanj protekao u znaku
priprave za seminar temeljnog obrazova-
nja za sestre u formaciji koji je odran u
naem Karmelu od 29. 31. svibnja pod
naslovom: Terezijanska karizma danas.
Voditelji su bili nai oci karmeliani o.
Vjenceslav Mihetec, o. Vinko Mami, pro-
vincijal i o. Dario Toki. Sudjelovale su
nae sestre iz Karmela u Brezovici, Klotar
Ivaniu, akovakoj Breznici, Sarajevu,
kao i sestre iz Karmela u Sori. Vie o tome
moete itati na drugom mjestu u Vjesni-
ku. Nakon poticajnih predavanja sa semi-
nara, na trud oko trajne formacije potpo-
mogao je i na o. Zdenko Krii koji nam
je 9. lipnja odrao predavanje o sluenju
autoriteta i poslunosti.
Nesvakidanji dogaaj, koji nam je po-
kazao da se smijemo nadati ui jednom
u Kraljevstvo nebesko obeano onima
koji se ne boje postati kao djeca, zbio
se 6. Lipnja. Naime, u na Karmel stiglo
je pravo malo lutkarsko kazalite. Lutkar-
ska druina Zagrebenci, u kojoj glumi
mama nae s. Ane Vuco, prikazala nam
je Potarsku bajku Karela apeka. Na-
kon predstave iznijele smo svoje dojmove
glumcu i glumicama druine, odgajatelji-
ma djejeg vrtia Razliak iz Zagreba.
Na Tijelovo smo, prema sad ve uhoda-
nom obiaju, kojemu se uvijek iznova ve-
selimo, sudjelovale u tijelovskoj procesiji
tako da je kod nas bila sjenica (na kolnim
vratima), a i zavretak procesije. Nakon
toga susrele smo se u govornici s naim
upnikom pre. Zlatkom Korenom.
Naa s. M. Ivana od Dobrog Pastira je
24. lipnja, na svetkovinu sv. Ivana Krsti-
telja, obnovila svoje privremene zavjete, a
27. lipnja imale smo radost primiti dese-
toricu ovogodinjih mladomisnika koji su
nam doli zahvaliti za molitvenu potporu
kroz vrijeme njihova hoda do sveenitva
i preporuiti se i nadalje u nae molitve
da bi uvijek ostali vjerni Gospodinu i bili
vrijedni radnici u Njegovoj etvi. Slavili su
s nama sv. misu u 11 sati, a nakon ruka
susrele smo se s njima u govornici.
Neka nam u ovo vrue ljeto Gospodin
podari mnogo duhovne rashlade, mnogo
milosti da spremno i smjelo koraamo do
vrha gore Karmela. +
Vae sestre iz Marije Bistrice
BREZNICA
AKOVAKA
Sudjelovanje na teaju Tere-
zijanska karizma danas; sve-
a ni zavjeti s. M. Teodo re od
Kraljevstva Trojedino ga Boga;
posjeti raznih molitvenih grupa,
hodoasnika te mladomisnika
akovako-osjeke nadbiskupije
Draga naa brao i sestre!
Javljamo vam se iz srpanjske vruine nae
Slavonije u kojoj su u tijeku etveni radovi
koje je Gospodin obilno blagoslovio, a na-
damo se i Njegovoj dobroj svakodnevnoj
etvi plodova molitava i samo Njemu zna-
nih rtvica na njivi duhovnog ivota naeg
Karmela. Od zadnjeg broja Vjesnika u ko-
jem smo s vama podijelile mnoga milosna
dogaanja, dragi je Bog vjerno nastavio
43
IZ SESTARSKIH KARMELA
initi velika djela ovoj svojoj zajednici, od
kojih emo naglasiti ona najznaajnija!
Krajem Marijinog mjeseca svibnja, to-
nije od 29. do 31. svibnja, u sjeni njenog
svetita u Mariji Bistrici, u naem smo
sestarskom Karmelu sudjelovale na teaju
za sestre u formaciji i njihove odgojiteljice
pod zajednikim nazivom Terezijanska
karizma danas. Predavai su nas vodi-
li kroz teme o odgoju nutrine i odlunoj
odlunosti, o izvorima Terezijine karizme
te o afektivnoj, psiholokoj i intelektual-
noj zrelosti, koje su potrebne kako bismo
ivjele autentino nae poslanje u Crkvi.
No, jedna od najljepih stvari na ovom su-
sretu je onaj dio Terezijine karizme koju
smo u praksi doivjele ve prvog trenutka
dolaska u Mariju Bistricu, a to je sestrin-
ska radost koja se dala tako snano doi-
vjeti meu mladim sestrama, i koja ih je
povezala i uvrstila u zajednikom hodu
s Kristom Zarunikom u ovoj terezijan-
skoj obitelji. Tome je svakako doprinijela
gostoljubivost domaih sestara, a osobito
trud bistrikog novicijata da svojim dru-
enjem, uslugom, glumom, pjesmom i
razgovorom budu sjajni domaini, u emu
su i uspjele! Uz vrlo kvalitetna predavanja,
osobni rad a osobito rad u grupama
pokazao se kao konstruktivan i potreban
nain da meusobno podijelimo svoja
iskustva, pitanja, izazove i radosti te se jo
vie zbliimo, ohrabrimo i pratimo mo-
litvom. Vjerujemo da je naoj Bibijani, s.
Teodori i s. Paulini ovaj susret umnogome
koristio, a preko njih i cijeloj zajednici,
te ovim putem jo jednom zahvaljujemo
Udruzi na organizaciji, predavaima na
snanim i konkretnim karmelskim du-
hom ispunjenim predavanjima; hvala i
cijeloj zajednici u Mariji Bistrici, kao i na-
oj zajednici koja je sve ovo i omoguila!
Dok su nae sestre boravile u Bistrici,
dovrena je i naa porta s pripadajuim
vrtuljkom u predvorju nae kue, ime je
rijeen problem prijema gostiju kad nema
vanjskih sestara, kao i dostava u klauzuru.
Najljepi dogaaj u jednoj zajednici je
svakako potpuno predanje jedne sestre po
sveanim zavjetima, a tu smo milost pri-
mile po doivotnom DA nae s. M. Teodo-
re od Kraljevstva Trojedinoga Boga. Bla-
ena Djevica Marija je 16. lipnja po svome
Preistom Srcu prinijela dar njenog ivota
u Srce svoga Sina Isusa u sveanom slav-
lju koje je predvodio na otac nadbiskup
mons. Marin Sraki uz koncelebraciju e-
snaestorice sveenika. Meu njima su se
nali i Teodorini kolege sa studija i profe-
sori s teologije u akovu, njen upnik iz
rodnih Bonjaka vl. Vlado Mikrut, kao
i naa subraa karmeliani o. Zlatko u-
vela iz Sombora i o. Draen Marija koji je
iz Remeta stigao zajedno sa etvoricom
postulanata. Uz sudjelovanje mnotva
prijatelja, rodbine i raznih uzvanika koji
su eljeli podijeliti sa svima nama milost
ovog velikog dana, liturgijsko su pjevanje
ve tradicionalno predvodili akovaki
bogoslovi. Na je otac nadbiskup svoju
homiliju gradio na Evanelju toga dana
koje je govorilo o dvanaestogodinjem
Isusu u hramu. Istaknuo je kako nas poziv
44
Karmelski vjesnik 2/2012.
IZ SESTARSKIH KARMELA
Karmelski vjesnik 2/2012.
nuka da se brinemo samo za Oevo, jer
na poziv nadvisuje sve zemaljske veze i
sve mogunosti ljudskog shvaanja. I sam
blagdan Srca Marijina govori o toj posve-
enosti Gospodinu, jer je Marija primjer
predanja Gospodinu i njezin je DA uzor
svakog odgovora Nebu. Takva mala Ma-
rija ui da se poziv moe uti samo kad je
srce spremno odgovoriti. Zakljuivi svoju
homiliju, otac nadbiskup je poelio svima
nama posveenima takvo predanje bez
straha sve do muenitva ljubavi!
I nadalje nas iznenauje broj ljudi koji
ne dolaze u na Karmel samo zato da bi
nas upoznali, nego prvenstveno zato da bi
s nama molili. Tako zajednikom vjerom
njihovom i naom stojimo pred licem
Bojim u svetoj misi, na klanjanjima ili
molitvi asoslova. Ovdje istiemo grupe
iz Iloka i Slatine, lanove Marijine legije
i Udruge sv. Vinka, zatim hodoasnike iz
Lipika te drage nam ovogodinje mlado-
misnike nae nadbiskupije njih estoricu
koji su, zajedno sa svojim duhovnikom
s bogoslovije, s nama proslavili jednu od
svojih prvih misa, elei zahvaliti za moli-
tveno praenje Karmela i preporuujui se
u daljnje molitve.
Ovog nas mjeseca oekuje proslava i
najveeg blagdana naeg svetog Reda
svetkovina Gospe Karmelske! Ona, koja
je naa Kraljica i Majka, neka bude i ui-
teljica naim posveenim ivotima te nas
svome Sinu preporui i Njemu izrui! Uz
radosne estitke za taj sveti nam blagdan,
sve vas srdano pozdravljamo. +
Vae sestre iz Karmela u Breznici
akovakoj.
SARAJEVO (BIH)
Nagovori i predavanja za du-
hovnu izgradnju sestara; pos-
jeti dobroinitelja i prijatelja
Karmela u Sarajevu; posjet pr-
vog nuncija u BiH; svjedoenje
g. Marina Restrepa
Draga naa brao i sestre!
esto puta kada treba neto napisati, sje-
tim se stare izreke: Najtee je poeti!
Kronologija po sebi ima svoj tijek, i to
ide samo od sebe, ali otkriti tajanstve-
ni smisao svega koji se iza dogaaja krije
moemo samo u svjetlu kontemplacije.
Tako onda mnogi dogaaji ostanu zapisa-
ni u srcu, a na papiru tek pabirci.
Dana 8. svibnja zajedno smo s naim
o. anijem razmiljali o jednoj bezime-
45
IZ SESTARSKIH KARMELA
noj eni koja je skupocjenom nardovom
pomasti pomazala Isusu noge. O. ani je
usporedio tu skupocjenu pomast s kon-
templativnom molitvom koja je esto u
oima svijeta prosipanje vremena, neto
to nema smisla. ena nije rekla ni rije-
i, ali su zato oni oko nje komentirali i kri-
tizirali jer nisu shvatili ono to ona uini.
No, Isus daje smisao i opravdava svaki in
ljubavi. ena je ostala bezimena, pomast
prolivena, ali miris njene ljubavi jo uvijek
ispunja svu kuu Crkvu.
U predavanju koje nam je odrao don
Pavo Jurii, dekan KBF, o kralju aulu,
imali smo priliku razmiljati o sljedeem:
znam li imati povjerenja u Boga i ekati
da On djeluje. Iako je bio malen u svojim
oima, aul je svojim neposluhom poka-
zivao, upravo, nepovjerenje prema Bogu i
strah za svoj ja.
Da je Boja dobrota beskrajna, bile smo
svjedoci i po naim dobroiniteljima koji
su radi Njega svraali posljednjih mjeseci
u nau kuu i darivali nas onim najboljim
to su imali. Bili su to mladi iz Italije, do-
broinitelji iz udruge Regina della Pace,
gosti iz Poljske, nai upljani, na uzoriti
otac kardinal i mnogi drugi.
Na spomendan Bezgrenog Srca Mari-
jina, ugodno nas je iznenadio i svojim po-
sjetom obradovao vl. Andrija Vrane koji
je tih dana, povodom proslave patrona
nae nadbiskupije Presvetog Srca Isuso-
vog, predvodio trodnevnicu u katedralnoj
upi, a dopratio ga je na bivi kapelan vl.
Ivo Jezidi, direktor Radio Marije. Istog
dana u popodnevnim satima posjetio nas
je prvi nuncij u BiH kardinal Francesco
Monterisi, koji je na slubi u Rimu, u prat-
nji generalnog vikara nadbiskupije mons.
Luke Tunjia.
Od 20. 22. 6. odsjeo je kod nas gosp.
Marino Restrepo koji je bio u posjetu Sa-
rajevu i podijelio sa sestrama i onima koji
su ga htjeli uti svoje ivotno iskustvo
svoj put obraenja.
U tijeku su pripreme za svetkovinu
nae drage Majke Gospe Karmelske pa
Vas po Njoj sve od srca pozdravljamo! +
Vae sestre iz Sarajeva
SORA (SLOVENIJA)
Srebrni jubilej s. Gabrijele; po-
sjet 90-godinjeg biskupa mons.
dr. Joefa Smeja; sveano pro-
slavljeno Tijelovo; odjeci sa se-
minara za mlade sestre u Mari-
ji Bistrici; najava prvih zavjeta
s. Damjane
Drage nae sestre in bratje,
zadnje poroilo smo zakljuile z obhajan-
jem praznika nedelje Bojega usmiljenja.
Velikonono praznovanje smo na pose-
ben nain nadaljevale ob srebrnem jubi-
leju zaobljub nae drage s. Gabrijele, 1.
maja 2012. Z velikim veseljem se je skupaj
s stari, domaimi, tevilnimi duhovniki,
sorodniki ter mnogimi prijatelji in znanci
zahvalila Troedinemu Bogu, Karmelski
materi Boji in vsem svetim karmelskega
reda za milosti, ki jih je po boji ljubez-
ni prejela v 25 letih redovnega ivljenja.
Slovesnost je vodil na dragi p. Mato Milo
OCD. V homiliji je bogato orisal pomen
evangeljskih svetov: Zaobljube po svoji
naravi seejo na podroje nepoznane pri-
hodnosti. Zato je dejanje zaobljub dejanje
radikalne velikodunosti, saj se ivljenje
46
Karmelski vjesnik 2/2012.
IZ SESTARSKIH KARMELA
Karmelski vjesnik 2/2012.
podari v doloenem trenutku, ki ga je po-
tem treba iveti v vsem nadaljnjem asu,
ki nam ga Bog nakloni. Zato izrekanje za-
obljub ostaja dejanje najglobljega pomena,
znamenje upanja v Boga, ki nam obljublja
prihodnost - celo tedaj, ko si mi tega ne
moremo zamiljati, in ki bo svojo besedo
izpolnil in je ne bo prelomil.
Naslednji dan, 2. maja, je pri nas ma e-
val 90-letni g. kof dr. Joef Smej. Vse nas
je navduil s svojo mladostno sveino, saj
se na njem ivo potrjujejo besede psalm-
ista: On tvoja leta nasiuje z dobrinami;
kakor orlu se obnavlja tvoja mladost (Ps
103, 5).
12. maja, pred godom Fatimske M. B.,
sta nas po zlati poroki, ki sta jo skupaj s
svojimi najblijimi obhajala v narodnem
svetiu na Brezjah, obiskala stara nae
drage s. Gabrijele. Vesele smo bile, da
smo zlatoporoencema smele estitati in
se s pesmijo zahvaliti Bogu za dar zakon-
ske zvestobe.
S p. Matom OCD smo se ponovno
sreale ob prazniku sv. Renjega telesa
in krvi. Navsezgodaj zjutraj smo imele
v sveem vetriu slovesno procesijo po
samostanskem vrtu. Naemu petju se je
pridruilo petje ptic, da smo se poutile
kakor v Edenskem vrtu
P. Mato je potem ostal pri nas e ne-
kaj dni. Prisluhnile smo predavanjem na
temo: sv. Mati Terezija in evharistija.
V pripravi na jubilejno leto 2015 nam je
bilo to razmiljanje nadvse dobrodola
vzpodbuda k spoznavanju nae svete
Matere preko njenih avtentinih spi-
sov. V zadnjem predavanju se je p. Mato
osredotoil na eenje sv. evharistije pri
Bojem sluabniku p. Gerardu Stantiu.
Izpostavil je tri glavne dobrine, ki izhajajo
iz prijateljstva z Jezusom: dobrohotnost
do blinjega, pripravljenost za sluenje in
gorenost za zvelianje du. Na koncu nas
je opogumil z besedami: Kakor se je Je-
zus za nas daroval, tako se moramo tudi
mi darovati svojim blinjim.
Binkotni praznik smo obhajale sku-
paj z g. nadkofom Uranom in druino
Jesenko. Oka Jesenko je v tistih dneh
sreal Abrahama, pa so se kot nai zvesti
dobrotniki pri nas eleli zahvaliti Gospo-
du za vse prejete dobrote.
Naslednji dan, na praznik Marije,
Ma tere Cerkve, smo skupaj z g. Janezom
Komparetom, nekdanjim upnikom s.
Ga brijele, obhajale njegov 40-letni jubilej
manikega posveenja.
Isti dan sta se nai sestri v formaciji: s.
Favstina in s. Damjana skupaj z magistro
s. Ivano odpeljali na teaj v Marijo Bistri-
co. Ob njihovi vrnitvi smo znova zautile
blagodejnost druenja v iri sestrski skup-
nosti. Kar tri veere smo vse sestre prisluh-
nile njihovi pripovedi, tako v strokovnem
kakor v humornem smislu. Na ta nain
je bila obogatena vsa sestrska skupnost.
Iskrena hvala materi Ilijani, materi Petri in
vsem dragim sestram, ki so poskrbele za
sestrsko gostoljubje. Prav tako se zahvalju-
jemo tudi predavateljem, ki so z osebnimi
izkunjami in teoretinim znanjem prisp-
evali k novemu navduenju za karmelski
poklic v obestvu Reda in Cerkve. Vse to
je bila za obe sestri v formaciji lepa prip-
rava na nadaljnji korak na poti podaritve
47
IZ SESTARSKIH KARMELA
Jezusu in karmelski skupnosti: s. Favstina
bo v avgustu priela zadnje leto priprave na
slovesne vene zaobljube, s. Damjana pa je
na praznik Brezmadenega srca Marijinega
izvedela, da bo smela na god sv. Jerneja, 24.
avgusta, ravno ob 450-letnici ustanovitve
Terezijinega karmela sv. Joefa v vili, na-
rediti svoje prve svete zaobljube za tri leta.
Obe sestri priporoamo v molitev in se
vas vseh tudi same rade spominjamo pred
Gospodom. +
S hvalenostjo, vae sestre iz Sore,
Slovenija
NNSHAT (ALBANIJA)
Slavlje 950. obljetnice nastan-
ka biskupije i sv. Jurja, drugog
zatitnika biskupije; Biskupij-
ski susret mladih; Okupljanje
sveenika iz cijele Albanije;
Posjeti otaca karmeliana iz
Italije; Redovniko oblaenje i
poetak novicijata
U prolim javljanjima smo vas obavijesti-
le da se ove godine slavi 950. obljetnica
nastanka nae biskupije. Diljem cijele bi-
skupije slavlja su u punom jeku. Mi pra-
timo sva zbivanja na na karmelski nain
molitvom i duhovnom blizinom. No, na
nekima smo sudjelovale i mi budui da
su se dogaala kod nas, na mjestu gdje je
do 1947. godine bilo sjedite biskupije i
mjesnog biskupa Gjergja Volaja koji je te
godine zatvoren i nakon mnogih tortura
pogubljen.
Na blagdan sv. Jurja, drugog zatitnika
biskupije, cilj brojnih hodoasnika bila je
biva katedrala koja je smjetena na nama
susjednom breuljku i u kojoj poivaju
zemni ostaci trojice biskupa. Mi smo slav-
lje pratile molitvom uivajui u lijepom
prizoru - rijeci vjernika koji su se, predvo-
eni svojim Pastirima, uspinjali do kate-
drale. Nakon zavretka svete mise posjetili
su nas na biskup, sestre Majke Terezije s
grupom vjernika iz planinskih krajeva i
drugi.
Organizatori Biskupijskog susreta mla-
dih ove su godine izabrali na Karmel za
mjesto odravanja susreta. Susret se odr-
avao pod geslom: Radujete se uvijek u
Gospodinu (Fil 4,4) to je bila i poruka
Svetog Oca Benedikta XVI. uz 27. svjetski
dan mladih. Mladi, ujedinjeni u molitvi,
razmiljali su o primjerima petorice naih
muenika. Susretu je nazoio mons. Lu-
cjan Avgustini koji je predvodio sveanu
euharistiju u koncelebraciji sa svim upni-
cima koji su doveli mlade na ovaj susret.
Mladi su zakljuili da s ponosom gledaju
na svijetle primjere muenika, njihovo
svjedoenje za Isus,a te su obeali da e sli-
jediti njihove tragove kako bi bili to blie
Isusu i Njegovu kraljevstvu u svakodnev-
nom ivotu.
Za nas, keri sv. Terezije Avilske, ije
zvanje je na osobit nain povezano sa slu-
enjem i ivotom sveenika, najdirljiviji
i najupeatljiviji susret bio je sveeniki
dan. Sveenici iz cijele Albanije, na vigiliju
48
Karmelski vjesnik 2/2012.
IZ SESTARSKIH KARMELA
Karmelski vjesnik 2/2012.
blagdana Srca Isusova, ispunili su nau
crkvu. Sv. misu predvodio je skadarski
nadbiskup mons. Angelo Massafra s jo
trojicom biskupa i franjevakim provinci-
jalom. Mons. Lucjan Avgustini je odrao
predavanje u kojem je prikazao lik pravog
apostola, sveenika Isusovog. Taj susret
nam je bio poticaj da jo are zahvalimo
Gospodinu za taj neprocjenjivi dar svee-
nitva, za svakog sveenika i sve milosti
koje po njima dobivamo.
Od naeg posljednjeg javljanja, imale
smo dar susreta s p. Angelom Campanna,
naim ocem karmelianinom iz Pise. On
nas je obogatio dubokim i jednostavnim
predavanjima o knjizi Osnuci i upoznao
nas sa situacijom u njegovoj provinciji kao
i sa ivotom i radom njegove zajednice.
O. Adolfo Scandurra, karmelianin iz
Trevisa, predvodio nam je sedmodnevne
duhovne vjebe na temu Deset zapovi-
jedi. Moe se pomisliti da je to pomalo
udna i zastarjela tema. No, mi smo ostale
iznenaene i zaista potaknute na obrae-
nje. elja nam je da na tom putu svakod-
nevnog obraanja zaista ustrajemo i na-
predujemo svakim danom sve vie.
Velika radost za nau zajednicu bilo je
redovniko oblaenje i ulazak u novici-
jat nae postulantice Martine Gjoka. Nju
je, nakon uspjeno zavrene postulature,
Marija zaogrnula karmelskim platem na
blagdan Majke Dobrog Savjeta, zatitnice
Albanije. Martina je upoznala i zavoljela
svete naeg Reda te je uzela novo ime: s.
Terezina od Boanskog Milosra i Kralji-
ce Karmela. Njezin hod stazama Karmela
preporuujemo u vae molitve.
U duhu smo sa svima vama priprema-
jui se za svetkovinu nae drage Gospe
Karmelske te molimo svima njezin zago-
vor i pomo na putu sjedinjenja s Njezi-
nim Sinom! Neka njezina majinska bli-
zina bude svima nama UZROK VELIKE
RADOSTI! +
Srdano vas pozdravljaju vae sestre iz
Albanije
49
REMETE
Izvjee iz kandidature i novici-
jata; molitveni susreti; itanje i
razmatranje Knjige milosra
Bojih; sestre i braa iz remet-
ske, krke i somborske zajed-
nice sudjelovali na duhovnim
vjebama u Krku
Drage sestre i brao u Bojem vrtu
Karmelu,
pri kraju prvog polugodita 2012. godi-
ne, brojevno stanje remetske zajednice
Svjetovnog reda neznatno se izmijenilo
u odnosu na broj dua poetkom godine.
Trenutno imamo 12 novaka i 3 kandidata.
Sestra Jasna Ivasi, magistra novaka,
zaduena je za formaciju. Ona upozna-
je nae kandidate i novake s putem koji
je potrebno prijei do polaganja prvih, a
zatim doivotnih obeanja i zavjeta. Na-
kon kandidature, u trajanju od 6 mjese-
ci, slijedi primanje u novicijat koji traje 2
godine. Novaci krajem razdoblja u kojem
promiljaju o pozivu te detaljnije upozna-
ju karmelsku duhovnost i karmelske svece
bivaju upitani hoe li pristupiti polaganju
prvih obeanja na 3 godine. lanovi s po-
loenim privremenim obeanjima imaju
potpuno iste dunosti i prava kao i oni koji
su poloili doivotna.
Na susretu s novacima u travnju, s. Ja-
sna je odrala predavanje o Ustanovama
i formaciji OCDS-a. U obradi ivotopisa
karmelskih svetaca i drugih, svjetovnim
karmelianima bliskih tema, sudjeluju i
nai lanovi koji su zavrili Sustavni studij
duhovnosti. Tako je u svibnju temu Mari-
ja u Karmelu i ivotima karmelskih svetaca
sestrama i brai u formaciji pribliio br.
Vlatko Gmaz.
U proteklom tromjeseju o. Draen
Marija odrao je s nama jo tri molitvena
susreta, potiui nas da usvojimo terezi-
jansku molitvu te tako da ona postaje naa
molitva. Redovito, prvi dio molitve je za-
jedniko itanje Terezijinih tekstova, to
produbljuje i uvruje nae prijateljeva-
nje sa svetom Majkom. Terezija nas ui da
naa molitva treba raati djelima, jer dje-
la trai Gospodin. Ukoliko ne dolazi do
promjene srca i ivota, tada molitva nije
prava. Stoga je i molitvena nakana zajed-
nice u devetnici Duhu Svetom bila: da nas
Boji Duh potakne i ohrabri u aktivnosti-
ma koje Bog eli da vrimo.
50
Karmelski vjesnik 2/2012.
SVJETOVNI RED OCDS
Karmelski vjesnik 2/2012.
U travnju smo itali i razmatrali sadraj
22. 29. poglavlja Knjige milosra Bojih
(Moj ivot). Izlaganje o ovom djelu knjige
imao je o. Draen. Nakon duge digresije u
Terezijinom autobiografskom pisanju, na-
stavlja se govor o njezinom ivotu. Snano
poglavlje o Kristovom ovjetvu ( 22)
prijelaz je iz svetiinog malog traktata o
molitvi u dio kojeg ona naziva drugom,
novom knjigom. Poput sv. Pavla, Terezija
pie: To je druga, nova knjiga, odavde da-
lje; hou rei drugi, novi ivot. Onaj dovde
bijae moj, a onaj kojim sam ivjela otkad
sam poela iznositi ove stvari o molitvi jest
Bog koji je u meni. ( 23, 1) Terezija nam
govori o velikim udesima koja Gospodin
ostvaruje u njezinom ivotu: oslobaajui
ju od nje same; od straha da e biti preva-
rena; od kunje da stvari svoje due zako-
pa duboko u sebi i ne priopi ih nikome,
pa ni svome ispovjedniku; od muke i boli
koju joj nanosi nerazumijevanje od stra-
ne uenih i duhovnih osoba. Bog ju, da-
rivajui je mnogim mistinim milostima,
oslobaa sumnji da je On taj koji djeluje u
njoj. Terezija uvia, i nas pouava da, uko-
liko osoba iskreno nastoji udovoljiti Isusu,
ako je ponizna, ako ostaje uz nauk Crkve,
ne udaljavajui se od njega ni pod koju ci-
jenu, ak da je djelovanje i od samog a-
vla, ne e joj moi nauditi.
O. Zlatko Pletikosi bio je s nama na
susretu u svibnju i razlomio nam sadraj
30. poglavlja ivota sv. Terezije Avilske. U
razgovoru s o. Zlatkom i na temelju proi-
tanog teksta, zakljuujemo:
Kad traimo pomo od ispovjednika i
duhovnika, najbolje je, da bi nam razgovor
koristio, svoj ivot, nain molitve, proble-
me, pogreke iznijeti kratko, s najveom
moguom jasnoom, ne opravdavajui
se i ne nastojei se prikazivati u ljepem
svjetlu.
Ne trebamo se muiti i biti zaokupljeni
sobom. Nije dobro biti zaokupljen ni svo-
jim loim niti svojim dobrim stranama.
Dui najvie koristi biti zaokupljena Bo-
gom, hvaliti Ga, traiti od Njega pomo i
vodstvo.
Jedna od najveih ovozemaljskih patnji
je protivljenje dobrih, koje je sv. Terezija i
te kako iskusila. Ponekad nas ak niti do-
bri ne razumiju. To je muno iskustvo. Ali,
ni time ne trebamo biti zaokupljeni, ve se
s pouzdanjem predati molitvi, a u sumnja-
ma pitati ispovjednika.
Pogled na Boje milosre ponekad iza-
ziva veliku patnju, jer dua smatra da ga
nije dostojna. To je jedna od najte-
ih, najpodmuklijih i najprikrive-
nijih izmiljotina neastivoga to
ih je Terezija kod njega prozrela.
Ne dopustimo si podlei joj!
Od 1. do 3. lipnja odrane su u
Duhovnom centru Gospe Karmel-
ske u Krku duhovne vjebe u ut-
nji. Zajedno sa studentima SSD-a,
u duhovnim vjebama sudjelovali
su i lanovi Svjetovnog reda iz re-
metske, krke i somborske zajedni-
ce. Predava i duhovni pratitelj bio
je o. Zdenko Krii.
Dobri Bog neka nam pomogne
svijetom iriti Njegov miris i ljepo-
tu Karmela. Brao i sestre, prepo-
ruamo se u vae molitve. Molimo
za vas, iskrena i radosna srca. +
Srdaan pozdrav u Gospodinu,
s. Snjeana Forek, OCDS
51
SVJETOVNI RED OCDS
MARINO RESTREPO
- SNANO
SVJEDOENJE O
PROMJENI IVOTA
Moe li se promjena ivota dogoditi sva-
kome, pa i ovjeku dananjice koji nije
sklon vjerovanju u uda? O tome je na
susretu kojeg je organizirala zajednica
karmelskog svjetovnog reda iz Remeta,
u nedjelju 17. lipnja u karmelskoj crkvi u
Remetama, snano svjedoio kolumbijac
Marino Restrepo.
Nekadanja holivudska zvijezda, nakon
dramatine otmice i zatoenitva doivio
je mistina iskustva koja su preokrenula
njegov ivot, kako su u pozivu istaknuli
organizatori. Mirno i dostojanstveno po-
svjedoio je snagu Bojeg zahvata u ivot
ovjeka. Nimalo glamurozno i holivud-
ski, kako su mogli oekivati oni koji su ga
prvi puta sluali, pred ljudima je stajao kao
ovjek koji svjedoi svojim unutarnjim
mirom i radou kada govori o ljepoti vje-
re u Boga.
Svjedoanstvo ovjeka koji nije bio
imun na izazove slave koju dananji svijet
nudi i koja nam je svima, a posebno mla-
dima, puno puta tako privlana, posebno
se dojmilo sviju koji su ga pozorno sluali.
Dojmljiva je bila jednostavnost i uvjer-
ljivost ovjeka koji
se odluio slijediti
Boga i posvetiti ivot
svjedoenju o Bojoj
veliini i milosru
koje mijenja srca lju-
di, to je najvee od
svih uda.
Lijep opis pobo-
nosti malom Isusu,
kojega na poseban
na in tuju karme-
liani, urezao se u
pamenje i srca pri-
sutnih. Marija ima
posebno mjesto u
srcu Marina Restre-
pa te je prisutne potaknuo na jau vjeru u
Mariju kao nau Majku, sestru i zagovor-
nicu, kako je tuju i karmeliani. Preko
promjene ivota pojedinca, Bog zahvaa
i u srca ljudi koji su tom pojedincu bliski,
obitelji, prijatelja, suradnika, ali i onih koji
sluaju svjedoenje. Uloga Marinove majke
vjernice u njegovu je ivotu ostavila najvei
trag.
Reenica kojom je opisao majinu veli-
ku vjeru, koja se ne da zaslijepiti novcem
i slavom, potaknula je prisutne majke da
ustraju u poticanju svoje djece na pravi
put i na iskrenu vjeru. Kolumbijevo svje-
doenje konsekutivno je prevodila Marija
Znidari.
Nakon svjedoenja Marina Restrepa
i pjevanja kantautorske pjesme o ane-
lima na materinjem jeziku, uslijedila je
euharistijska molitva klanjanja. U crkvi
je bila dojmljiva snana molitva prisutnih
svemoguem Bogu kao zahvalnica za sve
to kao vjernici dobivamo preko sredstava
svete majke Crkve za dostojanstven ivot
i spasenje.
Druenje u dvorani karmelskog samo-
stana sa lanovima karmelskoga svjetov-
nog reda nastavilo se uz izmjenu iskustava
kranskog hoda u radosti pripadanja istoj
majci Crkvi kroz razliite darove.
Zvuni i video zapis svjedoenja moe
se pronai na: www.karmel.hr i na Youtu-
be kanalu: KarmelMladi. +
s. Jasna Ivasi
52
Karmelski vjesnik 2/2012. Karmelski vjesnik 2/2012.
PREPORODNI HOD
OVJEKA PREMA
SV. IVANU OD KRIA
Susret zavrenih studenata Sustavnog
studija duhovnosti, odran u subotu, 14.
travnja 2012., zapoeo je molitvom, koju
je pripremila i vodila Biserka Jeleni, pro-
fesorica hrvatskog jezika i apsolventica
SSD-a. Predavanje pod naslovom Pre-
porodni hod ovjeka prema sv. Ivanu od
Kria odrao je karmelianin dr. sc. Petar
Janji, voditelj Duhovnog centra Gospe
Karmelske u Krku.
O. Petar je izlaganje zapoeo pojanja-
vajui Ivanovu terminologiju: nada i todo
(nita i sve), navodei da je, na poetku
itanja Ivanovih djela, vano dobro ra-
zumjeti ovaj sanjuanistiki binom. Nada
(nita) oznaava iluzornu a todo (sve)
istinsku posvemanjost. Nada i todo suko-
bljavaju se u ovjekovoj nutrini.
Ivanova definicija ovjeka je u termi-
nima ljubavi. ovjek je, iznad svega, lju-
bav, dakle tenja, onaj koji je u nagnuu,
stremljenju. U svojoj tenji, tj. po svojoj
ljubavi, noen je izgraivanju Da bi bio
u pravoj posvemanjosti, ovjek nema al-
ternative, ve samo jedan izbor: put teolo-
galnih kreposti.
Bog nam je u Sinu ve rekao i objavio
sve, stoga ne trebamo traiti nita drugo.
U Njemu nalazimo i vie od onoga to tra-
imo (usp. II U 22, 5).
Predava odgovara na pitanja koja se
nameu tijekom itanja Ivanovih djela:
to znai umrijeti i uskrsnuti prema nauci
Ivana od Kria? (Ovdje je rije o uskrsnu-
u u ovozemaljskom, duhovnom ivotu.)
to je sudjelovanje u kriu Isusa Krista?
Kranin sudjeluje u Kristovu ivotu, tj.
u uskrsnuu, ivei teologalni ivot, ivot
vjere, ufanja i ljubavi. Nema sudjelovanja
u uskrsnuu, ukoliko se ne sudjeluje u
smrti Kristovoj. Kri je prvenstveno napor
koji je potrebno uloiti ivei evaneoski
ivot. Tek drugotno, kri je znak, opi
simbol patnje.
Kri kojeg svednevice trebam nositi jest
ponajprije zahtjevnost Boje rijei, koja me
tjera iz moga komoditeta. Nadalje to znai
podnositi nevolje i nedae zbog vjernosti
Kristu. To je cijena moje vjernosti Bogu.
Prihvaati napore, izrugivanja, omalovaa-
vanja zbog vjernosti Bogu znai prihvatiti
svoj kri. Ne dati se uplaiti, smesti, zausta-
viti u svojoj vjernosti Bogu. Ljubav prema
Bogu i ovjeku i kri uvijek idu zajedno.
Gdje god je prava ljubav na djelu, tamo je
i rtva, prihvaanje kria, jer nema ljubavi
bez kria kao to nema ni rue bez trnja.
Svakodnevno prihvaajui svoj kri, mi se
sve vie suobliavamo Kristu, istinskom
i pravom ivotu. Tako se gubi svoj ivot a
nalazi onaj pravi, vjeni ivot u Kristu koji
poinje ve ovdje na zemlji.
Duhovni hod ovjeka je proces postu-
pnog sjedinjenja s Bogom u Isusu Kristu;
putem vjere, ufanja i ljubavi; po odrica-
53
SUSTAVNI STUDIJ DUHOVNOSTI
nju i ienju koje je predstavljeno u slici
noi; sve do potpune preobrazbe u ljubavi.
Glavni protagonist je Bog, koji s ovjekom
postupa poput majke koja ljubi i poput iz-
vrsnog pedagoga, prilagoavajui se oso-
bi, kako bi izbjegao infantilizam i defor-
miranost. Bog usavrava ovjeka na njemu
svojstven nain, poinjui od onoga to je
najnie i najizvanjskije pa sve do najunu-
tarnjijeg i najvieg. Raanje novog ovjeka
u obliju starog, preobrazba srca i ivota,
podrazumijeva potpunu distanciranost od
svega to nije Bog i to ne vodi k Njemu.
Ivan od Kria istie dvije karakteristike
vjere: sigurnost i tamu. Naa vjera raste u
mjeri u kojoj prihvaamo njezinu tamu, tj.
transcendenciju i uzvienost iznad svake
naravne sposobnosti. udnja za Bogom
pretvara nas u odlune traitelje. Uvjet da
bismo uli Boga je istoa srca, tj. sloboda
od afektivnog naboja koji nas ini naveza-
nima na stvari i osobe. Uinkovito je stoga
birati ono to je tee, ii putem odricanja.
Odricanje je gotovo nemogue, ukoliko
nije osmiljeno ljubavlju. Ili, ako je i mogu-
e, uzrokuje psihiku neuravnoteenost.
Preobrazba ovjeka do potpunog sje-
dinjenja s Bogom dogaa se kroz krize i
noi: kroz no osjeta i no duha. U noi
osjeta reu se grane naih mana, a u noi
duha unitavaju im se korijeni. to vie
napreduje prema Bogu, koji je sama svje-
tlost, dua vie uvia tamu svoga bia. Mi-
stina no je djelo Boje, no muka i uzne-
mirenost koje iz nje proizlaze, nemaju svoj
izvor u Bogu. Uzrok muke je tromost i
nesavrenost same due.
O tamnoj noi u teologalnom smislu
moe se govoriti ukoliko osoba odgova-
ra vjerno u tekim vanjskim situacijama
i unato tekom unutarnjem stanju due.
Mogue je da osoba bude uvedena u ta-
mnu no, ali, ukoliko ne odgovara vjer-
nou, ne e se poluiti uinak koji Bog
eli. Zato sv. Ivan od Kria kae da je malo
osoba koje dou do sjedinjenja s Bogom, a
krivnju pripisuje osobi. Potrebno je ustra-
jati i ne initi ekstravagantnosti kako bi se
izalo iz noi jer, dok Gospodin ne zavr-
i ienje, nema nikakvog lijeka koji bi
mogao ublaiti njezinu bolnost. U ovim
trenucima mnogo puta dolazi i do krize
zvanja.
Postojanou, strpljivou, vjernim tr-
pljenjem, ustrajnou u pozivu i dunosti-
ma s velikim pouzdanjem u Boga koji ni-
kada ne zaputa one koji ga trae, mogue
je stii do cilja vrijednog svih ovih napora
do sjedinjenja s Bogom. Tamno svjetlo
vjere i snaga ljubavi Boji su darovi i po-
mo na putu k Njemu. +
ISUSOVI UVJETI
ZA UENITVO
Od 1. do 3. lipnja 2012. u predivnom, sun-
cem okupanom, umom morskih valova
zaogrnutom, raskonim zelenilom i are-
nilom cvijea odjevenom krkom Karme-
lu odrane su duhovne vjebe u utnji, za
studente Sustavnog studija duhovnosti i
druge prijatelje Karmela. Voditelj duhov-
nih vjebi bio je karmelianin o. Zdenko
Krii, prior samostana u Krku.
Jutarnju i veernju molitvu asoslova,
kao i sv. misu imali smo redovito u ka-
pelici Duhovnog Centra Gospe Karmel-
ske. Kii koja nas je ispratila s kontinenta
(neki su u Krk pristigli s mokrim stvarima
u runoj prtljazi) nije bilo ni traga. Stoga
smo sva predavanja imali na prostranoj
samostanskoj terasi, gdje su se o. Zdenku
54
Karmelski vjesnik 2/2012.
SUSTAVNI STUDIJ DUHOVNOSTI
Karmelski vjesnik 2/2012.
u nagovore, radosnim i glasnim avrlja-
njem, ubacivale brojne ptiice iz oblinjih
kronji. Sudionici su imali mogunost du-
hovnog razgovora i ispovijedi, te dovoljno
vremena za osobnu molitvu.
Temu duhovnih vjebi: Isusovi uvjeti
za uenitvo predava je izloio u etiri
dijela. U prvom dijelu Isusovi uvjeti za
biti uenik, o. Zdenko navodi tri uvjeta
da bi se bilo kranin, koje Isus postavlja
svima: odrei se sebe, uzeti svoj kri i ii za
Isusom. Boji poziv nemaju samo sveeni-
ci i redovnici. Bog poziva sve. Prvi Boji
poziv je poziv na ivot. ovjek, zajedno s
Bogom, nastavlja Njegovo stvaralako dje-
lo, ostvarivanjem svoga ivota. Bog je o-
vjeka stvorio na svoju sliku i poziva ga da
Mu, u suradnji s Njim, postaje sve sliniji.
Pozvani smo na svetost. To znai da smo
pozvani ivjeti ljubav, pratanje, milosre,
dobrotu. Jednom rijeju, zahtjev krtenja
je ivjeti kreposti.
Odrei se sebe naslov je drugog preda-
vanja u kojem je o. Zdenko analizirao prvi
Isusov uvjet za uenitvo. Ljubav prema
sebi nije isto to i sebinost. Tragedija je
ne izii iz najranije faze ljudskog rasta iz
narcizma i biti nesposoban voljeti svoje
blinje i sebe, ne vidjeti darove koje smo
od Boga primili i zanemariti ih. Voljeti
sebe znai prihvatiti se onakvima kakvi
jesmo. Odrei se sebe ni u kojem slua-
ju ne znai mrziti se, pobjei od sebe ili
prezirati se. To znai biti velikoduan, tj.
istinski brinuti za druge, potujui njiho-
vu slobodu i neovisnost. Sv. Ivan od Kria
pie: Ljubav je zdravlje due. Dua kada je
55
SUSTAVNI STUDIJ DUHOVNOSTI
bolesna, bolesna je zbog pomanjkanja lju-
bavi. Dragi Bog koji nas je prvi ljubio, uti-
snuo je u nas potrebu da budemo voljeni,
ali i potrebu da volimo. ovjek je stvoren
za darivanje. Ono nas otvara i za primanje
ljubavi. Najvanije darivanje je sebedarje
ivjeti za druge: znati rei lijepu rije,
pribliiti se osobi koja trpi, troiti se za sve
koji trebaju pomo i kojima se moe po-
moi. Odrei se sebe znai ivjeti ljubav,
svakodnevnim sluenjem.
U treem predavanju: Uzeti svoj kri
voditelj detaljnije prikazuje drugi Isusov
uvjet uenitva. Kri je presveta stvarnost
i ne moe se pripisati bilo emu, nego
samo onome to se ini iz ljubavi. Jedino
trpljenje koje se nosi s ljubavlju, moe no-
siti naziv kri. Isusov kri je ljubav i da-
rivanje. Odbacujui kri, ovjek odbacuje
i mogunost da se promijeni i tako ostaje
bez ljubavi. Isus je nosio kri i u kriu je
dokazao ljubav. Stoga kri trajno ostaje
dokaz ljubavi. Vano je ne birati krieve,
nego uzeti SVOJ kri. To znai: prihvaa-
ti s ljubavlju ono to ivot donosi i kroz
to se posveivati. Nositi SVOJ kri znai
i prihvaati samog sebe, svoje neuspjehe,
nesavrenosti, bolesti, kao i nesavrenosti
i krieve drugih. ovjek koji nosi kri s
ljubavlju, nosi ga i za
druge.
Posljednjim nago-
vorom: Slijediti Isu-
sa predava obja-
njava to konkretno
znai slijediti Uite-
lja. Slijediti Ga znai
ii za Njim, imati Ga
pred sobom kao uzor,
nasljedovati Ga. Hod
za Isusom nije lako
postignue. Stoga je
normalno biti umo-
ran od puta. Za razli-
ku od bolesnog umo-
ra, od umora koji je
posljedica nerada, ko-
motna ivota, dosade,
gluposti, biti umoran
od zauzeta rada je
blagoslov. Duhovno
paralizirane osobe uvijek vide problem u
drugome. Osoba se ne e osloboditi bole-
snog umora i ozdraviti, ukoliko se hrabro
ne suoi sa svojom istinom. Mi smo ono
to smo pred Bogom. Nuno je otvoriti oi,
postati svjestan razloga bolesnog umora,
i dati se na put. Je li moj umor posljedica
rada ili izbjegavanja rada? Jesam li umo-
ran/umorna od prijeenog puta ili od puta
koji trebam prijei? ISUS JE NA KRUH
I NA PUT. Da bismo se u ivotu mogli
ostvariti, potrebno je i blagovati Kruh i biti
na Putu. Bog ne trai od nas podvige, ne
trai vrhunske rezultate, nego eli da ide-
mo naprijed, da se borimo, da inimo ono
to moemo.
Bog nam najglasnije progovara u utnji.
to Bog od mene trai? to mi nudi? to
mi sugerira? Kako se postaviti u odree-
noj situaciji? Nisu to pitanja koja odlaze u
vjetar. Dragi Bog ima odgovor na svako.
Pitanje je samo: ujemo li Ga? esto Ga
i ujemo, ali zanemarujemo Boji odgo-
vor, ignorirajui svoju savjest i svoje srce,
u kojima nam Bog daje odgovore. Samo
je potrebno zastati, osluhnuti, pruiti Mu
ruku i dopustiti da nas vodi. S Bogom
nema nerjeivog problema niti bezizlazne
situacije. +
56
Karmelski vjesnik 2/2012. Karmelski vjesnik 2/2012.
DVIJE LJUBAVI
U JEDNOM IMENU
Knjige Karmelskih izdanja
izlaze ubrzanim ritmom: 23.
travnja izila je vijest o objav-
ljivanju novoga naslova: Dvi-
je ljubavi u jednom imenu
Karmelska izdanja (KIZ), u svome nizu
Likovi duhovnosti, br. 5, objavila su
knjigu s. M. Assunte Windisch pod naslo-
vom Dvije ljubavi u jednom imenu. Karmel
BSI u Hrvatskoj 1917.-2017. Sestra Maria
Assunta Windisch, generalna tajnica Kar-
mela D.C.J., osvijetlila je lik s. Marije Tere-
zije od sv. Petra (Demetz), majke hrvat-
skog Karmela BSI, da bi potom javnosti
predstavila zapise i sjeanja same s. Marije
Terezije od sv. Petra na poetke djelovanja
Karmela BSI i na blaenu utemeljiteljicu
drube, s. Mariju Tereziju od sv. Josipa
(Tauscher), kojoj je bila pratiteljica.
No za hrvatski Karmel BSI vjerojatno je
najznaajniji dio knjige koji donosi njena
neposredna svjedoanstva o utemeljenju
Karmela BSI u Hrvatskoj, gdje su predo-
ena pisma, faksimili i fotografije relevan-
tne za tu temu. Na taj su nain autentino
prikazani i kontekst vremena i ljudski i
duhovni profili ovih dviju ena, redovni-
ca, ija je ljubav prema Bogu i ovjeku, sje-
dinjena, rezultirala nastankom djela koje
nosi ime: Karmel BSI u Hrvatskoj, koji e
2017. obiljeiti sto godina svoga postoja-
nja. Knjigu je s njemakog preveo Anton
ulji, a uredio o. Jure Zeevi, OCD.
Knjiga ima 204 stranice i moe se na-
ruiti po cijeni od 45 kuna na slijedeim
adresama i telefonima: kiz.distribucija@
karmel.hr; tel.: 01/65-37-140; tel./fax:
01/65-38-621, +385997221806, KAR-
MELSKA IZDANJA, SAMOSTAN KRA-
LJICE KARMELA, Brezovika cesta 90/A,
p.p. 7, Hr-10257 BREZOVICA. Na istim
telefonima i adresama mogu se naruiti i
ostale knjige KIZ-a. Svi samostani karme-
liana i karmelianki, kao sastavnice Kar-
melskih izdanja, knjige KIZ-a naruuju uz
40 % popusta. +
57
TO ME INI
VRIJEDNIM
U organizaciji o. Viktora
Grbee, lana HKP sv. o.
Josipa i vojnog duobri-
nika, vojna kapelanija
Sv. Petra i Pavla je 19.
travnja 2012. u 91. zra-
koplovnoj bazi, u sklopu
mjesenih predavanja,
ugostila kazalinu glu-
micu iz SAD-a i lanicu
zajednice kranskoga mirovnog kruga
Kathleen Ann Thompson. Predavanjem na
temu to me to ini vrijednim, Kathleen
je, uz pomo prevoditeljice Marije Znidar-
i, prenijela poruku da ovjek moe biti
sretan jedino ukoliko pokuava otkriti ko-
liko Bog vrednuje svakoga ovjeka u njego-
voj veliini, ali i u slabostima. +
AVE MARIA
NA USNAMA
HRVATSKIH VOJNIKA
Jubilarno, 20. po redu, hodoae hrvatskih
vojnika i policajaca u Lurd odrano je od
11. do 13. svibnja u okviru 54. meunarod-
nog vojnikog hodoaa koje je okupilo
hodoasnike iz 34 zemlje sa svih kontine-
nata pod geslom Zdravo Marijo, Kraljice
mira. Pod vodstvom vojnog ordinarija
Jurja Jezerinca, te pod zapovjednitvom ko-
modora Tihomira Ercega i njegova zamje-
nika brigadnog generala Ivana Juria hodo-
astilo je gotovo tisuu vojnika i policajaca
uz koje su bili predstavnici hrvatskih brani-
telja i dravne Slube za zatitu i spaavanje,
Pravosudne policije, vatrogastva, Zrinske
garde, Gradske strae Bakar te Turopoljski
bandijeri, kao i Klapa HRM Sveti Juraj i
Simfonijski puhaki orkestar OS RH.
Na hodoau su u odgovornim uloga-
ma sudjelovali o. Jakov Mami, generalni
vikar vojnog ordinarijata u RH i o. Viktor
Grbea, vojni kapelan u HRZ-u i PZO-i.
Opirni izvjetaj o hodoau nala zi se
u Glasu Koncila, br. 21 (1979) i na mrei:
http: / / www. gl as-konci l a. hr/ i ndex.
p h p ? o p t i o n = c o m_ p h p &I t e mi d
=41&news_ID=20559. Odatle prenosimo
i ovo kratko izvjee, zavravajui ga s ne-
koliko reenica iz homili-
je o. Jakova Mamia, na
svetoj Misi 11. svibnja.
On je, izmeu ostalog,
rekao: Doi do pravih
ljudi, ljudi povjerenja,
ljudi dostojnih povjere-
nja Crkve i drutva, valja
potovati veliki kriterij
to su ga apostoli primi-
jenili u Djelima apostol-
skim posavjetovasmo se
Duhom Svetim, ne zane-
mariti svjetlo koje dolazi
iz vjere, svjetlo koje daje
duh Isusa Krista, svjetlo
je to koje uvodi novost
ivota, novost slobode
koja nas ini pogodnima
iznutra i nikakav strah
nikakva pomutnja takvo
iskustvo duha ne moe
poremetiti. +
58
Karmelski vjesnik 2/2012. Karmelski vjesnik 2/2012.
TIJELOVO ZAHVAT
LJUBAVI UTISNUT
U TIJELO CRKVE
Propovijed o. Mate Miloa na
Tijelovo u Karmelu u Sori
Danas slavimo povijest koja je Bojim za-
hvatom postala sadanjost. Velianstvena
djela Boja urezana su u nae tijelo i na
ivot. Euharistija je spomen-in, iv, otvo-
ren, preobraavajui. On potie uvijek na
novo. To je susret s misterijem. Stvarnost
koju izraava rije mysterium, jest stvar-
nost koja nas upuuje da zatvorimo svoje
oi i osjeaje, ne kako bismo se prepustili
iluziji ve kako bismo uli u zajednitvo
Boga i ovjeka.
Dananja navijetena rije progovara o
Bojoj naklonosti prema ovjeku, o njego-
vu prigibanju k nama da bismo ga susreli,
o njegovu ponienju koje vjera prepoznaje
i od njega ivi. To je otajstvo vjere, mistika,
ne mistificiranje. Zagonetke se rjeavaju a
otajstvo nikada. U otajstvu se moe bora-
viti, kretati uvstvima, duom i tijelom, ra-
zumom i vjerom. Otajstva se ne otkrivaju,
ona se objavljuju. To preesto zaboravlja-
mo u naem redovnikom i sveenikom
ivotu. Osjeamo prazninu, nepokretnost
i tupost, jer nam nedostaju mistici i pro-
roci. ivimo eljni radosnih iznenaenja.
Isus nas poziva: Uzmite i jedite! Taj poziv
danas slavimo kao prepoznavanje da Bog
nije nikada tako eznuo za neim, kao za
tim da bude s ovjekom (Meister Eckart).
To je prepoznavanje da je Bog tu i onda
kad mi nismo tu.
Danas, kada se s pravom govori o ti-
jelu kao mediju duhovnoga iskustva, kad
se pazi na to kako ovjek sjedi, die, slua,
uti, kranski govor proslavlja tijelo, Kri-
stovo tijelo, tijelo kranstva, mistino ti-
jelo, tijelo ovjeanstva. Zajednitvo Boga
i ovjeka u kojemu nam je bliska tvrdnja
da je tijelo stoer spasenja, tijelo kojim su-
sreemo druge i spoznajemo sebe. Tijelo
kojim se prinosimo i darujemo drugima,
tijelo koje je sredstvo oitovanja ljubavi,
tijelo na kojemu se vide udarci, tjeskobe i
ljudska mrnja.
Euharistija nije nagrada za neto, jer
nitko ne zasluuje euharistiju koja je dar.
Bilo bi loe da euharistiju primamo zato
jer mislimo da smo savreni, jer se smatra-
mo dobrima. Pruiti ruku ili usta prema
euharistiji znai priznati svoje ogranie-
nosti i potrebe, nedostatke i nedosljedno-
sti. Ne osjeamo se savrenima, nego ob-
darenima, pomirenima, voljenima, bez
obzira na svu bijedu u sebi.
tovatelj euharistije ne smije se ograni-
iti na uljeve na koljenima, ve treba imati
ranjivo srce, omekano i osjetljivo na rav-
nodunost i sebinost. Tko je euharistijski
poboan nema pred Bogom dah samo za
uzdisaje, alopojke i zazive, nego i rije za-
uzetosti za sve kojima je ovjek nanio zlo.
Miris euharistije nije samo miris tamjana,
nego i miris ljudskosti, miris ovjeka koji je
poput kruha. Jao nama ako euharistija koju
slavimo izgubi dobar okus kruha, jer time
59
DODATCI
gubi okus Krista koji se prinio za nas da
svijet ne obljutavi i da ima od ega ivjeti.
Isus nas poziva: Uzmite i jedite da bi svijet
imao od ega ivjeti. []
Krist je hrana naoj svetosti, a mi smo
istinska svetohranita. Sav dananji ures,
cvijee, svjetla, boje i glazba kao izriaji
slavlja pokazuju to se dogaa u svijetu
kada se kranska zajednica hrani kruhom
ivota, zbilja postaje preobraenom. Obi-
no postaje neobinom snagom ljubavi
koja iznutra proima ljude i stvari i daje
im znaenje. Tijelo postaje osloboenjem
ivota od beznaajnosti i neznakovitosti,
oslobaa iz zatvora uobiajenoga. Euha-
ristija za nas nije tek biti s Kristom u
prisnome i nutarnjem odnosu, nego znai
uputanje u pustolovinu koja postaje po-
slanjem - biti ovjek.
Hraniti se Kristovim tijelom i krvlju
znai ui u opasnost da postanemo pre-
obraeni, da budemo drukiji. Primajui
taj kruh, proet Bojim Duhom, prihvaa-
mo odgovornost da se predajemo drugi-
ma, naoj zajednici. Nismo li toliko puta
svjedoci otrih kritika da svakog dana
slavimo svetu misu i primamo priest,
a ivimo u suprotnosti sa znaenjem tih
gesta. Uistinu, priest nema smisla ako se
ne predaje ono to se prima, ako se ne ivi
euharistijski. Uzalud nam je vjerovati da je
Krist stvarno prisutan u prilikama kruha i
vina, ako mi tu prisutnost ne oitujemo u
naim ivotnim prilikama.
Ovdje smo jer prihvaamo da nas Bog
pretvori u ive pokaznice, da bismo bili,
kako molimo u euharistiji, jedno tijelo i je-
dan duh. Isuse, nema te zahvalnosti kojom
ti moemo dovoljno zahvaliti na tvojoj u-
desnoj i beskrajnoj ljubavi. Ti to i ne trai
od nas. Ti trai samo nae iskreno i otvo-
reno srce. Privij nas na svoje Srce i nahrani
nas kruhom ivota. Daruj nam svoga kruha
kako bismo i sami postali kruhom koji se
lomi i dariva, kruhom svima koji su gladni
svjetla, istine i ivota. Amen. +
60
Karmelski vjesnik 2/2012.
1. 6. kolovoza.
Duhovne vjebe postulanata HKP-e
sv. o. Josipa pred ulazak u novicijat.
Graz. Voditelj: o. ani Kordi, OCD.
5. 16. kolovoza.
Protenje o Velikoj Gospi u Remetama.
5. kolovoza u 18 sati.
Zaziv Duha Svetoga
6.-14. kolovoza.
Devetnica:
6.30 krunica i litanije;
7.00 euharistija;
7.30 molitva asoslova;
17.00 veernje pohvale;
17.30 krunica i litanije;
18.00 euharistija i propovijed, moli-
tva na nakane hodoasnika, molitva
klanjanja.
15. kolovoza.
Uznesenje Blaene Djevice Marije
Velika Gospa, svetkovina:
5.30 krunica;
6.00 euharistija;
7.00 jutarnje pohvale;
7.30 euharistija i propovijed;
8.00 krunica;
9.00 euharistija i propovijed;
10.00 krunica i litanije;
61
NAJAVE
10.30 euharistija i propovijed;
15.30 veernje pohvale;
16.00 euharistija.
17.00 sveani ulazak hodoasnika u
svetite;
17.30 krunica i litanije;
18.00 sveana euharistija i
propovijed uzoritog
gospodina Josipa kard.
Bozania, metropolita i
nadbiskupa zagrebakoga.
16. kolovoza u 18 sati.
Zahvalnica.
7. kolovoza.
Sv. Albert de Trapani, prezbiter
prije Obnove, spomendan.
9. kolovoza.
Sv. Terezija Benedikta od Kria
(Edith Stein), djevica i muenica,
suzatitnica Europe, OCD, blagdan.
20. kolovoza.
Sv. Stjepan kralj. Sombor.
Zatitnik crkve i samostana.
24. kolovoza.
450. obljetnica osnutka
samostana sv. Josipa u Avili.
Prvi zavjeti s. Damjane u Sori.
26. kolovoza.
Probodenje srca nae Sv. Majke
Terezije, za sestre spomendan.
26. kolovoza, 20.00h -
31. kolovoza, 14.00h
I. turnus duhovnih vjebi HKP-e
sv. o. Josipa. Buko jezero.
Voditelj: o. Dario Toki, OCD.
62
Karmelski vjesnik 2/2012.
NAJAVE
27. kolovoza - 2. rujna.
Meunarodni terezijanski kongres o
Knjizi osnutaka u Avili, uz mogunost
online praenja na panj., eng., franc.,
tal. i polj.: : http://www.teresadeavila.net.
28. -30. kolovoza.
Karmelijada, godinji susret Mladih
Karmela Boanskoga Srca Isusova
i drugih simpatizera karmelske
duhovnosti. Zagreb-Marija Bistrica.
63
NAJAVE
1. rujna.
Sv. Terezija Margareta od
Presvetog Srca Isusova (Redi),
djevica, OCD, spomendan.
8. rujna.
Roenje Blaene Djevice Marije Mala
Gospa. Remete. Prvi redovniki zavjeti
novaka HKPe te redovniko oblaenje
i ulazak u novicijat postulanata HKPe.
12. rujna.
Bl. Marija od Isusa (Lpez Rivas),
djevica, OCD, spomendan.
17. rujna.
Sv. Albert Jeruzalemski, biskup i
zakonoa naega Reda, blagdan.
29. rujna
Sveti Mihael, Rafael i Gabrijel, arkaneli.
Split Kamen: zatitnici upe.
1. listopada
Sv. Terezija od Djeteta Isusa i Svetoga Lica
(Martin), djevica i crkvena nauiteljica,
zatitnica misija, OCD, blagdan.
64
Karmelski vjesnik 2/2012.
NAJAVE
30. rujna,
20.00h
5. listopada,
14.00h.
II. turnus duhovnih
vjebi HKP-e sv. o.
Josipa. Krk. Voditelj:
o. Dario Toki, OCD.
11. listopada.
Pedeseta obljetnica
poetka zasjedanja
Drugoga vatikanskog
koncila. Sveti Otac
Benedikt XVI.
otvara Godinu
vjere, koja e trajati do
24. Studenog 2013.
11.-14.
listopada.
sredinja slavlja
200. obljetnice upe
Uznesenja B. D.
Marije, Remete.
15. listopada
2011.
Sveta Terezija od
Isusa, djevica i crkvena
nauiteljica, naa Majka,
OCD, svetkovina. +