Karmelski Vjesnik 3-2009

KARMELSKI VJESNIK, 3 / 2008
RIJE OCA PROVINCIJALA Drage sestre i brao! Kako smo najavili, u ovom ljetnom broju donosimo objedinjeni opseniji prikaz tijeka Generalnog Kapitula. Osobito vam preporuujem itanje "Poruke 90. Generalnog Kapitula" i pismo novog Generalnog definitorija svim lanovima Reda. To su na neki nain programatski dokumenti za predstojee estogodite. Oni naznauju smjer kojim nova uprava eli voditi Red i u tim se dokumentima mogu iitati naglasci koje je novo vodstvo naega Reda prepoznalo kao relevantne za na aktualni trenutak. Svijet u kojem ivimo definitivno ima svoje nove zakonitosti koje nam je svima, u Crkvi i u Redu, (pre)poznavati i uvaavati. Cijena bjeanja od realnog stanja i zavaravanja o postojanju stvarnosti koje zapravo nema prevelika je. Stoga uprava Provincije nastoji prepoznavati obiljeja sadanjeg globalnog drutva, itati znakove vremena i iz te svijesti to primjerenije i uinkovitije djelovati na ostvarivanju Kraljevstva Bojega, odnosno na promicanju "Bojeg sustava vrednota" kojeg nam je oitovao Krist. Zadnja, esta redovita sjednica aktualnog Provincijalnog savjeta, na odreeni nain je povijesna, prvenstveno iz dva razloga. Prvo, zbog sredinjeg sadraja kojega je razmatrala. U vrijeme globalne ekonomske krize i uglavnom presahlih dotoka domae i inozemne pomoi, u vrijeme kada, ini nam se, pomalo posustaje i svijest kod ljudi o potrebi pomaganja u uzdravanju redovnikih i crkvenih ustanova, i na se Provincijalni savjet osjea obveznim kreativno promiljati eventualne nove oblike priliva novanih sredstva kako bi se omoguila neophodna infrastruktura za djelovanje Provincije. Po prvi puta je odlueno da se pokua osnovati tvrtku u suvlasnitvu Provincije, za koju se nadamo da bi mogla pomoi ne samo Provinciji nego i drugim ljudima u promicanju koritenja prirodnih izvora energije za sustave grijanja i hlaenja, koji bi bili i ekoloki prihvatljiviji i jeftiniji, a time i dostupniji siromanijem dijelu drutva. U razgovorima oko osnutka tvrtke ovaj socijalni aspekt bio je osnovni kriterij razluivanja. O naem stavu glede korisnosti i isplativosti ovog naina proizvodnje energije govori i injenica da u naredne dvije godine planiramo energetiku svih naih samostana preurediti u skladu s ovim izvorima. Ovaj projekt je tek na poetku pa emo vas vie informirati u slijedeim brojevima Karmelskog vjesnika. Nadamo se dobru i toplo preporuujemo taj na pokuaj Bojoj pomoi i Vaim molitvama.
GENERALNI KAPITUL 2009.
Drugi razlog zbog kojega bi se ova sjednica mogla nazvati povijesnom jest taj to je ona po prvi puta u Provinciji odrana na nain "net meetinga". Koliko mi je poznato ni u drugim provincijama nije bilo ovakvih sjednica. No, kako jedan od sudionika ree, zato bismo plaali petsto eura za dolazak na sjednicu, primjerice iz Sofije do Zagreba, ako nam suvremene komunikacijske tehnologije omoguuju da savjet odrimo i teme zajedniki razmatramo besplatno povezani, nalazei se fiziki u tri razliite zemlje (Italija, Hrvatska i Bugarska) i u pet razliitih gradova i mjesta (Rim, Zagreb, Sofija, Otarije, Krk). Nismo tu sjednicu odrali iz pomodnih razloga, nego iz razloga racionalizacije trokova: na nju nas je potaknula ne samo ekonomska kriza nego i elja da redovniki zavjet siromatva odgovorno ivimo u skladu s mogunostima koje nam prua suvremena tehnologija. Naravno, diskretni sadraji ostavljeni su za klasine susrete u naim samostanima. U zaglavlju ovog broja Vjesnika mogli ste zapaziti jednu izmjenu: ovaj informativni list nije vie samo glasilo karmeliana i karmelianki, nego i Svjetovnog reda OCD. "Medijsko ujedinjenje" sva tri Reda OCD HKP izraz je nae elje da zajednikim snagama djelujemo u svijetu u kojem smo pozvani unositi vrednote nae karmelske karizme. Ljetni mjeseci za veinu ljudi su vrijeme odmora i obnove snaga. Znam da si mnogi meu Vama nee moi ni to priutiti. Stoga Vam elim i molim od Gospodina da Vas On svojom snagom okrijepi i osvjei, kako bi potom s novim poletom nastavili vriti povjereno vam poslanje. Va br. Vinko Mami, Provincijal PORUKA 90. GENERALNOG KAPITULA BOSONOGIH KARMELIANA (Fatima, 17. travnja 8. svibnja 2009.) Draga brao, sestre redovnice, lanovi Svjetovnog reda, pridrueni lanovi nae obitelji i svi prijatelji Karmela, 1. Iz Portugala "zemlje svete Marije", kod svetita njoj posveenog u Fatimi, lanovi 90. Generalnog kapitula Bosonogih karmeliana, zahvaljujui srdanom prijemu u Domus Carmeli alju vam bratski pozdrav: "A Bog nade napunio vas svakom radou i mirom u vjeri da izobilujete u nadi snagom Duha Svetoga" (Rim 15,13). 2 2. Iskustvo ova tri tjedna omoguilo nam je da osjetimo bratstvo koje ujedinjuje sve nas u zvanju i poslanju Karmela. Mnogi od nas sudjeluju po prvi put na Generalnom kapitulu. Zajedno smo molili i lomili Kruh ivota. Paljivo smo pratili izvjea generala i generalnog ekonoma. Nakon to je izloio osnovne linije djelovanja generalnog definitorija i spomenuo to se novo dogodilo u estogoditu 20032009, Otac general je naglasio aktualno-
sti i vitalnost terezijanske karizme. Spomenuo je izazov koji se nalazi u poetnom i trajnom odgoju da bi na duhovni ivot bio to dublji, nae zajednitvo to vee, na misionarski duh to autentiniji. U svjetlu toga uzeli smo si vrijeme za vrednovanje trenutne situacije naih ustanova, Teresianuma u Rimu, Meunarodnog karmlskog centra u Avili i kolijevke Reda na gori Karmelu.
njihovog vlastitog poziva, na njihovo nezamjenjivo mjesto u naoj povijesti, na njihovo specifino sudjelovanje u apostolatu duhovnosti, na podrku njihove molitve i njihovih savjeta. Braa i sveenici, svi zajedno trebamo raditi na izgradnji naeg karmelianskog svjedoenja. Ukratko, raspravljali smo, promiljali smo, odluivali smo i glasovali smo. To se tie svih dokumenata, o kojima se raspravlja na svakom Kapitulu. I sada, to nam je initi? to elimo ivjeti? Pogled upravljen na petsto-godinjicu roenja Terezije od Isusa 4. Karmelu trebaju "vatra u srcu, rijei na usnama, prorotvo u pogledu" (Pavao VI, Generalna audijencija, 29. studenog 1972.) da bi mogao ostati vjeran svojem trostrukom pozivu mistinom, prorokom i misionarskom. U naem svijetu koji se mijenja, trebamo biti vrsti i odgovorni, trebamo raditi, i zbog toga, na razini osnutaka, trebamo "uvijek iznova zapoinjati" (usp. F 29,32) u stvaralakoj vjernosti Duha Svetoga. Nastavljajui djelotvornost nade, zapoetu 2003., "Hod sa svetom Terezijom od Isusa i svetim Ivanom od Kria. Zapoinjati od bitnoga", estogodite 2009.-2015. bit e u potpunosti orijentirano prema petstogodinjici roenja Terezije de Ahumada (28. oujka 1515.), roenja one koju mi smatramo naom Svetom Majkom. Projekt kapitula "Para Vos nac(Za Vas sam roena) jest putokaz za ivot u estogoditu. itati, razmatrati i dati se obnoviti djelima nae Majke
3. Izabrali smo obnovljenu ekipu oko oca Saveria Cannistr, novog Generala iz toskanske provincije. uli smo informacije i oekivanja Svjetovnog reda, koji osobiti napor polau na odgoj. Susret sa naim sestrama karmeliankama bilo je jedanaest predsjednica federacija iz svih krajeva svijeta omoguio nam je da osjetimo obiteljski duh koji nas ujedinjuje u toj mjeri da se ne moemo definirati jedni bez drugih. Ono to je naa Majka sveta Terezija poduila Ivana od Kria bio je upravo bratski stil ivota, kojeg je na dijalog sa sestrama vidljivi znak. I mi elimo ustrajati u tome. Jo jedan znak bratstva je sudjelovanje na kapitulu brae redovnika. Oni nas podsjeaju na ljepotu
svete Terezije 5. Svim lanovima Reda elimo estitati novo proljee naega ivota u nasljedovanju Isusa. Naa trajna formacija treba biti istinsko poduavanje, dozrijevanje i izrastanje u redovnikom ivotu, u zajednikom ivotu i u molitvi. I upravo zbog toga vas pozivamo, svakog i svaku ponaosob, na osobni susret sa Terezijom, na razgovor koji je ona zapoela sa svojim djelima, prema njezinim rijeima "zato u im govoriti ovim to napiem" (Uvod u Zamak due). Ovakav odnos izmeu osobe i osobe nije mogu, osim u dubini due koja je u molitvi, doivljaju prijateljstva s Isusom, ljudskim licem Boga i boanskim licem ovjeka. Preobraeni zbog iskustva Boga 6. elimo da djela nae svete Majke postanu na svakidanji kruh. Odzvanja njezina rije kojom eli da ponovno osjetimo Boga: "Moja namjera je kod dua pobuditi elju za tako uzvienim dobrom" (Moj ivot, 18,8). Da li na nain ivota ima doista kontemplativnog prostora za Boga? Dajemo li svjedoanstvo njegove velike dobrote, njegove velike dareljivosti i njegovog djela osloboenja (Usp. Moj ivot 4,10; 23,1)? Sa jednim jedinstvenim i radikalnim naporom, za nas same ali i za druge, trebamo ponovno zapoinjati govoriti na uvjerljivi nain drugima to je to Bog u naem ivotu. "Bog je ljubav". Njegova ljubav je ivotvorna, preobraavajua i oslobaajua. 7. Terezija nas poziva na "hod u istini pred Bogom i ljudima na sve mogue naine" (6 M 10,6). Uenici i
posluitelji Rijei Boje, mi inimo istinu, mi dolazimo na svjetlo, mi stiemo na slobodu. Upravo je ta neograniena sloboda ono ega smo mi pozvani postati vjesnici i svjedoci, darujui se potpuno Onome koji se daruje u potpunosti nama u svome Sinu, istinskom prijatelju. Vjerni prorokom duhu 8. Sloboda, zadobivena u darivanju sebe Gospodinu, potakla je Tereziju da podigne svoj glas ene na stranicama hrabre kritike drutva svoga vremena, drutva u kojem ukazuje na prijevare, ispraznost i lai. Njezina ljubav prema "presvetom ovjetvu" uskrslog Isusa izotrava njezin pogled i ona postaje svjesna, kao prava ker Crkve, nepravednih uvjeta koji udaljuju ovjeka od samoga sebe i od Boga. Terezija odgovara na izazove svoga vremena sa izborom istinskog siromatva i sa kranskim humanizmom u svojim fundacijama, i to zahvaljujui trijeznom i prijateljskom ivotu u zajednici, koji je obiljeen evaneoskim vrlinama miline, poniznosti i radosti. Masovno siromatvo i ono to dovodi do njega, to jest nejednakost koja postaje sve vea i nepravda ovoga svijeta takoer i za nas predstavljaju izazov. Na kontemplativni ivot nam pokazuje u bolnim licima siromanih lica Krista koji trpi. Nastavljanje naeg misionarskog zamaha u nasljedovanju nae Svete Majke 9. "Molitva koja zapaljuje vatrom ljubavi" je "poluga koja uzdie svijet" govori nam Terezija iz Lisieuxa,
nasljednica misionarskog duha Svete Majke. Misionarski dinamizam koji nas nadahnjuje, podrava na zanos prema ljudima i dri ga ivom. U jednom pokretu neprestane decentralizacije, u odnosu na nas same, mi smo u slubi budunosti ovjeanstva, elimo u njoj dati nove oblike nade koji e postati stvarnost. Stanje globalizacije kao novog svjetskog poretka poziva nas da ujedinimo nae ljudske snage, duhovne i materijalne, u efikasnijoj suradnji izmeu Okruga i Sredinjice Reda, da bi se tako ojaalo irenje Reda u svijetu. Imali smo radost vidjeti jedan znak toga u priznanju i potvrivanju Koreje kao nove provincije u Redu. Takoer i osnivanje nove kapitularne grupe, afrikog coetusa, za Afriku i Madagaskar, pokazao je razvoj nae prisutnosti na ovom prostranom kontinentu. 10. No globalizacija razbija takoer svijet u dijelove u kojima se poveava broj izbjeglica i poveavaju se novi oblici bijede. Rije je o obnovi ljudskog dostojanstva i o ozdravljenju razbijenog drutva. U svijetu koji je karakteriziran u isto vrijeme sa sve veom povezanou i sve veom podijeljenou, mi moemo ponuditi svjedoanstvo i gostoprimstvo naeg bratskog ivota koji je utemeljen na Isusovom prijateljstvu koji je "razorio pregradu razdvojnicu i neprijateljstvo koje nas razdvaja" kako je reeno u poslanici Efeanima (2,14). Naa sveta Majka Terezija bila je u potpunosti uvuena u to ranjeno ovjeanstvo i osjetila je njegovu bol i saaljenje u
duhovnom iskustvu "pakla" (usp. Moj ivot 32). Ta ista ljubav za potpuno spasenje i otkupljenje ljudi nadahnjuje na ivot i na apostolat. Mi elimo postati "posluitelji ljubavi" (Moj ivot 11,1), "uistinu duhovni", na sliku koju daje Terezija "sluge Boje, obiljeeni eljezom koje je znak kria, koji su mu predali svoju slobodu, da ih On moe prodati svima kao sluge, kao to se dogodilo i s Njim (7 M 4,8). U habitu Djevice Marije 11. U povijesti nae Majke svete Terezije, kao i u povijesti Karmela, slavna Djevica Marija zauzima jedinstveno mjesto. Mi smo Karmel jer pripadamo obitelji koja je posveena Djevici Mariji. Na kapitul, ovdje u Fatimi, postao je toga svjestan. Sestra Lucija i druga dva malena pastira, blaeni Franjo i Giacianta, mogli su promatrati Nau Gospu u karmelskom odijelu, koja nas sve poziva da molimo za grenike i za mir. Njezina poruka hrani i nau nadu: "Moje bezgreno srce e pobijediti". to to znai? Srce otvoreno Bogu, proieno promatranjem Boga, jae je od puaka i od svake vrste oruja. Marijin fiat, rije njezina srca, promijenio je povijest svijeta, jer zahvaljujui njezinom "da", Bog je mogao postati ovjekom u naem prostoru i takav ostaje zauvijek" (J. Ratzinger, Fatimska tajna, CdF 2000). Zahvaajui u Marijino srce, u dubinu njezine vjere koja je izraena u rijeima Magnificat (Velia), obnavljajmo sve vie u nama svijest da se ne moe odvojiti istina o Bogu koji spaava, o Bogu koji je izvor svakoga dara, od
oitovanja njegove povlatene ljubavi prema siromanima i poniznima, ljubavi koja je izraena u Isusovim rijeima i djelima (usp. Ivan Pavao II, Redemptoris Mater, 37). 12. Za vrijeme ovih dana osjetili smo molitvu naih sestara karmelianki, blizinu nae bolesne i stare brae i oekivanja puna nade nae mlade brae. Vi znate to vam sada predlaemo. itanje i razmatranje djela nae Majke Svete Terezije, osobno i u zajednicama, prihvaanje njezinog nauka koji nam pokazuje put prema svetosti, dijeliti to s drugima, obnavljajui takoer i na nain govora o tome: program estogodita, konkretiziran svake godine jednim planom za itanje , bit e za itavu obitelj Karmela izvor milosti i
obnove. O naoj Majci Svetoj Tereziji, majci onih koji su duhovni i prvoj eni nauiteljici Crkve, moemo, zajedno sa Edith Stein rei: "Njezin uinak se iri preko granice njezinog naroda, njezinog Reda, i dolazi dotle da dohvaa one koji se nalaze izvan Crkve. Snaga njezinog jezika, iskrenost i jednostavnost stila njezinih djela, otvaraju srce i polau u njega boanski ivot. Imena onih koji njoj duguju otkrie hoda Svjetla nee biti poznat sve do dana posljednjeg suda". (Terezija Benedikta od Kria: Eine Meisterin der Erziehungs- und Bildungsarbeit: Teresia von Jesus, 1935). Fatima, 7. svibnja 2009. Preveo o. Dominik Magdaleni
Sudionici Generalnog kapitula u Fatimi2009.
GENERALNI KAPITUL 2009. FATIMA 16. IV. - 8.V. 2009. Dnevni izvjetaji o. Vinka i o. Darija 16.04.2009. Draga subrao, drage sestre i lanovi Svjetovnog reda! Javljamo se po prvi put iz Fatime, gdje se odrava Generalni kapitul OCD. Trajat e "svega" tri tjedna, do 8. 05. 2009. Bit e dakle dosta izvjea i novosti, nadamo se uglavnom dobrih. Da ponemo s jednom takvom: o. Vinko nije izgubio putnu torbu. Putovali smo ugodno, preko Mnchena do Lisabona. Tamo su nas doekali i nakon toga prebacili do Fatime. Put od Lisabona do Fatime je trajao svega sat i pol, ali je nakon dva avionska leta za dvojicu dugonogih i to bilo naporno. No ne alimo se - pjeice bi ipak bilo napornije. Smjeteni smo na pet mjesta, ali sve u nekoliko stotina metara uokrug Svetita. Ve smo obili i Svetite i okolicu: grobove Jacinte, Franje i Lucije, kapelicu ukazanja, put kleanja, novu crkvu s 9000 mjesta. Ispred te nove crkve se nalazi ogromni i neobini eljezni kri s raspelom koji izgleda kao da je od drveta, efekt postignut umjetnim i ubrzanim korodiranjem. Osim starog Svetita, sve ostalo su kreacije suvremenih arhitekata i umjetnika, meu kojima je i Marko Rupnik (jo ga ekamo da napravi mozaik u crkvi naeg Duhovnog centra "Karmelu sv. Ilije"). Graevine su uglavnom u mramoru, a ukrasi u drvetu i bronci. Novom crkvom dominiraju svjetlo i voda. Impresivno, uredno, pobono. U Svetitu smo molili za Provinciju i sve njene lanove, za nae sestre, lanove Svjetovnog reda, kao i lanove Karmelske bratovtine i studente SSD-a. Malo se i vi za nas pomolite.
"Domus Carmeli" u kom se odrava Kapitul
17.04.2009. Kapitul je danas, 17. travnja, otvoren sveanom svetom misom u samostanu karmelianki u Fatimi. Samostan je nedavno sagraen pored starog samostana koji je bio na kliznom tlu i u tako loem stanju da su ga morali potpuno sruiti. Nova kua je prekrasna moderna graevina u kojoj se skladno uklapaju modernistiki i tradicionalni elementi. U svom pozdravnom govoru aktualni general p. Luis Arostegui je spomenuo dva razloga zbog kojih je "Domus Carmeli" odabran za mjesto odravanja Kapitula: prvo zbog prikladnosti prostorija kojim raspolae, a potom i zbog znakovitosti mjesta obzirom na marijansku dimenziju Reda. Portugalski provincijal p. Pedro Ferreira je ukratko predstavio svoju
provinciju i ovu novu kuu te izrazio svima dobrodolicu. Proitano je i pozdravno pismo koje je u ime Pape potpisao kard. Tarcisio Bertone, dravni tajnik. P. Luis je ponovno uzeo rije u svom izvjeu o stanju Reda. Statistike glede broja lanova naa tri karmelska Reda mogu se vidjeti na donjim grafikonima. Broj lanova u prosincu 2008.
40.000 3.971 10.229
Duga nad Fatimom
O C DS O C D O C D m
18.04.2009. Danas je srednjoeuropska zemljopisnojezina grupa organizirala liturgijskomolitveni ivot na Kapitulu. Nijemci, Maari, Poljaci, Austrijanci i Hrvati, uz vokalnu pomo sadanjeg generala o. Luisa, dali su primjer ostalim skupinama kako treba organizirati liturgiju u duhu karmelske karizme. alu nastranu, ali uspjeli smo ukljuiti sve u jednodunu molitvu i pjesmu. Jutarnje predavanje odrao je P. Juan Martin Velasco na temu "Karmelska duhovnost u suvremenom svijetu". Dvadeseto stoljee je obiljeeno velikim promjenama na podrujima sociolokog, kulturolokog i religioznog ivota. Ove promjene, a osobito ova potonja, imale su za posljedicu smanjenje svijesti o prisutnosti Bojoj u svakodnevnom ivotu. Moda je to bio jedan od glavnih razloga za izbijanje svjetskih i drugih lokalnih ratova, stvaranje velikih razlika izmeu bogatih i siromanih kako pojedinaca tako i zemalja, sekularizaciju, individualizam, indiferentizam i relativizam. Govorilo se da je Bog
ukupan broj redovnika u formaciji
1145
1132
1095 1034 1027 976
2003
2004
2005
2006
2007
2008
U popodnevnom dijelu susreta P. Attilio Ghisleri, generalni ekonom, iznio je ekonomsko stanje Reda najprije u brojkama a potom ga podrobno protumaio. Stanje je jo uvijek teko, ali postoje naznake ekonomskog poboljanja. Sve su provincije pozvane da promisle mogunosti poveanja godinjeg doprinosa Generalnoj kui.
mrtav, istaknuo je predava, a tako se i ponaalo. Krajem dvadesetog i poetkom ovog stoljea na globalnom podruju duhovnog ivota dolo je do jo jedne promjene. Post-moderna je bila uzrokom pojave post-sekularizama, odnosno povrataka interesa za religiozno. Ipak, ovaj "povratak," koji jo uvijek traje, obiljeen je izrazitim, ponekad iskljuivim antropocentrizmom. Novi moto je "Religija DA, Bog NE." Pogotovo NE katolikom poimanju Boga. Ovakva ideologija dovela je do ekskulturacije katolicizma iz procesa europskih integracija. Predavanje je proslijedilo govorom o sve naglaenijim tendencijama negiranja Boje egzistencije, barem u domenu zapadnoeuropske civilizacije. Kao odgovor na ovakvo stanje lanovi naega Reda, po miljenju Martina Valesca, trebali bi ponuditi osobno iskustvo Boga. Moda je ovo jo jedan poticaj svima nama da iznova ponemo traiti Onoga koga svi oko nas toliko trebaju? Nakon predavanja, u podne, slavili smo svetu misu. Mjesto slavlja ostalo je isto kao i juer, kod karmelianki, a euharistiju je predslavio mons. Antonio Marto, biskup Leiria i Fatime. Popodnevno izlaganje je imao prof. Miguel Garcia Baro pod naslovom "Kranska poruka za suvremeni svijet." Ponovljene su neke ideje iz prijepodnevnog predavanja, a posebno je naglaeno da bi krani trebali biti nositelji i promotori "apsolutne nade" u svijetu u kome ivimo. U diskusiji koja je uslijedila spomenut je i na Zagreb. Naime, govorei o pojavi sve prisutnijeg ateizma na Zapadu, o. Vinko je spomenuo da problem postoji i na istoku Europe, ilustrirajui to nedavnim dolaskom vala agresivnog ateizma koji je krenuo iz Londona s natpisima "God possibly does not exist. Don't worry. Enjoy your life!" Taj je
val preko Barcelone i Madrida stigao u Genovu i potom zavrio u naem glavnom gradu. Oito je dakle da procesi integracije i globalizacije sa sobom nose ne samo dobre nego i one druge stvari. 19.04.2009. Nakon tri dana gotovo neprestane kie u Fatimi je osvanuo lijep sunani dan. Nadamo se da e tako i ostati jo neko vrijeme. Prije podne smo bili slobodni sve do 11 sati, kada smo zapoeli sa slavljem sveane svetu misu na otvorenom prostoru ispred Svetita. Misu je predvodio pomoni lisabonski biskup. U molitvi vjernika o. Vinko je imao jedan molitveni zaziv na hrvatskom jeziku zbog nazonosti hodoasnika iz nae domovine. Popodne je takoer bilo slobodno pa je veina kapitularaca bilo u etnji. Nerijetko su razgovarali o izboru budueg generala. No ini se da ni nakon svih tih razgovora nije postignuta vea izvjesnost. Preporuamo taj izbor u vae molitve! Nas smo dvojica iskoristili popodne da bolje pogledamo Rupnikove mozaike u novom svetitu. Doista impresivno! Umjesto daljnjih komentara aljemo vam slike.
20.04.2009. Danas, na dan izbora novog generala, jutarnje svetu misu predslavio je na o. Zdenko. U dojmljivoj propovijedi naglasio je vanost odvanosti i odlunosti u duhovnom ivotu. Podsjetio je takoer da smo svi pozvani iznova zapoinjati, kako na osobnom planu, tako i na planu jedne zajednice. Iznova zapoinjati nije trenutna potreba Reda, pojasnio je o. Zdenko, nego konstitutivan dio nae karizme. Propovijed je bila izvrstan uvod u ovaj za Red tako znaajan dan. Nakon euharistije i doruka, uputili smo se nakratko u dvoranu gdje je i formalno dogovoren protokol izbora. Potom smo se vratili u kapelicu i jo se jednom pomolili pred Presvetim. Napokon se pristupilo glasovanju, premda se u biti uo samo glas o. Zdenka (on je, naime, naglas itao glasake listie s glasovima kapitularaca). Slijede rezultati. U prvom krugu glasovanja dobiveni su slijedei rezultati: Luis Arostegui 28; Saverio Cannistra 22; Flavio Caloi 19; Albert Wach 15; Charles Serrao 12; Zdenko Krii 4; Gabriel Castro 2; Camilo Maccise 2; Enrique Castro 1; Agostino 1. Potom je napravljena pauza radi konzultacija. Predstavnici iz Europe su se posebno skupili i razgovarali o potrebama Reda te o karakteristikama pojedinih kandidata. Uslijedilo je drugo glasovanje: Saverio Cannistra 41; Flavio Caloi 33; Albert Wach 12; Luis Arostegui 13; Charles Serrao 6; Camillo Maccise 1. Odmah se prelo na tree glasovanje: Saverio Cannistra 53; Flavio Caloi 42; Albert Wach 6; Luis Arostegui 3; Charles Serrao 2. A potom i na etvrto: Saverio Cannistra 64 i Flavio Caloi 42.
Preporuamo novoizabranog generala u vae molitve.
Novi general
21.04.2009. Nakon svete mise koju je kod sestara karmelianki predslavio novi general o. Saverio Cannistr, dananji je dan bio posveen sluanju izvjea o radu institucija koje su pod neposrednom upravom Generalne kue. U prijepodnevnom dijelu izvjea su iznijeli o. Virgilio Pasquetto, rektor zajednica koje ine "Terezijanuma" i o. Aniano Alvarez, predstojnik teolokog fakulteta i Papinskih instituta "Terezijanuma." U popratnoj diskusiji, o. Vinko je zahvalio rektoru i predstojniku, kao i svim profesorima i osoblju "Teresianuma" na portvovnosti i radu koje ulau za dobro Reda i Crkve. Takoer je istaknuo da je za vrijeme boravka u toj instituciji stekao ne samo akademsku naobrazbu, nego i bogato iskustvo koje mu danas pomae u prihvaanju i noenju obveza unutar Provincije i Reda. Osobito je naglasio komunitarni i kulturoloki znaaj te institucije. Uspostavljena osobna poznanstva, upoznavanje stvarnosti Reda u svijetu, te uenje i usavravanje stranih jezika, objasnio je o. Vinko, jesu bogatstva koja omoguuje studij i boravak na "Teresianumu." Podrao je rad toga centra znanosti
10
i kulture od koga koristi ima cijeli Red, a osobito studenti srednje i istone Europe, Latinske Amerike, Afrike, Azije i Indonezije. Nakon njegovog interventa uslijedio je buran aplauz. O. Dario je takoer sudjelovao u diskusiji. Pojasnio je neke nejasnoe koje su mogle proizai iz izvjea Virgilija Pasquetta, a koje se odnose na prava govora stranim jezicima (ne-talijanskim) prilikom ispita na nekim rimskim univerzitetima. Svojim je govorom doprinio stvaranju ope slike akademskog ivota u tom gradu.
uz generala, u kuriji djeluju 8 definitora i 18 drugih djelatnika: tajnika, prevoditelja, brae laika
O. Zdenko podnosi izvjee
Sutra nastavljamo s izvjeima diskusijom relevantnim za rad Kurije. 22.04.2009.
Intervent o. Vinka
U popodnevnom dijelu rada izvjea su podnijeli o. Charles Serrao, poglavar Meunarodnog zavoda sv. Ivana od Kria, i o. Nicolas Garcia, poglavar zajednice specijalizanata u obnovljenoj zgradi "Domus misionum", te o. Damaso Zuazua, tajnik za misijsko djelovanje Reda. Nakon toga je proitano izvjee o povijesnom institutu o. Dominga Hernandeza. Na o. Zdenko podnio izvjee o radu Generalne kue u proteklom estogoditu. Evo nekoliko statistikih podataka iz tog priopenja. U Generalnoj kuriji radi 27 karmeliana iz 17 provincija i 13 nacija. Od provincija najprisutniji su Veneti (6) i Navarci (4). Po nacijama, najbrojniji su Talijani (7) i panjolci (6). Po funkcijama,
Jutarnju svetu misu slavili smo u kapelici ukazanja. Misu je predslavio apostolski nuncij u Portugalu mons. Rino Passigato. Jutro je bilo prekrasno, sunano i toplo, to je poboljalo raspoloenje ve pomalo umornih kapitularaca (a tek smo poeli!). Kapitul je nastavio radom sasluavi izvjee o. Flavija Caloia o stanju Generalne delegacije u Izraelu-Egiptu. koja se sastoji od 6 zajednica u Izraelu i Egiptu. U Izraelu imamo 4 kue, u Egiptu 2. Nae kue u Izraelu su slijedee: Stella Maris i Muhraqua na gori Karmelu, samostan-upa u Haifi i kua u Jeruzalemu. Obje egipatske kue su u Kairu: svetite sv. Terezije od djeteta Isusa u Shubri i kua za promociju zvanja u Al Maadi. Osim toga, u Egiptu opsluujemo dvije bolnice za siromane, u Kairu i Aleksandriji. Kua u Jeruzalemu bit e privremeno zatvorena u krajem srpnja ove godine zbog teke financijske situacije i nedostatka osoblja. Ukupan broje redovnika
11
koji djeluju u ove dvije drave je 29. Na Muhraqui su samo dva redovnika. Ohrabrujue je to da nakon 50 godina imamo novaka iz Izraela (rije je o jednom Palestincu). Flavio Caloi je zamolio sve prisutne provincijale da mu za samostan Stella Maris na svom jeziku dostave karmelske lekcionare i misale, koji su mu potrebni za sluenje svetih misa za hodoasnike. Iskazao je dobrodolicu svima koji bi eljeli provesti subotnju godinu u Izraelu ili ostati na dulje vrijeme. O. Ernesto Nizza, ekonom delegacije Izrael-Egipat, predstavio je projekt izgradnje novih objekata na vlasnitvu samostana Stella Maris (rije je o javnim graevinama koje smo moramo realizirati da bi se sprijeilo oduzimanje terena od strane drave). Po ruku su nas autobusom odvezli u rodno mjesto Fatimskih vidjelaca. Oduevio nas je prekrasan krini put koji su nakon pada berlinskog zida u znak zahvalnosti dali napraviti ljudi iz bivih komunistikih zemalja istone Europe. Zbog te posjete malo su kasnila i popodnevna izvjea. o. Francisca Javiera Sancha o Meunarodnom centru za prouavanje svete Terezije i svetog Ivana od Kria (CITeS). Dosada je centar pohaalo preko 900 studenata iz 50ak drava. Jose Luis Urreta, ekonom, pojasnio je da je samu gradnju novog centra poskupilo uvoenje PDV-a za Crkvu u panjolskoj 2006. kao i nepredviena promjena nekoliko izvoaa radova. Od predvienih 6 milijuna eura cijena je porasla na 13,7 milijuna eura samo do trenutka zavretka radova. No zbog otplate kredita na tu cijenu treba dodati jo oko 6 milijuna eura, rekao je u raspravi o. Luigi Gaetani, predsjednik Meunarodne ekonomske komisije. On je spomenuo i to da se kroz proteklih est godina nikad nije javno govorilo o ekonomiji CITeS-a i da ne zna zato je to tako, a ovo da govori za
budunost, kako bi se izbjegli slini propusti. O. Zdenko je podsjetio da je odluka o gradnji CITeS-a donesena na prolom kapitulu, i to ne odlukom Generalne kurije, nego glasovanjem tada prisutnih kapitularaca. Sve u svemu vrlo dinamian dan, zar ne?
Rad Kapitula uz simultano prevoenje
23.04.2009. Na dan kad astimo sv. Juraja i estitamo naim o. Juri i o. uri, prijepodnevni dio bio je posveen prvo izvjeima s rada po skupinama u svezi budueg broja generalnih definitora, kriterija odabira i naina obavljanja te dunosti. Nakon toga se prelo na rad po jezinim skupinama o recepciji zavrnog dokumenta s prolog Generalnog kapitula, "In cammino con s. Teresa di Ges e s. Giovanni della Croce: Ripartire dallessenziale." Poslije pauze pohodio nas je generalni poglavar O.Carm., o. Fernando Millan. U svom izlaganju istakao je potrebu osvjeivanja vrijednosti naeg karmelskog zvanja naglasivi da je to dar s kojim se moemo i trebamo ponositi. Potom smo zajedno slavili podnevnu svetu misu. Neki od nas su (opet) umjesto ruka radije odabrali dulju siestu. Popodne su slijedila izvjea iz jezinih skupina o prijemu zavrnog dokumenta
12
prolog kapitula u provincijama, na koje praktiki nije bilo diskusije, te se prelo na predstavljanje zavrnog dokumenta ovog Kapitula, "Za vas sam roena." Dokument je prezentirao O. Emilio Martinez, kastiljanski provincijal. Od posljednje redakcije, koja je predloena na izvanrednom definitoriju u Madagaskaru, tekst je skraen za jednu treinu. O. Emilio je istaknuo broj 40 u kojem se trai da inicijative i zamisli budu takve da se mogu konkretno ostvariti i vrednovati. Drugi dio popodnevnog rada posvetili smo osobnom itanju dokumenta, kako bi smo sutra mogli plodonosnije doprinijeti zajednikom radu. U popodnevnim satima stigla nam je tuna vijest da je o. Gratiniano Turio, prior samostana Plaza di Espaa u Madridu i kastiljski ex-provincijal, preminuo u prometnoj nesrei. Preporuamo ga u vae molitve.
pripada naem, tj. srednjoeuropskom cetusu, a nije obiaj da se uzimaju dvojica definitora iz iste jezino-zemljopisne grupe. Sutra popodne su izbori. Kao i u sluaju izbora generala, dobit ete "real time" informaciju. To znai da ete, ako se sve bude odvijalo po predvienom planu, izmeu 18 i 19 sati dobiti e-mail s imenima definitora, i to direktno iz dvorane u kojoj se vre izbori. Vijest ete dobiti prvi na svijetu! 24.04.2009. Danas su Indijci organizirali liturgijskomolitveni ivot kapitularaca. Svetu misu slavili smo na engleskom jeziku, premda su neke pjesme otpjevane na lokalnim jezicima Indije. Prijepodnevni dio rada zapoeo je glasovanjem o broju definitora Reda. Rezultati: 79 da ostane dosadanji broj 8, 26 da se taj broj promijeni. Budui da je za broj 8 bilo vie od polovice kapitularaca, on se nije mijenjao. Nakon glasovanja uslijedilo je povijesno-informativno izvjee o Portugalskoj provinciji. Ostatak prijepodneva posveen je radu u jezinim skupinama. Svaki cetus je sastavio listu prijedloga za konani tekst dokumenta "Za vas sam roena." Kako ve znate, taj bi dokument trebao dati poticaj na itanje djela svete Terezije povodom skore obljetnice njenog roenja (1515-2015). U 17 sati pristupilo sati izboru generalnih definitora. Glasovanje je zavrilo malo iza 19 (20 po hrvatskom vremenu). Dobili ste "real time" informaciju, a ovdje je ponavljamo: 1. definitor: Emilio J. Martinez Gonzalez (Kastilja, panjolska), 87 glasova od 106. Dirljiv trenutak je bio kad je proitao kratku poruku podrke koju mu je na poetku Kapitula uputio juer nesretnim sluajem preminuli o. Gratinian, da sve
Hrvatska "trojka" na Kapitulu
Novi general, o. Saverio Cannistr, neslubeno je predloio svog zamjenika (prvog definitora) i drugog definitora. Za zamjenika bi elio imati ve spomenutog o. Emilia, a za drugog definitora o. Alberta Wacha, provincijala Varavske provincije. Ako ovo bude prihvaeno, to je vrlo vjerojatno, onda bi na o. Zdenko gotovo sigurno bio slobodan. Naime, o. Albert
13
prihvati kao volju Boju u ovom povijesnom trenutku bude li se to od njega trailo. 2. definitor: Albert Wach (Krakov Europa), 90/106 3. definitor: Augustine (Manjummel - India), 92/105 Mulloor
26.04.2009. Ovog smo weekend-a ili na izlet. Krenuli smo u subotu ujutro u 9 sati. Putovali smo prema sjeveru zemlje. Portugal je brdovita zemlja koja se, kako znate nalazi na Iberskom poluotoku. Povrina mu je neto manja od 100.000 km2, i ima oko 10,5 miliona stanovnika. Ime mu dolazi od Portus Cale, to vjerojatno znai "Keltska Luka." Kelti su, naime, naseljavali podruje dananjeg Portugala u pre-rimskom razdoblju. Nakon slavnog 15 i 16 stoljea, Portugal je poeo slabiti, jedno vrijeme je ak izgubio neovisnost, da bi se poeo snano razvijati tek nakon ulaska u EU 1986. Usprkos ekonomskoj krizi, danas je Portugal veliko gradilite. Najprije smo posjetili samostan karmelianki u Coimbri gdje je ivjela sestra Lucija, vidjelica iz Fatime. Pored samostana nalazi se mali muzej u kome je opisan njezin ivot i u kome su izloene njezine stvari, slike, pisma. Sestre su nas srdano primile i pokazale nam samostan i sobu u kojoj je ivjela sr. Lucija. Nakon toga smo otili u Porto. Prekrasan grad, od koga smo vidjeli samo dvije crkve, nau karmeliansku i takozvanu crkvu svjetovnog Reda OCD. Obje su barokne, jedna nalik na drugu. Obiluju kipovima naih karmelskih svetaca. Ostatak grada gledali smo kroz prozor autobusa. Dali su nam dobar primjer kako ne treba organizirati jedan izlet. Naveer smo stigli malo mjesto Avessadas, iliti Marco de Canavezes. Tu se nalazi svetite Malog (Prakog) Isusa i karmelski duhovni centar. Nakon molitve imali smo veeru na otvorenom, muziku i ples. Bilo je zabavno, kako vidite sa slika. Slijedeeg dana, u nedjelju, najprije smo se pomolili za naeg br. Andriju, koji je
4. definitor: Robert Paul (Avignon Kanada),78/105 5. definitor: Marcos Juchem (Brasile Sud), 88/106 6. definitor: Peter Jeong (Korea), 91/106. Kako nije bio prisutan pozvali ga telefonom, te ga je pred svima General prvo probudio (zbog vremenske razlike), a potom pitao prihvaa li izbor za definitora. Prihvatio je. Svi su pljeskali da se ulo do Koreje (preko telefona). Kad se ujutro probudi sigurno e misliti da je sve bilo samo san! 7. definitor: George Tambala (Malawi Navarra), 95/105 8. definitor: John engleska), 92/10 Grenan (Irsko-
Novi definitori
Sutra idemo na izlet i vraamo se u nedjelju naveer. Zbog toga nee biti izvjea sutra naveer. Vrijeme je da se i vi malo odmorite...
14
slavio 60 godina redovnikih zavjeta. Danas smo se i telefonski uli. Ovom mu prilikom jo jednom estitamo. U 11 sati uslijedila je sveta misa na kojoj su sudjelovali studenti hodoasnici. Osim njih, hodoastile su ene u trudnoi, kao i majke i oevi s malom djecom. Za sve se posebno molilo. Po zavretku euharistijskog slavlja uslijedio je ruak i povratak u Fatimu. Tamo nas je ekao o. Dario, koji nije iao na izlet nego je ostao u Fatimi i traio inspiraciju za lanke koje je trebao napisati i poslati u Hrvatsku. Kad smo se vratili zatekli smo ga kako marljivo radi. (VIDI FILM) (na naoj webstranici, biljeka: JZ).
1. 2. 3. 4. 5.
Mentalna molitva Molitva jutarnje, veernje i poveerja Misa, svakodnevna Marija Meusobno povezivanje i zajedniki susreti 6. Misija Osobito zanimanje privuklo je gospodina Liova o programu formacije to su ga na Filipinima napravili lanovi Svjetovnog reda. Program je tiskan u est svezaka. Ovi svesci ne obuhvaaju djela naih svetaca, nego samo prirunik za formaciju. Neuobiajeno je to da prvi svezak obrauje dijelove iz katekizma Katolike crkve. Tim sveskom se ele uvrstiti temelji vjere buduih lanova OCDS-a (namijenjen je aspirantima), jer se na njima gradi karmelska duhovnost. Naime, kako u Europi tako i na Filipinima, mnogi prestaju s vjerskim odgojem nakon primljenih sakramenata. esto puta zaborave i ono najvanije. Svezak slui kao podsjetnik. U veernjem molitvenom dijelu uo se i hrvatski jezik. O. Dario je recitirao Velia po kiticama, a izmeu strofa se pjevala tezeovska antifona Magnificat.
Za prinos darova studenti su prinijeli knjigu i kompjuter
27.04.2009. Nakon jutarnje i svete mise koju je predvodio na coetus u organizaciji poljske subrae, dananji dan je posveen Svjetovnom redu. Za tu prigodu su pozvani Elizabeth Korves iz Teksasa (USA) i Mathew Liow iz Malezije, koji su iznijeli svoja iskustva i razmiljanja o suradnji OCD-a i OCDS-a u formaciji potonjih. Gospoa Korves saela je okosnice formativnog programa u USA, kako je to ona nazvala, "six M's":
"Fratarska posla"
15
Naveer smo sudjelovali u rekreaciji s naom subraom iz Remeta. Nije ala! Izveli smo to putem "net meetinga", tj. audio i video povezivanjem preko interneta. U Vinkovoj sobi bili smo nas trojica kapitularaca, a u Remetama gotovo cijela zajednica. Prenijeli smo pozdrave mnogih o. Jakovu. Br. Boidar se radovao sto se vidio i uo s o. Zdenkom. Zbog tog susreta je rtvovao svoju veernju etnju! 28.04.2009. Ovih je dana naglo zahladilo, zapuhao je ledeni vjetar, povremeno je padala kia. Sve nas je to malo pokosilo, neki su oboljeli, neki mrcaju, a neki se prave da su bolesni kako ne bi morali ii na ve pomalo dosadne susrete. Dananje prijepodne je, u smanjenom broju sudionika, zapoelo radom na prijedlogu praktinih smjernica za obiljeavanje petstote obljetnice roenja sv. Terezije. Radilo se zajedno i u jezinim skupinama. Kapitularci su pohvalili trud prireivaa ovih smjernica. Po opem miljenju smjernice su onoliko konkretne koliko je to realno mogue, budui da su prilike svake provincije i redovnike zajednice drugaije, pa je bilo teko izraditi jedan opi akcijski plan. Okosnica tog plana je komunitarno itanje djela sv. Terezije. Na coetus je naglasio vanost osobnog itanja njezinih spisa kao preduvjet plodonosnog itanja i razumijevanja u okrilju jedne zajednice. Nadamo se da e ova poruka nai mjesto u ivotu lanova naa tri OCD Reda u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Sloveniji, Bugarskoj i Albaniji. Popodnevni dio rada bio je posveen prijedlogu izmjena naeg zakonodavstva. Promjene je predstavio P. Pedro Zubieta, najstariji kapitularac. Ovo mu je ve osmi
kapitul na kojem sudjeluje, dodue samo kao pravni strunjak. Nakon to nas je uveo u problematiku pojedinih lanaka normi, ostatak vremena proveli smo u osobnom iitavanju i promiljanju predloenog zakonodavstva. Sutra nastavljamo s primjedbama i prijedlozima moguih promjena. Ovdje dani Preporuamo se! postaju sve dui
Rad u srednjoeuropskom "coetusu"
29.04.2009. Na blagdan svete Katarine Sijenske, suzatitnice Europe, sveanu svetu misu slavili smo u ve spominjanom samostanu sestara karmelianki. Predslavio je i propovijedao nadugo i nairoko o. Luigi Gaetani, zbog ega smo pomakli za malo kasnije ostatak jutarnjeg rasporeda. Danas smo nastavili jueranji rad na prijedlozima promjena naeg zakonodavstva. Prijepodne smo radili po coetusima, a popodne plenarno. U naoj grupi o. Zdenko je bio od velike pomoi. On je zbog svog estogodinjeg boravka u Generalnoj kui dobro poznavao "povijest" svake predloene promjene zakonodavstva, to nam je pomoglo da shvatimo njihov znaaj. Ipak, problemi o kojima se govorilo
16
nisu karakteristini za nau Provinciju pa ih nije potrebno posebno navoditi. Spominjemo samo da je voditelj dana bio o. Archibald Gonsalves, provincijal Karnataka Goa iz Indije. I sam je primijetio da je kapitularcima dosadno pa je pokuao popraviti stvar time to je ispriao nekakav vic. To je samo pogoralo ionako lo dan: samo par ljudi se smijalo, vjerojatno iz uljudnosti. Toliko za danas. I ovo je bilo previe. 30.04.2009. Jutarnju svetu misu slavili smo s naim o. Generalom u Kapelici ukazanja. Ima neto privlano u Gospi Fatimskoj, kad su i nai najstariji lanovi ivahno trkarali od naeg sjedita "Domus carmeli" do kapelice na glavnom trgu ispred Bazilike. Ili su trali zato to je padala kia? Dananji dan je bio poseban jer su na njemu sudjelovale i predstavnice naih klauzurnih sestara sa svih kontinenata i strana svijeta. Prvo je o. Karol Kraj, generalni tajnik za klauzurne sestre, iznio ukratko statistike. S. Domitille Nyiramjyambere je govorila u ime Afrike i Madagaskara. Potom je govorila s. Lucia Allende Estevez iz ilea, za Latinsku Ameriku, a koristila se Power point prezentacijom. Njezin izvjetaj je nadopunila s. Veronica Ribeiro de Abreu za Brazil. Za Sjevernu Ameriku je izvjee dala s. Michel Crimmins iz SAD-a. Potom za Aziju iz Filipina s. May Catherine Salvatierra. Nakon zasluenog ruka njeno izvjee je nadopunila s. Teresita Tiravanichpong iz Bangkoka (Tajland). O situaciji u Indiji izvijestila je s. Marie Therese de Souza. A potom je o situaciji u Europi izvijestila s. Sagrario Lopez-Hervas Munoz, predsjednica Udruge Kastilja-
Burgos. Moda nabrajanje ovih imena naoj subrai izgleda nepotrebno, ali naim sestrama bi moglo neto znaiti. Vjerujemo da e donje statistike biti svima zanimljive.
BROJ SAMOSTANA KARMELIANKI PO KONTINENTIMA 1952 GODINE

<<>> Fatiam 2009 <<>>
Mondo delle Monache nellanno 1952
800 700 600 500 400 300 200 100 0 Numero dei monasteri 670 Europa 463 America Latina 86 Asia 55 Oceania 10 Africa 8
numero dei monasteri
BROJ KARMELIANKI PO KONTINENTIMA 2006 GODINE

<<<>>> Fatima 2009 <<<>>> Le Monache Carmelitane Scalze delle Costituzioni del 1991
Anno 2006 <<<>>> Totali per continente
Continente Africa America Latina USA + Canada Europa Asia Oceania Totale Nazione Prof. Solenne 18 18 2 33 14 7 92 332 1933 572 4700 1148 155 8876 Prof. semplice 44 281 35 252 163 10 785 Novizie e postulanti 35 246 40 183 124 12 640 Totale 441 2460 647 5135 1471 177 10301
17
BROJ KARMELIANKI PO KONTINENTIMA 2009 GODINE

<<<>>> Fatima 2009 <<<>>> Le Monache Carmelitane Scalze delle Costituzioni del 1991
Anno 2009 <<<>>> Totali per continente
Continente Africa America Latina USA + Canada Europa Asia Oceania Totale Nazione Prof. Solenne 18 18 2 33 14 7 95 319 1959 571 4622 1200 153 8824 Prof. semplice 49 254 34 225 167 12 741 Novizie e postulanti 34 227 17 152 115 10 555 Totale 402 2440 622 4999 1482 175 10120
BROJ KARMELIANKI KOJE SU IZALE IZ REDA NAKON POLOENIH DOIVOTNIH ZAVJETA (PO KONTINENTIMA)
<<<>>> Fatima 2009 <<<>>> Monache Carmelitane Scalze <<>> Labbandono dellOrdine
1991 - 1997 1998 - 2003 2004 - 2009 1991- 2009
Asia Africa America Latina USA+ Canada Europa Oceania Totale
19 5 30 20 45 ----118
21 2 57 13 55 3 149
16 ----51 6 58 2 123
56 7 138 39 158 5 390
BROJ KARMELIANKI KOJE SU PREMINULE U RAZDOBLJU 2003-2009 (PO KONTINENTIMA)

<<<>>> Fatima 2009 <<<>>>
Le Monache Defunte nei anni 2003 2009*

OCEANIA AMERICA LATINA
BROJ ASOCIJACIJA I FEDERACIJA (PRVI BROJ) I UKUPAN BROJ KARMELIANKI U NJIMA (DRUGI BROJ) PO GODINAMA
Le Federazioni e le Associazioni delle Monache Carmelitane Scalze
USA + CANADA
EUROPA
AFRICA
ASIA
TOTALE
1971
1979
1985
1991
1997
2003
2009
17
77
101
602
51
873
11 233 20 345 22 404 21 338 43 526 48 583 49 568
Sul 776 monasteri del 1991 il percentuale dei appartiene allassociazioni o alle federazioni 73.19%
NOVOOSNOVANI, USPOSTAVLJENI I
UKINUTI SAMOSTANI
<<<>>> Fatima 2009 <<<>>> Le Monache Carmelitane Scalze
BROJ SAMOSTANA KARMELIANKI PO GODINAMA (Nakon 1990 broj je nii zbog odvajanja samostana koji su prihvatili konstitucije iz 1990)
Numero dei monasteri nei anni corrispondente:
1991 - 1997 1998 - 2003 2004 - 2009
1991 - 2009
ANNO 1970
ANNO 1984
ANNO 1990
ANNO 1996
Fondazioni Erezioni Soppressioni
16 32 9
16 24 20
16 15 11
48
71 40
755
807
845
773
760
819
ANNO 2003
ANNO 1978
776
18
ANNO 2009
BROJ KARMELIANKI PO GODINAMA (Nakon 1990 broj je znatno nii zbog odvajanja karmelianki koje su privatile konstitucije iz 1990)
Numero delle Monache nei anni corrispondente:
ANNO 1970 ANNO 1984 ANNO 1990 ANNO 1996 ANNO 2003 ANNO 1978 ANNO 2009
1.05.2009. Danas smo cijeli dan radili na zakonodavstvu. Bilo nam je jako lijepo. Tako nam i treba! Nakon rada u coetusima prelo se na glasovanje glede promjene zakonodavstva. Rezultati glasovanja znat e se sutra, pa u o tome neto vie izvijestiti u slijedeem javljanju. Jedan kapitularac prigovorio je o. Generalu zbog naina na koje je sugerirao i predlagao definitore. Po njegovom miljenju definitori nisu bili "izabrani" nego "odabrani," to nije bila dosadanja praksa na kapitulima. Naglasio je i to da takvu percepciju "izbora" imaju i mnogi drugi kapitularci. Rekao je takoer da se ne buni protiv prava Generala da odabire, ali da smatra da bi bilo bolje da su izabrani u skladu s dosadanjom praksom. O. General je samo odgovorio da ono to je sugerirao pojedinim coetusima nije moralo biti prihvaeno. Popodne smo otili karmeliankama na kavu i kolae. Bila je to prilika da pogledamo u njihov novi samostan. Dostavljamo vam slike da i vi malo "zavirite" u tu lijepu i modernu graevinu.
13185 13068 13029 11433 10561 10023 10226
BROJ KARMELIANKI PO KONTINENTIMA U 2009. I NJIHOV POSTOTAK U ODNOSU NA

UKUPAN BROJ KARMELIANKI U SVIJETU
Numero delle Monache nel anno 2009
USA + CANADA
EUROPA
AFRICA
ASIA
TOTALE
417 4.07 %
1495
2523
4992
175 1.71 %
624 6.10 %
10226 100 %
14.61 24.67 48.81 % % %
BROJ SAMOSTANA KARMELIANKI U 2009. I

NJIHOV POSTOTAK U ODNOSU NA UKUPAN BROJ SAMOSTANA U SVIJETU
Numero dei monasteri nel anno 2009
USA + CANADA
EUROPA
AFRICA
ASIA
TOTALE
34 4.38 %
102
180
436
15 1.93 %
58 7.47 %
776 100 %
13.14 23.19 56.18 % % %
Samostan karmelianki u Fatimi
19
2.05.2009. Jutarnji dio rada po drugi put na ovom Kapitulu vodio je socius avignonskog porvincijala, o. Denis Chardonnens. Na poetku je Kapitul pozdravio novoizabranog VI. generalnog definitora iz Koreje, o. Petera Chong (ili Keong, ni on sam ne zna kako bi ispisao svoje prezime latinskim alfabetom), koji nam se tek danas pridruio. To je onaj o kom smo ve pisali, koga je o. General probudio usred noi i pitao ga prihvaa li slubu definitora. Po svemu sudei trebalo mu je tjedan dana da shvati kako to nije bio san. Izrekao je ispovijest vjere i primanja slube od strane o. Generala (vidi sliku). Potom je o. Camilo Maccise izvijestio o rezultatu pisanog tajnog glasovanja to smo ga imali juer. Dvije su toke zahtijevale dodatno glasovanje. One su u biti jedine vrijedne spomena. Prva je govorila o moebitnim udrugama laik a koje bi se eljele na neki nain povezati s naim Redom. Izglasovano je da ih provincijal, uz suglasnost savjeta, moe priznati kao pridruenima dotinoj provinciji. Ipak, sva vea prava morali bi traiti od biskupa, odnosno od Vatikana. Druga je govorila o pravilima glasovanja za provincijalne kapitule. Bilo je vie prijedloga, ali vas s njima neemo zamarati jer je na kraju odlueno da ostanu dosadanja pravila. O. Luigi Gaetani je podnio statistiko izvjee o ulascima i izlascima iz Reda od 1995 do 2008. Naalost, statistike nije donio u elektronskom obliku pa vam ih ne mogu predoiti grafiki. Na temelju tih statistika prototip onoga koji izlazi iz Reda ima 44 godine ivota, 22 redovnitva i 19 sveenitva. Od 229 sveenika koji su izili iz Reda u tom razdoblju, 118 su preli u dijecezanske sveenike. Zato sveenik s ve dobrim pastoralnim iskustvom eli "preskakati ogradu," kako veli o. Luigi, je pitanje na koje ni on sam nije dao odgovor.
Popodne smo u jezinim skupinama razmijenili iskustva glede izlaska iz Reda. Naglaeno je da je pitanje zvanja pitanje opstanka Reda, te da zbog toga treba zauzeti centralno mjesto u naim pastoralnim programima. Prisjetimo se, isti zakljuak smo i mi donijeli na zadnjem Saboru nae Provincije na Bukom jezeru. Sutra ako Bog da idemo u Lisabon. Zato nee biti veernjeg izvjea. Za utjehu, u ponedjeljak emo vam poslati dva!
Procesija pred Svetitem na prvu subotu
3.05.2009. Draga subrao, drage sestre i lanovi Svjetovnog reda! Danas je bio dan izleta u Lisabon. Nekoliko rijei o povijesti toga centra kulture. Grad su najvjerojatnije utemeljili Feniani 1200. godine prije Krista, nazvavi ga "mirna luka." Nakon Grka i Kartaana, osvojili su ga Rimljani 135. nakon Krista. Vlast su preuzeli Arapi 714. U ruke Portugalaca se vratio 1147. Glavni grad Portugala postao je 1255. (prije toga tu je ast imala Coimbra). Grad se osobito obogatio u vrijeme Vasca da Game i njegovih putovanja u Indiju, te nakon otkria Brazila. Sva nagomilana bogatstva, zlato, srebro, bjelokost, svila, drago
20
kamenje, sve je to propalo kada je 1755. Lisabon pogodio snaan zemljotres i posljedini veliki morski val. Znaajna je jo 1974., kada je general Antnio de Spnola preuzeo vlast uspostavljenu od strane Salazara i kasnije preuzetu od njegovog nasljednika Caetana. Taj je dogaaj znaio poetak socijalistike ere, jo uvijek na vlasti u Portugalu. Jutarnji molitveni raspored smo imali kod kue u Domusu Carmeli. Poslije doruka smo se uputili prema autobusima, izlet u nepoznato. Osim odredita, nismo znali to je sve planirano za taj dan, kao da je rije o vojnoj tajni. Tako je bilo i s prolim izletom. Sve je to rezultiralo vidljivim nezadovoljstvom kapitularaca, osobito onih germanskog i anglo-saksonskog podrijetla. Nakon sat i pol vonje doli smo i proli pored stare gradske jezgre lisabonske, spominjui se samo da su tamo negdje ostaci karmelianske crkve (Igreja do Carmo) koju je gradio Nuno Alvares Pereira, karmelianin iz 14. stoljea, a koga je papa Benedikt prole nedjelje proglasio svetim. Spominjali smo se i obnovljene romanike katedrale iz 12. stoljea, ali je nismo vidjeli. Znali smo i to da je pored nje kua u kojoj se rodio sv. Antun Lisabonski, poznatiji kao Padovanski, ali ni nju nismo vidjeli. Iako vie nema karmelianki u gradu, prva je stanica bila njihov negdanji samostan. On je (ne)poznat po crkvi koja je prva na svijetu posveena Presvetom srcu Isusovu. Ona je doista lijepa i vrijedna posjeta. Naalost nisu nam pokazali (iako smo to traili) jaslice napravljene u prirodnoj veliini, djelo Machada de Castra, a koje bi se barem prema Michelinovom vodiu trebale nalaziti iza glavnog oltara. Potom smo preli preko mosta dugog preko 3 km na drugu obalu zaljeva u svetite Krista kralja. Napravljen je po uzoru na
istoimeni kip u Riu de Janeiru. Kau da je on nastao kao odgovor na zavjet portugalskih biskupa. Naime, oni su obeali da e podii kip Kristu kralju ako Portugal ne ue u II. svjetski rati. I bilo je tako. Statua je visoka skoro 30 m, nalazi se na postolju od 80-ak metara kroz koje se liftom penje na gornju terasu. Kip je napravljen od cementa i tei preko 200 tona. S brda na koje je postavljen prua se krasan pogled na cijeli grad. Potom smo otili u bivi samostan monaha jeronimovaca i u pripadajuu crkvu Svete Marije. Ova je graevina jedan od simbola Lisabona. Doista je prekrasna. Nastala je u prvoj polovici 16 stoljea, prvotno isto gotika, a kasnije su dodani renesansni i neoklasini ornamenti. U crkvi su grobovi Vasca da Game i Camesa. Tko je imao strpljenja i est eura u depu mogao je nakon polusatnog ekanja u redu ui u klaustar samostana. Jo jedno lijepo iznenaenje! Uz elegantnu gotiku arhitekturu mogli su se vidjeti dojmljivi umjetniki eksponati i impresivna organizacija prostora jednog samostana iz vremena najslavnijeg povijesnog razdoblja Portugala. U jednoj od nia vanjskog hodnika klaustra ukopan je veliki portugalski poeta prolog stoljea Fernando Pessoa. Mosteiro des Jernimos bio je zatien uvenim Betlehemskom utvrdom (Torre de Belm). Opet, samo oni koji su strpljivo ekali u redu, mogli su vidjeti njegovu unutranjost: debeli kameni zidovi, topovi, osmatranice, zatvor, sve u svemu klasian srednjevjekovni obrambeni sistem. Bilo je to lijepo iskustvo, zagaziti malo u srednji vijek I tako je proao dan, uglavnom u autobusu s klimom koja (ne)pue i (ne)hladi. A i da je radila kako treba ne bi mogla umanjiti bratsku toplinu koja nas je pratila tijekom cijelog dana.
21
odobrenje mjesnog provincijala i Generalnog definitorija, a ukoliko je rije o duljim boravcima pojedinih lanova koji studiraju ili pastoralno djeluju treba samo obavijestiti mjesnog provincijala. 3) Ova je vezana posebno za situaciju u Indiji. Postoji, naime, dogovor da u metropolama sve provincije mogu otvarati svoje samostane. U kratkom osvrtu na izvjetaj mnogi kapitularci su kritizirali o. Xaviera da nije spomenuo mnoge postojee oblike suradnje koji su takoer zasluili biti spomenuti u izvjeu. Pouka: uvijek treba dobro pripremiti izvjea ako ne elite da vas javno kritiziraju! Ovo vrijedi i za na Karmelski Vjesnik. Kulturalni centri Reda su tema koju je pokrenuo o. General: Fakultet Terezijanum i CITeS Avila. Istaknuo je nekoliko problema: problem manjka osoblja; problem manjka koordinacije suradnje na raznim razinama, ne samo izmeu Terezijanuma i CITeS-a, nego izmeu samih profesora; postavo je pitanje koliko se Red osjea predstavljenim u onome to se radi u Rimu, ispred univerzalne Crkve, te predstavlja li i danas Terezijanum Red; napokon, govorio je o problemu manjka kreativnosti programa, istaknuvi da je taj manjak neobian obzirom na to da je podruje duhovnosti danas itekako aktualno i interdisciplinarno. Predloio je da se osnuje Meunarodno povjerenstvo koje bi razmotrilo mogua rjeenja ovakve stvarnosti. O. Vinko je naglasio da treba poeti od profesora, jer dobri profesori ine jednu akademsku ustanovu atraktivnom. Rekao je da bi i samo jedan svjetski poznat profesor puno znaio za Terezijanum. Takoer je rekao da je vano da profesori budu sa svih kontinenata. Pozvavi se na Meunarodni seminar odran u Zidinama,
Krist Kralj
4.05.2009. Jutronji je rad bio posveen suradnji u Redu izmeu razliitih provincija i delegacija, bilo na planu osoblja, bilo na planu ekonomije. Najprije je o. Xavier Jaya Ray, dosadanji 4. generalni definitor, podnio izvjee u kojem je nastojao to potpunije nabrojiti tko s kim i na koji nain surauje. Na koncu je izloio tri odluke Generalnog definitorija iz 2004. koje daju odrednice za meusobnu suradnju meu provincijama. Donosimo sve tri. 1) Teritorijalni princip je afirmiran ali ne apsolutiziran, stoga ako postoji dogovor izmeu provincija mogue je ustanoviti zajednicu jedne provincije na teritoriju druge. 2) Ukoliko je jedna provincija pastoralno prisutna na teritoriju druge, npr. dogovorom s mjesnim biskupom, za to trebaju imati
22
naglasio je vanost globalnog pristupa podruju duhovnosti. O. General je rekao da mu je iskustvo na tom seminaru puno znailo.
Austrijski i njemaki provincijal na zajednikoj veeri "coetusa"
5.05.2009. U prijepodnevnom dijelu kapitula nastavili smo raditi na zavrnom dokumentu "Za Vas sam roena." Ovaj, posljednji prijedlog teksta, pripremila je jedna komisija ad hoc ustanovljena za to. Preinake je predstavio prvi generalni definitor o. Emilio J. Martinez Gonzalez. Izmjene se nisu odnosile na sadraj teksta, nego na neka ponavljanja, na leksika i sintaktina poboljanja, a sve s nakanom da se dobije itljivije i praktinije tivo. Potom se je pristupilo radu u jezinim skupinama. Popodnevni rad zapoeo je plenarnom sjednicom. Na njoj se puno govorilo a malo reklo. Neemo vie o tome, da se ne bi dogoditi da i mi puno piemo, a premalo napiemo. Oito da su kapitularci pomalo umorni. U drugom dijelu popodnevnog rada kapitulu su se obratila i braa neklerici koji su doli kao promatrai kapitula. Prvi je progovorio i to na francuskom br. Stphane
Robert iz Kanade, lan avinjonske provincije. On je zahvalio na pozivu bivem o. generalu i odrao referat o ivotu redovnike brae openito u Karmelu. Govorio je vie od pola sata. Po njemu je slijedio br. Fausto Spinelli iz enovske provincije, koji je trebao dati neke prijedloge kao predstavnik brae. Najprije je pohvalio to da u mnogim provincijama kandidati za brau i oni za sveenitvo zajedno ive u vrijeme formacije. Potom je predloio da bude vie susreta za brau na meunarodnoj razini, da se posveti vie panje svjedoanstvima koja su ostavili sveti redovnici neklerici, te da se dovre njihovi procesi za kanonizaciju. U prigodnoj diskusiji o brai se govorilo jako afirmativno, osobito s obzirom na vanost poslanja brae laika u Redu. Takoer su istaknute i ogranienosti opeg crkvenog prava, koje ne omoguava da se bratstvo u mukim redovnikim zajednicama ivi u potpunosti. U tom smislu dovoljno je spomenuti zabranu biranja brae laika za redovnike poglavare. 6.05.2009. Danas su jezine skupine podnijele izvjea o raspravi obzirom na zavrni dokument prolog kapitula. Potom je odreena skupina od tri lana, u kojoj i na o. Zdenko, koja e prijedloge srediti u obliku cjelovitog teksta. O tom tekstu e se sutra glasovati. O. John Sullivan, bivi generalni definitor, podnio izvjee o radu naeg Reda kao nevladine organizacije pri Ujedinjenim narodima, koji nema moi ni kod odluivanja ni kod savjetovanja, ve iskljuivo da bude pri izvoru informacija i da informira sektor civilnog drutva gdje djeluje o aktivnostima Ujedinjenih naroda. Ima i web stranica, ako ne uspijete na
23
www.carmelglobalngo.org, moda uspijete na www.icspublications.org/NGO/. Red je imao koristi pri legaliziranju jedne od naih misija u Africi. Ukoliko se eli nastaviti sa suradnjom, predlae da se izvjesna sredstva odvoje za to; uspostaviti jau komunikaciju izmeu Sredinjice u Rimu i predstavnika u UN; uobliiti Komisiju za pravdu, mir i integritet stvorenja, na emu i Vatikan inzistira i preko koje bi se moglo vie inzistirati na odreenim temama za koje smo zainteresirani po naoj karizmi; trebali bi imati zapravo dva predstavnika, za enevu i za New York, ako bi htjeli da zapravo rade. Nakon izlaganja i kratkih pojanjenja, o. General je proitao molbu Korejskog povjerenstva da bude promaknut u Korejsku provinciju: 5 samostana i 1 jo kanonski neutemeljen u SAD-u, te 55 lanova, ekonomsko samostalni i stabilni. Jednoglasnom aklamacijom svih prisutnih kapitularaca molba je usvojena. Na kraju prijepodnevnog zasjedanja je o. Vinko je iznio prijedlog da se 2012. odri Meunarodni seminar za provincijalne vijenike europskih i sjevernoamerikih provincija OCDS u naem Karmelu sv. Ilije na temu "Poslanje OCDS u globaliziranom svijetu." Dok je o. Vinko govorio, je o. Dario pomou power-pointa pokazivao slike naeg centra na Bukom jezeru. O. Vinko je potom predstavio novoizdani zbornik radova Meunarodnog seminara koji se odrao u rujnu 2007. u ve spomenutom duhovnom centru. Rekao je i to da se u zborniku, koji je naslovljen "Iskustvo Boga danas i karmelska mistika. Mistagogija, interreligijski i kulturoloki dijalog," nalaze i lanci trojice kapitularaca: o. Generala, o. Camila Maccise, biveg generala, te kastiljskog sociusa o. Salvadora Rosa. U kasnijim razgovorima bilo je oito da je prijedlog jednoduno prihvaen. Bilo je puno interesa i za zbornik, puno narudbi, a neki su traili
doputenje da prevedu i objave pojedine lanke. Popodne se ilo na izlet, o emu emo sutra izvijestiti. Po povratku u Domus Carmeli europski provincijali su odrali kratak sastanak. Na tom sastanku je provincijal Valencije, o. Pascual Gil Almela, izabran za predsjednika Konferencije europskih provincijala OCD. Odreeno je da prvi susret bude od 26. 10. do 28. 10. 2009. Za mjesto odravanja bili su predloeni: Pariz, Be, Malta, Libanon i na Centar na Bukom jezeru. Ovo potonje, naravno, predloio je o. Vinko. Uslijedilo je glasovanje. Prva etiri prijedloga dobili su svega nekoliko glasova. Sve ostale dobio je posljednji. "Tako e posljednji biti prvi, a prvi posljednji" (Mat 20, 16).
O. Vinko predlae EU-USA OCDS projekt
7.05.2009. Juer popodne smo bili na izletu. Izvjee smo ostavili za danas jer smo znali da danas nee biti puno zanimljivosti budui da nam je preostalo samo glasovanje za zavrne tekstove. Za razliku od prijanja dva, jueranji izlet je bio puno bolje organiziran. Prije svega, za
24
vrijeme vonje smo dobili dosta informacija o mjestima koja smo planirali posjetiti. Drugo, organizator je kupio ulaznice za mjesta koja su se naplaivala pa nismo ekali u redovima. Tree,vrijeme povrataka je dobro isplanirano pa smo se tono kako je predvieno. Kao da je organizator itao naa prijanja javljanja Posjetili smo dva biva samostana, danas muzeje: Batalhu i Alcobau. Samostan Batalha, u prijevodu "bitka," je nastao kao posljedica zavjeta. Naime, 14. 08. 1385., uoi Velike Gospe, portugalski kralj Joo I. izaao je na polje na kom se danas nalazi samostan da bi se borio s kastiljanskim kraljem Juanom I. Vojska portugalskog kralja bila je znatno slabija od protivnike. Poraz se inio neizbjenim. Stoga je kralj uinio zavjet, kae tradicija, da e nainiti velianstvenu crkvu u ast Djevice Marije ako pobijedi. Pobijedio je. Zanimljivo je spomenuti da je u portugalskoj vojsci najvii oficir bio Nuno Alvres Pereira, novoproglaeni karmelianski svetac. Njemu u ast napravljen je spomenik koji stoji ispred crkve i samostana. Prvotno je trebao biti postavljen u glavnom grdu, Lisabonu, ali su lisabonski masoni odbili taj prijedlog. ovjek se borio za njihovu slobodu, a oni tako. Alcobaa je jo jedno velianstveno djelo. Datira iz srednjeg vijeka. Kae se da je u jednom trenutku imao oko 900 monaha cistercita. O tome svjedoci ogromna kuhinja i blagovaonica, kao i ostatak samostana. Ostalo u slikama... Dananji dan je zapoeo sveanom ispovijesti vjere novog VIII. generalnog definitora, o. Johna Grennana anglo-irske provincije koji se pridruio radu Kapitula. Kad je bio izabran nazvali su ga telefonom. Javio se iz Kalifornije, gdje je bio na odmoru. Stigao je tek danas, posljednji dan
Kapitula. Oito se nije urio u Fatimu. Potom se nastavilo s izvjeima iz jezinih skupina u svezi zavrnih odredbi Kapitula, a nakon ega je o. Philip Hugele, ija je baka inae Hrvatica, proitao zavrni prijedlog teksta dokumenta Kapitula. Nakon toga su mnogi dali svoje primjedbe na taj tekst. U popodnevnom dijelu rada sreivali su se tekstovi zavrnih dokumenata. O. Zdenko je iznio rezultate rada komisije zaduene za integraciju odluka prolog Generalnog kapitula u tekst novog dokumenta. Komisija je od 50 toaka predloila na usvajanje samo pet, budui da su mnoge stavke ve bile odraene ili uklopljene u nae zakonodavstvo. eljelo se izbjei ponavljanje. Potom su obavljena glasovanja za sve zavrne dokumente. Devedeseti generalni kapitul OCD zavrio je sveanom svetom misom koju je predslavio o. General. Time je zavrio ovaj trotjedni maraton.
Karmelianin sveti Nuno i samostan Batalha
Draga subrao, sestre i lanovi Svjetovnog reda, hvala vam to ste itali naa izvjea kroz sve ovo vrijeme. Uinili smo za vas onoliko koliko smo mogli. Nadamo se skorom vienju! O. Vinko i o. Dario
25
PISMO NOVOG GENERALNOG DEFINITORIJA
ZAHVALA EX-GENERALA O. JAKOVU, PROVINCIJALU HKP U AVILI 2003., ZA RAD O. ZDENKA U GENERALNOJ UPRAVI 2003.-2009. GENERALNA KUA BOSONOGIH KARMELIANA Corso d'Italia 38; 00198 ROMA Rim, 19. 05. 2009. O. Jakov Mami Zagreb Dragi oe Jakove, aljem ti po ocu Zdenku koji se vraa u Provinciju ovaj pozdrav i kratko pismo. Na Kapitulu u Avili, s velikom tugom koja ti je bila vidljiva na oima, zajamio si mi s dostojanstvom da Zdenko, inae uvijek iskren i slobodan, ostaje uvijek i vjeran. Jednom rijeju uspio si ga definirati. I tako je doista i bilo. Nema potrebe da sada bilo to vie kaem. Mogao bih govoriti o razboritosti, o uravnoteenosti, o vedrini, o osjeaju za bitno. Ali vjeran u svojoj slobodi. Unato tvojoj ondanjoj boli, moram, dakle, rei da je to bio izbor mnogo vie pogoen od onoga to sam si zamiljao i elio. Hvala vaoj Provinciji. Nadam se da vas njegova dunost u Rimu nije previe otetila. Naprotiv, vjerujem da je Provincija rasla. Nadamo se da ete vi, vaa Provincija, nastaviti biti potpora Redu. Silno se radujem zbog vaega hoda. Pozdravljam oca Provincijala i svu dragu subrau. U Gospodinu, privreni Luis Arostegui PISMO NOVOG GENERALNOG DEFINITORIJA SVIM LANOVIMA REDA GENERALNA KUA BOSONOGIH KARMELIANA CROSO D'ITALIA 38; 00198 ROMA ITALIJA + Rim, 19. lipnja, svetkovina Presvetog Srca Isusova Draga brao i sestre u Kristu i u Blaenoj Djevici Mariji od Gore Karmela: MIR. Kako ste bez sumnje upoznati, od 8. do 18. lipnja u Rimu je odran na prvi susret definitorija. Ovim pismom elimo vas upoznati s onim to se dogaalo tih dana i
26
sa nekim od naih odluka. U prvim koracima koje smo uinili kao vodstvo Reda eljeli smo, prije svega, postati svjesni i osjeati se kao braa: zajednica koja je sjedinjena vezama bratske ljubavi i meusobnog povjerenja koja se, sa duhom jednostavnosti i hrabrosti u sluenju istini, daruje svoj brai i sestrama. Bratsko zajednitvo koje se osjealo i ivjelo ovih dana na naim susretima i u vremenu molitve i rekreacije, bilo je izvor radosti i ono je prvi i najvaniji poticaj da radimo u sluenju itavome Redu. To zajednitvo ivimo, i elimo ga uvijek ivjeti, ne kao plod naega truda, nego kao Boji dar koji dijelimo s braom koja nam pomau u razliitim poslovima u ovoj Generalnoj kui, i koji elimo dijeliti takoer i sa svima vama. Svjesni smo da komunikacija doprinosi uzajamnom poznavanju i, na taj nain, hrani i poveava bratstvo. Zbog toga smo na ovom definitoriju posvetili prilino vremena tome da se bolje upoznamo i da upoznamo stvarnosti iz kojih dolazimo. Tako smo mogli upoznati na konkretan nain dobre i slabe toke naih pojedinih podruja, kao i nadanja i probleme onih koji tamo ive. Vanost koju pridajemo komunikaciji kao plodu bratstva potakla nas je na traenje sredstava pomou kojih bi, kao generalna uprava, mogli biti bliski, koliko je to mogue, svakome od vas. Ured za komunikacije koji e biti ustanovljen, zahvaljujui pomoi moderne tehnologije, pomoi e nam u nastojanju da se pribliimo svima i svakome; no imat emo na umu i zajednice koje ne mogu raspolagati tim sredstvima moderne
komunikacije, da ih taj nedostatak ne bi ostavio bez informacija. Produbljujui razine komunikacije, jasno je da je fizika prisutnost Oca Generala i definitora u pojedinim okruenjima najizravniji i najefikasniji nain za upoznavanje i podjelu radosti i nade, potekoa i zabrinutosti. Da bi olakali ovu fiziki prisutnost, ustanovili smo, najprije, koja e biti zemljopisna i jezina podruja koja e pokrivati pojedini definitori. Tako je, o. Emilio J. Martnez, zaduen za podruje panjolske, Portugala i Italije; o. Albert Wach za srednju Europu; o. Augustine Mullor za Indiju i ri Lanku; o. Robert Paul za francusko govorno podruje; o. Marcos Juchem za Latinsku Ameriku; o. Peter Chung za Daleki istok i Australiju; o. George Tambala za Afriku i o. John Grennan za englesko govorno podruje. Otac General e nastojati biti prisutan u svim ovim podrujima, a na osobiti nain e mu na srcu biti provincije iz kojih dolaze pojedini definitori. Sa velikim zanimanjem elimo iscrpno prouiti pravi nain na koji moemo uspostaviti odnos izmeu generalne uprave Reda i lokalnih uprava, da na taj nain pronaemo najbolji mogui nain suradnje. elja nam je obnoviti tradicionalni oblik pastoralnog posjeta, i osim to smo prouavali neke zanimljive naine metodologije da se to ostvari, i to smo o tome razmiljali, pozvali smo o. Dominga Andrs, CFM da nam on odri predavanje na tu temu 14. i 15. rujna, po zavretku naeg sljedeeg okupljanja koje e biti u Rimu od 3. do 13. istoga mjeseca. Osim ovoga, da bi posao pojedinih definitora u nastojanju da se animira Red
27
PISMO NOVOG GENERALNOG DEFINITORIJA
bio to bolji, posvetit emo se na osobiti nain pojedinim vidovima ivota Reda koje smo raspodijelili na sljedei nain: kultura (o. Emilio), odgoj (o. Augustin), redovnice OCD (o. Albert i o. Robert), misije (o. Georg i o. Peter), OCDS (o. Peter), i ekonomija (o. Marcos i o. John). Vana polazina toka za promiljanje u ovim danima bio je, kako je to i logino, Generalni kapitul koji je nedavno odran u Fatimi. Razmiljali smo o odlukama Kapitula i o operativnim zakljucima dokumenta koji je potvren do Kapitula za animiranje plana itanja terezijanskih djela u vidu proslave Petstogodinjice roenja Svete Terezije od Isusa. Konkretnije, imali smo na umu zadau koju je Kapitul stavio pred definitorij da se osnuje povjerenstvo koje e dobro prouiti stanje naih studijskih centara i nain na koji e ohrabriti njihovo poslanje i na koji e ih potaknuti na meusobnu koordinaciju; tako e o. Augustine zajedno sa o. Stphane-Maria Mograin-om i o. Marcom Paolinelli-em i o. Augustnom Borellom raditi na razvoju ovog cilja i izloiti e planove za rad o tome definitoriju kada doe trenutak da se o tome raspravlja. Meu velikim izazovima s kojima se Red treba suoiti jest onaj obnove i ponovnog zamaha teolokog promiljanja i teologije duhovnosti koja je tipino karmelska, prosvijetljena iskustvom naih svetaca. U skladu s naom tradicijom i ohrabreni blizinom terezijanske obljetnice elja nam je promicati mjesta za promiljanje unutar Reda i karmelske obitelji iz kojih mogu nicati novi pravci istraivanja i kulturolokih prijedloga koji mogu biti korisni za novu teoloko-
kulturoloku osjetljivost naega svijeta. U tom smislu, definitorij je razmiljao o osnivanju novog meunarodnog asopisa o duhovnosti. Prihvaajui mandat Generalnog kapitula, nastavili smo sa osnivanjem povjerenstva koje e biti zadueno za pripravu i animaciju terezijanske obljetnice. Osim upravnog odbora, kojemu je na elu o. Emilio i koji e se moi pouzdati u pomo o. Alfreda Amnestia kao tajnika, osnovali smo sljedea podruja ili podkomisije: za animaciju zajednitva, kulture, pastorala i mjesnu animaciju Avile. Svako od navedenih podruja, sastavljeno od lanova itave karmelske obitelji, imat e odreene zadae i bit e u suradnji sa upravnim odborom i izmeu sebe po koordinatorima samih podruja. Ubrzo e biti objavljeni ciljevi i nadlenosti svakog povjerenstva, kao i imena svih lanova od kojih se sastoje. Prvi posao koji povjerenstvo treba uiniti je taj da se, to je prije mogue, poalje kapitularni dokument svim zajednicama, zajedno sa materijalima koji e olakati itanje djela Svetice, konkretno knjigu Moj ivot na kojoj emo raditi ove godine. Izmeu pitanja koja su osobito sloena a o kojima smo poeli razgovarati, dva se istiu kao jako vana. Prvo je ekonomsko stanje sredinjice Reda, kao i posebne inicijative odreenih provincija na ekonomskome polju. Drugo je trenutno stanje i budunost Delegatura Izraela i Egipta, pitanje kojemu definitorij eli, u ovome estogoditu, posvetiti osobitu pozornost; zbog toga smo odluili da e se u toj Delegaturi obaviti izvanredna
28
vizitacija, nakon koje e slijediti bratski posjet Oca Generala. to se tie naih susestara bosonogih karmelianki, elja nam je da, kao definitorij, kroimo zajedno s njima ususret izazovima novoga vremena, koji su jako razliiti u pojedinim krajevima. Prvi korak za ostvarenje toga biti e poboljanje povezanosti izmeu nas, to e s druge strane olakati to da i one mogu sudjelovati, zajedno sa redovnicima, u izazovu itanja djela svete Terezije koje emo zapoeti u ovome estogoditu. Konkretna tema koja trai nau pozornost u ovome trenutku je ona koja se odnosi na odnos izmeu vlasti asocijacijafederacija i samostalnosti samostana za koje znamo da CIVCSVA radi na tome na svjetskoj razini i za sve oblike kontemplativnog religioznog ivota. Zbog toga nam se ini da je prijeko potrebno paralelno promiljanje o tome unutar naega Reda. elimo biti blizu i naoj brai i sestrama OCDS. Na ovome definitoriju prouavamo Vaa braa o. Saverio Cannistr, General o. Emilio J. Martnez o. Albert Wach o. Augustine Mullor o. Robert Paul
njihov Ratio Institutionis, i njih emo takoer ukljuiti u program itanja Terezijinih djela.
Nova vrhovna uprava s o. Generalom
Osjeamo da smo u rukama Majke Terezije na poetku hoda koji e nas dovesti, za est godina, do proslave petstogodinjice njezina roenja. Njezinom rukom pokreemo se zajedno sa svima vama jer "vrijeme je za pokret"! Neka nam Sveta Majka izmoli milost po naemu gospodinu Isusu Kristu, ljubavi Oca, i zajednitvu Duha Svetoga, da rastemo u bratskoj povezanosti u Blaenoj Djevici Mariji od Gore Karmela. o. Marcos Juchem o. Peter Chung o. George Tambala o. John Grennan
SA SJEDNICA PROVINCIJALNOG SAVJETA Provincijalni savjet HKP sv. oca Josipa odrao je 8. srpnja 2009. estu redovitu sjednicu. Sjednica je po prvi puta u Provinciji odrana tako da su se sudionici nalazili u razliitim mjestima i dravama, a bili su istovremeno ("real time") povezani audio i video vezom preko interneta. U radu Provincijalnog savjeta na nain "net meetinga" sudjelovali su: o. Vinko Mami, provincijal (Rim),
29
SA SJEDNICA PROVINCIJALNOG SAVJETA
o. Antonio-Mario irko (Rim), o. Petar Janji (Krk), o. Sreko Rimac (Sofija), o. Dario Toki, provincijalni ekonom (Otarije) i o. Jure Zeevi, provincijalni tajnik (Zagreb). O. Vjenceslav iz opravdanih razloga nije sudjelovao u radu ove "on-line" sjednice (putovanje), no o temi sjednice o. Provincijal se s njime konzultirao i uo njegovo miljenje ve prije sjednice, za vrijeme boravka o. Vjenceslava u Rimu. Polazei od kroninog nedostatka financijskih sredstava potrebnih za infrastrukturu i djelovanje Provincije i u nastojanju da se osigura daljnja ekonomska egzistencija Provincije jedina toka dnevnog reda bilo je razmatranje osnutka nove tvrtke u Zagrebu, sa sjeditem u Remetama, u kojoj bi i naa Provincija bila ravnopravni suvlasnik, zajedno s pouzdanim inenjerom, gospodinom Ivicom oruom, koji ima dugogodinje iskustvo na tom podruju. Tvrtka bi se bavila koritenjem prirodnih
izvora energije za sustave grijanja i hlaenja. Nakon to su sudionici detaljno razmotrili sve pojedinosti toga projekta lanovi savjeta su jednoglasno prihvatili projekt suvlasnitva i partnerstva u navedenoj tvrtki. O daljnjim koracima uspostave i rada tvrtke lanovi Provincije e biti pravovremeno obavijeteni. Br. Jure Zeevi, Tajnik Provincije
DODIJELJENE KONVENTUALNOSTI Odlukom br. 55/2009. od 5. srpnja 2009., u skladu sa zakonodavstvom naega Reda, usmenim konzultacijama i iskazanim potrebama, dodijeljena je konventalnost o. aniju Kordiu u naem Karmelskom samostanu Gospe Karmelske, u Krku, sa svim pravima i dunostima prema naim Ustanovama, poevi od 5. srpnja 2009. godine. Odlukom br. 56/2009. od 7. srpnja 2009., u skladu sa zakonodavstvom naega Reda, usmenim konzultacijama i iskazanim potrebama, dodijeljena je konventalnost br. Stipi Dobou u naem Karmelskom samostanu sv. Josipa Sofija, sa svim pravima i dunostima prema naim Ustanovama, poevi od 17. srpnja 2009. godine. Odlukom br. 59/2009. od 9. srpnja 2009., u skladu sa zakonodavstvom naega Reda, usmenim konzultacijama i iskazanim potrebama, dodijeljena je konventalnost o. Zdenku Kriiu u naem Karmelskom samostanu Gospe Karmelske, u Krku, sa svim pravima i dunostima prema naim Ustanovama, poevi od 20. srpnja 2009. godine. Br. Jure Zeevi, Tajnik Provincije
30
OBAVIJEST O DUHOVNIM VJEBAMA 2009. Polazei od prijedloga prologodinjeg sabora Provincije u svezi organizacije duhovnih vjeba tijekom ovoga trogodita, kao to je brai poznato, odlueno je da se zajednike duhovne vjebe organiziraju jednom u trogoditu u mjestu i prostorima izvan nae Provincije, a dva puta u prostorima naih samostana. Takoer je odlueno da se jednom pozove vanjskoga voditelja, a dva puta iskusniju brau iz nae Provincije. Neovisno o tome ostala je i mogunost osobnih duhovnih vjebi, koje ne dokidaju obvezu sudjelovanja na zajednikim duhovnim vjebama. U skladu s time dogovoreni su termini, voditelji i mjesta odravanja duhovnih vjebi kako slijedi, to je sve ve objavljeno u prolom broju Vjesnika. Svi lanovi Provincije mogu, u dogovoru sa svojim priorima, svake godine izabrati neki od ponuenih termina. Ako tko eli ostati u mjestu odravanja duhovnih vjeba i preko vikenda, tj. od petka do nedjelje prije ili nakon duhovnih vjeba, radi odmora ili osobnih duhovnih vjeba (ta je mogunost dogovorena na Saboru provincije u studenom 2008.), moe to uiniti. U tom sluaju treba se, nakon dogovora sa svojim kunim poglavarom, prijaviti tajniku Provincije. Prijave za duhovne vjebe treba poslati, nakon dogovora sa svojim priorima, ili posredstvom priora ili neposredno na eadresu tajnika: jure.zecevic@zg.t-com.hr najkasnije mjesec dana prije poetka duhovnih vjeba. lanovi Provincije koji iz opravdanih razloga ne mogu sudjelovati u dolje navedenom terminu, neka se dogovore izravno s o. Provincijalom glede mjesta, vremena i naina obavljanja duhovnih vjebi.
Duhovne vjebe za lanove nae Provincije 2009. godine odrati e se u dva termina: 1. termin: 30. 08. (nedjelja) u 20.00 - 04. 09. (petak) u 14.00 2. termin: 04. 10. (nedjelja) u 20.00 - 09. 10. (petak) u 14.00. Voditelj: o. Vjenceslav Mihetec, OCD Mjesto odravanja: Krasno, na Velebitu (http://www.svetiste-krasno.com/). NAJAVA SABORA PROVINCIJE 2009. Sabor Provincije (plenarni savjet) ove e se godine odrati od ponedjeljka 23. studenog do etvrtka 26. studenog 2009. u Samostanu duhovnom centru 'Karmel sv. Ilije' Zidine. Dolazak je u ponedjeljak naveer 23. studenog (veera je u 19 sati i mole se priori samostana da prijave poglavaru samostana u Zidinama tko rauna s veerom u Centru toga dana a tko ne).
Sa prologodinjeg Sabora
31
NAJAVA SABORA PROVINCIJE 2009.
U radu Sabora provincije, prema Statutu Provincije br. 26. c sudjeluju: 'lanovi Provincijalnog savjeta, priori pojedinih zajednica, odgojitelji na svim razinama formacije, te koliko je god mogue vie redovnika iz naih zajednica, prema prosudbi Provincijalnog savjeta'. Na Saboru e se meu ostalim razmatrati ostvarivanje programa Provincije u ovom trogoditu. Priori e podnijeti izvjea o aktualnom stanju u naim zajednicama, a sva braa su slobodna preko provincijalata, provincijalnih savjetnika ili tajnitva pravovremeno dostaviti Provincijalnom
savjetu i druge prijedloge tema. Sjednica Provincijalnog savjeta odrat e se po zavretku Sabora Provincije, takoer u Samostanu duhovnom centru 'Karmel sv. Ilije' Zidine." O drugim detaljima programa svi e lanovi Provincije biti naknadno obavijeteni. Mole se svi lanovi Provincije da imaju u vidu termin odravanja Sabora, kako u pogledu vlastitog sudjelovanja, tako i u pogledu pokrivanja potreba kua i preuzimanja obveza kroz navedeno vrijeme. Br. Jure Zeevi, Tajnik HKP
NAJAVA SUSRETA BRAE NAE PROVINCIJE Susret brae nae Provincije odrat e se u naemu samostanu na Krku pod vodstvom o. Antonija Marija irka od utorka naveer 17. studenog (veera u 19 sati!) do petka 21. studenog 2009. godine (susret zavrava objedom!). Pozivaju se sva braa da se odazovu.
SPOMENDAN SMRTI O. GERARDA Sombor, 23. i 24. lipnja 2009. Govor o. Provincijala Vinka Mamia upuen nazonima na slavlju sv. Mise Preuzvieni gospodine biskupe, brao sveenici, dragi vjernici! Velika je milost imati kandidata za sveti oltar. Mi smo karmeliani i radosni i Bogu zbog toga zahvalni. tovie, svjesni smo da sluga Boji o. Gerard nije dar samo nama karmelianima, ve cijeloj subotikoj biskupiji i Crkvi u cjelini. On je 55. godina, kao sveenik i redovnik, djelovao u ovoj biskupiji. U njoj je doao na glas svetosti.
32
Biskup, Provincijal i drugi tovatelji u molitvi kraj groba o. Gerarda
Danas se u Rimu, na Kongregaciji za svete, radi na onim dokumentima koji mogu potvrditi autentinost njegovog svetog ivota. Ali ako u Crkvi, a napose u subotikoj biskupiji, nema vjernika koji se u svojim potrebama mole Bogu po zagovoru o. Gerarda, onda on ne moe biti proglaen blaenim. Naime, za proglaenje blaenim potrebno je da vjernici potvrde kako su po njegovom zagovoru primili posebne milosti, odnosno milosti koje ne mogu biti objanjene na nikakav drugi nain nego kao izvanredna djelo Boja. Zato vas pozivam na ustrajnu molitvu Bogu po zagovoru o. Gerarda. Kako se za svoga zemaljskog ivota zauzimao za dobro svih vjernika, tako i sada s neba prati sve nas i zagovara nas pred Bogom. Danas ima puno problema u obiteljima, u brakovima, meu djecom i mladima, meu starim i bolesnima. Ljudi na sve strane trae pomo. Vi, koji tujete o. Gerarda, imajte pouzdanja u njegov zagovor. Doite na grob o. Gerarda, usrdno se molite za sve vae potrebe. Vjerujte i ufajte se u njegov zagovor. Ima ve puno onih koji su nam posvjedoili da su po zagovoru o. Gerarda primili od Boga traene milosti. Kauza za proglaenje blaenim o. Gerarda puno ovisi i o vama brao sveenici. Zato vas molim da promiete pobonost prema ovom slugi Bojem. Vjerujem da e sve koji to budu inili usrdno pratiti svojim zagovorom. Iskreno zahvaljujem onim sveenicima subotike biskupije koji u svojim upnim crkvama svakog 24. u mjesecu slave sv. misu i s vjernicima mole za kauzu o. Gerarda. Mi karmeliani molimo svakodnevno na tu nakanu. U tu svrhu pokrenuli smo i Glasilo
za upoznavanje SB o. Gerarda na hrvatskom i maarskom jeziku. Molimo vas ovdje nazone sveenike da ovo Glasilo preporuite vjernicima u vaim upama. Koristim ovu priliku da se zahvalim svoj svojoj subrai na suradnji prilikom izdavanja prvog broja Glasila, bilo da su doprinijeli svojim savjetima, bilo da su priloili svoje lanke. Jednako tako zahvaljujem svim sveenicima i laicima koji su sudjelovali u redakciji ovog broja. Na poseban nain zahvaljujem o. Mati, visepostulatoru kauze, koji se po prvi put u ivotu naao u ulozi urednika jednog lista. Usprkos tome, radio je s puno entuzijazma i dobre volje i u potpunosti ostvario ono to smo u poetku zamislili s obzirom na formu i sadraj ovog glasila. Takoer se zahvaljujem o. Bernardinu, prioru somborskog samostana, na brizi oko prijevoda tekstova s hrvatskog na maarski jezik. Radio je puno i predano. Danas se svi radujemo izlasku prvoga broja, a za tu su radost najzasluniji dvojica spomenutih redovnika. Jo jednom iskreno hvala! Na kraju, molio bih sve vas drage sestre i brao da, ako primite neku milost po zagovoru o. Gerarda, napiete dopis o tome. Dopis bi trebao sadravati tri podatka: za to ste molili, koliko dugo ste molili i koju ste milost ili udo od Boga dobili. Molim vas da taj dopis poaljite na adresu ovog samostana. Oni koji to ne znaju, adresu mogu nai u Glasilu o. Gerarda. Neka nas sve prati zagovor o. Gerarda i po njemu punina milosti Boje! (Cjelovit prikaz nalazi se kao izvjee iz somborske zajednice na str. 49-51)
33
PEDESETA OBLJETNICA DOLASKA KARMELIANA U HRVATSKU
PROGRAM OBILJEAVANJA PEDESETE OBLJETNICE DOLASKA KARMELIANA U HRVATSKU 12. rujna 2009. 19. oujka 2010. I. POETAK PERIODA OBILJEAVANJA OBLJETNICE Program u subotu, 12. IX. 2009., u Remetama, esmikoga 1, Zagreb, u samostanskoj dvorani: 9.30 11.00 - Pozdravno slovo - Izlaganje o dolasku karmeliana u Hrvatsku do osnutka karmelskog samostana MB Remetske - Sveana misa zahvalnica u svetitu - Sveani objed II. SADRAJI TIJEKOM GODINE Pojedini ve ustaljeni dani tijekom godine biti e tematski u znaku obljetnice 10. listopada 2009. - Dan upe u Remetama - Pedesetogodinji hod upe. 12. prosinca 2009. - Dan Sustavnog studija duhovnosti u Remetama - tematski povezan s obljetnicom 02. veljae 2010. - Svijenica, Dan posveenog ivota: Knjievno glazbeno-poetska veer karmelske poezije u Remetama KORIZMENE KONFERENCIJE ETVRTKOM U 20,5 TIJEKOM 2010. GODINE: 18.02. 25.02. 04.03. 11.03. 18.03. - Djelovanje i doprinos hrvatskih karmeliana na polju duhovnosti - enski klauzurni Karmel u Hrvatskoj - Karmelianke Boanskog Srca Isusova u Hrvatskoj - Postanak i djelovanje Karmelskog Svjetovnog Reda u Hrvatskoj - Pastoralno djelovanje karmeliana u Remetama od dolaska do danas III. ZAVRETAK OBILJEAVANJA PEDESETE OBLJETNICE DOLASKA KARMELIANA U HRVATSKU Zavrno sveano obiljeavanje Obljetnice uz Dan Provincije, Svetkovinu sv. Josipa (19. oujka 2009.), odvijat e se u subotu 20. oujka 2010. u "Dvorani Vijenac", Kaptol 29, Zagreb, i u nedjelju 21. oujka 2010. u Remetama, esmikoga 1, Zagreb. Program u subotu, 20. oujka 2010., "Dvorana Vijenac", Kaptol 29, Zagreb 17. 00 - Glazbena toka - Pozdravno slovo o. Provincijala HKP sv. oca Josipa - Prigodna predavanja 1. Pedesetogodinja prisutnost Karmela u Hrvatskoj - prolost, aktualno stanje i perspektive za budunost 2. Tragovi prisutnosti karmeliana u hrvatskoj kulturi
34
3. Percepcija redovnikih zajednica u kontekstu Europskih integracija - Glazbena toka - Prigodni domjenak u predvorju "dvorane Vijenac" Program u nedjelju, 21. oujka 2010., u Remete, esmikoga 1, Zagreb 10, 30 - Sveano euharistijsko slavlje Napomena: Mogue su pojedine prilagodbe, dopune i izmjene programa.
KONFERENCIJA EUROPSKIH PROVINCIJALA OCD Karmel Sv. Ilije, BiH, 26.-29. listopada 2009. Program
(Mogue su prilagodbe, izmjene i dopune programa)
Ponedjeljak, 26. 10. Veera i veernja rekreacija kraj kamina. Utorak, 27. 10 8.00: Doruak 9.00: Prijepodnevna sekcija: Pozdrav hrvatskog provincijala kao domaina susreta Pozdrav predsjednika Konferencije Predstavljanje zemlje domaina (BiH): najznaajnije crtice iz povijesti i prikaz sadanjosti; mogua pitanja sudionika u vezi sa predavanjem Predavanje o najnovijoj Papinskoj enciklici Caritas in Veritate u kontekstu EU OCD i mogua rasprava 11.00: Pauza 11.30: Sveta Misa i propovijed na talijanskom 12:30: Pauza
35
NAJAVA TEAJA ZA KLAUZURNE KARMELIANKE
13.00: Objed 16.00: Popodnevna sekcija: Razgovor o vanijom temama koje su od interesa za cijelu Europu: 1. Problem zvanja i opasnosti gaenja provincija 2. Mogui oblici suradnje na razini Europe ili nekih regija 3. Naa oekivanja od novog Generalnog definitoria: generalne vizitacije provincija; Teresianum u svim svojim sekcijama; CITeS 4. Susret studenata Europe 5. Rad sa sestrama: potekoe i prijedlozi 6. Mogunosti suradnje na planu Svjetovnog Reda 7. Druge eventualne teme ili prijedlozi 18.00: Pauza 18.30: Molitva 19.00: Kulturoloki program 20.00: Veera Srijeda, 28. 10. 7.00: Sveta Misa sa propovjedi na panjolskom 8.00: Doruak 9.00: Prijepodnevna sekcija (nastavak jueranjeg rada) 10:30: Pauza 11:00: Nastavak prijepodnevne sekcije i zavretak Konferencije Europskih provincijala 12:30: Pauza 13.00: Objed Slobodno popodne. Mogunost izleta u BiH ili Hrvatsku, prema eljama sudionika, te prvi odlasci. 19:00 Veera etvrtak, 29. 10. 7.00: Sveta Misa i propovijed na engleskom 8.00: Doruak i odlasci NAJAVA TEAJA ZA KLAUZURNE KARMELIANKE Teaj permanentnog obrazovanja odrat e se od 25. do 29. rujna 2009. godine, u Karmelu M. B. Bistrike i bl. A. Stepinca u Mariji Bistrici, a vodit e ga prof. dr. sc. p. Mihly Szentmrtoni, DI, dekan na Gregoriani u Rimu. Okvirna tema teaja je: "Interpersonalna psihologija i duhovnost ivota u klauzuri", i to pod a) Upoznavanje i posvjeenje psiholokih i psihofizikih zakonitosti vanih za meuosobne (interpersonalne) odnose u klauzurnim zajednicama (to psihologija odnosa i komunikologija mogu pridonijeti skladnom suivotu i uzajamnom meusestarskom razumijevanju u
36
"posebnim" uvjetima klauzurnog ivota, kada su ivotni prostor i interna i eksterna komunikacija ogranieni), te pod b) Psihofiziko i psiholoko u molitvi (molitva u raznim oblicima duhovna je "kraljenica" ivota klauzurnih karmelianki, vremensko-koliinski vrlo zastupljena u njihovom ivotu: pokuat e se opisati psiholoku stranu molitvenog dogaanja /psiholoka analiza, psiholoki imbenici u molitvi/, odnosno: to je sa podruja psihologije korisno imati u vidu
s obzirom na molitvenu praksu). U petak, 25. rujna, s poetkom u 16,00 sati, bude li mu zdravlje dopustilo u seminar e uvesti sv. Misom i tematskim biblijskim predavanjem prof. dr. p. Bonaventura Duda, OFM iz Zagreba. Ako p. Duda ne bude u mogunosti seminar e zapoeti u subotu, 26. rujna 2009. euharistijskim slavljem u 7,30 sati.
Br. Jure Zeevi, Duhovni asistent Udruge samostana klauzurnih karmelianki
NAJAVA NACIONALNOG MARIOLOKOG SIMPOZIJA U OTARIJAMA 2010. Hrvatski marioloki institut Katolikog bogoslovnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu (HMI), koji svake tree godine upriliuje znanstveni skup sa mariolokim temama, izbrao je na sjednici Vijea u Zagrebu 28. svibnja 2009. svetite Majke Boje od udesa u Otarijama i tovanje Presvete Bogorodice u Gospiko-senjskoj biskupiji kao temu za nacionalni marioloki simpozij 2010. Povod je veliki jubilej, koji svetite Gospe od udesa ove godine slavi, a to je 550-ta obljetnica bule pape Pija II., kojom on podjeljuje oproste "svima koji posjete tu crkvu, iskreno se pokaju i ispovjede te prue dareljivu ruku za obnovu i uzdravanje iste crkve. Drugi razlog odravanja simpozija u Otarijama je proslava 10-te obljetnice postojanja
Otarije, Svetite Gospe od udesa u 17. stoljeu
Gospiko-senjske biskupije. Time se eli poastiti mladu biskupiju i iru javnost bolje upoznati sa tovanjem Majke Boje u Lici i Gospiko-senjskoj biskupiji. Simpozij e se odrati od 29. travnja do 1. svibnja 2010. u Otarijama. O. Ivan Podgorelec
O. ENDRE NAGY MAGISTRIRAO KANONSKO PRAVO U RIMU Na subrat, o. Endre od Majke dobrog savjeta (Nagy), nakon tri godine studija kanonskog prava i uspijeno poloenih ispita, 1. srpnja 2009. godine u Rimu je na Papinskom Sveuilitu "Lateranum" magistrirao najviom ocjenom: summa cum laude. Svoju magistarsku radnju o. Endre je pi-
37
O. ENDRE NAGY MAGISTRIRAO KANONSKO PRAVO U RIMU
sao iz redovnikog prava na temu: "Nozione teologico-canonica di vita consacrata" ("Teoloko-kanonski pojam posveenog ivota"). O. Endre e najesen nastaviti svoj studij, a svoju doktorsku disertaciju e pisati na podruju redovnikog prava, bavei se prvenstveno Naim Ustanovama. O. Endre, sin Imre i Estere r. Molnr, roen je 29. rujna 1979., u mjestu Skorenovac (blizu Zrenjanina u Junom Banatu). Osnovnu kolu je zavrio u Skorenovcu, a potom je 1994. upisao Biskupijsku klasinu gimnaziju "Paulinum" u Subotici, kao sveeniki kandidat Zrenjaninske biskupije. Nakon to je u sebi prepoznao redovniki poziv i karmelsko zvanje godine 1998 se upisuje na Katoliki bogoslovni fakultet Sveuilita u Zagrebu. Redovniko oblaenje ima 27. kolovoza 2000. u Remetama, a prve zavjete polae 26. kolovoza 2001. u Krku. Sveane je zavjete poloio u Remetama 15. listopada
2004., a za akona ga je zaredio Kardinal Josip Bozani u zagrebakoj katedrali dana 4. prosinca 2004. Za sveenika ga je zaredio u rodnom Skorenovcu, 17. srpnja 2005. godine, zrenjaninski biskup mons. Lszl Huzsvr. O. Endreu elimo uspjean nastavak studija. Br. Jure Zeevi, Prefekt studija
PISMO SESTARA SUDIONICA NA GENERALOM KAPITULU U FATIMI Drage sestre! Iz naeg iskustva u Fatimi, gdje smo u mislima imali sve Vas, elimo Vam prenijeti nau poruku nade i zajednitva da je nae sudjelovanje na Generalnom Kapitulu dodatno ojaalo obiteljske veze kojima smo zajedno vezani, sestre i braa u traenju relevantnog puta u prenoenju Terezijanske karizme u naem dananjem svijetu. Ojaani ovim susretom, suoavamo se s izazovima naeg globaliziranog svijeta i onoga to Crkva oekuje od nas. U naem hodoau mjestima ukazanja, podigli smo realnost Karmela u svijetu, povjeravajui naa srca i elje u ruke Nae Gospe Fatimske.
38
Posebne zahvale naim domainima, sestrama karmeliankama od Fatime, gdje smo se osjeali doma i gdje smo dijelili iskustva i time podijelili stvarnosti Karmela u Latinskoj Americi, Brazilu, Filipinima, Sjevernoj Americi , Australiji i Aziji i Oceaniji, Europi i Indiji. elimo da ovaj dogaaj pripremi naa srca za obiljeavanje 5 stoljea od roenja nae Majke, sv. Terezije, kako bi na Sveti Red postao providan svijetu uz ljepotu i ljubav Svetoga Trojstva.
U zajednitvu, Sr. Domitille of the Trinity Sr Teresita of the Child Jesus Sr. Michael of Christ the King Sr. Luca of the Cross Sr. Vernica of the Holy Face Sr. Clare of the Eucharist Sr. Helen Sr. May Catherine of Christ Sr. Cristina Maria of St, Joseph Sr. Sagrario the Holy Trinity Ftima, 1. svibanj 2009.
ARHEOLOKA ISTRAIVANJA U REMETAMA
Kako je dolo do toga? Ozbiljniji radovi na obnovi svetita Majke Boje Remetske koja je i upna crkva upe Uznesenja Blaene Djevice Marije zapoeli su 1973.
godine nastojanjem remetskih upljana sa upnikom o. Antom Stantiem. Gradski zavod za zatitu spomenika dao je odobrenje da se crkva iznutra oboji i da
39
bude uredna. Kad je crkva bila pripremljena za poetak liilakih radova i kad su oni otpoeli, poele su se na stijenama pokazivati boje. Radovi su obustavljeni i pristupilo se sustavnom ispitivanju zidova. Ispitivanja, koja je vodio spomenuti zavod, pokazala su ono na to je upozorila u samim poecima prof. Marija Mirkovi, da je crkva sigurno oslikana u cijelosti, a ne samo djelomino, kako je tvrdila prof. Ljiljana Nikolajevi. Drava je osiguravala sredstva za radove koji su trajali jako dugo. U tu je svrhu zamijenjen i crijep na krovu crkve, ali ne i krovite, da se izbjegne prokinjavanje. Tada (1980.) je popravljen i krov nad ostatkom samostana. Tijekom tih radova odstranjena su stropna gipsana rebra, to ih je dao postaviti Bolle u obnovi nakon potresa 1880., i ostalo je oko 40% Rangerove slikarije, kako na stropu tako i na stijenama. U donjoj lai su uinjeni neznatni zahvati. Radovi su prekinuti 1989. Sredstava nije bilo. Velika vlanost, koju nije smanjilo ni uvoenje grijanja u crkvu, nije dozvoljavala ozbiljnije zahvate. Unato tome crkva je iznutra ureivana sredstvima upljana i hodoasnika. Drenaa crkve je postala zadatkom broj jedan. Arh. Perui je podnio zahtjev na Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, koje je odobrilo 300.000,00 kuna. Prije izvedbe drenae, u pokusnim ispitivanjima uoili su se snani zidovi uz juni dio crkve, koji su zahtijevali arheoloka ispitivanja. Radove je preuzeo Muzej grada Zagreba i povjerio sve arheologu Borisu Maiu. U kasnu jesen 2007. zapoeli su radovi. Poetna iskapanja su pokazala da se oekuje veoma ozbiljan posao. Radovi su nastavljeni u proljee
2008. i trajali su do zime. Otkriveni su temelji dviju ranijih crkava. Njihovi temelji su uoljivi i vidi se da su crkve graene na klizitu koje je uzrokovalo ruenje prve pa i druge graevine, dok nije izgraena trea, dananja, na vrstom zemljitu. Na temelju nekih sitnih pokazatelja strunjaci tvrde da je postojala jo jedna, koju zovu "nultom" crkvom. Vjerojatno se radi o onoj crkvi, kapeli Majke Boje za koju se tvrdi da ju je Kaptol dao pavlinima. To je za sada pretpostavka.
Otkriveni su i temelji i uruena kripta kapele Majke Boje Remetske, koja je 1654. bila posveena zajedno s obnovljenom crkvom, na Bijelu nedjelju, pa je to dan posvete crkve i danas. Kapelu je uklonio nakon potresa spomenuti obnovitelj. Vidljivi su i snani temelji velikog mramornog oltara to ga je u nju 1707. dao smjestiti kanonik darovatelj Znika, a biskup Verhovac ga je dao prenijeti na dananje mjesto u crkvi. Ove 2009. godine radovi su nastavljeni. Tijekom zime u zidove crkve su postavljeni mjerai koji trebaju pokazati kako graevina crkve odgovara na uinjeno. Uoeni su neki pomaci, ali ne prijetei. Oni, izazvani drhtanjem tla zbog
40
prometa. Smanjili smo zvonjavu, posebno najveim zvonom, osim na velike svetkovine. Nalazi tih ispitivanja jo nisu poznati. U obradi su.
Otkriven je i vanjski ulaz u kriptu prve lae svetita. Taj ulaz do sada nije bio vidljiv. Kripta je ista, suha. Sastoji se od kvadratne dvorane. Zidovi s june i sjeverne strane se svijaju u boltu, a s istone strane ima 8 ukopnih mjesta, nia, a sa zapadne dva. Duina dvorane iznosi 430 cm, a irina 420 cm. Na tjemenu bolte visina je 190 cm. Dubina ukopne nie iznosi 235 cm. Dakle, duina kripte s duinama nia iznosi 9 m. Hodnik prema vanjskom izlazu dug je 350 cm, irok je 90 cm, a visok 155 cm. Ulaz u kriptu iz crkve napravljen je 1937. godine, jer se nije moglo otvoriti onaj iz vana. Tadanji upnik je dao kriptu oistiti. Takvom smo je zatekli kad smo je 1997. ponovno otvorili, s crkvene strane. Nadali smo se veem prostoru koji bi mogli upotrijebiti za muzejski izlobeni prostor, ali protenosti koje sam naveo govore suprotno naim oekivanjima. U kriptu su za sada pohranjene kosti koje su iskopane u tijeku arheolokih istraivanja. Obavjeivanje javnosti Ve prije poetka radova upljane i hodoasnike smo prigodnim listiem obavijestili najavivi radove koji predstoje i radi ega. upni listi Advocata Croatiae list svetita i upe redovito je
upozoravao na dogaanja. Gradsko povjerenstvo za remetsko nalazite dalo je obavijesti u dnevnom tisku (Vjesnik, Veernji list). Strunjaci su davali izvjea u Numizmatikom vjesniku (o nalasku medaljica i zlatnika iz doba kralja Andrije Korvina), zatim u strunom asopisu "Opuscula arheologica" Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, a u tisku je cjelokupni prikaz dogaanja i nalazaka u Hrvatskom arheolokom godinjaku. Zajednica karmeliana u Remetama podrobno je izvjetena o svemu prole zime, kad su djelatnici Muzeja grada Zagreba sve izloili i odgovarali na upite. Gospodin gradonaelnik, Milan Bandi, s lanovima uprave grada vie puta je posjetio radilite-nalazite, a pred konac drugog dijela istraivanja u sve je pomno upuen i zamoljen da odobri sredstva za nastavak radova, to je on i uinio u oujku ove godine, te su radovi mogli biti nastavljeni. Prijedlozi za budunost: Uzrok i povod svemu ovome jest izvoenje drenae koja bi crkveno zdanje oslobodila prekomjerne vlage. Sama istraivanja nameu esto neoekivane zadatke. Usput se svakako razmilja o konanom ureenju prostora juno od crkve. Teko je nai graditelja za taj posao. Ovih dana se javio jedan, koji je ve jednom odbio, ali nakon promiljanja pristao je dati, za sada barem, polaznu toku. Zadatak mu je predloiti najprihvatljivije rjeenje za obiljeavanje iskopina. Taj nam prostor treba u vidu crkvenih slavlja, za hodoasnike i njihove potrebe u manjim skupinama, za upna slavlja; Prve priesti, slavlja Potvrde. Treba tu ugraditi temelje sruene kapele Majke Boje Remetske, koji bi mogli
41
posluiti u svrhu oltarnog prostora. Dao sam prijedlog da se na junom zidu donje lae otvori negdanji ulaz u kapelu, kako bi crkva bila povezana s vanjskim prostorom, to je za sada prihvaeno s velikom sumnjom. Zavretak tih radova misli se obiljeiti jednim znanstvenim skupom, na kojem bi se prikazala i obrazloila sva dogaanja. Taj bi skup, simpozij, urodio jednim zbornikom. Razmilja se i o filmu o Remetama: Svetite, sjedite Provincije, samostan, upa. Neto vie o tome e biti govora na jesen. Nakon arheolokih istraivanja treba pristupiti ureenju cjelokupne fasade crkve i krova nad sakristijom. Sve to pouruje i dvjestota obljetnica osnutka
upe Marijina uznesenja na nebo, a to pada 12. listopada 2012. godine. Mnp. n. o. Provincijal me je zamolio da o svemu tome napiem neto za nae slubeno glasilo. Uinio sam ovo. U pretprolom broju Karmelskog vjesnika, kao i u jednom od prethodnih brojeva Advocatae Croatiae ima opirniji i struni lanak pa upuujem na njega. Brai zahvaljujem na strpljivosti s radovima i radnicima. Mi neemo i ne moemo sve zavriti, ali mlau brau kojima e Bog sve ovo staviti u ruke i na duu, oslobodit emo ovoga to mi sada inimo. Sve nas i na rad neka prati moni zagovor Najvjernije Majke.
Br. Vjenceslav Mihetec, upravitelj svetita
IZIAO PRVI BROJ GLASILA "OTAC GERARD" "Otac Gerard. Glasilo Vicepostulature za upoznavanje Sluge Bojega o. Gerarda Tome Stantia, karmelianina" - naziv je novog Glasila kojega je pokrenula naa Provincija i koje istovremeno izlazi na hrvatskom i na maarskom jeziku. Glavni i odgovorni urednik je mr. Mato Milo, Vicepostulator, a urednitvo uz o. Matu sainjavaju mr. Vinko Mami, provincijal i dr. Jure Zeevi, tajnik provincije. Uredniko Vijee ini osam lanova. O Glasilu se u ovom broju Karmelskog vjesnika govori i u izvjeima iz Bake. Nema potrebe ovdje prepriavati sadraj Glasila, a sam naslov Glasila jasno govori o njegovoj svrsi. Stoga neko ovo podsjeanje poslui itateljima Karmelskog vjesnika da posegnu za glasilom.
42
TISKAN LETAK O KAPULARU U svrhu promicanja kvalitetnog duhovnog odnosa naspram "kapularske pobonosti" Hrvatska karmelska Provincija i Udruga samostana klauzurnih karmelianki tiskali su u velikoj nakladi (20.000 primjeraka) uoi Svetkovine Bl. Djevice Marije od Gore Karmela zajedniki letak o kapularu.
Uz slubeni "Obred blagoslova i oblaenja kapulara BDM od Gore Karmela", "Praktine norme" i nekolicinu drugih sadraja, letak o kapularu navodi to blagoslovina kapulara nije i to ona jest: "kapular - nije amajlija: predmet magino-udotvorne zatite - nije jamac automatskog spasenja - nije oprost od zahtjeva kranskog ivljenja kapular - jest znak, odobren od Crkve, naeg nastojanja da poput Marije nasljedujemo Isusa - jest znak koji nas uvodi u zajednitvo duhovnih dobara karmelske obitelji - jest znak Marijine zagovorne, solidarne i suosjeajne zatite, koji hrani nau nadu u susret s Gospodinom u ivotu vjenom. kapular je znak da poput Marije evanelja: - nastojimo ivjeti otvoreni Bojim planovima: (Lk 1,26-38); - nastojimo sluati i razmatrati Boju rije kroz molitvu i ivot: (Lk 2,51); - nastojimo biti blizi i solidarni naim blinjima u potrebi: (Iv 2, 1-12); - nastojimo biti ustrajni u molitvi i u zajednitvu s braom i sestrama: (Dj 1,14)."
43
KARMELSKA IZDANJA TISKALA KNJIGU H. U. VON BALTHASARA "SESTRE U DUHU"
IZLAZAK IZ TISKA I PREDSTAVLJANJE KNJIGE "SESTRE U DUHU" H. U. VON BALTHASARA Karmelska izdanja objavila su knjigu H. U. von Balthasara: "Sestre u duhu. Terezija iz Lisieuxa i Elizabeta iz Dijona". predstavlja znaajan dogaaj i veliko obogaenje, a k tom valja dodati i znaaj autora knjige. Knjigu su predstavili doc. dr. Ivica Ragu i prof. dr. sc. Jure Zeevi, OCD, a prikazan je i film s motivima i scenama iz Karmela sv. Josipa u Breznici akovakoj, popraenim tekstovima dviju svetica iz knjige, koje su vrlo dojmljivo prezentirale s. Terezita i s. Teodora, progovorivi pri tome i o naravi Karmela i o svome osobnom pozivu na kontemplativni ivot. O. Jure je prisutnima predoio i ukratko opisao i druge knjige "Karmelskih izdanja" naznaivi tako iroki spektar tematike Karmelskih izdanja.
Tvrdo ukorienu knjigu od 464 stranice s njemakog je preveo dr. fra Ivan Ivanda, lekturu je napravila s. Marija Stela Filipovi, redakturu dr. Ivica Ragu, a urednik knjige je dr. Jure Zeevi, OCD. Ova, po mnogima jedna od najvrednijih knjiga "Karmelskih izdanja", prvi puta je predstavljena u etvrtak, 4. lipnja 2009. u okviru programa Tjedna kranske kulture 2009. u ispunjenoj Dvorani Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima. Ve se i iz toga moe iitati da je rije knjizi koja za kransku teoloku i duhovnu literaturu
Osvrui se na knjigu "Sestre u Duhu" meu ostalim je kazao i ovo: "elim zahvaliti svima koji su pridonijeli da se na hrvatskom jeziku pojavi ova vrijedna knjiga Hansa Ursa von Balthasara, jednog od vodeih teologa dvadesetog stoljea, o dvjema veliinama naega Karmelskoga reda i cijele Crkve. Mala Terezija Terezija iz Lisieuxa je crkvena
44
nauiteljica, blaena Elizabeta iz Dijona je mistikinja s kojom u svome duhovnom izrastanju raunaju i mnogi suvremenici. Obje su vrlo popularne u krugovima Bogotraitelja i pokazalo se doista potrebnim da se njihove duhovnosti i njihovi likovi kvalitetno, struno i teoloki priblie i naoj hrvatskoj javnosti. Trebalo je prilino vremena, truda i financijskih sredstava, ali smo radosni da je naa mala izdavaka kua, "Karmelska izdanja" u suradnji s dr. Ivicom Raguom i dr. fra Ivanom Ivandom, uspjela pripremiti ovo izdanje i podariti ga hrvatskim itateljima" Bez njih ovoga djela ne bi bilo. Dr. Ivica Ragu je meu ostalim istaknuo: "Ova knjiga predstavlja svoje-
vrstan biser duhovnosti, teologije, ja bih rekao biser duha, ljudskoga duha. Ona prua savren uvid i uvod u duhovnost, u katoliku duhovnost, posebice u duhovnost Male Terezije, omiljene svetice u Hrvatskoj. Dakle, ako netko eli upoznati duhovnost Male Terezije i druge karmelianke Elizabete od Presvetog Trojstva, imat e zaista sve na jednom mjestu, u knjizi Hansa Ursa von Balthasara", rekao je doc. dr. Ragu. Karmelska izdanja e nastojati najesen prirediti promociju knjige barem jo u Zagrebu, a po mogunosti i u drugim mjestima. Br. Jure Zeevi, OCD, lan Urednitva Karmelskih izdanja
45
"HRVATSKO SLOVO" POHVALNO O "KARMELSKIM IZDANJIMA"
"HRVATSKO SLOVO" POHVALNO O "KARMELSKIM IZDANJIMA" Tjednik "Hrvatsko slovo" u broju 743 (God. XV.) od 17. srpnja 2009., na str. 26, povodom izlaska zadnje knjige "Karmelskih izdanja" (KIZ) donosi niz pohvala cjelokupnom izdavtvu KIZ-a. Izdvajamo samo nekoliko navoda. "Rije je o hvalevrijednom cjelokupnom nakladnikom projektu (). Uredniko vijee () se brine o visokoj razini objavljenih djela, iako djeluje u skromnim novanim mogunostima () Razlikuju se od veine nakladnika po izbirljivoj i naglaenoj samosvijesti () Posljednjih godina, na veliko zadovoljstvo itatelja, ovaj nakladnik objelodanjuje djela svojih mlaih pisaca. Pokazalo se da njihove tvorbe doseu nesumnjivu knjievnu vrijednost, jer, kao uspjele meditacije nude primjerenu ivotnost i duhovnost. Za itatelje i za autore ova djela predstavljaju spasonosno proimanje Lijepoga, Dobroga i Istinitog". Komentirajui posljednju knjigu koju su objavila "Karmelska izdanja", knjigu s. Mirjam pod naslovom "Nebo satkano od trpljenja i enje" potpisnik teksta u "Hrvatskom slovu", Stjepan Svedrovi pie o knjizi: "Zamijetio sam je nedavno na udaljenosti od nekoliko koraaja zbog lijepe vanjtine i opreme. Pogladio sam omot knjige okrenuvi je nekoliko puta u rukama. Gotovo se obredno klanjam djelima koja me oplemenjuju. Duhovnosti mi nikad nije dosta. Pridobio me naslov svojom neobinom izazovnou. U knjizi me ekalo ugodno iznenaenje. Predgovor je znalaki napisao, stihozbirku uredio, lektorirao, likovno opremio i grafiki oblikovao Jure Zeevi (br. Jure od Krista Raspetoga). Darovito. () KIZ-u (), posebno Urednikom vijeu, elim svaki uspjeh i to vie itateljstva. () Sve njihove knjige dokazuju da je umjetnost najblia vjeri. Stoga se, evo, njihove knjige protive sveopem rasapu duevnog svijeta. Nude vii smisao, sami sklad. () U ime urednitva zahvaljujem "Hrvatskom slovu" i autoru teksta na visokom vrednovanju naih izdanja.
46
IZ ZBIRKE TRADICIJSKOG ODIJEVANJA I NAKITA HRVATA BiH Tradicijska kultura Hrvata u gradovima Bosne i Hercegovine jedna je od neisprianih etnografskih pria. Najimuniji sloj stanovnitva, danas bi ga nazvali elitom, poslije Drugog svjetskog rata postao je sirotinja preko noi jer su im komunistike vlasti oduzele imovinu. Njihove pjesme i plesovi ostali su malo poznati, a nonje sauvane samo u nekim dijelovima. U zbirki "Karmel sv. Ilije" uvaju se gornji odjevni predmeti kao rijetki primjerci ove nonje. Nonja na slici bila je vlasnitvo Jele Jablanovi koja se u njoj vjenala 1904. godine sa Jakom Filipovi, u Dolcu, dijelu Travnika. Obje trgovake obitelji bile su meu najimunijim u tom dijelu Bosne. Poslije vjenanja Jela i Jako ivjeli su u Jajcu, a zatim su preselili u Livno. Njihovi potomci danas ive u Zagrebu i od njih je otkupljena ova nonja. O. Zvonko Marti IZ NAIH ZAJEDNICA REMETE Dragi brao i sestre, kada sam razmiljao to staviti u Karmelski vjesnik u vezi dogaanja u naem samostanu u Remetama, na prvi pogled mi se uinilo, da se nema to puno pisati, jer sve se odvija svojim ve uobiajenim ritmom. No upravo ta svakodnevica je neto prevano jer se preko nje uvrujemo u meusobnom zajednitvu, otkrivamo Boju prisutnost u naemu radu, u molitvi molimo za blagoslov da nae poslanje bude na Boju slavu, na izgradnju Provincije i na korist ljudima. Kao najvea zajednica na neki smo nain ogledalo Provincije. U zadnje vrijeme primjeuju se esta javljanja vjernika koji se preporuaju u nae molitve, i dolaze na osobne duhovne razgovore. U ovih nekoliko mjeseci petorica su mladia pokazali zanimanje za redovniki ivot i s njima odravamo redovite kontakte, razgovore i dajemo im mogunost boravka u samostanu kako bi bolje upoznali mi njih i oni nas. Molimo da dobri Bog blagoslovi Provinciju novim
47
IZ NAIH ZAJEDNICA
zvanjima. Vjernost Isusu, vjernost molitvi i rast u zajednitvu garancija je blagoslova i novih zvanja. Zanimljivo je ovdje spomenuti i vanost interneta koji je postao jedan od glavnih izvora informacija i prvih kontakata ljudi s nama karmelianima preko nae web stranice. Na poseban nain, i ovaj put, s radou spominjem na Svjetovni Karmelski Red. Svi smo jedna velika obitelj i zajedno promiljamo nad karizmom koju nastojimo ivjeti u svakodnevici i svaki u svome poslanju i staleu. U lipnju su zavrili susreti na kojima se se sustavno razmiljalo nad Ustanovama Svjetovnog Reda Bosonogih karmeliana. Uskoro, od 18.-20. srpnja bit e duhovne vjebe i izbori u kojima e se birati novo vodstvo OCDS-a. Od ostalih dogaanja moemo spomenuti slijedee. Dana 14. svibnja na o. Sreko Rimac vodio je grupu hodoasnika iz Bugarske. Prespavali su u Remetama kod naih upljana, te 15. svibnja ili u Mariju Bistricu, a slijedei dan se iz Zagreba uputili za Meugorje, te Dubrovnik.
godina sluenja u Freiburkoj biskupiji. Zahvalnu misu slavio je 15. svibnja u crkvi marijanskog svetita Schenkenberg, koja je filijalna crkva u upi u kojoj je prije djelovao. Dugo je vrijeme o. Miroslav proveo u inozemnoj pastvi, nikada ne zaboravljajui svoju Provinciju i zajednicu, te smo zahvalili i predali mu prigodni dar (o. Jure je govorio na njemakom jeziku). Tom prigodom posjetili smo 14. svibnja 2009. u Dijonu i grob bl. Elizabete iz Dijona, nae karmelske blaenice, molei na njenom grobu za sve lanove nae Provincije, na narod i za kontemplativni rast Kraljevstva Bojeg na zemlji.
U knjigu hodoasnika pored groba bl. Elizabete upisali smo reenicu: "Draga sestro u istom karmelskom duhu, pomozi nam da i mi budemo povezani s Kristom poput tebe, zagovaraj pred Bogom nas, tvoje hodoasnike, i cijelu nau Hrvatsku karmelsku provinciju sv. Oca Josipa". Poetkom mjeseca lipnja nastavljena su arheoloka iskapanja oko naega svetita, to je dovelo do otkria novih grobova i nekih novih spoznaja koje e, kada bude vrijeme, biti predoene javnosti. Neto o tome e izvijestiti i upravitelj svetita o. Vjenceslav u ovom broju Vjesnika.
O. Jure i ja ili smo od 13.-16. svibnja u Owingen, u Njemaku, kod naega o. Miroslava Ugljara koji je slavio 25.
48
Remete je, 3. lipnja, posjetila delegacija grada Peuha. Poloili su vijenac ispred ploe Ivana esmikoga (Ianus Panonius, 1434.-1472.), najznaajnijeg hrvatskog latinista i humanista, biskupa Peuha koji je umro na Medvedgradu, te bio privremeno pokopan u Remetama. Slijedeeg dana, 4. Lipnja, o. Viktor Grbea je kao vojni kapelan predvodio hodoae Majci Bojoj Remetskoj s oko 40. asnika Hrvatske vojske. Poslije zajednike Euharistije, uslijedilo je druenje u kui Caritasa. O. Antonio-Mario irko iao je u bratski posjet sestrama karmeliankama u Albaniju od 8.-12. lipnja. To su takoer bili dani duhovne obnove gdje se je obraivao karmelski sadraj s posebnim osvrtom na marijansku tematiku. Iako se nalaze u osamljenom brdovitom kraju, skromnim ivotom i svjedoenjem privlae mnoge vjernike koji ih redovito posjeuju i preporuaju se u njihove molitve. I ove godine se sveano slavilo Tijelovo, 11. lipnja, ve tradicionalnom sveanom procesijom s mnogobrojnim vjer-
nicima i narodnim nonjama. Euharistiju je predslavio o. Anto Kneevi, remetski upnik. O. Jure Zeevi je 27. lipnja 2009. kod karmelianki BSI na Vrhovcu predslavio euharistijsko slavlje, odrao homiliju i nakon toga imao susret s lanovima Zajednice karmelskih laika Boanskog Srca Isusova (ZKL-BSI), kojoj je duhovni asistent. Na sjemenitarac Vitomir avar maturirao je na Klasinoj nadbiskupijskoj gimnaziji na alati, te mu ovom prilikom estitamo. Samom inu dodjele mature bili smo nazoni i br. Domagoj Jelaa i ja. Vitomir nastavlja svoj daljnji studij upisom na teoloki fakultet. U zajednici su ve polovicom mjeseca lipnja zapoeli godinji odmori. No u tom razdoblju ekaju nas dva vana dogaaja: proslava Karmelske Gospe i Velika Gospa. Ljetno razdoblje je tako obiljeeno marijanskim duhom. Njenom zagovoru posveujemo svo nae djelovanje i sluenje na dobro Provincije i Crkve. Br. Antonio-Mario, prior
SOMBOR U somborskom karmelu sveano smo proslavili 53. obljetnicu smrti sluge Bojega o. Gerarda Tome Stantia karmelianina. U utorak, 23. lipnja oko 17. sati okupljali su se hodoasnici i vjernici maarskog govornog podruja subotike Biskupije. Od 17,30 molila se sv. krunica uz marijanske pjesme, a sveenici su bili na raspolaganju za svetu
49
IZ NAIH ZAJEDNICA
ispovijed. U 18,30 sati, subotiki biskup mons. Ivan Penzes, predvodio je koncelebraciju s devet koncelebranata na maarskom jeziku. Prigodnu propovijed odrao je upnik upe sv. Kria u Subotici, dr. Oskar izmar. Nakon mise polo se do groba oca Gerarda, koji se nalazi u oltaru sv. kria u karmelianskoj crkvi, gdje se molilo za proglaenje blaenim oca Gerarda. Na misi je sudjelovalo oko 160 vjernika i devet svenika. Nakon molitve biskup i sveenici su pozvani na veeru u samostansku blagovaonicu. Na svetkovinu roenja sv. Ivana Krstitelja, 24. lipnja kada je 1956. u jutarnjim satima preminuo otac Gerard, oko 17. sati, pristizali su hodoasnici hravstkog govornog podruja subotike Biskupije sa svojim sveenicima. U 17,30 molila se krunica uz marijanske pjesme i meditaciju iz crtica redovnikog ivota i pastoralnog djelovanja oca Gerarda, koju je vodio o. Mato Milo, vicepostulator. Za vrijeme krunice i meditacije vjernici su se ispovijedali i pripravljali za svetu misu koja je poela sveanim ulazom u 18,30 sati. Misu je na hrvatskom jeziku predvodio subotiki biskup, mons. Ivan Penzes uz koncelebraciju 15 sveenika. Na misi su pjevali udrueni zborovi subotikih upa Marije Majke Crkve, sv. Jurja, sv. Roka kao i lanovi zbora Collegium musicum catholicum pod ravnanjem Miroslava Stantia. Prigodnu propovijed odrao je mr. Andrija Anii. On je u propovijedi podsjetio vjernike da je o. Gerard jedini kandidat za oltar iz subotike Biskupije, jedini kandidat za blaenika iz roda bunjevako-okakih Hrvata nae plodne Bake. "Kad se na durinskom salau, 16. rujna 1876. rodio
mali Tome, sigurno tom dogaaju nije pridavana velika vanost. Ipak, i s malim Tomom bijae ruka Gospodnja, koja ga je vodila i povela, da umjesto penice u brazde plodne crnice, sije sjeme rijei Boje i da umjesto zlatnih klasova bake nam ravnice miluje i grli due voljenog mu hrvatskog naroda, ba kao i sve due maarskog, njemakog, slovakog i srpskog naroda koje su mu se povjeravale u Somboru kroz vie od pedeset godina njegovog apostolskog djelovanja", rekao je vl. Anii. Govorei o sveenikoj slubi o. Gerarda kojoj se u potpunosti posvetio, pa je o njemu somborski upnik Jozi u "Nevenu" god. 1918. pisao da je "o. Gerard prava zvijezda Danica koja svijetli i pokazuje put kreposti i vjenoga ivota. U ispovijedanju je bio neumoran... Preko dana, poslije slube Boje, provianje bolesnika bila mu je mila briga. ovjek se udi da moe tako ustrajati u radu i pokori, u molitvi i nespavanju. Pravi svetac Boji na ovoj grjenoj zemlji". U propovijedi, vl. Anii je istaknuo, kako je o. Gerard jo za ivota pomagao bolesnoj djeci, zatiivao neroene i svojim molitvama pomagao neplodnim branim parovima da dobiju dijete. Njegov zagovor je i sada posebno moan upravo u tim sluajevima, jer postoje ve brojna svjedoanstva u tom smislu, o emu svjedoi i o. Ante Stanti u svojoj knjizi "Disanje due - nacrti o duhovnom ivotu o. Gerarda". Na kraju mise provincijal o. Vinko Mami zahvalio se biskupu Penzeu i okupljenim sveenicima to promiu upoznavanje o. Gerarda, a okupljene vjernike je potaknuo da se utjeu i dalje u svojim potrebama molei njegov zagovor te da svako uslianje jave u vice-
50
postulaturu. Provincijal je predstavio prvi broj Glasila o. Gerarda koje treba pomoi u promicanju kauze za njegovo proglaenje blaenim. Glasilo izlazi dva puta godinje, na dan smrti oca Gerarda 24. lipnja i za Boi, kada na osobiti nain istiemo Gerardovo tovanje otajstva Djetinjstva Isusova. Nakon mise biskup i sveenici u povorci su se uputili prema grobu o. Gearrda gdje je biskup molio molitvu za proglaenje blaenim o. Gerarda. Na misi je sudjelovalo oko est stotina vjernika somboraca i hodoasnika koji su doli u est autobusa sa sveenicima. Ozraje u crkvi je bilo velianstveno, s puno sabranosti, pjesme, i zanosne molitve. Hodoasnici upe sv, Roka iz Subotice predstavili su svoju novu pjesmu o. Gerardu, za koju je rijei i glazbu napisala upljanka te upe ula Milodanovi. U nedjelju 28. lipnja u rodnoj upi o. Gerarda na urinu kraj Subotice, u 10 sati slavila se komemoracija smrti o. Gerarda. Misu je predvodio na uitelj bogoslova o. Stjepan Vidak uz koncelebraciju domaeg upnika vl. Laze Novakovia. Kod oltara su posluivala naa dva bogolova, br. Jakov Kuhari i br. Stipe. Za orguljama je svirao o. Mato Milo. O. Stjepan je u propovijedi
istaknuo vjeru bolesnice koja je bolovala od krvarenja i Jairovu vjeru kod bolesti njegove kerkice iz nedjeljnog evanelja i to povezao s bogoslovnim krepostima vjere, nade i ljubavi naega Sluge Bojega o. Gerarda. Na koncu mise budui da je padala jaka kia nije se moglo ii na rodni sala o. Gearda gdje se nalazi podignut kri i ondje moliti, nego smo u crkvi molili za njegovo proglaenje blaenim. Nakon molitve, o. Mato je govorio to jo sve treba uiniti u Rimu oko kauze o. Gerarda i kako ovdje na terenu trebamo puno moliti Boga, da po zagovoru o. Gerarda postignemo milosti i kakvo udo po njegovu zagovoru, koje je potrebno za proglaenje blaenim. Potom su nai bogoslovi Jakov i Stipe govorili o svojem pozivu u karmelianski Red i kako se pripremaju duhovno i studijem za sveenitvo. Nakon susreta s vjernicima upe sv. Josipa radnika na urinu, poli smo na sala jedne obitelji koja nas je poastila objedom. Poslije podne svratili smo u na samostan u Somboru, pozdravili se s braom i poli prema Zagrebu, zahvalni Bogu za sve divne dane koje smo proveli u duhovnom ozraju naega dragog oca Gerarda. Br. Mato Milo, Vicepostulator
SPLIT Splitska zajednica, o. Smiljo i o. Branko, ve godinu i etiri mjeseca nalazi se u podstanarstvu kod sestara Sluavki Malog Isusa na inama: Karmelski samostan Gospe od Karmela Split, Stadlerov prilaz 1A, TEL. 021 326 600. Zahvaljujui sestrinskoj dobroti i portvovnosti osjeamo se ugodno u "naem" skromnom potkrovlju. I dalje se naravno osjea veliki problem razbijenosti poradi naih aktivnosti koje se odvijaju na vie lokacija: stan u jednoj ulici, upna crkva u drugoj, upni ured u
51
IZ NAIH ZAJEDNICA
treoj, gradilite na etvrtoj lokaciji i stara kua na petoj. Priveli smo uspjeno kraju kolsku - o. Smiljo sa 20 sati i o. Branko sa 4 sata nastave - i vjeronaunu godinu tako to je 51 dijete primilo sakrament prve priesti a 44 krizmanika primilo je sv. Potvrdu. Radionica sestre Samuele Premui odrana je u Korizmi, a umjetnike radove prodajemo kao pomo izgradnji samostana i crkve na Vidovcu. Mladi iz VIS Mihovil, kako je prolom broju Vjesnika opirno izvijeteno, izdali su nosa zvuka "Zagrljaj ljubavi" i uspjeno ga predstavili u Splitu i Remetama te na HTV-u, a prilog od prodaje CD-a ide isto za izgradnju samostana i crkve na Vidovcu. Skupina od 32 mladih sa o. Brankom trenutno se nalazi na duhovnoj obnovi u naem centru sv. Ilije na Zidinama gdje e uzveliati pjevanjem proslavu blagdana sv. Ilije. Na proelju kora postavili smo i kopiju (runi rad) Turinskog platna i blagoslovili ga na blagdan Boanskog milosra, na Bijelu nedjelju. U upnoj crkvi postavili smo pet novih vitraja. etiri predstavljaju prva otajstva Gospine krunice: Navjetenje, Krtenje, Getcemani i Uskrsnue a peti predstavlja Euharistiju. Vitraje je izradio umjetnik gosp. Ivan Grgat, a blagoslovljeni su na spomen Gospe Fatimske.
U crkvi smo postavili stropno platno i projektor te smo prikazali vie filmova i dokumentarnih emisija drei uz to prigodne kateheze za sve uzraste.
U sklopu molitvenog etvrtka, kroz vie susreta gosp. Petar Jurevi je odrao nekoliko predavanja o opasnostima New age-a. Gospodin Ante Matas je tapecirao klupe u crkvi na Kamenu. Mladi gosp. Kristijan Tomi pomae nam u ureivanju naih web stranica: http://split.karmel.hr Radovi na gradilitu samostana i crkve napreduju polagano i polako se udaraju ploe kojima se dolazi do, kako se to kae, "nule". Tijekom proteklog razdoblja nau zajednicu je posjetilo vie nae subrae a posebno nas raduju posjete naeg oca Provincijala. O. Smiljo i o. Branko
KRK Zajednica u Krku, pored stalne i uhodane postave (oo. Ervin i Petar, te br. Miroslav) od svibnja je pojaana sa dva nova lana. To su: o. ani Kordi, koji je do skora kao lan remetske zajednice obavljao pastoralne zadae u upi Otarije
52
(gospiko-senjska biskupija) te o. Zdenko Krii, koji se vratio iz Rima, nakon to mu je istekao mandat Generalnog vikara Reda. O. ani je preuzeo slubu redovitog ispovjednika sestara Boanskog Srca Isusova u Puntu, a o. Zdenko je izvanredni ispovjednik istih. Pored voenja duhovnih vjebi, predavanja na SSD-u i dr aktivnosti, glavni zadatak o. Zdenka u ovom periodu je dosta sloeni rad oko teoloke lekture Terezijinog djela Osnuci, ije izdanje je u pripremi povodom proslave 500. obljetnice roenja nae Obnoviteljice, svete Majke Terezije. to se tie aktivnosti naeg Duhovnog centra, spomenuo bih slijedee duhovne sadraje: U Uskrsnoj osmini (13.-18. travnja) duhovne vjebe pred sveeniko reenje imali su akoni Rijeke metropolije (voditelj: vl. Zvonimir Badurina Dudi). Nakon njih, od 13.-15. travnja, o. Mato Milo, OCD predvodio je duhovne vjebe sestrama Keri Marije Pomonice iz Hrvatske i Slovenije.
U svibnju svakog etvrtka u 20,30 sati, pod geslom "S Marijom kroz svibanj", bile su konferencije na temu "Blaena Djevica Marija u ivotu kranina". (oo. ani, Ervin i Petar). Od 15.-17. svibnja u sklopu promocije zvanja, odrana je trodnevna duhovna obnova za ministrante iz naih upa (Remete i Split) koju je vodio o. Branko Zebi. Tom prigodom posjetio ih je i krki upnik vl. Robert Zubovi sa svojim ministrantima. Remetski i splitski ministranti zajedno sa voditeljem duhovne obnove uzvratili su posjet i sudjelovali na sveanoj nedjeljnoj misi u krkoj katedrali. Od 22.-24. svibnja, o. Mato Milo vodio je duhovne vjebe za lanove Bratovtine karmelskog kapulara. Zadnji vikend u svibnju (29.-31), takoer u sklopu promocije zvanja, bio je rezerviran za duhovne vjebe za mlade na temu: "to Bog eli, to ja elim sa svojim ivotom" (o. Petar). Zbog slabog odaziva, obnova nije trajala tri nego samo jedan dan, i u njoj je uzelo uea svega nekoliko djevojaka iz Krka. Prvog vikenda u lipnju odrane su duhovne vjebe, koje je vodio o. Petar, za brane parove iz Zagreba i Rijeke. Rije je uglavnom o prijateljima o. Petra i bivim studentima iz Novog Sada. Od 14. lipnja poelo je uobiajeno ugoavanje grupa, obitelji i pojedinaca iz inozemstva i domovine. Grupe koje nam dolaze uglavnom su iz Austrije i dolaze sa svojim sveenicima te pored odmora i kupanja imaju i odreenu duhovnu obnovu: obino je prije podne popraeno duhovnim sadrajima, a popodne je rezervirano za kupanje i odmor.
2. svibnja imali smo (oo. Ervin i Petar) jednodnevnu duhovnu obnovu za udruge "Vojska Bezgrene" i "Milosrdni Isus"; obje iz Rijeke.
53
IZ NAIH ZAJEDNICA
Do sada smo ugostili dvije grupe iz Austrije (brani parovi i grupa prijatelja i suradnika vl. Arnolda iz okolice Graza). Trenutno je u samostanu grupa iz Subotice (44 osobe): uglavnom djeca koja pohaaju Hrvatsku kolu u tom gradu sa svojim uiteljicama i nastavnicima te s ponekim roditeljem.
studija duhovnosti. Prijavio se lijep broj: 22 osobe. Potom opet slijedi ugoavanje grupa to e potrajati sve do poetka rujna kada ponovno prelazimo na Program naega Duhovnog centra: tako od 4.-7. rujna predviene su Duhovne vjebe za medicinsko osoblje, a od 18.-20. Duhovna obnova za menadere, ekonomiste i pravnike, koje e voditi o. Petar. Od 11.13. rujna ugoujemo Grupu branih parova: "Brani susreti". I na kraju koristim zaeljeti svoj naoj brai i sestrama sretnu i blagoslovljenu Svetkovinu nae Gospe od Gore Karmela, koju astimo ne samo kao sestru, majku i kraljicu, nego i kao uiteljicu utnje i samoe, tako neophodne za molitvu; samoe koja nije znak odsutnosti i praznine nego otajstvene Prisutnosti i Punine onoga koji sve ispunja. Br. Petar, poglavar krke zajednice
Od 11.-14. srpanja o. Petar e imati Duhovnu obnovu za studente Sustavnog
ZIDINE BUKO JEZERO Posjet Apostolskog Nuncija u Bosni i Hercegovini mons. Alessandra DErrica "Karmelu sv. Ilije Na blagdan Duhova, 31. svibnja 2009., Apostolski Nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Alessandro DErrico na povratku iz Livna u Sarajevo posjetio je "Karmel sv. Ilije. Budui da je bio pozvan na otvaranje i blagoslov samostana-duhovnog centra prije tri godine ali tada nije mogao doi, iskoristio je priliku sada kad je bio na proslavi 150 godina samostana u Gorici u Livnu. Zajedno s njime je doao i msgr. Franjo Komarica, banjaluki biskup. Obojici je to bio prvi posjet centru pa su sa zanimanjem razgledavali centar, sluali o programima koje centar nudi kao i o planovima za budunost. Mons. Alessandro DErrico ostao je zadovoljan centrom, svidjela mu se njegova lokacija, ureenje centra kao i programi koje centar nudi. Nakon razgledavanja centra i crkve zajednica je imala kratki susret sa Apostolskim Nuncijem i biskupom Komaricom na kojem su njih dvojica upoznali sve lanove zajednice, upoznali se sa njihovim dunostima i obvezama u centru. Na odlasku iz "Karmela sv. Ilije" mons. DErrico nas je pozvao da, kad budemo u Sarajevu, navratimo kod njega u Nuncijaturu na ruak ili kavu.
54
programi. O. Jakov Mami vodio je duhovne vjebe za Sluavke Malog Isusa splitske provincije. Na duhovnim vjebama sudjelovalo je 35 sestara. Prije blagdana sv. Ilije u programu su duhovne vjebe za skupinu laika, a nakon blagdana sv. Ilije, krajem srpnja predviene su duhovne vjebe za sveenike. Novost u "Karmelu sv. Ilije" je i dolazak djece Hrvata iz Sombora i okolice. Rije je o ljetnoj koli hrvatskog jezika za hrvatsku djecu iz Sombora i okolice koja e se odrati sredinom kolovoza. Program kole ukljuuje upoznavanje hrvatskog jezika i povijesti, u programu e biti zastupljena i duhovna dimenzija a bit e i vremena za odmor i izlete. Nakon njih dolaze nam profesori zadarske nadbiskupske klasine gimnazije na duhovnu obnovu prije poetka kolske godine a nakon njih na duhovne vjebe dolaze salezijanci. Poetkom rujna odrat e se duhovne vjebe za franjevce hrvatskih provincija koji se pripremaju za doivotne zavjete. Ove duhovne vjebe vodit e o. Zvonko Marti. Od 26. do 29. listopada u Centru e se odrati Konferencija provincijala OCD Europe. Proslava sv. Ilije 2009. Kao i svake godine do sada za proslavu svetkovine sv. Ilije proroka, zatitnika Bosne i Hercegovine i "Karmela sv. Ilije na Bukom jezeru pripremali smo se trodnevnicom. Svete mise u trodnevnici predvodili su o. Draen Vargaevi, to je ujedno bila i njegova mlada misa u "Karmelu sv. Ilije", o. Branko Zebi i o. Zvonko Marti.
Ureenje kune kapelice Zahvaljujui ulaganju Provincije privodi se kraju ureenje kune kapelice. Veliki dio kapelice ve je postavljen i ureen, ono to jo nedostaje su sjedala za redovnike, oltar, svetohranite i kri. To je sada u izradi tako da e uskoro i kapelica biti zavrena i moi e se poeti koristiti. Kapelica ima deset mjesta za redovnike tako da e sluiti iskljuivo za potrebu zajednice, i eventualno za pojedince koji se ele prikljuiti redovnikoj zajednici u molitvi, dok e grupe koje dolaze u centar svoje molitve imati, kao i do sada, u crkvi. Program u "Karmelu sv. Ilije" za ljetne mjesece Od 8. do 13. lipnja odrane su duhovne vjebe za redovnice. To su bile prve duhovne vjebe koje je ponudio centar a na koje se mogao slobodno prijaviti tko je htio. Na duhovnim vjebama je sudjelovalo desetak asnih sestara, meu kojima i jedna asna sestra karmelianka iz Slovenije. Ovo ljeto su u programu jo jedne duhovne vjebe za asne sestre i dva termina duhovnih vjebi za sveenike. Osim ovih termina koje nudi centar, u "Karmelu sv. Ilije" odravali su se i drugi
55
IZ NAIH ZAJEDNICA
Sa o. Brankom je u "Karmel sv. Ilije" doao zbor mladih "VIS Mihovil" iz upe Kamen u Splitu. Njih tridesetak je kod nas bilo dva dana na duhovnoj obnovi, pjevali su na misama trodnevnice a ujedno su pjevali i sveanu svetu misu na samu svetkovinu. Trodnevnica je bila jako lijepo posjeena, nikad do sada nije dolazilo toliko vjernika na svete mise u trodnevnici.
Veer uoi svetkovine imali smo obred paljenja svitnjaka. Obiaj je u ovome kraju da se uoi patrona upa i veih svetkovina pali vatra "svitnjak" i na taj se nain najavljuje svetkovina. Za vrijeme dok je svitnjak gorio itali smo biblijske tekstove koji govore o vatri i znaenju vatre. Obred je predvodio o. provincijal Vinko Mami. Po zavretku obreda paljenja svitnjaka pozvali smo sve prisutne, kojih je bilo dvjestotinjak, da dou na samostansku terasu i da se poaste utipcima, pitama i kolaima koje su ljudi pripremili za tu priliku.
Na samu svetkovinu sveana sveta misa bila je u 11 sati. Misu je predvodio o. a u Vinko Mami, provincijal, koncelebraciji je bilo jo dvanaest sveenika. Svetu misu je izravno prenosio Radio Tomislavgrad. Iako je bio radni dan na misi se okupio veliki broj vjernika i hodoasnika. Iz nae upe Kamen iz Splita su stigla dva autobusa hodoasnika. Prije svete mise je bila procesija oko samostana sa modelom kipa sv. Ilije prema kojemu je napravljen veliki kip koji se nalazi uz samostan. Taj kip je kasnije postavljen u crkvi da mu vjernici mogu iskazati tovanje i izvriti svoje zavjete. U propovijedi je o. Vinko govorio o dananjoj situaciji u svijetu i to je usporedio sa situacijom u kojoj je ivio prorok Ilija. I jedno i drugo vrijeme je vrijeme krize, a u vremenu krize Bog alje proroke koji opominju narod na one stvari koje nisu dobre. Vrijeme krize je vrijeme u kojemu se trebaju birati i donositi odluke i iza tih odluka treba stajati, naglasio je o. Vinko. Nakon mise bio je sveani ruak na kojemu je bilo oko ezdeset uzvanika, dobrotvora i prijatelja nae zajednice. Naveer u 6 sati je bila misa koju je predvodio o. Jakov Mami, i na toj misi se okupilo dosta vjernika koji nisu mogli doi na prijepodnevnu misu. Br. Dominik Magdaleni, Prior
SOFIJA U ovome razdoblju od naeg prolog javljanja bilo je razliitih dogaanja, a od njih bismo izdvojili samo neke. Od 3. do 8. svibnja u samostanu naih sestara karmelianki duhovne vjebe za sveeniko reenje je obavio o. Elko
56
Terzijski, kapucin. Duh. vjebe je vodio o. Sreko. Od 14. do 20 svibnja jedan autobus vjernika iz Sofije, Plovdiva i Varne bili su na hodoau u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. akon o. Joan Najdenov i o. Sreko animirali su molitveni program i slavljenje otajstava. 14. 05. smo krenuli autobusom iz Sofije za Zagreb. U Remete smo doli naveer. U Remetama su nas doekali Remetski upnik o. Anto Kneevi i upni vikar o. Ilija Tipuri zajedno sa vjernicima Remetske upe koji su ugostili u svojim domovima hodoasnike iz Bugarske. 15. 05. nakon doruka smo razgledali remetsku crkvu i krenuli u katedralu. Nakon razgledavanja katedrale krenuli smo u Mariju Bistricu. U crkvi smo izmolili molitvu Mariji "Akatist". Krini put smo molili poslije podne. Nakon pobonosti krinog puta otili smo kod naih sestara karmelianki. U samostanskoj crkvi naih sestara slavili smo sv. liturgiju, a nakon toga smo se susreli sa sestrama koje su pogostile hodoasnike. Razgovor sa sestrama je bio vrlo zanimljiv i hodoasnici su imali dosta pitanja za sestre. Na taj nain su se mogli jo vie upoznati sa karizmom Karmela i ivotom sestara u klauzuri. Za neke hodoasnike koji nisu iz Sofije bio je ovo prvi susret sa sestrama karmeliankama. Svi su bili jako zadovoljni ovim susretom sa sestrama koje su nas srdano primile. Naveer smo se vratili u Remete i prenoi smo. U jutro smo se oprostili od Remeta. O. Anto Kneevi i o. Ilija su bili izvrsni domaini koji su organizirali smjetaj u upi. Hodoasnici su bilo izuzetno zadovoljni gostoprimstvom remetskih upljana. Takoer i samostan je ugostio neke od hodoasnika. Nakon to smo se
oprostili od Remeta poli smo za Bosnu i Hercegovinu. Predveer smo doli u na samostan sv. Ilije gdje su nas doekali br. Vladimir i o. Zlatko. Razgledali smo samostan i crkvu. Nakon toga smo se zaputili za Meugorje. Doli smo naveer i smjestili smo se kod jedne obitelji. U ponedjeljak 18. 05 su nam se pridruili naa braa iz Splita o. Branko i o. Smiljo. Oni su nam organizirali susrete sa Zajednicom "Cenakolo", a vidjeli smo i "Oazu mira". 19. 05. smo krenuli za Dubrovnik. Majka Natanaela nam je organizirala primanje kod sestra Sluavki Malog Isusa. One su nas srdano primile i pogostile objedom. Nakon toga smo razgledali Dubrovnik i krenuli za Sofiju. Od 30 svibnja do 2 lipnja o. Sreko, zajedno sa akonom o. Joanom je bio u posjeti Bergamu i rodnom mjestu bl. pape Ivana XXIII Sotto il monte. Osobito dojmljiv je bio susret sa mons. Lorisom Capovillom, tajnikom bl. pape Ivana XXIII koji unato svojih 94 godine ivota jo uvijek izuzetno svje. 19. 06 . O. Tadej je slavio imendan, po istonom kalendaru, a 20 06. smo proslavili imendan zajedno s gostima biskupom mons. Proykovom i sveenicima iz Sofije. Od 27. 06. do 1. 07. u Plovdivu e biti duhovne vjebe za na svjetovni Red. Ove godine prvi puta duhovne vjebe e biti u Plovdivu jer u Plovdivu imamo jednu sestru s privremenim zavjetima i jo nekoliko koji se interesiraju za na svjetovni Red. 7. srpnja su nam se najavili naa braa karmeliani iz Maarske da e doi na noenje kod nas.
57
IZ NAIH ZAJEDNICA
Od 11 12 srpnja pokret Fokolara su nas pozvali da sudjelujemo u susretu koji organiziraju i da predvodimo Euharistiju i da budemo na raspolaganju za ispovijedanje i razgovore. Radovi na obnovi kue duhovnog centra se pribliuju kraju, no jo ostaje kupnja namjetaja i ureenje unutranjosti. Takoer treba jo urediti vrt, ogradu i okoli, kada emo imati sredstava. Za sada to nije mogue. Osim ovih dogaanja provodimo i redoviti pastoral duhovnog ivota i molitve ispovjedi, nagovori, razgovori Osobito se radujemo skorom dolasku
naeg treeg lana zajednice. Br. Stipo jo eka vizu za Bugarsku i ako Bog da nakon Gospe Karmelske trebao bi doi u Sofiju. Oko blagdana Gospe Karmelske oekujemo i naeg bogoslova br. Joana koji se vraa nakon zavrenog studija teologije u Rimu. U Sofiji nije bio ve 2 godine, no ovdje kod nas ostaje samo kratko. Ve poetkom kolovoza odlazi u Remete. Svoj brai i sestrama karmelskih zajednica estitamo blagdan nae Majke i Kraljice Karmela.. Vaa braa iz Sofije
IZ SESTARSKIH KARMELA BREZOVICA

Dragi Oe Provincijale, drage nae sestre i brao! Nakon uskrsnih dogaanja koja smo na razne naine proslavili i obiljeili, dijelei meusobno iskustva Boje raspete i proslavljene Ljubavi, evo nas zajedno u ljetnim mjesecima i pred najveom svetkovinom naega Reda, Majkom i Kraljicom Karmela. Ona u naem Karmelu i u naem svetitu zauzima istaknuto mjesto. U njezinom duhu i pod njezinim pogledom, a uz vau i mnogih, suradnju, jaali smo svoj ivot vjere, molitve i zajednitva kroz protekle mjesece. Ujedno smo zahvalili Majci i zatitnici naega samostana i naega svetita na brojnim dokazima njezine prisutnosti, pomoi i zatite. Dotaknut emo na ovim stranicama naega Karmelskog vjesnika neke od njih i podijeliti milosne trenutke s vama. Evo ih. Hod s 90. Generalnim Kapitulom Zahvaljujui naim mp. ocu provincijalu Vinku Mamiu i o. Dariju Tokiu, neumornim, stalnim dopisnicima i sudionicima 90. Generalnog Kapitula naega Reda, koji se odravao, kako vam je poznato, od 16. travnja do 8. svibnja 2009. u Fatimi, mogle smo izbliza pratiti zbivanja i dogaanja na tom znaajnom skupu. Njihovi redoviti izvjetaji s foto-ilustracijama koje su vrijedno i nadahnuto sastavljali i koje je o. Jure svakodnevno marljivo postavljao na nau karmelsku web-stranicu i inio ih svima nama dostupnim, budili su u nama veliko zanimanje i poticali nas na zauzetu molitvu za sve sudionike Kapitula. Zna se, posebno smo molile za svjetlo Duha Svetoga u radu Kapitula i u njegovim projektima. Malo smo se bojali da Duh Sveti ne bi ba u to doba otiao na godinji odmor. I Bogu hvala, nije se to dogodilo.
58
Od spomenutih kapitularnih zbivanja, izdvojili bismo samo neka koja su nas jae, a moda i vas, dotakla. Osobitu panju skrenuli bismo na izbor novog Vodstva Reda. Kako znate, 20. travnja, izabrala su naa braa kapitularci novog Oca generala P. Saveria Cannistra iz Provincije Toscana, Italija, a 24. travnja nove generalne definitore. Poduprli smo ih ivom molitvom i poeljeli im hrabrost i mudrost Duha Svetoga u vodstvu naega Reda. Jednako tako zahvalili smo dosadanjem Vodstvu, osobito mp. Ocu generalu P. Luisu Arosteguiu Gamboi i naem P. Zdenku Kriiu, general. vikaru, na bratskoj velikodunosti, suradnji, kreativnosti, raspoloivosti koju su bezbroj puta pokazali prema nama.
Susret s naim mp. ocem Provincijalom Vinkom Mamiem, u petak 15. svibnja, omoguio nam je njegovo ivo i neposredno svjedoanstvo o Generalnom Kapitulu. Od njega smo ih prve ruke, uli poruku 90. Generalnog Kapitula bosonogih karmeliana. Izmeu ostalog stavljen je naglasak na marijansku dimenziju naega Reda: "Mi smo Karmel jer pripadamo obitelji koja je posveena Djevici Mariji." Jednako tako na promiljanja to moemo kao Red uiniti za duhovna zvanja. "Svjesni smo da je vano to zajednica ivi i svjedoi. Stvari se ne rjeavaju normama, ve primjerom ivota" izdvojio je o. Provincijal naglaske iz Poruke Kapitula. Uz to nas je potaknuo na ivljenje vrednota karizme nae sv. Majke Terezije kao pripremu za njezin 500. roendan, osobito na itanje, studiranje i meditiranje njezinih spisa. 70. ROENDAN KARMELA U BREZOVICI 70 ljiljana za Pomonicu krana "Jeste li se dobro ukrcali u laicu Boje Providnosti? Na je Karmel takvo udo Boje Providnosti. Ja sam samo mala trublja te Boje Providnosti ali bih htjela biti tako velika da me itav svijet uje" tako . Majka Regina Terezija, u pismu remetskom upniku pre. Leopoldu Rusanu. Tom laicom Boje Providnosti putuje na Karmel kroz bonacu i vedrinu, ali i kroz oluje i bure ivota ve 70. godina. S koliko bi radosti i ushienja mogla svaka sestra priati o malim, a tako velikim, udesima Boje Providnosti, u njezinom molitvenom i radinom ivotu, u njezinoj plovidbi na krilima Providnosti? Nekih smo se spomenuli ovih dana, druga e pak uda otkriti vrijeme, a o nekima e priati Vjenost.
S velikim zanimanjem pratili smo izvjea o aktualnosti i vitalnosti nae karizme u svijetu, o statistici Reda, te o zvanjima na raznim podrujima Reda. Posebno su nas zanimale inicijative za estogodinju pripremu na 500. roendan nae sv. Majke Terezije, kao i sudjelovanje 11 sestara karmelianki iz itavog svijeta na Generalnom Kapitulu. Njihova promiljanja kako danas svjedoiti karizmu Karmela, bila su nam dragocjena, kao i poruka nade i zajednitva iz tog susreta koju su nam poslale u svome pismu iz Fatime.
59
IZ NAIH ZAJEDNICA
No, prisjetimo se naih korijena: sve je zapoelo na blagdan Marije Pomonice krana, 24. svibnja 1939. godine. Nadbiskupska koija zaustavila se pred njegovim Dvorcem u Brezovici. Bilo je tono 14,00 sati. Dvije bosonoge karmelianke, s krunicom u jednoj, a s kovegom u drugoj ruci, zakoraile su uzbuene na hrvatsko tlo da bi u njega presadile mladicu Karmela. Karmel je ve dugo nosio u svom srcu tadanji zagrebaki natpastir Alojzije dr. Stepinac. Uvidio je gorue potrebe svoje Nadbiskupije i pozvao je etiri sestre Hrvatice. Prve su dole: s. Regina Terezijua od Isusa i s. M. Josipa od Milosrdne Ljubavi Boje, na osnutak Karmela u Hrvatskoj. Stepinev Karmel, Marijin svibanjski cvijet, roen je, kako rekosmo, 24. svibnja 1939., u Dvorcu-Brezovici, pod okriljem Majke Pomonice krana. Stoga smo, u nedjelju, 24. svibnja, zahvalili euharistijskim slavljem, koje je predvodio prof. o. Josip Barievi, TOR, dobrome Bogu i Mariji Pomonici krana za nau 70. godinju prisutnost na tlu Lijepe nae. Podarili smo Majci 70 duhovnih ljiljana ljubavi i molitve za svu majinsku brigu, dobrotu i velikodunost kojom nas je pratila tih godina i s nama nosila Krista u mnoga srca, te bila Majka naega Karmela i naih dua. Zna se, zahvalili smo joj i za sve Vas, drage nae sestre i draga naa brao, kao i dragi prijatelji naega Karmela, jer ste svi vi, u raznim dionicama vaeg ivota i na razne naine, bili s nama na stazama Karmela, te nas podravali i pratili svojom blizinom, suradnjom i molitvom. O svemu tome, kao i o znaenju Karmela za ivot vjere na naim prostorima, govorio je prof. Barievi te poelio sestrama da budu
molitva u ovome svijetu i da svjedoe za Istinu i Ljubav poput Krista Gospodina. Na uonicu 70-tog roendana naega Karmela, stigli su i prvi estitari: mali romari iz Varadina: autobus djece s roditeljima i tetama iz vrtia "Graberje." Djeca su slavila sv. Misu u naem svetitu Bezgrene Kraljice Karmela, a sv. Misu je predvodio vl. Marko Kova, upni vikar u panskome. Nakon sv. Mise izvela su prekrasan program i ostavila svoje crtee, pjesme i svoja mala srca Majci i Kraljici Karmela, kao i sestrama. Najmlai romari, najvea radost! Zadau koju je Nadbiskup povjerio sestrama, svojim bliskim suradnicama, ispisao je rukom, a ona glasi: "Onima koje su osnovale hrvatski Karmel dananji pastir nadbiskupije Zagrebake dovikuje: 'UINITE TO MOETE MILOU BOJOM, DA SE HRVATSKI NAROD POTPUNO PREPORODI U KRISTU, I DA SVE BUDE PROETO DUHOM BOJIM, I PASTIRI i STADO.'" (Zagreb, 5. rujna 1939.). Sestre su vjerno ispunjavale povjerenu im zadau i svojim ivotom molitve, predanja i sluenja, bile su onda i danas, tiha duhovna prisutnost Boje blizine, ljubavi i radosti u svom hrvatskom narodu. Dobro nam je poznato da je na Badnjak, 1939. godine Nadbiskup kanonski utemeljio Karmel Kraljice Karmela u Dvorcu i zatvorio privremeno klauzuru, a sestre su 14. travnja 1944. uselile u novosagraeni Karmel, zahvaljujui gorljivoj revnosti svojih utemeljitelja: nadbiskupa Alojzija dr. Stepinca i . Majke Regine Terezije. U dekretu osnivanja Karmela, Nadbiskup je zapisao i slijedee: "Dok podiemo ovaj samostan, gojimo vrstu nadu, da e ova kua biti ono to tako vrue elimo, naime, kua molitve, iz koje e se dizati molitve
60
pred Lice Gospodnje kao miomirisni tamjan. A onda e nebesa rositi odozgora i oblaci milosti Boje daditi na Crkvu zagrebaku i cijeli hrvatski narod." (Zagreb, br. 10127/39. od 24. prosinca 1939.). Molitva je susret Boga i ovjeka, prijateljstvo, ljubav i radost koja ini udesa u ovjeku i oko ovjeka. Molitva je Vjenost koja pohaa i oplemenjuje srce ovjeku i lice zemlje. Molitva je Ilijin lahor na gori Horebu i Marijin Velia u pohodu Elizabeti. Molitva je svjetlo i snaga Boga u tvom srcu, i u tvojoj dui. Ona je nada koja ne umire. Molitva je Bog u tebi koji te sjedinjuje sa sobom u miomirisu vjenosti. Molitva je ljiljan tvoje due darovan Majci lijepe ljubavi, Kraljici svibnja. Karmel je kua molitve, kua Boje blizine, tiine i vedrine; udo Boje Providnosti.
se, rasle u naoj karmelskoj obitelji, i zahvaljujui kojima, kao i Bojoj Providnosti, smo mogli osnivati nove oaze i tvrave molitve. Tako su iz Stepinevog Karmela, kako znate, nikle vae nove mladice: osnovale smo, uz Boju i vau pomo: 1964. godine Karmel u Juriima, danas u Klotar Ivaniu, koji je 1988. osnovao Karmel u arengradu, danas Breznica akovaka. Zatim smo osnovale 1998. Karmel u Mariji Bistrici, godine 2000. otvorile smo Karmel u Sarajevu, a 2003. godine Karmel u Albaniji, zajedno sa sestrama iz Klotar Ivania i Breznice akovake. I dok na razne naine zahvaljujemo Gospodinu i Presvetoj Djevici Mariji za nau 70. obljetnicu ive molitve na tlu drage nam Domovine, elimo s vama, drage nae sestre i brao, nastaviti plovidbu ivota laicom Boje Providnosti i, uprkos burama i olujama, doviknuti svima: "Kako smo sretni da smo Boji! Mirno poivamo na rukama svemogueg Oca koji nas ljubi," (M. Regina Terezija). Dao Gospodin da to danas, i svaki dan doivimo. Duhovsko zajednitvo Na svetkovinu Duhova, u nedjelju, 31. svibnja, poto smo sveanom sv. Misom obiljeili silazak Duha Svetoga na apostole, podijelili smo, u ranim popodnevnim satima, radost Duhova s naom braom bogoslovima, karmelianima i njihovim magistrom o. Stjepanom Vidakom iz Remeta. Budui da je to prvi susret naih sadanjih bogoslova s nama, upoznavali smo se u naoj govornici, izmijenili svoja duhovna i ivotna iskustva, posvjedoili o vitalnosti naih zajednica i zajednitva i meusobno se obogatili. Svakog naeg bogoslova: br. Danijela, br. Domagoja, br. Jakova i br. Stipu, kao i njihovog magistra o. Stjepanom, doivljavamo kao vrijedni
Dobro su to shvatili mnogi nai sveenici, redovnici, redovnice, mladi i stariji, koji su se u svim ivotnim prigodama preporuivali u molitve Karmela. A drugi su se opet nadahnjivali na idealu Karmela i jaali svoju vjeru na vjeri i molitvi Karmela. tovie, ima mnogo i onih koji itaju i prouavaju spise karmelskih nauitelja i velikana duha. Danas s posebnom ljubavlju zahvaljujemo Gospodinu i Presvetoj Djevici za sve njih, kao i za one djevojke koje su se odazivale Bojem pozivu, pridruivale nam
61
IZ NAIH ZAJEDNICA
Boji dar naoj Provinciji, osobitu u dananjem pomanjkanju duhovnih zvanja. Osim u razgovoru i susretu, koji nam je bio na radost, to su potvrdili i na Veernjoj asoslova koju smo zajedno molili i pjevali, te u snazi Duha Svetoga slavili Gospodina i njegovim djelima. Mladomisnici iz Rijeke Vjerovali ili ne, ove godine nakon sveenikog reenja, koje je bilo 30. svibnja, u katedrali sv. Vida u Rijeci, slavili su s nama jednu od svojih prvih sv. Misa, mladomisnici iz rijeke nadbiskupije. Njih etvorica: vl. Slobodan Bunoza, fra. Tomislav anko, vl. Ivan ari i vl. Mario Tomljanovi. Zahvalili su Gospodinu i Gospi Karmelskoj, u utorak 2. lipnja, na daru sveenitva, sveanom euharistijom koju je predvodio i propovijedao vl. Slobodan Bunoza. U sadrajnoj homiliji, mladomisnik Slobodan naglasio je potrebu da mi krani budemo svojim ivotom slika Boja i da tu sliku Boju odraavamo u svijetu. Govorio je takoer kako nam to esto ne uspijeva zbog naih slabosti i zla koje ne miruje. No, na tom putu prati nas Isusova Majka Marija koja nas suobliuje Kristu Gospodinu i dariva nam mir due, jer: "pobonost prema Majci Bojoj je najbolje sredstvo da ue mir i ljubav u nae due i obitelji, da moemo biti svjedoci mira", naglasio je propovjednik. Uz mladomisniki blagoslov, druenje u govornici i daljnje preporuke u molitve, te izmjene pozdrava i dobrih elja - i rijeki nam je nadbiskup msgr. dr. Ivan Devi izruio svoje pozdrave i preporuke nastavili smo put suoblienja Kristu Gospodinu. Kristova vjernost - sveenika vjernost
Sv. Misom smo, na svetkovinu Presvetog Srca Isusova, u petak, 19. lipnja, na svoj nain, obiljeili poetak Sveenike godine, koju je proglasio u Rimu Sv. Otac Benedikt XVI, pod geslom: "Kristova vjernost sveenika vjernost." Zdruili smo svoju molitvu i rtvu s molitvom Crkve za oko 400.000 sveenika u svijetu, koji su nositelji i svjedoci Evanelja i djelitelji sakramenata spasenja, a koje Papa poziva na obnovljenu ljubav i vjernost u slubi Krista Gospodina, po primjeru na arkog upnika sv. Ivana Mariju Vianneya, u povodu njegove 150. obljetnice smrti.
Euharistijsko slavlje predslavio je vl. Ivica Zlodi iz Zagreba, a mi smo ga popratile skladnim pjevanjem. U svojoj homiliji propovjednik je govorio o ljubavi Presvetog Srca Isusova prema svakom ovjeku i o potrebi da izgraujemo tu ljubav u sebi, da Presvetom Srcu postanemo to sliniji, te osobito da imamo ljubavi za svakoga. "Radost ivota je u Srcu Isusovu. Pozvani smo da mislimo njegovim mislima i da ljubimo njegovim Srcem, da budemo protoni za Boje Milosre i da On ivi u nama," naglasio je izmeu ostalog vl. Zlodi. Spomenuo je i poetak Sveenike godine i potaknuo nas da jo revnije molimo i radimo za sveeniku vjernost i odanost Presvetom Srcu Isusovu, kao duhovne majke sveenika.
62
Zagrebaki mladomisnici "Pri svakom susretu sa sestrama ostaje radost koja nie iz ivota s Bogom, u Bojoj prisutnosti", spomenuo je na poetku homilije mladomisnik Marko Vukovi, u utorak 23. lipnja, na prvoj euharistiji zagrebakih mladomisnika u naem Karmelu. Sv. Misu je predvodio mladomisnik Anelo Mali, a uz njega je bio duhovnik zagrebakih bogoslova. mr. Milan Puec i jo sedam mladomisnika. Misao vodilja sadrajne homilije bila je: Isusova blizina u naem ivotu koja nas mijenja, po primjeru Zakeja, sv. Terezije Avilske i tolikih svjedoka Evanelja. Propovjednik je zaelio da ivot s Isusom i dublji susreti s njime, budu cilj njihova sveenikog putovanja, a ne promocija sebe, te je zakljuio: "Bog je jedini pravi cilj i put, a na blinji za svoju sreu treba toga Boga." Dugogodinji vjerni susreti s naim mladomisnicima, obnovili su nae predanje Gospodinu za njih, za njihovu ustrajnost i svetost, da bi hrvatski narod imao u njima dobre i hrabre pastire i uitelje vjere i Evanelja. Vjerovati u Isusovu ljubav Meu onima koji su s nama podijelili svoja duhovna iskustva, znanje, strunost i mudrost, i tako nam pomogli da napredujemo u ivotu molitve i sluenja, bili su i slijedei sveenici i profesori: Na duhovni Asistent Udruge "Bl. Alojzije Stepinac" o. Jure Zeevi, OCD, odrao nam je u utorak 28. travnja vrlo aktualno predavanje na temu: "Oe na opasna molitva". Polazei od rijei u Oenau "Otpusti nama duge nae kako i mi otputamo dunicima naim, predava je ukazao na to je Isus time nerazdvojno povezao Boji oprost nama s naim
oprostom blinjima. Tko nije otpustio dugove blinjemu molei Oena zapravo moli da ni njemu Bog ne otpusti njegove dugove prema Bogu naglasio je o. Jure. Nastavak predavanja iz povijesti: "Uvod u povijest kranstva, stari i srednji vijek" odrao nam je u srijedu, 29. travnja P. Ivica Musa, DI, te pojasnio specifinosti toga doba. One se odnose na rimsko, grko i idovsko okruenje u kojima je zaivjela prva Crkva, kao i na kalendar kojim su se sluile te tri kulture. Na istu temu: "Prva Crkva" P. Musa nam je govorio u petak, 22. svibnja, te nam pojasnio kako je izgledala prva kranska liturgija. "Djelovanje Duha Svetoga" bila je tema koju nam je prezentirao P. Mijo Niki, DI, u ponedjeljak, 8. lipnja. Posebno je govorio o sedam strahova od kojih oslobaa Duh Sveti, a koje svi posjedujemo. U petak, 12. lipnja sluali smo predavanja naega o. Petra Janjia,OCD, na temu: "Odlike i ljepota Bojega poziva i odaziva u Crkvi." Govorei o potrebi svjedoenja pripadnosti Bogu, o. Petar je spomenuo i ovo: "Dolazimo tako do potrebe da o Bogu govorimo kao o Ljepoti. Prvenstveno trebamo ivotom svjedoiti ljepotu pripadnosti Bogu, ali i o Bogu treba vie govoriti kao apsolutnoj, uzvienoj ljepoti". Pred svetkovinu Petrova, u petak, 26. lipnja odrao nam je iskustveno i osebujno predavanje na temu: Quo vadis, Domine?" vl. Antun tefan, duhovnik Meubiskupijskog sjemenita na alati, u Zagrebu. Zanimljivo je bilo njegovo razmiljanje o apostolu Petru i njegovim bjegovima iz Rima, a zapravo i o naim bjegovima iz Rim(ov)a naeg srca, koji nisu Isusov put spasenja i posveenja. Izmeu ostalog, vl. tefan je rekao i ovo: "Premalo vjerujemo u Isusovu ljubav na kriu, a previe se vrtimo oko svojih grijeha."
63
IZ NAIH ZAJEDNICA
Posjeti povjerenje u ivot molitve Kao to mi dnevno kucamo na Srce svoga Boanskog Zarunika i njegove i nae Majke Marije, tako i mnogi dnevno kucaju na naa srca da uju rije nade i ljubavi i da doive molitvu Karmela. Osim gore spomenutih susreta, kao i onih brojnih osobnih susreta, ovdje emo spomenuti samo po koji. U subotu, 6. lipnja posjetila nas je molitvena grupa djece: "Viktorovci" iz Zagreba sa svojim vjerouiteljicama; gospoom Idom i Senkom, te su s nama podijelili svoja mala iskustva vjere, molitve, prijateljstva. Osobito su nas oduevili svojim molitvenim programom koji ukljuuje tjedno itav dan klanjanja pred Presvetim, gdje se na osobit nain drue s Isusom, svojim Boanskim Prijateljem. Jedinstveni koncert devetogodinje djevojice Nine piljak iz Zagreba, imali smo prilike oduevljeno sluati u nedjelju 14. lipnja. Nina nam je bez treme, znalaki odsvirala dvije kompozicije za klavir i zasluila buran pljesak. Poeljeli smo joj i daljnje nove uspjehe u glazbenoj koli. Gospiko-senjski biskup, msgr. dr. Mile Bogovi u pratnji svoga tajnika i naeg upnika vl. Zvonka Vukovia, posjetio nas je u nedjelju 21. lipnja, nakon glavne sv. Mise na Vidovskom protenju u upi
Brezovica. U vrlo srdanom i ivom razgovoru u kojemu smo izmeu ostalog, dotaknuli i ivot vjere u Gospiko-senjskoj biskupiji, msgr. Bogovi nam je preporuio u molitve projekt Crkve hrvatskih muenika, kao i elju za jednom kontemplativnom zajednicom u njegovoj dijecezi, koja bi svojim ivotom "svjedoila vertikalu prema vjenosti." Sve ove i jo mnoge molbe i preporuke povjerili smo Majci i Kraljici Karmela oko koje se ovih dana na poseban nain okupljamo. Znamo da emo je na najbolji nain proslaviti u svojim zajednicama i u svojim srcima. Jednako tako da emo na nama svojstven nain poraditi da je i drugi upoznaju i zavole kao Isusovu i svoju Majku, koja nam je darovala Spasitelja i otvorila put vjenosti. tovie, bit emo joj kao njezine keri i sinovi to sliniji u vjeri, predanju i molitvi, kako bi njezin ivot zablistao u naim Karmelima, a njezina ljubav prema Kristu Gospodinu i svakom njezinom djetetu, zatitrala u naim oima. U elji da i ovih dana budemo radost i nada naoj Majci i Uresu Karmela, sestrinski Vam estitamo zajedniku svetkovinu i ostajemo s Vama u duhu i molitvi Vae sestre iz Karmela-Brezovice
KLOTAR IVANI Potovani i dragi oe Provincijale, draga brao, drage sestre! Ovaj puta javljamo vam se ukratko, to zbog kratkoe vremena od prolog javljanja, to zbog vruine na kojoj se "tope" duge vijesti Slijedi saetak onoga to smo, kao zajednica, primile i elimo podijeliti s vama. O psiholokom karakteru privatnih objava i ukazanja i utjecaju subjektivnog svijeta primatelja objave govorio nam je o. Mijo Niki, DI.
64
Hodoasnici iz Bizovca, sa svojim upnikom, vl. Marinom Kneeviem, bratom nae s. Karmele, navratili su i do nas 2. svibnja. 14. svibnja posjetili su nas provincijal, o. Vinko Mami i o. Dario Toki, OCD, i prenijeli nam glavne naglaske zavrnog pisma s generalnog Kapitula u Fatimi. Nekoliko dana kasnije, pohodila nas je nova provincijalka kolskih sestara franjevki, s. Ivanka Mihaljevi, u pratnji s. Tihomire Kljai i s. Ane Jozi.
podijelili su s nama zahvalnost Bogu na daru svojeg sveenitva slavljem Mlade Mise. Predslavio ju je vl. Tomislav kender, a propovijedao je vl. Anelko Katanec. Veernjom svetom Misom na Petrovo zapoele su nam zajednike duhovne vjebe, koje nam je ove godine vodio o. Dario Toki, OCD. Opratanje, proces je koji donosi zdravlje za rtvu povrede i omoguuje joj da bude ono to jest. U prvom dijelu ule smo to opratanje (ne oprotenje!) nije, to je vrlo vano shvatiti da ne bi dolo do novih povreda. Opratanje je hodoae srca u postupnom traenju nutarnje slobode, koje zahtijeva bavljenje sobom; oblik ljubavi do skrajnosti i, kao takav, nemogu bez Boje milosti Svojom posjetom ovih dana obradovali su nas i vl. Matej Pali sa grupicom buduih bogoslova te vl. Mladen Grabovac.
Na Duhove nas je svojom pjesmom, mladou i radou razveselio djeji zbor "Kriii" iz Sigeta, sa voditeljicom s. Jelicom Doli, SF . Mladomisnici zagrebake nadbiskupije
Svetkovinu Gospe Karmelske, zatitnice naeg Reda, s nama slavi mons. Ivan ako, pomoni biskup zagrebaki. Od srca Vas pozdravljamo elei vam trajnu pomo i zagovor Majke Karmela. Vae sestre iz Klotar Ivania
BREZNICA AKOVAKA Draga naa brao i sestre! Vrijeme nakon uskrsnih blagdana i naeg zadnjeg javljanja, donijelo je mnotvo dogaaja koji su znaajni za zajednicu pa i cijeli na Red. Bogatstvo razliitosti koje nam gotovo svakodnevno pritjee s mnogih strana, ostavlja nas u trajnom prihvaanju svojih "praznih ruku" koje primajui zahvaljuju, no i znaju da nemaju ime uzvratiti za tolika Boja dobroinstva! Posjet oca Provincijala Vjerujemo da su i u drugim zajednicama tako rado i s nestrpljenjem iekivali
65
IZ NAIH ZAJEDNICA
svakodnevne zanimljive izvjetaje s Generalnog kapitula u Fatimi, kao to smo to i mi, smijui se do suza originalnim dosjetkama nae brae, kao i popratnim fotografijama (i filmiima!) koje smo znale vie puta pogledati suivljavajui se sa svim lijepim i sveanim, no i nezgodnim zgodama koje su neizostavni, a esto puta i smijeni dio svakog dogaaja, osobito ako on traje tako dugo kao fatimski kapitul. I ovom prilikom zahvaljujemo naem o. provincijalu Vinku Mamiu i o. Dariju Tokiu na brzom i duhovitom izvjeivanju kojima smo osjetili i meusobno zbliavanje i njihovu bratsku brigu oko povezivanja naih zajednica u jednu prisnu obitelj unutar velikog "vrta" Karmela.
snane su rijei iz tog dokumenta. Nakon izlaganja o. Provincijala, o. Dario nam je fotografijama i objanjenjima (uz 'pokoju' nadopunu o. Vinka) pribliio sve reeno, a napose ambijent, svetite, nau sestarsku zajednicu u Fatimi s kojom smo posebno povezane, sudionike kapitula, izbor i naeg novog Generala o. Saveria kojem se radujemo i kojem emo u sljedeem estogoditu moliti Duha mudrosti na kormilu Reda. Sveani zavjeti s. Ivane Na smu svetkovinu Duhova 31. svibnja, svoje je sveane zavjete poloila naa s. Ivana od Presvetog Srca Isusova i Marijina (eljkica Pavkovi), pritjelovivi se doivotno tim inom obitelji bosonogih karmelianki koja ju je u ovoj zajednici sv. Josipa s radou prihvatila. Trodnevnom pripravom kroz euharistijsko klanjanje, itava se zajednica pripravljala i za dogaaj zavjetovanja nae susestre, kao i za blagdan Duhova ije smo izlijevanje osjetile toga dana i kroz rijei oca Nadbiskupa, kroz predanje s. Ivane, kao i kroz liturgijsko pjevanje koje je skladno i sveano predvodio Zbor akovakih bogoslova pod ravnanjem mo. Ivana Andria. Sveanost je predvodio na akovako osjeki nadbiskup mons. Marin Sraki uz koncelebraciju svog tajnika vl. Fabijana Svaline, duhovnika na bogosloviji u akovu mr. Boe Radoa, vl. Ivana Janea, zatim vl. Mile Vraneia - upnika grkokatolike upe Grabar na umberku odakle potjee zavjetovanica i naeg o. ure Filipovia, OCD. U svojoj je homiliji otac Nadbiskup povezao ulogu Duha Svetoga u ivotu i poslanju izabrane osobe, koji ponajprije
Nakon povratka iz Fatime, o. Vinko i o. Dario su u sklopu obilaska naih zajednica, 14. svibnja posjetili i na Karmel kako bi nam prenijeli poruku Generalnog kapitula saetu u 12 toaka, koja se tie nas sestara jer jasno vrednuje duh koji nas, brau i sestre, ujedinjuje u tolikoj mjeri da se "ne moemo definirati jedni bez drugih". "Karmelu trebaju 'vatra u srcu, rijei na usnama, prorotvo u pogledu' (Pavao VI.) da bi mogao ostati vjeran svojem trostrukom pozivu: mistinom, prorokom i misionarskom",
66
kroz dugotrajnu pripravu oblikuje samu osobu kako bi kroz nju inio neto novo, kako to vidimo i u mnogim biblijskim likovima. Istiui da je Duh Sveti ivot za ljubav, odnosno ljubav za ivot, Nadbiskup je rekao da je djelo Duha Svetoga tamo gdje se ljudi bezuvjetno predaju Bogu ivei po zavjetima i shvaajui da smo na dar primili kroz Duha Svetoga Boju ljubav i Njegovo prvo izabranje, jedan poziv na kontemplativnu dimenziju pastorala kroz sjedinjenje s Njim, prisno prijateljstvo i odnos zarunitva koji e biti simboliziran crnim velom to ga zavjetovanica prima, a koji je znak ljubavi Boga koji joj se obraa i koji je pokriva. Citirajui rijei nae svete Majke Terezije iz komentara 'Pjesme nad pjesmama', u ime s. Ivane i svake od nas zapitao se: "Sve to jesam, stavljam pred Tvoje noge posveujui se ljubavi. to bih mogla vie uiniti za svoga Ljubljenoga?" Nadbiskupove rijei izreene tom prigodom ostaju kao trajan zadatak naoj zajednici, ali i cijelom Karmelu: "Budite mjesto molitve za biskupiju i itav svijet, budite mjesto gdje je lako susresti Boga i Njegovo milosre, budite obitelj u kojoj se ivi ljubav i doivljava oprotenje, budite luka u kojoj e onaj koji se izgubi doivjeti razumijevanje, onaj koji je bolan nai utjehu i onaj koji je bez cilja osjetiti djeliak neba. Gospodin vas je za to izabrao. Pozvane ste donijeti taj plod!" Teaj komunikacije Tijekom mjeseca svibnja, ga Evita Koptschalitsch iz Njemake zapoela je u zajednici seminar pod naslovom "Vjeba komunikacije" metodom TZI (Tematski centrirana interakcija). Kao strunjak psihoterapeut i teolog, koristila je metodu
koja obuhvaa rad po manjim skupinama, rad s biblijskom tekstom, razne radionice i vjebe. Uvodei cijelu zajednicu u temu teaja, rad je nastavljen samo s polovicom zajednice, budui da brojnost sestara moe smanjiti kvalitetu rada. Cilj je ovog teaja bio poboljati kvalitetu zajednitva poboljavajui kvalitetu komunikacije kako bismo, upoznavajui bolje i sebe i druge, znali lake prihvaati tue stavove i tue razliitosti. Ostatak zajednice proi e teaj drugom prigodom, iako znamo da ivotni "teaj komunikacije" nikada ne prestaje i neprestani je izazov na rast zajednice i pojedinca. Zahvalne smo gi Eviti za iskreni trud, a osobito na tome to je teaj odrala na hrvatskom jeziku, to za nju zasigurno nije bio mali napor. Hodoasnike skupine Zadnje je vrijeme zaista bilo bogato posjetama hodoasnikih skupina razliitih "profila" i uzrasta, od djece do umirovljenika, koji nam dolaze posvjedoiti svoje iskreno zanimanje za na nain ivota, kao i potrebu da zajedno s nama mole i slave Gospodina. Skupina politiara iz Osijeka i nae opine posjetili su nas odmah nakon Uskrsa, pripadnici pokreta "Boanskog Milosra" (njih otprilike 5 autobusa) zajedno su s nama na Bijelu nedjelju molili Srednji as i krunicu Milosrdnog Isusa, studenti etvrte godine KBF-a u akovu sa svojim profesorom vl. Grgom Grbeiem imali su s nama klanjanje dok su sjemenitarci nae nadbiskupije sa svojim prefektom vl. Matejem Glavicom i mo. Ivanom Andriem slavili s nama svetu Misu. Sve ee nam dolaze i razliite skupine djece kao to su djeji zbor iz Ivankova, uenici 6.b razreda O
67
IZ NAIH ZAJEDNICA
"August enoa" iz Osijeka i uenici drugih razreda O iz Antunovca. Umirovljenici iz akova dijelili su s nama dio svog izletnikog programa na blagdan Uzaaa darovavi nam zaista originalan, iako ne i posve bezbolan poklon: medicinska sestra koja je bila u njihovoj pratnji izvadila je krv sestrama koje su to eljele, provjerivi na licu mjesta razinu eera u krvi. Sudei po nalazima, meu nama ima zaista "preeerenih" sestara! Prvi zavjeti s. Teodore Na svetkovinu svetih Petra i Pavla 29. lipnja, naa je s. M. Teodora od Kraljevstva Trojedinoga Boga poloila svoje prve zavjete pod svetom Misom koju je predslavio na o. Dario Toki, OCD uz koncelebraciju upnika Teodorine rodne upe u Bonjacima kod upanje vl. Vlade Mikruta, naeg domaeg upnika vl. Mirka Mrnarevia i vl. Antuna eatke - naeg redovnog misnika a Teodorinog biveg profesora, koji ju je tijekom studija nebrojeno puta dovezao u Karmel na Misu ili u posjetu i tako postao jedan od zaslunih ljudi u realizaciji njenog karmelskog zvanja. Uz o. Darija, iz Remeta su nam stigli i naa subraa Josip i Danijel koje nam je bilo drago vidjeti u ovoj slavljenikoj prigodi "kada", kako ree o. Dario na samom poetku Mise, "slavlju sv. Petra i Pavla pridruujemo i slavlje jednog mladog srca koje eli kucati i ivjeti samo za Gospodina". Na sebi svojstven nain, o. Dario je, naravno, imao propovijed "drugaiju od klasine", tako da je u njoj aktivno sudjelovala i sama slavljenica odgovarajui na ne ba uvijek jednostavna pitanja, no dobro se snalazei u ulozi
ispitanice i vrsto 'branei' svoje zvanje i svoje ideale. O. Dario je, uz ispitivanje Teodore, istaknuo kako je, aludirajui na Petra-stijenu, i Teodora izabrani kamen, kameni za saziivanje Kraljevstva Bojeg, kao i grad na gori koji treba svijetliti i svjedoiti te su zbog toga nai redovniki zavjeti javni in u Crkvi. Povezavi injenicu da se sveti Petar i Pavao slave zajedno istog dana, o. Dario je istakao i ulogu zajednitva, zajednice koja je vjebaonica svetosti i gdje svi njeni lanovi, kako kae i na sv. otac Ivan od Kria, osobu oblikuju, "teu i kleu" postajui tako posluitelji Boji. Istaknuvi da velikodunou darivanja ivi i ovaj narod i ova zemlja po osobama koje donose rod za druge, o. Dario je zavrio hrabrei nas da, unato slabostima koje su itekako bile vidljive kod Petra i Pavla, Bog svejedno rauna na nas, na nau dobrotu i velikodunost, inei od nas svece koji, gledajui samo u Isusa, znaju da e ih On daleko odvesti.
Mladomisnici Odmah sljedeeg dana od svog sveenikog reenja koje je u naoj nadbiskupiji redovito na svetkovinu svetih Petra i Pavla, dvojica mladomisnika nae nadbiskupije: vl. Davorin Ani i vl.
68
Josip Semialjac te prvi reenik mlade srijemske biskupije vl. Ivan Rajkovi, imali su u naem Karmelu svoju prvu svetu Misu koju je predslavitelj vl. Ivan nakanio ne samo za nau zajednicu, nego i za sve nae karmelske zajednice. U svojoj je propovijedi vl. Davorin usporedio duhovni ivot i ivot jedne posveene osobe s olujnim morem kojeg su iskusili i apostoli, istiui potrebu svakoga od nas za predanjem u potpunom povjerenju Onome koji je Gospodar i utihe i oluje. Zahvalivi sestrama na molitvama, posvjedoili su nam svoj ivotni put i povijest svoga zvanja u "udesnim putovima Bojim" koji je svaki od njih na osobit nain doivio i iskusio.
Zavravajui ovo nae javljanje, aljemo vam svo nae karmelsko zajednitvo srca i molitava, znajui da je svaki od nas jedno zrno pijeska koje ne moe smo izgraditi dinu, kako je to lijepo zapisao Marijan, dragi prijatelj nae zajednice i invalid Domovinskog rata, u posveti knjige koju nam je darovao. Ulazei u mjesec srpanj kada su nae oi uprte u najvei blagdan naega Reda svetkovinu Gospe Karmelske, elimo ga svima vama estitati molei zagovor Majke i Kraljice Karmela svakome od nas koji ovim karmelskim putem kroi vrh gore koja je Krist! Vae sestre iz Karmela sv. Josipa u Breznici akovakoj
MARIJA BISTRICA Bratsko sestrinski susreti Proteklo razdoblje od posljednjeg naeg javljanja bilo je u znaku Kapitula nae brae u Fatimi i izbora novog generala o. Saveria od Presvetog Srca (Cannistr). Iz dana u dan od 16. 04. 08. 05. itale smo i pratile izvjea o. Provincijala i o. Darija koji su nam s lica mjesta slali zanimljive, nekad humoristine i samo njima svojstvene izvjetaje. Sve smo to, naravno, popratile molitvom. Ubrzo nakon toga, 11. svibnja, posjetio nas je provincijal o. Vinko Mami u pratnji o. Jure Zeevia elei nas upoznati s radom Generalnog Kapitula. Predstavio nam je ukratko stanje Reda, okvirne statistike podatke te duhovna gibanja i ostale aktualnosti ivota i rada brae i sestara. To je isto uinio 4. lipnja o. Zdenko Krii, dosadanji generalni vikar Reda, koji nas je takoer izvijestio o radu Kapitula u Fatimi. 24. travnja posjetila nas je naa s. Elizabeta imii u pratnji gospodina Igora. Iako je ve due vrijeme u eksklaustraciji u Zagrebu, tek je sada pronala malo vremena da nas posjeti. Budui da ve godinama ivu u panjolskim Karmelima i nismo je dugo vidjele bio je to srdaan sestrinski susret. Toga dana joj je bio roendan te smo joj estitale pjesmom. Zajednitvo sa sestrama iz Brezovice produbile smo 1. svibnja dolaskom s. Vjekoslave i s. Boice, koje su dovezle nau s. Mirjam koja je tri mjeseca proboravila kod njih. Bio je to jo jedan razlog veselog i oputenog druenja s
69
IZ NAIH ZAJEDNICA
njima, a isto tako i sa s. Anitom iz Breznice akovake 15. 06. koja je dovezla nau s. Jelu koja je u njihovom Karmelu obavila svoje desetodnevne duhovne vjebe. Prigoda da sudjelujemo na liturgiji istonog obreda pruila nam se 15. svibnja kad je na o. Sreko Rimac doveo hodoasnike iz Bugarske (Sofija, Plovdiv i Varna). Uz asistenciju akona Ivana iz Sofije predvodio je liturgiju u ast Blaene Djevice Marije koju su djelomino pjevali, a ostalo recitirali i to neke dijelove na staroslavenskom, a neke na bugarskom. Bilo je to za nas posebno iskustvo u kojem smo upoznavale razliitosti nae Crkve. Nakon liturgije uslijedio je susret u govornici s o. Srekom i hodoasnicima koji su na proputovanju kroz Zagreb, Metkovi, Dubrovnik do Meugorja svratili i u nae Nacionalno svetite Majke Boje Bistrike te nam prenijeli pozdrave od nae s. Natanaele. Bio je to lijepi susret u kojem smo razmijenili iskustva, i obostrano se upoznavali. Trajna formacija, dogaanja posjete i druga
posebnim potrebama s Goljaka (Zagreb) s vjerouiteljicom i profesorima. Ve tradicionalno jednom godinje dolaze uenici iz stonske osnovne kole koji ele neto vie saznati o naem nainu ivota. A u sklopu terenske nastave jedan sat su kod nas imali uenici estih razrada iz Kutine s vjerouiteljima i kapelanom Nedjeljkom Pikoviem. Ve niz godina vl. Norbert Koprivec iz upe Presvetog Srca iz Karlovca dovodi svoje prvopriesnike da se upoznaju s Karmelom, a to isto ini i s. Leopolda, milosrdnica, koja je takoer na hodoae u Mariju Bistricu povela i k nama dovela svoje prvopriesnike.
Duhovno su nas osvjeili svojim nagovorima p. Jure Bosani na temu "Uskrsli Spasitelj i uenici" 29. 04. te 10. 06. "U susret svetkovini Srca Isusova" i predavanjem p. Niko Bili: "Uskrs u Sv. Pismu" 9. 05. 2009. Tijekom etvrtog i petog mjeseca bilo je dosta grupnih posjeta. U naoj crkvi Euharistiju je slavila molitvena zajednica iz Zagreba koju vodi monfortanac p. Mihovil Filipovi. Na Cvjetnicu su bili hodoasnici i djelatnici agencije "Croatia express", a sljedeeg dana grupa djece s Malim igrokazom pod naslovom "Oe na" iznenadili su nas vjerouenici iz upe Utrine koji su sudjelovali na Vjeronaunoj olimpijadi Zagrebake nadbiskupije. Zbog truda kojeg su uloili u pripreme za olimpijadu i za tree mjesto koje su
70
osvojili njihova ih je vjerouiteljica Mirna Hornik nagradila hodoaem u Mariju Bistricu i posjetom Karmelu. U molitve su se osobito prigodom svog posjeta preporuili tienici Doma Sv. Ane iz Rijeke, rtve nasilja u obitelji, s voditeljicom s. Suzanom Samardi, milosrdnicom, a plodan i vrstan dijalog uspostavljen je s mladim hodoasnicima iz upa Veliki Brgud i Mune iz Rijeke nadbiskupije koje oko sebe okuplja vrijedan i aktivan pastoralac vl. Ante Zovko. Hodoasnici iz okolice ibenika, koji su na povratku iz kue "Tabor", posjetili Mariju Bistricu bili su s nama na Veernjoj molitvi. Kratko su nas posjetili te bili s nama na sv. Misi predstavnici Udruge "Bl. Majka Terezija iz Calcute" iz Skopja. Putovali su u Rim na audijenciju kod pape Benedikta XVI. s namjerom pozvati ga da posjeti Makedoniju. Oni to ine u ime vjernika Makedonske pravoslavne Crkve, a njihovi dravnici su to ve uinili. S njima je bio i akademski umjetnik ivko Popovski Cvetin koji nam je darovao svoje radove. Fra Euzebije, pavlin, iz Sv. Petra u umi posjetio nas je s djejim zborom "Marijine zvjezdice" koji je pjevao na Misi u Svetitu MBB a onda su jo eljeli pohoditi i na dom molitve, a isto su to uinili uenici i profesori katolike gimnazije iz Virovitice koji su imali u naoj crkvi sv. Misu koju je predvodio ravnatelj vl. Ivica oh, a potom je jedna sestra predstavila Karmel. Na Tijelovo ve je tradicionalno kod nas bila sjenica i zavretak upne procesije koju je i ove godine predvodio mons. Vlado Koi, pomoni zagrebaki biskup u zajednitvu sa pre. Zlatkom Korenom i
vl. Matijom Burjom. Biskup nam je preporuio u molitve potrebe nae Nadbiskupije te prokomentirao najnoviju izjavu komisije HBK Justitia et pax iji je predsjednik.
Prigodom VI. hodoaa bolesnika i medicinskog osoblja na M. Bistricu 20. lipnja posjetilo nas je vie grupa. Bili su tako hodoasnici bolesnici iz Srainca pod vodstvom Darinke Kovai, dvije grupe invalida i bolesnika iz upe Travno koje je vodila Vlatka Klanja, te djelatnici Caritasa iz Vidovca. U nedjelju 21. 06. naa je postulantica Ivanka orda, po zavretku osmodnevnih duhovnih vjebi, primila sveto redovniko odijelo i ula u novicijat. Obred primanja odijela bio je nakon Jutarnje molitve i bilo je to jednostavno a sveano i dostojanstveno slavlje uz molitvu, pjesmu i prigodnu slubu rijei prema Obredniku Reda. Nakon njene molbe da je zajednica primi . Majka je u molitvi izrekla njeno novo ime: s. Marija Ivana od Dobrog Pastira. Potom je u nagovoru protumaila znaenje pridjevka od Dobrog Pastira koji e s. Ivanu nadahnjivati kroz njen redovniki ivot. Osobito nam je radost bila sudjelovati 24. lipnja na mladoj misi osmorice
71
IZ NAIH ZAJEDNICA
ovogodinjih mladomisnika Zagrebake nadbiskupije koji su doli zahvaliti sestrama za molitveno praenje tijekom kolovanja te nas zamolili da ih pratimo i dalje da budu dobri sveenici po Kristovom Srcu. U ovoj nedavno proglaenoj Sveenikoj godini bit e prigoda prisjetiti se elje nae sv. Majke
da molimo za one koji se u prvim redovima bore za Kristovo kraljevstvo. Pribliava se draga svetkovina nae Majke, Gospe Karmelske, koju molimo da nas zagovara i titi. Blagoslovljena Vam bila svetkovina! Pozdrav od sestara iz Marije Bistrice
SARAJEVO Draga naa brao i sestre! Protekla su tri mjeseca od naeg zadnjeg javljanja u Karmelskom vjesniku. Vrijeme je to koje nam je bilo darovano da "sve vie napredujemo u milosti" a ovaj pogled unazad prilika nam je da bolje uoimo Boji prolazak naom "uhodanom" svakodnevnicom. Tako uz onaj svakodnevni posjet naeg Isusa u sv. Misi, dijelimo s vama i one u naoj brai Dva dana uoi svetkovine Boanskog Milosra bijele nedjelje, pohodila nas je slika Milosrdnog Isusa iz Krakowa koju je po sarajevskim upama devet dana, pronosio p. Witold iz Poljske.Uz prigodni nagovor o objavi Milosra sv. Faustini i podsjeanje na batinu koju nam je ostavio papa Ivan Pavao II, pater je odrao i pobonost Milosrdnom Isusu u kojoj su sudjelovali i vjernici nae upe. Ugodno nas je iznenadio posjet naeg o. Mate Miloa, 6. svibnja, koji je nakon odranih duh. vjebi sestrama Milosrdnicama, svratio i nama. O. Mato nam je progovorio o kranskoj askezi koja nam je nuna u duhovnom ivotu, a danas je postala "ne-moderna". No, ona nam pomae doi do cilja do sjedinjenja s Bogom. "Odricanje je plod duhovnog iskustva s Bogom, nakon kojega poinje moj asketski hod s Bogom cio ivot. Askeza se rastapa u ljubav" napomenuo je o Mato. Jo nas je podsjetio na, nama poznate, ali uvijek dobrodole, rijei pape Leona XII: Njegujte UTNJU, POVUENOST, MRTVENJE, bez ega nema molitve; a Karmel bez MOLITVE je nita.
26. travnja posjetila nas je grupa mladih iz upe Presv. Trojstva iz Sarajeva sa upnikom vl. Ivanom Ravliem, a u Marijinom mjesecu svibnju, jedanaestoga, imali smo radost prisustvovati oblaenju u sveti kapular dvadeset i dvoje Carabiniera i unproforaca iz Italije. Sv. Misu i oblaenje predvodio je njihov vojni kapelan don Fausto Corniani koji je izrazio radost da moe biti dionik "duhovnih dobara naega Reda".
72
to da iako smo "daleko od oiju, nismo daleko od srca". 20. lipnja, uoi proslave zatitnika vrhbosanske nadbiskupije Srca Isusova, posjetio nas je na otac Kardinal i prefekt Kongregacije za redovnike kardinal Franc Rode, u pratnji svoga tajnika vl. Blaa. Posebno su nam stavili na srce da pojaamo molitvu za sveenike u ovoj "Sveenikoj godini". Radost susreta uveana je i darom kard. Rodea da moemo isplatiti zimske reije U svim tim dogaajima iskusili smo "divnu panju Boju prema nama". I jo jedna novost: podigli smo klauzurni zid na duplu visinu od dosadanjeg, koji je na nekim mjestima bio nizak, tako da sada iz vrta, svojim pogledom obuhvaamo uglavnom, vrhunce okolnih planina i nebo Uz srdaan pozdrav svima, Vae sestre iz Sarajeva ALBANIJA Draga naa brao i sestre! Iako od naeg posljednjeg javljanja nije prolo puno vremena, kod nas se stalno neto dogaa, pa vrijeme leti jo puno bre. A u isto vrijeme, zbog mnotva dogaaja, ini se da je proteklo mnogo mjeseci.... Generalni kapitul nae brae pratile smo intenzivnom molitvom, i s oduevljenjem smo primile pismo naeg novog Oca Generala o pripremi za slavlje 500-te obljetnice roenja nae sv. Majke. Zaista, samo povratkom na izvore, paljivo, s ljubavlju i pouljivou meditirajui njena djela moemo biti kreativno vjerni naoj karizmi, i tako "korisni" za Crkvu i mnoge osobe koje trae Boga. Zahvalne smo Gospodinu za sve ime nas je obdario, a osobito to smo imale nekoliko vrlo vrijednih i korisnih duhovnih obnova. Uz godinu sv. Pavla o poslanici Galaanima govorio nam je o. Daniele Morone i oduevio nas jo vie za ivot u sjeni kria. Takoer za nas je bilo vrlo korisno i njegovo iskustvo ivota u novoosnovanoj zajednici kontemplativno aktivnog usmjerenja.
13. svibnja na Gospu Fatimsku, veoma nas je obradovao posjet naeg o. Provincijala i o. Daria, koji su upravo stigli iz Fatime sa Generalnog Kapitula. O. Provincijal nam je prenio poruku sa Kapitula koja, izmeu ostalog, u svome zakljuku nosi "radosnu vijest": uprimo pogled u Mariju! A o. Dario nam je sve zorno pribliio pokazavi nam fotografije sa mjesta dogaanja. Zahvaljujemo o. Provncijalu za posjet koji nam je znaio i
73
IZ NAIH ZAJEDNICA
O. Alfredo Marchelo nam je u nekoliko predavanja, uz veliku ljubav prema sv. Pavlu, govorio o njegovim nedostacima i manama unato kojih je bio izabrano i uinkovito orue u Bojim rukama. Ta predavanja su i nama koje se osjeamo i jesmo puni mana i nedostataka, dala novi polet u naem hodu za Isusom.
da imamo vrlo rijetko priliku susresti se s naom braom karmelianima, i ovo nam je bila prilika kad smo doivjele da nitko ne govori kao naa braa. Zato smo jo are nastavile moliti za dolazak nae brae u Albaniju.... Gospodin nam je podario dirljivi susret s nekoliko neokatekumenskih obitelji koje su dole u misije u Albaniju. Dirljiva je njihova hrabrost kojom su ostavili sve i s mnogobrojnom djecom poeli ivjeti iz poetka u novoj okolini. Misionari, da bi bili dobri misionari, moraju se utjeloviti u narod kamo su doli. Mi, sestre, polako trebamo postati Albanke, a te obitelji albanske obitelji. Djeca pohaaju albansku kolu i vie ih se ne moe razlikovati od albanske djece, osim po ljubavi prema Isusu. To je za njih velika rtva koja se zaista moe uiniti samo abrahamskom vjerom i ljubavlju prema Gospodinu. S velikim oduevljenjem smo primile proglaenje sveenike godine. Mi, kao majke i sestre sveenika, ovu godinu doivljavamo posebno milosnom, i elimo dati svoj udio posebnom molitvom i rtvom, kao to to ine majke i sestre za svoju djecu i brau. Vjerujemo da emo u tom nastojanju biti ujedinjene sa svima vama pred Gospodinom! Srdaan sestrinski pozdrav svima od svih vaih sestara iz Nnshata
O. Diego Pedone nas je poveo na put s Izraelskim narodom po knjizi Ponovljenog zakona. Svaka od nas se mogla usporediti s izabranim narodom i poziv izabranog naroda prepoznati kao svoj jer Sveto Pismo je iva Rije upuena meni, sada u konkretnom trenutku povijesti i mog ivota. Najljepi susret bio je s naim dragim o. Antoniom koji je proveo s nama nekoliko dana i prekrasno govorio o ulozi Blaene Djevice Marije u ivotu nae sv. Majke i blaene Elizabete. Njegova predavanja su nam bila pravo osvjeenje i ohrabrenje u ivljenju nae karmelske karizme. Budui
SORA Na dragi pater provincial, dragi bratje in sestre! Od naega zadnjega javljanja sicer ni preteklo veliko asa, ivljenje (tudi v klavzuri!) pa je tako pestro, da bi se za vsak dan moglo napisati posebno poroilo. V asu po veliki noi smo od prvega dne z molitvijo spremljale zasedanje
74
Generalnega kapitlja naih patrov v Fatimi. Preseneene smo prejele od tam e drugi dan internetno sporoilo in se vesele zahvalile Gospodu, da si po sodobnih sredstvih obveanja lahko danes ostajamo tako blizu. Naslednji dan je sledilo novo preseneenje in tako dan za dnem! Res iskrena hvala dragemu p. provincialu Vinku, p. Dariu in p. Juretu za tako vestno bratsko sprotno poroanje, ob katerem smo se marsikdaj tudi od srca nasmejale. In kar je bilo e bolj navduujoe: vekrat se je zgodilo, da smo bile me e nekaj dni obveene o doloenih dogodkih, ko se je "uradno obvestilo" v kaknem znamenitem tujem jeziku ele pojavilo. V tem ste se nai patri res izjemno dobro odrezali: ESTITAMO!
Fatimi, doivele obisk p. provinciala Vinka in p. Jureta. To je bil za nas pravi "dar z neba". Informacijam, ki smo jih prej prejemale preko interneta, smo zdaj lahko prisluhnile "v ivo". V skupnem sprehodu po samostanskem vrtu, ki se je prav tedaj krasil v pomladanskem razkoju cvetja in zelenja, smo mogli znova doiveti veselje ob sproeni bratsko sestarski povezanosti. Ob tej priliki bi elele izraziti svojo iskreno HVALENOST tudi naemu dragemu p. Zdenku Kriiu, dosedanjemu definitorju. Njegovo tiho, skrito, a zavzeto, nadvse skrbno in pozorno sluenje Redu smo mogle kot skupnost od blizu obutiti vse od zaetka pa do konca njegove slube. Naj mu Gospod, ki vidi na skrivnem, po nai Karmelski Kraljici bogato poplaa vso njegovo dobroto do nas! Na prvi petek v juniju smo doivele e en poseben dogodek: blagoslovitev prenovljenih prostorov in knjinice na podstreju. Obred je po jutranji sveti mai 5. 6. 2009 opravil g. nadkof in metropolit msgr. Alojz Uran v spremstvu domaega upnika Joeta uka, e nekaterih drugih duhovnikov in mojstrov, ki so sodelovali pri obnovi. Po zajtrku smo se s pesmijo zahvalile gostom, gospodu nadkofu pa estitale za skorajnji godovni dan.
Izbor novega patra generala smo na dan izvolitve pozdravile s petjem Te Deuma v kapeli. Naa kandidatka Damjana nam je sproti pridno prevajala vse njegove nagovore, pa tudi govore in predavanja nekaterih drugih patrov, kar nam je bilo v veliko veselje in vzpodbudo. Kot prav posebno milost smo potem e 10. maja, dva dni po zakljuku kapitlja v
V devetdnevnici pred praznikom Karmelske Matere Boje bomo v duhu z vami povezane in vam vsem elimo pogumnega nadaljevanja poti v svetlobi milosti, ki nam jih po njej podarja Gospod. Vae sestre iz Sore - Slovenija
75
IZ NAIH ZAJEDNICA
BUGARSKA Draga naa brao i sestre! Evo i nas iz Sofije da se malo javimo. Potaknuo nas je na to nas o. Jure. Njegovom zaslugom i mi sada dobivamo Karmelski Vjesnik i radujemo se da je u novom i ljepem izdanju. Zasluuju pohvalu svi koji su se oko toga trudili. Iako je ovo nae prvo javljanje, Vama je svima iz prolih brojeva donekle poznata povijest naeg Karmela, koji je posveen Duhu Svetom. Sada nas je 7 sestara, 3 sestre su s prvim a 4 sestre s doivotnim zavjetima. Ako Bog da krajem ove godine nae dvije sestre, Anastasija i Marija Elizabeta, trebale bi izrei svoj DA Bogu po polaganju doivotnih zavjeta. Svima Vam ih preporuamo u molitve. Hvala! naa braa karmeliani su za nas veliki Boji dar. Neizreciva je njihova briga za nae due. Slavljenje Euharistije, duhovno vodstvo, sakrament pomirenja, pouke sestrama u formaciji, kao i cijeli niz permanentne formacije s njima. Tijekom ove godine o. Sreko nam ima predavanja na temu: molitva u Starom i Novom Zavjetu. S o. Tadejom, tek to smo izili iz "Tamne noi" sv. Ivana od Kria, odmah smo zapoeli s "Usponom na Goru Karmel". Uvijek su za nas spremni i za svaku drugu pomo, na emu smo im od srca zahvalne a nagrada im je na nebesima. Evo i nekih malih dogaaja: U sijenju nas je obradovala posjeta naeg Provincijala o. Vinka Mamica. Susret s njim bio je uistinu srdaan i radostan. U naoj spomen knjizi napisao je: "U ovom sam samostanu prvi put, a ini mi se da sam ga ve puno puta posjetio. Ova je zajednica puna radosti i nade, to joj osigurava svjetlu budunost". Zatim smo imale radost da nas posjeti Apostolski nuncij u Republici Bugarskoj Janusz Bolonek u pratnji naeg Apostolskog Egzarha mons. Hriste Projkova. Kao u svakoj, tako i u naoj maloj zajednici, mnogi su dogaaji i milosti koje smo primili i koje slavimo i u ovoj godini. Iako od naeg biskupa mons. Hriste Projkova osjeamo oinsku brigu i blizinu, kao i od drugih sveenika, ipak S njima smo se zadrali u dugom i ugodnom razgovoru. U nae molitve nuncij je preporuio svoju sadanju misiju u Bugarskoj a osobito u molitve i rtve preporuio nam je Haiti, gdje je prije bio na misiji i gdje je teko stanje i progon krana.
76
Poetkom travnja imale smo radost sresti se s naim Joanom Najdenovim. Zanimljivo nam je bilo sluati njegovo iskustvo s vjernicima, osobito s mladima i s mladim branim parovima. elio je s puno ara preporuiti sebe i sve potrebe ove Crkve Boje u nae molitve. Sluajui ga i same vie postajemo svjesne koliko su zapravo te potrebe velike. Velika radost nam je bila sresti se i s naom braom i sestrama neokatekumenima iz upe sv. Josipa u Sofiji, koji su nas posjetili zajedno s o. Tomasom Krygerom, kapucinom. Govorili smo im o naem pozivu, o ivotu u karmelu, o smislu klauzure. Iznenadili su nas lijepim pjevanjem psalama uz gitare. Poseban dogaaj za nas je bio kad nam je 3 svibnja doao akon Elko Terzujski, kapucin da se pod vodstvom naeg o. Sreka, kod nas, kroz trodnevne duhovne vjebe, pripremi za sveeniko Reenje i mladu Misu, koju je radosno proslavio 9. svibnja ove godine. 24. svibnja skromno smo proslavile 74. godinjicu utemeljenja naeg Karmela. Taj dan je uvijek posebno veselje jer smo cijeli dan u vrtu i veselju nema kraja. Dan iza toga poeli su radovi na naem samostanu. Ureujemo nekoliko elija, rekreaciju, kor, podrum a zatim bi bila na redu i Crkva. Tako i sv. Josip ima puno posla s nama a njemu to nije teko. Poetkom lipnja posjetile su nas nae sestre Fokolarinke. Njih je 4 u Bugarskoj. Po nacionalnosti su: Talijanaka, Slovenka, Njemica i Hrvatica. Kako je i naa zajednica Bugarska, Slovaka, Ukrajinska i Hrvatska, bio je to uistinu radosni meunarodni susret, ukraen Fokolarskim
pjesmama uz gitaru. Uvijek nasmijane Fokolarinke, pravi su apostoli ljubavi u Bugarskoj. Svetkovinu Duhova isto smo lijepo proslavile s naim sveenicima i s narodom Bojim, koji nas rado posjeuje. Iako smo malo izvan grada, mnogi nam dolaze traiti savjet i preporuiti se u nae molitve. Od 21. do 27. lipnja naa je zajednica obavila zajednike duhovne vjebe pod vodstvom o. Tomasa Krygera, kapucina, Poljaka, koji je kao misionar u Bugarskoj 4 godine. Kroz 6 dana skupljale smo snagu s Izvora da bismo mogle moliti bez prestanka, to je i bila glavna tema naih duhovnih vjebi.
Jo samo da Vam kaemo kako se molilo jedno Bugarsko dijete: "Mili Boe, sigurno ti je teko voljeti sve ljude na svijetu. Mi smo u kui samo etvero i nikako ne uspijevamo". Na kraju svima Vama draga naa brao i sestre estitamo Svetkovinu Gospe Karmelske, kao i blagdan Sv Ilije. Preporuamo se u Vae molitve, sestrinski i od srca Vas pozdravljamo. Vae sestre iz Sofije
77
SVJETOVNI RED OCDS HKP
NOVO VODSTVO SVJETOVNOG REDA U REMETAMA Svjetovni red je 19. 07. 2009. izabrao svoje novo vodstvo. Poglavarica svjetovnog reda: Teodora ivkovi lanovi Savjeta: Prvi savjetnik: Ivan Juri Drugi savjetnik: Darko Brumec Trea savjetnica: Davorka Juri Savjet se sastao odmah nakon izbora i imenovao uiteljicu odgoja (magistru formacije), odnosno osobu zaduenu za formaciju: Jasna Ivasi, te tajnicu Savjeta: Rada Munjiza Brumec. PRAVILO PRVOG REDA I SVJETOVNOG REDA TO IH I KAKO POVEZUJE? Sadraj: 1. Openito o Svjetovnom redu 2. Povezanost Prvog reda i Svjetovnog reda 3. Hrvatska i svijet 4. Povezanost laika i karmelskih svetaca 1. OPENITO O SVJETOVNOM REDU "lanovi Svjetovnog reda su laici, a dajui odgovor na pitanje: tko su vjernici laici, Koncil se prevladavi sva ranija preteno negativna tumaenja, otvorio skroz pozitivnom shvaanju i oitovao je svoju temeljnu namjeru tvrdnjom da vjernici laici u potpunosti pripadaju Crkvi i njezinu Otajstvu i da je njihov poziv naroito znaajan jer na nj na poseban nain spada "traiti kraljevstvo Boje bavei se vremenitim stvarima i ureujui ih po Bogu". Tako pie Koncil o svim vjernicima laicima, lanovima Bojeg naroda. O. Anastazio kardinal Balestrero, karmelianin OCD, ovako pie u svom tekstu pod nazivom "Sudionici iste karizme": "Ne moe se porei tvrdim da lanovi Bojeg naroda, osobito oni najvie angairani, najdosljedniji, najozbiljniji, trae ne samo okrilje, nego domovinu duha. A kako je trae? Instinktivno se obraaju svetima, jer nisu bezimeni, nego osobe izgraene linosti, koje se ostvaruju u svetosti. I obino ti sveti su oni koji daju karizmu i duh redovnikim obiteljima. Posredstvom svetih izviru dakle duhovna srodstva, to jest,
78
zvanja, koja gravitiraju redovnikim obiteljima ne strukturalno, nego kao duhovna stvarnost tu nalaze poticaj, hranu i vodstvo. A priroda Svjetovnog reda usko je povezana sa svom tom duhovnom dinamikom. Zapravo, Svjetovni red se ostvaruje po sinkronizaciji, po skladu, po pouzdanoj uzajamnoj odgovornosti, a ne po pritisku izvana neke vrste organizacije, nego po unutranjem ivotu, istog znaenja i po duhovnoj harmoniji. Danas, stoga, pie dalje O. Anastazio, kada svjetovni redovi ne bi postojali trebalo bi ih izmisliti, upravo da dademo odjeka duhovnim vrednotama redovnikih obitelji, pruajui Bojem narodu susret koji e im omoguiti vrednovati duhovna bogatstva koja je redovnika obitelj primila ne da ih ljubomorno zatvori u krinju, nego da ih dade Bojem narodu u punini karitativne ljubavi. ini mi se temeljnom pojavom, kae O.Anastazio da Svjetovni red treba biti duhovna zajednica jer ako se ta dimenzija zajednice ne ouva dolazi u pitanje temeljna vrednota svjetovnog reda. Iz tih razmatranja moemo povui prvi zakljuak: Svjetovni red ne moemo promatrati kao posve sluajnu pojavu (fenomen), povijesnu, formalnu, nego ga treba promatrati kakav je uistinu kao pojavu duhovne vrste, sa znaenjem daleko dubljim od neke organizacijske dimenzije. U Ustanovama Svjetovnog reda Karmela nalazimo obrazloenje za tvrdnje O. Anastazija: "Svjetovnim redovima, redovnike zajednice pravno potvruju sudjelovanje u svojoj karizmi, primaju ih u krug svoje obitelji, daju im na raspolaganje batinu svoje nauke i evaneoskog ivota i pruaju im bratsku pomo duhovnog vodstva. Po svojoj prirodi, Svjetovni Redovi su pozvani na sluenje, bez promjene stalea svojih lanova u svijetu. Od lanova Svjetovnog Reda trai se vjernost karizmi Reda, odnosno potpuno sudjelovanje u uzoru, milosti i plodovima ove karizme, u nezavisnosti od redovnikog naina ivota i uz istovremeno zadravanje i potovanje postojeeg vlastitog stalea u svijetu. Pravne veze koje povezuju Svjetovnu s Redovnikom zajednicom, znak su i jamstvo ivog duhovnog zajednitva i potovanja svjetovnog oblika zajednice i cilj im je da lanove Svjetovnog Reda oduevljavaju i daju im poticaj i pomo da u Crkvi i u svijetu ispune svoje raznolike zadatke, /usp. AA 2,2;4,7-9/ Crkvena stvarnost - O. Anastazio Osvrnimo se jo nakratko na brigu o svjetovnim redovima u koncilskim dokumentima koji istiu da su svjetovni redovi crkvena stvarnost. To udruenje nije privatni dogaaj, neto to se tie ovih ili onih istomiljenika, ove ili one redovnike obitelji, nego je udruenje koje se tie cijele Boje crkve. Uostalom, plan kanonskog prava u odnosu na Svjetovne redove jasan je u smislu to priznaje Svjetovnim
79
SVJETOVNI RED OCDS HKP
redovima osobnost u Crkvi. Priznavi im pravnu osobnost priznaje im opa prava udruenja u Crkvi i posebna prava te vrste udruenja. Da e se to nastaviti u tom smislu i poslije Koncila, potvreno je u jednom od postkoncilskih dokumenata u kojima se svjetovnim redovima priznaje njihova javnost stvarnog zajednitva i kao takve treba ih uvrstiti u strukturu Crkvene uprave. Odreuje se stoga u takvom dokumentu tko je u Crkvi kompetentan njima se baviti. Svjetovni redovi dodijeljeni su kongregaciji redovnika, a ne svjetovnih ustanova. Netko bi se mogao uditi zato Svjetovni redovi nisu povjereni Sekularnom institutu, jer su vie nalik svjetovnoj ustanovi nego redovnikoj. Zapravo, Svjetovni redovi nisu ni vid svjetovne ustanove, niti vid redovnike ustanove, no ono to ih odreuje poseban je lanac odnosa s redovnikom ustanovom. Ovih nekoliko pravnih odredbi daju nam razumjeti da Crkva, bilo koncilska bilo postkoncilska, ne smatra Svjetovne redove preivljenima u stanovitom dobu nego ivom stvarnou danas i u budunosti. Spomenimo da koncilski tekst Dekreta "APOSTOLICAM ACTUOSITATEM" br. 4 upozorava na "poseban poziv" lanovima Svjetovnog reda. Vie puta i u prolosti je bilo izraenih sumnji je li pripadanje Svjetovnom redu poziv ili samo izbor vrste organizacije. Dakle, tu imamo potvrdu: RIJE JE O POSEBNOM POZIVU. to se to dogaa u pozivu Svjetovnog reda? Dogaa se da kranin, a da ne izlazi iz okvira svog ljudskog zvanja i svoje konkretne situacije na putu, koji mu je Providnost oznaila u elji da bude u veoj punini i potpuniji kranin, privuen je sadrajem i duhom evaneoskih savjeta. Tad ide u potragu za izrazom tog ivota, oblikovanog nadahnuem evaneoskih savjeta, da usmjeri vlastiti ivot i da taj vid ivota uini uzorom i nadahnuem za svoj. Ostaje oito u svom zemaljskom zvanju i zvanju ovjeka na svom radnom mjestu; no posredstvom crkvene karizme redovnikog ivota potpomognut je da bude potpuniji kranin. U tom smislu raa se duhovna veza izmeu redovnikog poziva i poziva lanovima Svjetovnog reda. Svaki Svjetovni red nastaje zapravo iz onoga to se zove ZVANJE. S.Tea, OCDS (mr. sc. Teodora ivkovi, dipl ecc) (Nastavlja se)
80
NAI POKOJNICI
UZ 25. OBLJETNICU ODLASKA U VJENI KARMEL . MAJKE REGINE TEREZIJE OD ISUSA 1984. -22. lipnja- 2009. SUNCE NA PUTU K BOGU
Proljee je tek zakorailo u ljeto. Ljiljani rasiplju rasko svoje ljepote i miomirisa. No je pokucala na vrata jutarnjoj zori. Tu u tiini male elije dodiruje se vrijeme i vjenost. Zadrhtali su temelji Karmela, jer je Boanski Zarunik potraio svoju vjerenicu. U petak 22. lipnja 1984. godine, tono u 3,00 sata nakon ponoi, . Majka Regina Terezija od Isusa (Karola Trbljani), osnivateljica i stoer hrvatskog Karmela, predala je svoju lijepu duu Stvoritelju, u Karmelu-Brezovici i u drutvu svojih susestara te mirno zaplovila obalama vjenosti. Dozrela je kao zlatni klas penice na Bojem Suncu i do kraja dijelila bogatstva svoga duha i srca svojoj zajednici i mnogima. Meu zadnjim mislima koje je kao oporuku povjerila susestrama, nekoliko dana prije odlaska, bile su i ove: "Kako je lijepo ivjeti samo za Boga! Jedina mi je elja da se svi nastanimo kod Krista. Sve u vas ponijeti u svom srcu k Isusu..." Budui da je itav svoj ivot posebno tovala i klanjala se Presvetom Trojstvu i uranjala u tajnu Trojedinoga Boga, svoja nadanja podijelila je sa sestrama, govorei im: "U
nebu u uivati u vjenom zagrljaju Presvetog Trojstva. Onda u istom potpuno znati to je to. elim samo Njega i Njegovu ljubav Isuse, ja Te ljubim! Jedina Ljubavi moja! Isuse, doi po meneMnogo molite za umirue." I kad ju je . Majka Franciska upitala hoe li Isus doi po nju na svetkovinu Duhova ili Presvetog Trojstva, ona joj je odgovorila: "Neu umrijeti niti na jednu od njih. Umrijet u tako da idem u nebo estitati zlatni jubilej biskupske konsekracije naem Utemeljitelju." I stvarno ju je Gospodin pozvao k sebi dva dana prije svetkovine sv. Ivana Krstitelja, kada je Utemeljitelj u nebu slavio 50. obljetnicu svoje posvete za biskupa. Vrhunac majine oporuke, koju je tih dana posvjedoila sestrama, a one ju i danas pamte je. "Prolo je sve to je bilo bolno i teko, ostala je samo radost -Bog- tomu se radujem." Svjedoanstvo ivota radosti bila je Majina iskaznica za nebo. Nju je nosila u srcu. Radost joj je blistala iz oiju i titrala u otmjenom glasu i toploj rijei, privlaila u finom osmijehu. Radost je bio njezin ivot, plat Duha Svetoga kojim je bila zaogrnuta, zraka sunca njezine due koja je prodirala u dubine due i nosila ivot Boga u sve one koji su joj se povjeravali i preporuivali, osobito pak u ivote sveenike za koje Karmel na poseban nain ivi, moli i radi. Majka Regina Terezija je bila duhovna majka mnogih sveenika, redovnika i Bogu posveenih osoba, za koje je molila, bodrila ih i hrabrila; savjetovala i poticala na svetost
81
NAI POKOJNICI
i velikodunost prema Kristu i povjerenom im stadu. U Sveenikoj smo godini, pa bi se samo prisjetili kako Majka Regina gleda na sveenike, upnike. Majka pie jednom sveeniku i ovo: "Moje velike elje za Vas, Preasni gospodine upnie, su da budete drugi Krist iz kojega e odsijevati lik onoga Maloga u jaslicama, onoga Uitelja u pokrajinama judejskim, onoga Patnika koji svoj 'fiat kae i sve svrava to mu je Otac naloio." (Iz pisma Pre. Leopoldu Rusanu, Boi, 1948.). Koliko se Majka Regina radovala mladomisnicima, koji i danas, ve preko 60 godina, dolaze u Karmel, da bi sa sestrama slavili jednu od prvih svojih Mladih Misa i zahvalili im za molitve, govori nam i Majino pismo vl. upniku u Jablancu: "Uvelike ste me razveselili vaim brzojavom. Tu sam vijest ve eljno ekala konano je tu. Sretni roditelji naih mladomisnika, sretni svi oni koji sada sasvim pripadaju Bogu najveem dobru a povui e mnoge toj bogatoj batini! Mi emo pomoi, to se razumije. Nikada vie nee biti zaboravljeni u molitvi Karmela, a mene to posebno veseli, jer tako mogu vratiti ljubav za ljubav! A znam da nas ni dragi mladomisnici nee zaboraviti kod sv. misne rtve! O kako je divna takova veza Karmela, a tako obostrano plodna! Tko moe te dimenzije promjeriti! Bit e Isusu i nebeskoj Majci lijepo uz te mlade profinjene sveenike! Kako im elim sretan put kroz tamu svakidanjice!" (Iz pisma vl. Dragi Babiu, od 1. lipnja 1981.). Meu brojnim sveenikim svjedoanstvima o Majinoj molitvi i rtvi za sveenike, kao i mudrim savjetima, prisjetit emo se ovdje jo samo jednog svjedoanstva. Naime, na sprovodnoj sv. Misi, koju je predvodio i propovijedao ondanji zagrebaki nadbiskup Franjo
kardinal Kuhari, spomenuo je svoje sjeanje na Majku Reginu Tereziju i rekao: "Sjeam se kad sam bio mlad sveenik tu u blizini, u Rakovom Potoku i Sv. Marinu pod Okiem, da sam rado dolazio u ovaj Karmel i esto puta sam razgovarao s Majkom Terezijom u govornici i sluao je kako ona razmilja o Bogu, kako govori o vjernosti, kako potie na ustrajnost. Kao mlad sveenik iz svijeta sam dolazio pred ova zatvorena vrata, pred ove reetke i osjetio sam da iz tih skrivenih srdaca zrai ohrabrenje, poticaji koji mogu i te kako obogatiti nas koji smo vie izloeni da se svijet nastani u nama i da istisne Boga iz nae due. To je smisao Karmela, smisao karmelianki. (Franjo kard. Kuhari, 23. lipnja 1984.). I dok zahvaljujemo Gospodinu za Majinu ne samo zemaljsku, ve i 25. godinju nebesku ljubav, zagovor, svjetlo i radost, ivo joj preporuamo sveenike i duhovne pastire naih dana, kao i Crkvu Boju i vjerni hrvatski narod, te posebno sve nae hrvatske karmele. Nae zahvale, preporuke i molbe sjedinili smo, u ponedjeljak, 22. lipnja, na 25.-tu obljetnicu Majinog odlaska u vjeni Karmel, s Kristovom rtvom na oltaru, koju je u naem Karmelu predvodio. vl. Marko Kova, v. u panskome, Zagreb, a sv. Misu smo pratile skladnim pjevanjem. Posjetile smo toga dana takoer Majine zemne ostatke na naem groblju, zapalile svijee, okitile grob cvijeem, obnovile uspomene i zahvalile Majci za njezino svjedoenje vjere, molitve i ljubavi, kao i za brojne milosti koje nam je podarila. Uz radost koja je najvei svjedok ivota vjere i molitve drage nam Majke Regine Terezije, neka nas na naim ivotnim stazama jaaju i ove njezine rijei: "Pouzdanje, ljubav i predanje bez straha, bez rezerve! To neka bude na ivot!"
82
SADRAJ RIJE OCA PROVINCIJALA ....... 1 PORUKA 90. GENERALNOG KAPITULA BOSONOGIH KARMELIANA ..... 2 GENERALNI KAPITUL U FATIMI 2009. ... 7 ZAHVALA EX-GENERALA ....... 26 PISMO NOVOGA GENERANOG DEFINITORIJA ....... 26 SA SJEDNICA PROVINCIJALNOG SAVJETA .... 29 DODIJELJENE KONVENTUALNOSTI .... 30 OBAVIJEST O DUHOVNIM VJEBAMA 2009. ... 31 NAJAVA SUSRETA BRAE NAE PROVINCIJE .... 32 SPOMEN SMRTI OCA GERARDA 2009. ........ 32 PROGRAM OBILJEAVANJA 50. OBLJETNICE DOLASKA KARMELIANA U HRVATSKU ........................... 34 KONFERENCIJA EUROPSKIH PROVINCIJALA OCD ..... 35 NAJAVA TEAJA ZA KLAUZURNE KARMELIANKE .... 36 NAJAVA NACIONALNOG MARIOLOKOG SIMPOZIJA U OTARIJAMA .... 37 O. ENDRE NAGY MAGISTRIRAO KANONSKO PRAVO U RIMU ........ 37 PISMO SESTARA SUDIONICA NA GENERALNOM KAPITULU .. 38 ARHEOLOKA ISTRAIVANJA U REMETAMA . 39 IZIAO PRVI BROJ GLASILA "OTAC GERARD" 42 TISKAN LETAK O KAPULARU ....... 43 IZILA IZ TISKA I PREDSTAVLJENA KNJIGA "SESTRE U DUHU" H. U. VON BALTHASARA ..... 44 "HRVATSKO SLOVO" POHVALNO O "KARMELSKIM IZDANJIMA" ... 46 IZ ZBIRKE TRADICIJSKOG ODIJEVANJA I NAKITA HRVATA BiH . 47 IZ NAIH ZAJEDNICA .... 47 NOVO VODSTVO SVJETOVNOG REDA U REMETAMA .............. 78 PRAVILO PRVOG REDA I SVJETOVNOG REDA TO IH I KAKO POVEZUJE ....... 78 NAI POKOJNICI ... ......... 81
83
KARMELSKI VJESNIK
God. XXIX (2009) br. 3 Glasilo hrvatskih karmeliana i karmelianki OCD i Svjetovnog reda OCDS * Izdavai: Hrvatska karmelska provincija sv. Oca Josipa Udruga Bl. Alojzije Stepinac bosonogih karmelianki u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini Svjetovni red OCDS HKP * Urednik: Jure Zeevi, OCD Tajnik HKP sv. Oca Josipa i Duhovni asistent Udruge Bl. Alojzije Stepinac bosonogih karmelianki u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini * esmikoga 1, HR 10000 Zagreb; Tel. (01) 4500-500; Fax. (01) 4580-953 E-mail: provincija@karmel.hr http://www.karmel.hr

Karmelski Vjesnik 3-2009

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Karmelski Vjesnik 3-2009

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KARMELSKI VJESNIK, 3 / 2008

GENERALNI KAPITUL 2009.

KARMELSKI VJESNIK, 3 / 2008

GENERALNI KAPITUL 2009.

KARMELSKI VJESNIK, 3 / 2008

GENERALNI KAPITUL 2009.

Sudionici Generalnog kapitula u Fatimi2009.

KARMELSKI VJESNIK, 3 / 2008

"Domus Carmeli" u kom se odrava Kapitul

GENERALNI KAPITUL 2009.

40.000 3.971 10.229

Duga nad Fatimom

ukupan broj redovnika u formaciji

1095 1034 1027 976

KARMELSKI VJESNIK, 3 / 2008

GENERALNI KAPITUL 2009.

Preporuamo novoizabranog generala u vae molitve.

KARMELSKI VJESNIK, 3 / 2008

O. Zdenko podnosi izvjee

Sutra nastavljamo s izvjeima diskusijom relevantnim za rad Kurije. 22.04.2009.

GENERALNI KAPITUL 2009.

Rad Kapitula uz simultano prevoenje

KARMELSKI VJESNIK, 3 / 2008

Hrvatska "trojka" na Kapitulu

GENERALNI KAPITUL 2009.

KARMELSKI VJESNIK, 3 / 2008

Za prinos darova studenti su prinijeli knjigu i kompjuter

GENERALNI KAPITUL 2009.

Rad u srednjoeuropskom "coetusu"

KARMELSKI VJESNIK, 3 / 2008

BROJ SAMOSTANA KARMELIANKI PO KONTINENTIMA 1952 GODINE

numero dei monasteri

BROJ KARMELIANKI PO KONTINENTIMA 2006 GODINE

GENERALNI KAPITUL 2009.

BROJ KARMELIANKI PO KONTINENTIMA 2009 GODINE

Asia Africa America Latina USA+ Canada Europa Oceania Totale

56 7 138 39 158 5 390

BROJ KARMELIANKI KOJE SU PREMINULE U RAZDOBLJU 2003-2009 (PO KONTINENTIMA)

Le Monache Defunte nei anni 2003 2009*

11 233 20 345 22 404 21 338 43 526 48 583 49 568

1991 - 1997 1998 - 2003 2004 - 2009

Fondazioni Erezioni Soppressioni

KARMELSKI VJESNIK, 3 / 2008

13185 13068 13029 11433 10561 10023 10226

BROJ KARMELIANKI PO KONTINENTIMA U 2009. I NJIHOV POSTOTAK U ODNOSU NA

14.61 24.67 48.81 % % %

BROJ SAMOSTANA KARMELIANKI U 2009. I

13.14 23.19 56.18 % % %

Samostan karmelianki u Fatimi

GENERALNI KAPITUL 2009.

Procesija pred Svetitem na prvu subotu

KARMELSKI VJESNIK, 3 / 2008

GENERALNI KAPITUL 2009.

KARMELSKI VJESNIK, 3 / 2008

Austrijski i njemaki provincijal na zajednikoj veeri "coetusa"

GENERALNI KAPITUL 2009.

O. Vinko predlae EU-USA OCDS projekt

KARMELSKI VJESNIK, 3 / 2008

Karmelianin sveti Nuno i samostan Batalha

PISMO NOVOG GENERALNOG DEFINITORIJA

KARMELSKI VJESNIK, 3 / 2008

PISMO NOVOG GENERALNOG DEFINITORIJA

KARMELSKI VJESNIK, 3 / 2008