Zvona5 2014 Tisak

LIST AKOVEKIH UPA
GODINA: XX, BROJ: 5, svibanj 2014., CIJENA: 10 kn, ISSN:1332-4640

2
LIST AKOVEKIH UPA svibanj 2014.
RIJE UREDNIKA
Uvodnik
Evanelja su
kola u kojoj
susreemo Isusa
Dragi itatelji Zvona!
Uskrsno je vrijeme. Slavimo
Uskrs u ovoj uskrsnoj pedesetnici koja
e zavriti na blagdan Pedesetnice -
Duhova. Uskrsno vrijeme donijelo
nam je mnogo radosti i dogaaja, a to
su: Susret hrvatske katolike mlade-
i u Dubrovniku gdje se okupilo vie
od trideset tisua mladih iz Domovi-
ne i inozemstva. Tu je i proglaenje
dvojice papa svetima, Ivana XXIII. i
Ivana Pavla II. U danima smo kada se
po naim upama slave Prve priesti i
slavlje sakramenta Potvrde.
Ovaj broj Zvona koji imate u
svojim rukama pokrivat e tako uskr-
sno vrijeme s proslavom blagdana
Duhova te proslavom blagdana Pre-
svetog Trojstva te nas uvesti u litur-
gijsko vrijeme kroz godinu - njezin
drugi dio koji traje od blagdana Du-
hova do blagdana Krista Kralja.
Mi se vjernici u euharistijskom
(misnom) slavlju okupljamo oko pro-
slavljenoga i uskrslog Krista, sluamo
njegove rijei i postajemo dionici nje-
govih udesnih djela kojima nas oslo-
baa grijeha i njegovih posljedica.
Nedjeljna evanelja prilika su
nam da razmatrajui njihovu poruku,
bolje upoznamo Isusa iz Nazareta, da
bolje znamo kome smo povjerovali i
to smo mu povjerovali. Tako nedjeljna
evanelja postaju za nas kola u kojoj
susreemo Isusa i od njega uimo upo-
znati Boga koji hoe da se svi ljudi spase
i dou do spoznanja istine (1 Tim 2,4).
Nedjelje u liturgijskom vreme-
nu kroz godinu imaju, kao i cijela li-
turgijska godina, svoj trogodinji krug
kroz koji se proitaju ne samo sva
evanelja, nego i veina drugih no-
vozavjetnih i starozavjetnih biblijskih
odlomaka. Evanelja za nedjelje kroz
godinu A (a to je ova liturgijska godi-
na) uzeta su iz Matejeva evanelja.
Matejevo evanelje kranska
tradicija pripisuje Mateju, cariniku
Leviju, jednome od Isusovih uenika.
Matej je Palestinac, po svojoj prilici
Galilejac. Kranska predaja prepozna-
je pisca prvog evanelja u skromnom
slubeniku cariniku, koga Isus pozi-
va da poe za njim te tako postade nje-
govim apostolom. On pozna Pisma. U
svjetlu Staroga zavjeta iitava spasenj-
sko znaenje Isusa iz Nazareta roenog
u Betlehemu. Matej kao vjerni idov
zna da je Bog obeao iz Abrahamova
roda podii Mesiju, Krista, sina djevi-
ce, koji e biti knez mira. On opisuje
Isusovo javno djelovanje u kozmopo-
litskoj Galileji, u zemlji koju su isti je-
ruzalemski idovi prezirali. Iz Naza-
reta da moe biti to dobro? (Iv 1,45).
Matej u svom nauavanju
uglavnom donosi Isusovo nauavanje
o kraljevstvu nebeskom. Evanelje
je sastavljeno od pet govora u koji-
ma je Matej sabrao govore koje je Isus
izgovorio u raznim prilikama, a to su
Govor na gori (Mt 5-7), drugi govor
jesu misijski govori koje emo itati
od 11. - 13. nedjelje. Trei govor jesu
prispodobe o kraljevstvu koje emo
itati od 15. - 17. nedjelje. etvrti dio
govora upuen je onima koji s Petrom
u Isusu prepoznaju Sina Bojega i koji
su spremni s njime ii do kraja, a itat
emo ih 23. i 24. nedjelje. Peti dio go-
vora su govori o kraljevstvu koje nailazi
na protivljenje svijeta. U njemu e nai
mjesto svi oni koji Krista zapaze na licu
najmanjih te budu budni i vjerni, a itat
emo ih u posljednjim nedjeljama ove
liturgijske godine.

Dragi itatelji Zvona
itajui i sluajui Matejevo
evanelje, uimo u kolu u kojoj su-
sreemo Isusa, u kojoj upoznajemo
Isusa iz Nazareta po kojem prepozna-
jemo lice Oevo.
p. Stanko
ZVONA
List akovekih upa
Godina XX. Broj 5, svibanj 2014. g.
Nakladnik:
UPA SV. NIKOLE BISKUPA, AKOVEC
www.ofm.hr/zupa_cakovec/
Adresa Urednitva:
FRANJEVAKI SAMOSTAN
akovec, Franjevaki trg 1
Tel.040/312-806 Fax.040/310-315
Poslovni RN: HR 89 2340009-1116012145 PBZ
Ureivaki odbor:
uro Bel, Stjepan Dami, p. Drago Brglez,
Pavao Jurinec, s. Miljana Marui,
s. Vlatka Dujmovi
Glavni i odgovorni urednik:
p. Stanko Belobrajdi
Redaktura:
p. Anelko Rakhel i p. Marko Pustiek
Lektura: Nataa Kralj
Grafki urednik: Matija Hranjec
Tisak i uvez: IPK - Letis
Naklada: 750 primjeraka
franjevacki-samostan-cakovec@ck.t-com.hr
(andjelko.rakhel@ofm.hr)
p. Stanko
Sv. Matej
3
Poruka pape Franje za 48.
svjetski dan sredstava drutvene
komunikacije, 1. lipnja 2014.
Komunikacija u
slubi istinske
kulture susreta
Draga brao i sestre,
danas ivimo u svijetu koji posta-
je sve manji i gdje bi se, stoga, moglo
initi da nam je svima lake jedni drugi-
ma biti blinji. Razvoj na polju transpor-
ta i komunikacijske tehnologije omogu-
uje nam pribliiti se jedni drugima i sve
nas vie povezuje, dok nas globalizacija
ini sve vie meuovisnima. U svijetu,
meutim, i dalje postoje podjele koje su
katkad vrlo duboke. Na globalnoj razini
vidimo skandalozni jaz izmeu izobilja
koje uivaju najbogatiji i bijede u kojoj
grcaju najsiromaniji. esto je dovoljno
samo proi ulicama gradova da se vidi
kontrast izmeu ljudi koji ive na plo-
niku i bljetavih izloga trgovina. Toliko
smo se na to navikli da nas to uope vie
ne uznemiruje. Na svijet trpi od mnogih
oblika iskljuivanja, marginalizacije i si-
romatva, a da i ne govorimo o sukobi-
ma u kojima su isprepleteni ekonomski,
politiki, ideoloki i, naalost, takoer
religijski uzroci.
U tome svijetu, mediji nam
mogu pomoi osjetiti se blii jedni
drugima i stvoriti novi osjeaj jedin-
stva ljudske obitelji koji potie na
solidarnost i ozbiljno zauzimanje za
dostojanstveni ivot. Dobra komuni-
kacija nam pomae
da se sve vie jedni
drugima pribliimo
i bolje se meusob-
no upoznamo, da
budemo vie ujedi-
njeni. Zidovi koji
nas dijele mogu se
prevladati jedino
ako smo spremni
jedni druge slua-
ti i jedni od drugih
uiti. Trebamo po-
miriti meusobne
razliitosti oblicima
dijaloga koji nam
pomau rasti u razumijevanju i po-
tivanju. Kultura susreta zahtijeva da
budemo spremni ne samo davati, ve
i primati od drugih. Mediji nam mogu
uvelike u tome pomoi, pogotovo da-
nas, kada su mree komunikacije do-
stigle neslueni napredak. Internet, na
poseban nain, prua goleme mogu-
nosti susreta i solidarnosti meu svi-
ma. To je zaista dobro, to je Boji dar.
To, meutim, ne znai da ne
postoje odreeni problemi, brzina ko-
jom se prenose informacije nadilazi
nau sposobnost razmiljanja i pro-
suivanja i ne doputa uravnoteen i
ispravan oblik samoizraavanja.
Ta su ogranienja stvarna. Mo-
ramo, primjerice, ponovno otkriti odre-
eni osjeaj oputenosti i staloenosti.
Za to treba vremena i za to treba imati
sposobnost utnje i sluanja. Trebamo
takoer biti strpljivi ako elimo shvati-
ti onoga koji je drukiji od nas. Osoba
potpuno otvoreno govori o sebi kada
je se ne samo tolerira, ve kada zna da
je doista prihvaena. Ako doista pozor-
no sluamo druge, nauit emo takoer
gledati svijet drugaijim oima i cijeniti
bogatstvo ljudskog iskustva u obliku u
kojem se oitovalo u razliitim kultura-
ma i tradicijama. Nauit emo takoer
vie cijeniti velike vrijednosti nadahnute
kranstvom, kao to su shvaanje o-
vjeka kao osobe, narav braka i obitelji,
ispravno razlikovanje izmeu vjerskoga
i politikog podruja, naela solidarnosti
i supsidijarnosti, i mnoge druge.
Kako dakle komunikacija moe
biti u slubi istinske kulture susreta? I to
za nas, Gospodinove uenike, znai su-
sretati druge u svjetlu Evanelja? Kako,
unato svim svojim ogranienostima i
grijesima, moemo jedni drugima postati
blinji? Ta se pitanja saimaju u ono pita-
nje koje je jednoga dana zakonoznanac,
to jest komunikator, uputio Isusu: A tko
je moj blinji (Lk 10,29). To nam pi-
tanje pomae promatrati komunikaciju
kroz prizmu toga pojma biti blinji. To
pitanje se moe parafrazirati na ovaj na-
in: kako moemo drugima biti blinji
u koritenju komunikacijskih sredstava i
novom svijetu koje su stvorile digitalne
tehnologije? Odgovor na to pitanje nala-
zimo u prispodobi o dobrom Samarijancu
koja je takoer prispodoba o komunika-
toru. Onaj tko komunicira, naime, postaje
drugome blinji. A dobri Samarijanac ne
samo da se pribliio, nego je i preuzeo na
sebe brigu o onom ovjeku koji je polu-
mrtav leao uz cestu. Isus izokree nae
shvaanje: nije, naime, rije o tome da u
drugome vidim nekoga meni slina, nego
o mojoj sposobnosti da budem drugome
blinji. Komunicirati znai postati svjesni
da smo ljudska bia, djeca Boja. Svia
mi se tu sposobnost komunikacije nazvati
bliskost.
Neka nam slika dobrog Samari-
janca, koji lijei rane izranjenog ovje-
ka izlijevajui na njih ulje i vino, bude
vodilja i nadahnue. Neka naa ko-
munikacija bude miomirisno ulje koje
ublaava bol i dobro vino koje razve-
seljuje srce ovjeje. Neka svjetlo koje
donosimo drugima ne bude plod vjeti-
ne uljepavanja ili specijalnih efekata,
ve nae bliskosti - ispunjenje ljubavlju
i njenou - s onima koje susreemo
na svom ivotnom putu. Ne plaimo
se postati graani digitalnog svijeta.
Vano je da se Crkva pobrine da bude
prisutna u svijetu komunikacije, da bi
stupila u dijalog s dananjim ovjekom
i pomogla mu da susretne Krista. Ona
treba biti Crkva na strani drugih, Crkva
koja je kadra pratiti sve ljude na njiho-
vom ivotnom putu. U tom kontekstu
revolucija koja se dogaa u komunika-
cijskim medijima i informacijskim teh-
nologijama predstavlja velik i uzbud-
ljiv izazov, koji zahtijeva svjee snage
i novu imaginaciju za prenoenje Boje
ljepote drugima.
Papa Franjo
Iz Vatikana, 24. sijenja 2014., na
blagdan Sv. Franje Salekog.
U ARITU ZBIVANJA
4
VRIJEDNOST
OSOBE
Tek ako uistinu shvatimo uskrsnu
poruku, spoznajemo da nikakvo mate-
rijalno bogatstvo ne moemo usporedi-
ti s vrijednosti osobe. Krist je svjesno
dao svoj ivot kako bi spasio ovjeka.
Taj put i istinu svjedoe i svi oni koji su
djelom, molitvom ili drugim vrijednim
poticajima doprinosili neijem obrae-
nju. Radost zbog obraenja jedne osobe
najvea je nagrada svakom tko je na tom
putu neto doprinio. Ako o pojmu spa-
ene ovce i stadu razmiljamo svje-
tovno i svakodnevno, teko je razumjeti
radost pastira za spaenu ovcu jer to
se moe samo pomou potpunog po-
uzdanja u Boju volju. Iako je sluenje
protivno naim prirodnim sklonostima,
zreo Kristov sljedbenik ne pita se tko e
zadovoljiti njegove potrebe, ve ije po-
trebe on moe zadovoljiti? Potpuno ivi-
mo tek kad pomaemo drugima jer Isus
je rekao: Tko hoe ivot svoj spasiti,
izgubit e ga. Ako ne sluimo, onda ni
ne ivimo, samo postojimo.
SLUENJE JE PUT PREMA
PRAVOJ VANOSTI
Kao vjernici bili smo ispunje-
ni radou i zahvalnou pratei u
nedjelju, 27. 4. velianstveno slavlje
proglaenja svetima dvojice papa-
velikana nove evangelizacije svijeta,
istinskih slugu Bojih Ivana XXIII. i
Ivana Pavla II. Njihovo je djelo i glas
promicao ljubav i potovanje meu
narodima cijelog svijeta. Snaga ljudi
koji su nosili svjetlo vjere i bili pro-
micatelji Duha Svetoga izranjala je iz
svakog trenutka tog dogaaja.
U subotu, 26. 4. sv. misom u u-
pnoj crkvi Sv. Nikole biskupa, uz oku-
pljanje i mimohod povijesnih postrojbi
iz Hrvatske i Maarske obiljeili smo
spomendan Zrinskih i Frankopana te
Dana Meimurske upanije. Homilija
vojnog ordinarija bila je vrlo poticajna
s naglaskom da bez potenja, bez zau-
zetosti za ope dobro hrvatskog naroda
i graana nae zemlje, bez rtve i vjere
ne moemo graditi bolji svijet. Ovi va-
ni ljudi, velikani u naoj hrvatskoj povi-
jesti, morali su se suoavati s mrnjom,
prijezirom, urotama, smicalicama i na
kraju kriem, a ipak su ostavili trag sret-
nih i ponosnih ljudi. Svim svojim biem
bili su vezani uz Nebo, uz Oca, i to je
bila snaga zbog koje su mogli sebe pri-
nositi kao cijenu, kao rtvu.
NASLJEE KRANSKIH
VRIJEDNOSTI
Kranske vrijednosti sauvale
su nas na razliite naine kao narod i
duboko su utkane u nau civilizaciju te
je potrebno da u miru ivimo sa svojim
civilizacijskim nasljeem. Dokazano
je da njegovim odbacivanjem ne posti-
emo nita i da je ono dobar temelj na
kojem se moe graditi. No sotonska
zamka rauna na prijevaru slobodne
volje, posvuda stvara dojam da se bez
modernizma ivot ne moe dobro ivjeti
i izmicanje iz tog zagrljaja (vjerujem
jedino mogue uz pomo vjere i dara
Duha Svetoga) dananjem ovjeku nije
jednostavno. U toj prijevari namee se
da na prostranim poljanama ljudske slo-
bode ne postoji dobra, Radosna vijest i
pogled iznad zemlje i da nema smisla
nadmetanje svjetlosti i tame, blagoslo-
va i prokletstva, svetosti i zla. Zato je
takav modernizam, ponajprije od strane
svjetovnih monika i licemjera ogrezlih
u uicima svoje moi, najvie sklon so-
tonizaciji vjernika kao nazadnjaka, kle-
rikalaca, neobrazovanih, netolerantnih
iritelja mrnje. Ipak, nasuprot takvih
nevjernih prodavaa raja uz priznate
heroje krijeposti postoji djelatno i tiho
svjedoenje krana u raznim dijelovi-
ma drutvenog ivota, koje i ne mora
biti slubeno priznato, ali nije manje
Bogu ugodno ili manje djelatno unutar
Crkve i u svijetu. Nikad nee stii na
cilj, ako e na svom putu pri tom ba-
cati kamenje na svakog psa koji na tebe
laje dobro je primijetio F.M. Dostojev-
ski. Kranstvom obiljeena Europa,
pogledom prema naprijed - napredovala
je, gradila kulturu i umjetnost, razvijala
znanost, dok se pokazalo da su zajedni-
ce bez neke svoje vjere, ostale negdje na
dnu civilizacijskog lanca i sve vie zao-
stajale za ovom drugom. Zato smo svoje
kranske vrijednosti duni uvati, a po-
kuaji nasilnog uklanjanja tih vrijednosti
mogu biti vrlo tetni.
M. Turksar
O TOME RAZMILJAMO
5
Marija - Majka
Kristova, Majka
Crkve
Poto smo govorili o ulozi
Djevice Marije u Kristovu otajstvu i
otajstvu Duha, dobro je sada razmo-
triti njezino mjesto u otajstvu Crkve.
Djevica se Marija priznaje i asti
kao prava Majka Boga i Spasitelja.
Ona je majka udova Kristovih jer je
s ljubavlju sudjelovala da se u Crkvi
rode vjernici, koji su udovi (Krista)
Glave. (II. vatikanski koncil).
Marija, Majka Kristova, Majka Cr-
kve. (Papa Pavao VI., ispovijest
vjere naroda Bojega).
I. Marijino majinstvo
prema Crkvi
Posve sjedinjena sa svojim Sinom
Marijin se odnos prema Crkvi
ne moe odvojiti od njezina jedinstva
s Kristom; izravno iz njega proistje-
e. To sjedinjenja Majke sa Sinom u
djelu spasenja oituje se od asa Kri-
stova djevianskog zaea pa sve do
Njegove smrti. Posebno je to vidlji-
vo u asu muke.
Poslije Uzaaa svoga Sina,
Marija je svojim molitvama poma-
gala Crkvu u poetku. Vidimo kako
zajedno s apostolima i nekim enama
svojim molitvama moli dar Duha,
koji ju je ve pri navjetenju osjenio.
Takoer u svom Uznesenju
Napokon Bezgrena Djevica,
sauvana ista od svake ljage isto-
noga grijeha, ispunivi tijek zemalj-
skog ivota, bila je duom i tijelom
uznesena u nebesku slavu, i od Gos-
podina uzviena kao kraljica svemi-
ra, da bude to slinija svojemu Sinu,
gospodaru i pobjedniku nad grijehom
i smru. Uznesenje Blaene Djevice
posebno je sudionitvo u Uskrsnuu
njezina Sina i anticipacija uskrsnua
drugih krana:
Majka nam je u redu milosti
Svojim potpunim pristaja-
njem uz volju Oevu, uz otkupi-
teljsko djelo njegova Sina, uz svaki
poticaj Duha Svetoga, Djevica je
Marija za Crkvu uzor vjere i lju-
bavi. Zbog toga je preodlini i sa-
svim osobiti ud Crkve, tovie ona
je pralik, tip Crkve.
Njezina uloga, meutim, u od-
nosu prema Crkvi i cijelom ovjean-
stvu see jo dalje. Na sasvim je oso-
bit nain sudjelovala u Spasiteljevu
djelu poslunou, vjerom, ufanjem
i arkom ljubavlju, da obnovi vrhu-
naravni ivot dua. Radi toga nam je
postala Majkom u redu milosti.
Marijino materinstvo u ekono-
miji milosti traje neprekidno od asa
pristanka, to ga je u vjeri dala kod
navjetenja i nepokolebljivo odrala
pod kriem, sve do trajnog proslav-
ljenja svih odabranih. Jer, nakon
uznesenja na nebo nije napustila tu
spasonosnu ulogu, nego nam mno-
gostrukim svojim zagovorom i dalje
pribavlja milosti vjenoga spasenja.
Zato se Blaena Djevica u Crkvi za-
ziva imenima Odvjetnica, Pomoni-
ca, Pomagateljica, Posrednica.
II. tovanje Blaene Djevice
Svi e me narataji zvati bla-
enom (Lk 1,48). Pobonost Crkve
prema Blaenoj Djevici svojstvena je
kranskom kultu. Crkva opravda-
no posebnim tovanjem asti Blae-
nu Djevicu. Doista, ve od najstarijih
vremena Blaena se Djevica asti
pod nazivom Bogorodica, pod za-
titu koje se vjernici molitvom utje-
u u svim pogiblima i potrebama. To
tovanje iako je sasvim osobito, ipak
se bitno razlikuje od poklonstvenog
tovanja koje se iskazuje utjelovlje-
noj Rijei jednako kao Ocu i Duhu
Svetomu, i koje upravo podupire; ono
nalazi izraaj u svetkovinama posve-
enim Majci Bojoj i u Marijanskoj
molitvi kao to je Sveta krunica, sa-
etak cijelog Evanelja.
III. Marija - eshatonska
slika Crkve
Poto smo govorili o Crkvi,
njezinu poetku, poslanju i odreditu,
najbolje emo zakljuiti okreui po-
gled prema Mariji, da u njoj promo-
trimo to je Crkva u svom otajstvu, u
svom hodoau vjere, i to e na
kraju svog putovanja biti u domovini,
gdje je, u slavi Presvetog i nerazdje-
ljivog Trojstva, u zajednici sa svim
svetima, oekuje ona koju Crkva
slavi kao Majku svoga Gospodina i
svoju vlastitu Majku:
Meutim, Isusova Majka, ti-
jelom i duom ve proslavljena, kao
to je na nebu slika i poetak Crkve
kakva ima biti u budunosti, tako i na
ovoj zemlji, dok ne doe dan Gospod-
nji, svijetli putujuem Bojem narodu
kao znak pouzdane nade i utjehe. (LG
68) (KKC 963 - 972).
KATEKIZAM KATOLIKE CRKVE
6
Jakov - Izrael
Znaenje imena Jakov
Ime patrijarha Jakova pojav-
ljuje se 200 puta u Starom zavjetu. To
nam govori o njegovoj vanosti u po-
vijesti naroda i u njegovoj te ologiji.
Ta vanost pokazuje se jo veom
ako poemo od znaenja njegova
imena. U hebrejskome naime svako
ime u sebi krije neko znaenje.
U Knjizi Postanka ime patrijar-
ha Jakova tumai se dvaput. Budui
da je roen poslije svojeg brata blizan-
ca Ezava, drei se rukom za njegovu
petu, odatle se prvi put izvodi i njegovo
ime (Post 25, 26). A budui da je lukav-
stvom i prijevarom preoteo pr venstvo
svojemu starijem bratu Ezavu, njegovo
ime se tumai i kao varalica (27, 36).
Bez obzira na ta razliita tuma enja
njegovo ime moe se uzeti kao skraeni
oblik esta semitskog imena, jaaqub-
el, to znai Bog je zatita. I upravo to
znaenje ima potvrdu u njegovu kasni-
jem ivotu, koji je bio pun izazova pa i
pravih proturjenosti, ali u svemu tome
Bog je ostao vjeran savezu koji je pret-
hodno sklopio s Abrahamom i Izakom.
Unato Jakovljevu ivotu, koji nije u
svakom pogledu bio ba uzoran, Bog
ostaje njegova trajna zatita.
Jakovljeve mane i vrline
Za razliku od kazivanja o
Abrahamu i Izaku, u kojem se jasno
prepoznaje odreeno idealiziranje,
tu toga nema. Jakov je prikazan sa
svim svojim ljudskim manama i vrli-
nama. Gotovo da tamne strane ivota
prevladavaju nad svijetlima. Jedina
svijetla nit koja se provlai kroz pri-
povijedanje o Jakovu jest spomenuta
Jahvina vjernost i zatita.
Cijeli ciklus pria o Jakovu za-
poinje njegovom neslavnom prije-
varom i ucjenom brata Ezava da mu
ustupi prvorodstvo (25, 29-34); a na-
stavlja se prijevarom vlastitog oca, uz
pomo majke Rebeke da dobije njegov
blagoslov (27, 1-29), zatim lukavim
cjenkanjem s Labanom oko njegovih
keri (30, 1-13) i napokon sukobom
s Labanom i njegovim sinovima oko
bogatstva (31, ls.). Tek na kraju dolazi
neto pozitivno, naime susret Jakova i
Ezava i njiho izmirenje (33, 1-17). Tu
sjenu koja pada na Jakovljev ivot jo
vi pojaavaju bezone borbe ena za
svoje budue mueve.
Oito je da je ciklus pria o
Jakovu puno jae protkan ivotnim
iskustvima, sukobima, ali i prevla-
davanjem tih sukoba nego je to slu-
aj u prethodnim ciklusima. A Boja
vjernost Jakovu, unato njegovim
manama, treba posluiti kao jamstvo
njegove trajne vjernosti narodu koji
potjee od Jakova.
Jakovljeva borba s Bogom
Ako se gleda povrno, tekst koji
govori o Jakovljevoj borbi s Bogom
jedna je od najbizarnijih biblijskih pri-
a uope. No ako se poe od toga da
Biblija govori prvenstveno u slikama
i simbolima, onda toj prii pripada po-
sebno mjesto u ciklusu pripovijedanja
o patrijarhu Jakovu. U njoj se naime
najsnanije govori o Bojem djelo-
vanju u Jakovljevu ivotu. Tu sve Ja-
kovljeve prethodne luka vosti, njegova
upornost i sve njegove borbe dobivaju
svoj pravi smisao, jer on treba postati
ocem naroda Izraela, kojemu nita od
toga nee biti strano.
Dok se o Abrahamu i Izaku go-
vorilo kao o plemenskim zaetnici ma,
s Jakovom se poinje govoriti o Izra-
elu kao narodu dvanaest plemena. On
je zasluio biti praocem tog naroda jer
se hrabro borio i s Bogom i s ljudi-
ma, i nadvladao (32, 29). Nagrada za
takvu borbu jest blagoslov koji Jakov
dobiva od zagonetnog borca, u koje-
mu je - kako je sam uvjeren - vidio
Boga licem u lice, i na ivotu ostao
(32, 30s). A kao dokaz njegove hrabre
borbe jest novo ime - Izrael, koji se je
borio s Bogom, koje istodobno postaje
i Ime njegova naroda.
I doista se moe s pravom rei
da je cijela povijest toga naroda obi-
ljeena strastvenom enjom za Bo-
gom, ali i borbom s njime, kao i Bo-
jom vjernou narodu, unato svemu.
Jakov u Egiptu
Ciklus biblijskih pria o patri-
jarhu Jakovu zavrava priom o nje-
govu odlasku u Egipat, kamo ga je
vukla enja za najmlaim si nom Jo-
sipom, kojeg su braa iz zavisti pro-
dala egipatskim trgovcima. Tako on
postaje izravno povezan s formulaci-
jom Izraelove vjere, u kojoj je glavni
sadraj Jahve, koji je narod izbavio iz
Egipta (usp. Pnz 4, 20; 6, 21).
Osim tih kratkih formula vjere
Biblija poznaje i kratke saetke po-
vijesti spasenja, to se kao priznanje
vjere recitiraju na velikim na rodnim
blagdanima. Jedna od najpoznatijih
glasi: Ti onda nastavi i reci pred Ja-
hvom, Bogom svojim: Moj je otac
bio aramejski lutalac koji je sa malo
eljadi siao u Egipat da se skloni.
Ali je ondje postao velikim, brojnim
i monim narodom. Egipani su s
nama postupali loe... Vapili smo Ja-
hvi, Bogu otaca svojih. Jahve je uo
vapaj na... Iz Egipta nas izvede Ja-
hve monom rukom i isprue nom mi-
icom... I dovede nas na ovo mjesto i
dade nam ovu ze mlju, zemlju kojom
tee med i mlijeko. (Pnz 26, 5-9)
To nije samo molitva, ve u pr-
vom redu ispovijest vjere. A taj Arame-
jac jest patrijarh Jakov, koji utjelovljuje
cijelu povijest od izlaska Abrahama iz
zemlje Harana, pa sve do dolaska Jo-
sipa u Egipat. U slavljenju i velianju
svojeg Boga Izrael je uvijek bio jai
nego u teolokom razmiljanju.
Iz knjige p. Ivana Dugandia Upozna-
jmo Bibliju u nakladi GLASA KONCILA
UPOZNAJMO BIBLIJU
7
EUHARISTIJA
- SAKRAMENT
KRUHA
Kruh je temeljna hrana i znak je
svake druge hrane, barem u naoj za-
padnoj ci vilizaciji koja se prostrla po
cijelom svije tu. Kruh stoga postaje sino-
nimom za ivot uop e i zato ljudi rado
govore: Jedem svoj kruh. Ili: Kruh
svoj kvasim u suzama! ovjek koji je
naao radno mjesto i prima plau rado
se pohva li kako zarauje svoj kruh, tj.
osigurao je ivot sebi a najee i svojoj
obitelji. Mnogi su Hrvati krenuli u ne-
staici i siromatvu, a moda i u elji za
avanturom trbuhom za kruhom. Zato
kruh znai ivot, a ivot se prepoznaje u
svagdanjem kruhu.
Plod ljudskoga rada
Kruh i vino, plodovi zemlje, nisu
ovjeku darovani u svojoj sirovosti ne-
posrednih plodova, kao to je to kod
drugih plodova. Tu je prisutan i rad ruku
ovjejih. Ve je ovjeku u raju zemalj-
skom reeno da e jesti kruh u znoju
lica svoga. Kruh i vino su dakle i plodo-
vi ovjekova rada, i to onoga rada koji
obavlja samo ovjek kao intelek tualno i
duhovno bie. Kruh i vino su prehram-
beni artikli koji su proizvedeni i zato su
vlastiti samo ovjeku. Druga iva bia
jednostavno hva taju, love, pasu, brste
bez ikakve druge priprave. Kruh i vino
treba napraviti, ak treba znati to do bro i
vjeto uiniti. Kruh i vino ne predstavlja-
ju samo ovjekov ivot u njegovu instin-
ktivnom di jelu, tj. u potrebi za hranom.
Naprotiv, oni uklju uju u ovjeku ono
to je u njemu najaktivnije, povezano
s njegovim marom i razumom. Oni su
povezani s ovjekom stvaraocem vie
nego s o vjekom potroaem.
Hrana znoja i sigurnosti
Puno ruku mora raditi i trudi-
ti se da se doe do kruha na stolovima
ljudskih obitelji i zajedni ca. U svagda-
nji kruh ugraen je ratar, ovjek koji
obrauje zemlju, koji je pripravlja za
sjetvu, sija koji sije sjeme i opet proe
zemljom da se sjeme nae u plodnoj ze-
mlji. Ratar opet stupa u akciju kad ito
dozori i nastupa etva. Tako pokoeno
ito valja ovriti da opet ovjek dobije
sam plod i da ga pohrani u svoje itnice.
Potom nastupa mlinar koji e samljeti
ito da od njega napravi brano razliite
vrste za razliiti kruh na stolu. Pekar ili
domaica od takvog brana umijesit e
tijesto i staviti ga u pe da nastane jesti-
vim kru hom. Takav kruh dolazi na stol
i od njega se lomi ili reu dijelovi koje
pojedinac uzima za svoju te meljnu hra-
nu. Mnotvo ruku ugraeno je u taj kruh
koji obogauje stol gdje se ovjek hrani.
Meutim, u taj kruh su ugraeni
znoj i muka svih ljudi, a ne samo onih
koji direktno rade u njegovoj proizvod-
nji. U tom kruhu pri sutan je i trud onih
koji poteno rade da zara de svoju mje-
senu zaradu i da onda mogu sebi i svo-
joj obitelji osigurati kruh svakoga dana.
To su poslovi svih profesija i djelatno-
sti kojima se ljudi bave da si osiguraju
kruh. Nadalje, u tom se kru hu prepo-
znaju i mnogi koji vie zbog starosti ne
mogu raditi, ali su svoj ivot ugradili u
dobro zajednice i svojih najbliih i po-
troili svoje ivotne sile. Tu su i patnje
i bolesnika koji mogu osjetiti blagoslov
bolesti kad je u strpljivom podnaanju
prikau kao jedini svoj mogui dar. U
tom kruhu je i trud svih ena domai-
ca i majki koje nemaju neki posao pod
ugovorom i ne zarauju mjesenu pla-
u a ipak rade svoj posao i prekovreme-
no i s puno ljubavi prisutne su u srei i
dobrobiti svojih obitelji.
Kruh na oltaru
Takav kruh od peninog brana
dolazi i na oltar kad se slui sveta misa.
To i mora biti upra vo takav prirodan kruh
od penice, vjeran onom kruhu to ga je
i Isus uzeo u svoje ruke za sto lom Po-
sljednje veere. I samo takav kruh smije
biti dijelom misne rtve. On se prikazuje
da se posveti i pretvori u Tijelo Kristo-
vo, a potom u priest od koje se vjernici
prieuju kod svetih misa. S pravom se
onda smije u posudi s kruhom na oltaru
prinijeti cjelokupni ljudski ivot, sve to
ovjek u potenom radu ivi i privreu-
je, oko ega se trudi i zbog ega trpi r-
tve bez kojih nema ivota. ovjek smije
na oltar prinijeti sav svoj fziki i inte-
lektualni posao, svu svoju povijest. Na
oltaru je mjesto patnjama svih bolesni-
ka, tu su prisutni svi umirui. Na oltar se
prinosi muka svih koji nemaju osigura-
no radno mjesto i sa zebnjom ekaju pri-
liku da zarade za kruh. U tajni pretvorbe
na oltaru i ljudski prinos dobiva vjenu i
boansku dimenziju i vrijednost. I Isus
je takoer u taj kruh Posljednje veere
ugradio svega sebe, svoju ljubav i svoj
ivot do kraja. Uz tajnu kruha i peni-
ce odzvanjaju Isusove rijei darivanja:
Ako penino zrno pavi na zemlju ne
umre, ostaje samo. Ako li umre donosi
obi lat rod! (Iv 12, 24). To je dramati-
ka penino ga zrna. Ono mora umrije-
ti u zemlji da uskrsne i da se ustostrui
za etvu. Meutim, i dozrelo zrno mora
biti ovreno, samljeveno, umijeeno, pe-
eno i konano lomljeno. Upravo kroz
tu dvo struku smrt to zrno postaje dobar
kruh koji daje ivot. To je i Isusov put:
Slomljen u muci, umro na kriu, polo-
en u grob, pa onda uskrsnuo da postane
u poniznim prilikama jela ivi kruh koji
ivot daje - Euharistija.
Iz knjige Da radost vaa bude pot-
puna p. Zvjezdana Linia
SAKRAMENTI
8
Duh Sveti u Crkvi
Filip sie u grad samarijski i
stade im propovijedati Krista. Za a-
konom Filipom stigoe u grad i prvi
biskupi. Bila je to prva biskupska vi-
zitacija; a ini se i krizma.
Rije je Boja s neba stigla na
zemlju; navjeuju je i oglauju njezi-
ni poklisari: biskupi, sveenici, ako-
ni, vjernici. Stoga psalmist i dovikuje
krugu zemaljskom: klii Bogu sva
zemljo, opjevaj slavu imena njegova.
Rijetko je tko opisao kranina
tako zanosno i zahtjevno, kao sv. Petar:
Ljubljeni! Gospodin Krist neka vam
bude svet, u srcima vaim, te budete
uvijek spremni na odgovor svakomu,
koji od vas zatrai obrazloenje nade,
koja je u vama. Kranin je - iako ivi u
sadanjosti - ovjek budunosti! Vjeru-
je u ivot buduega vijeka.
Isus nam obeava: Ja u moliti
Oca i on e vam dati drugoga Brani-
telja, da bude s vama zauvijek: Duha
Istine. Duh Sveti je dar Isusove moli-
tve! Ne prestajmo stoga ni mi moliti,
da Duh Sveti i ostane kod nas! Mo-
litva je najeminentniji posao krani-
nov! Po njoj smo Boji ljudi.
Rastajui se s nama, Isus obea-
va: Ne u vas ostaviti siroad; doi u
k vama. Tim je Isusovim obeanjem
osmiljen sav na ivot. ekamo i oe-
kujemo, da se s njim opet sastanemo na
kraju ivotnog puta. A dok smo na ze-
mlji, sastajmo se s njim u sakramentima,
u itanju i sluanju Rijei Boje, u moli-
tvi i svetom ivljenju.
Dao nam je i raspoznajni znak:
Tko ima moje zapovijedi i uva ih, taj
me ljubi. Ljubimo ga, dakle, ljubei
jedni druge!
Drugo lice vazmenog otajstva
Danas se ita poetak druge
Lukine knjige, iz koje saznajemo,
kako je kranstvo na Duhove u Je-
ruzalemu roeno, kako se u prasko-
zorju snalazilo u Jeruzalemu i odatle
irilo po Maloj Aziji i u grko-rim-
skom svijetu; kako je po svem krugu
zemaljskom Boja rije trala (2 Sol
3,1; Ps 147,15) i za Krista osvajala
ljude svih boj i ras, jezik i menta-
litet, uzrast i kultur
I kao to je Luka u svom
Evanelju oslikao lik Isusa iz Naza-
reta, tako je i u Djelima apostolskim
oslikao Krista protegnuta u prostor
i vrijeme.
Krist je na dananji dan uzaao
nad sva nebesa, da u kui svoga Boga
nama prepie svoju batinu, koju od-
vijeka posjeduje i ima. A njegova je
batina njegov Bog, koji ga posjede
sebi zdesna na nebesima, kazujui
tako, da je i nama mjesto na nebu,
budemo li ivjeli po svetom krtenju.
Matej zavrava svoje Evan-
elje dvokrilno. Na jednoj je strani
najsveaniji zavretak Isusa iz Na-
zareta, koji kao Svevladar uzlazi u
nebesa. Na drugoj je strani skroviti
poetak Krista povijesti, koji zala-
ganjem njegovih uenik biva na ze-
mlji prisutan do svretka svijeta. Na
kraju se Matejeva evanelja doista
susreu - kao nigdje drugdje - nebo
i zemlja, milost i povijest, vjenost i
vrijeme, Bog i ljudi!
Crkva moliteljica
Kada, gdje i kako je poela novo-
zavjetna zajednica, Crkva? Evo prvog,
najstarijeg i autentinog opisa: Poto je
Isus uzet na nebo, vratie se apostoli u
Jeruzalem uspnu se u gornju sobu
bijahu jednoduno postojani u molitvi
sa enama, i Marijom, Majkom Isuso-
vom i braom njegovom.
Do Uzaaa Uskrsli im se vid-
ljivo ukazivao, a poto se podie nji-
ma na oigled, i oblak ga ote njihovim
oima (1,9), morali su se privikavati,
da je Isus na drugi nain u svojoj Cr-
kvi uvijek prisutan (SC 7).
Crkva je nastala i stvorena u
molitvi (Lk 6,12s), s molitvom se
pojavila i na pozornici povijesti (Dj
1,14). S molitvom e opstati i do svr-
etka svijeta (Mt 28,20).
Kraninu je prirodno moliti, a
trebalo bi mu biti prirodno i trpjeti.
Evanelje je oporuka sa smrt-
ne postelje naega Gospodina. To je
kao rije s umiruih usan.
Evanelje je svretak Isusova
oprotajnog govora i poetak veliko-
sveenike molitve..
Sin Boji, molei za nas, ui i
nas moliti! Jesmo li mu dobri uenici?
Molitva nas uva i oslikava; vodi i do-
vodi Bogu!
Danas je roendan Crkve, poe-
tak posljednjeg razdoblja povijesti svi-
jeta i ovjeanstva, i zavrni in Bo-
jih djel za spasenje svijeta. Jo samo
preostaje osobna primjena darovanog
spasenja svaijem ivotu. To se dogaa
krtenjem, uva sakramentalnim ivlje-
LITURGIJSKI VODI
DUHOVI DAN CRKVE
7. VAZMENA NEDJELJA
Dj 1, 12-14; 1 Pt 4, 13-16; Iv 17, 1-11a
UZAAE GOSPODINOVO
Dj 1,1-11; Ef 1, 17-23: Mt 28, 16-20
6. VAZMENA NEDJELJA
Dj 8, 5-8. 14-17; 1 Pt 3, 15-18; Iv 14, 15-21
9
kva! Krist u evanelju intonira himnu
ivotu! Himnu Euharistiji, koja daje
ivot! Jer blagovati Euharistiju znai
ivjeti. ivjeti ivotom Bojim. i-
vjeti kranski. ivjeti sveto sada na
zemlji i jednom blaeno na nebu.
Euharistija uva i vezuje kra-
ne, da se ne pokvare i ne raziu meu
sobom. Euharistija ih vezuje jedne s
drugima; i sa svim ostalim stvorenji-
ma na zemlji i u svemiru.
Kao ovjek - Krist je dio sve-
mira. Tijelo je uzeo od jedne Ada-
move keri i tako stupio u rodbinsku
vezu sa svim ljudskim rodom.
Adama je Bog zaduio da pod-
loi svu zemlju i da joj bude gospo-
dar (Post 1,28). I nije se morao mno-
go truditi, jer ga je takvim stvorio
Bog, da nije mogao ne biti kralj svih
stvorov (Ps 8,1). ovjek je na neki
nain sve. Teak je i prostran, kao
zemlja i sva materija; hrani se i ivi,
kao bilje; kree se, slua i gleda, kao
i ivotinje; misli i ljubi, kao aneli i
svaki duh (Grgur Veliki). ovjek je
uistinu svijet u malome. U njemu se
slave tajanstvene zaruke duha i materi-
je. S njim stoji u svezi sve, to postoji.
On je ono tajanstveno sredite svemi-
ra, do kojega vode nevidljivi konci od
svakog atoma. On sve povezuje i spaja
u jedno. Danas se po nama Euharistiji
klanja zemlja i svemir.
Iz knjige od ovjeka do Boga
p. Zlatka Papca
popne se na Sinajsko brdo. Tu e se
sastati s Bogom, koji narodu naklo-
nosti svoje oduzeti ne e (Ps 89,34),
iako je narod teko sagrijeio.
Ni u evanelju se ne govori,
kakav je Bog u sebi, nego kakav je
za nas i prema nama: Bog je tako
ljubio svijet te je dao svoga Sina Je-
dinoroenca, da nijedan, koji u nje-
ga vjeruje, ne propadne, nego da ima
ivot vjeni. Tako je Isus Nikodemu
opisao svoga Boga! Nigdje se drug-
dje ne moe tako proitati, da je Bog
ljubav, kao u tajni Kria.
Bog nam je poslao Sina, da
nas spasi. I da se ne bismo spase-
njem igrali, zove nas na put vjere,
a krtenjem smo pribrojeni zajed-
nici vjernik.
Blagdan zemlje i svijeta
Danas je blagdan Presvetoga
Tijela i Krvi Isusove - repriza Sve-
toga etvrtka, Veere Gospodnje!
Danas je blagdan nae zemlje, koja
je sa svim svojim stvorenjima veli-
ajni hram, u kojem se uva i slavi
Euharistija.
Svaki ovjek i ljudi svi - na-
rod su, kojemu Mojsije upravlja me-
morijalne rijei: Sjeaj se Nemoj
zaboraviti Gospodina Boga svoga!
Psalmist nastavlja: Budi zemlja, u
kojoj tri Boja rije! Pavao ui, da
po ai blagoslovnoj i kruhu, koji lo-
mimo, postajemo Kristovo tijelo, Cr-
njem, i potvruje u asu smrti.
U nizu blagdan danas slavimo
zavrni blagdan spasenja. S Boje je
strane na dananji dan stavljena toka,
uinjeno je sve. Dananjim je danom, i
dogaajem, Bog zavrio djelo spasenja
i posveenja ljud. S Boje je strane sve
dovreno. Preostala su jo samo dva
osobna djela svakog ovjeka - da se u
njemu spasenje dovri i zavri. - ovje-
kova smrt, i uskrsnue od mrtvih.
Dananji dan i blagdan obve-
zuje i poziva sve: ivjeti to asni-
je, kako nitko ne bi zbog nas trpio.
Tko drugi moe, kao On - Duh Sve-
ti - vezati i povezati nebo i zemlju;
uspostaviti mostove meu ljudima i
narodima; pozvati pojedince i obite-
lji u sveope zajednitvo Crkve? Tko
drugi moe ljude nauiti i osposobiti
ih da progovore jezikom Boga Duha
Svetoga - jezikom razumijevanja i su-
radnje; jezikom dobrote i ljubavi, je-
zikom radosti i mira; jezikom svetosti
i nebeskoga svijeta?
Kranski je Bog otajstvo
Presveto Trojstvo je temeljna,
sredinja i najnedohvatljivija istina
i tajna kranske vjere. Ovu istinu
nisu otkrili ljudi svojim umom. Nju
je ljudima objavio onaj, koji ih ljubi
(Iz 49,10), Trojstveni Bog, Otac po
Sinu u Duhu Svetom! No, ona je i
nakon objave ostala neshvatljiva.
U prvom itanju Bog nareu-
je, da Mojsije rano ujutro ustane i
LITURGIJSKI VODI
SVETKOVINA PRESVETOGA TIJELA I
KRVI ISUSOVE
Pnz 8, 2-3. 14b-16a; 1 Kor 10, 16-17; Iv 6, 51-58
SVETKOVINA PRESVETOG TROJSTVA
Izl 34, 4b-6. 8-9; 2 Kor 13, 11-13; Iv 3, 16-18
10
Puna je zemlja
Duha tvojega
Gospodine
Svetkovina Duhova to je slavi-
mo pedeset dana nakon svetkovine Isu-
sova Uskrsnua svake godine stavlja
pred nas ovu jedinstvenu sveprisutnost
Duha Svetoga i poziva nas da uvijek
iznova otkrivamo njezino znaenje.
to je Duh Sveti za Crkvu
Duh Sveti je osoba. Ova sigur-
nost koju nam je donio Krist mora biti
glavna toka naeg razmiljanja. Duh
Sveti je jedna od tri boanske osobe
Presvetog Trojstva u koje vjerujemo.
Vjerujem u Duha Svetoga.
Duh Sveti je dar koji Bog Otac i
Uskrsli Krist daju Crkvi: Dahne u
njih i kae im: Primite Duha Sveto-
ga (Iv 20,22).
Sveti Pavao pie da je Duh Sveti
poelo povezanosti i jedinstva Crkve.
On je poelo jedinstva i neprekidne veze
Crkve s Kristom: Nitko ne moe rei:
Gospodin, Isus, osim u Duhu Svetom.
Duh Sveti je poelo jedinstva
meu nama: Ta u jednom Duhu svi
smo mi u jedno tijelo krteni. Ba
On nam omoguuje tu povezanost,
omoguuje nam da budemo braa. Jer
po Duhu Svetom ini da smo djeca
Boja i stavlja nam u usta govor djece
...Oe na koji jesi na nebesima.. .
On ini da se izmeu sebe prepozna-
jemo kao takvi. I kad jedni drugima
dajemo znak mira u euharistijskom
slavlju, ba to svjedoimo.
To je jedinstvo duboko. Mora
ostati na snazi i onda kada se milje-
nja ponu razilaziti, kad se politika
gledanja ili opredjeljenja ponu dije-
liti. S tim jedinstvom nitko se ne smi-
je poigravati jer se radi o crkvenom
zajednitvu i o stvarima koje nabraja
sveti Pavao u poslanici Efeanima:
jedna nada, jedna vjera, jedno krte-
nje, jedan Gospodin, jedan Duh, je-
dan Bog i Otac sviju (usp. Ef 4,4 i sl.)
Duh Sveti je poelo identiteta,
to jest razlikovanja od svijeta. To ne
smijemo zaboraviti i jao nama ako
svi poemo za miljenjem da trebamo
pod svaku cijenu ii u susret svijetu!
Ba tako nam evanelje sv. Ivana i
predstavlja Duha Svetoga: Ja u mo-
liti Oca i dat e vam drugoga Branite-
lja... Duha istine koga svijet ne moe
primiti (Iv 14,16-17).
O kojem je svijetu ovdje rije?
To je onaj svijet za koji sveti Ivan
kae: ... sav je svijet u vlasti Zlo-
ga (1 Iv 5,19), svijet koji Isusa nije
ni prepoznao, ni primio, a koji sada
odbacuje njegovu Crkvu: Ako vas
svijet mrzi, znajte da je mene mrzio
prije vas (Iv 15,18).
U neizbjenom sporu do koje-
ga e poslije Kristove smrti dolaziti
izmeu ovoga svijeta i Kristovih ue-
nika Duh Sveti e biti na strani ueni-
ka kao sjeanje na Isusa i svjedoan-
stvo na Isusa. Bit e prije svega ivo
sjeanje na Krista (Iv 14,25 i sl.): to
jest, On osigurava da Crkva bude
vjerna Kristu. Duh Sveti je odvjetnik
i svjedok i sudac u sporu izmeu Isu-
sa i svijeta: Kada doe Branitelj...
svjedoit e za mene (Iv 15,26). On
e dokazati svijetu zabludu s obzirom
na grijeh, na pravednost i na sud (Iv
16,8). Dakle parnica Isusova zavrit
e se pobjedom Isusovom zahvaljuju-
i nazonosti Duha Svetoga u Crkvi.
Kada i gdje e doi do te po-
bjede? U nama! Mi koji sluamo Isu-
sovu rije i priznajemo da vjerujemo
u Njega, to je zato to je Krist pobije-
dio svijet u nama.
Tko je pobjednik svijeta, ako
ne onaj koji vjeruje da je Isus Sin
Boji (1 Iv 5,5). Rat i spor jo nisu
zavreni, ali nam Duh Sveti u nama
svjedoi i kae da svijet gubi parni-
cu koji je poveo protiv Krista i hrabri
nas da ostanemo uz njega i na kriu.
Saetak poruke iz Djela Apo-
stolskih to ih itamo na svetkovinu
Duhova kae: Svi su se napunili Duha
Svetoga. Ili na drugom mjestu: U
jednom Duhu svi smo mi u jedno tijelo
krteni i kao to mene poslao Otac i ja
aljem vas: Primite Duha Svetoga.
Mi koji smo primili Duha Sve-
toga moramo u ovom ivotu stvarati
sebi i drugima put za raj na nebe-
sima. Taj cilj ne moe se ostvariti bez
Duha Svetoga i njegovih darova: mu-
drosti, razuma, savjeta, jakosti, zna-
nja, pobonosti i straha Bojega.
Zato molimo: Doi Due Sve-
ti, napuni srca svojih vjernih: Napuni
svoju Crkvu.
SVETKOVINA DUHA SVETOGA
11
Sveti Bonifacije
- apostol
Njemake
benediktinac, nadbiskup, muenik
(672. - 754.)
Rodio se u Engleskoj kad je
ondje kranska kultura bila ve u
punom cvatu. Odgojen je u benedik-
tinskim samostanima. Benediktinski
samostani bili su tada glavna arita
europske kulture. Odgoj je djelovao
na mladoga Winfrida tako da je i sam
postao benediktinac. U zreloj dobi
odluuje se za misije na europskom
tlu meu Germanima u dananjoj
Njemakoj. Bilo je to 716. godine.
Kasnije dobiva pismenu punomo za
misije meu Germanima od samoga
pape Grgura II. U tom dokumentu
pie: Gospodin je doao da oganj
donese na zemlju. Taj spasonosni
oganj gori u tebi. Mi ti nareujemo
da s njime poe k narodima koji su
jo zarobljeni zabludom nevjere. U
tom dokumenti Winfrid se prvi puta
naziva Bonifacijem. Promjena imena
u ovom sluaju oznaavala je najuu
pripadnost zajednici rimske Crkve,
jer je preuzeo ime jednog slavnog
muenika te Crkve. Bonifacije pu-
tuje godine 722. opet u Rim i ondje
ga sam Papa posveuje za biskupa i
daje mu preporuena pisma za neke
germanske voe, od kojih je bio naj-
vaniji Karlo Martel, kasniji slavni
pobjednik nad Arapima u bici kod
Poitiersa 732. godine i otac dinastije
Karlovia, koja e u Karlu velikom
obnoviti Zapadno rimsko carstvo i
stvoriti temelje jedne kranske uje-
dinjenje Europe.
Iako su mnogi Germani ve
prije Bonifacijeva misionarenja bili
pokrteni, ipak je to bilo prilino plit-
ko kranstvo. Bonifacijev misijski
rad sastojat e se u tome da te ve po-
krtene Germane dovede do dubljih
spoznaja kranske istine i do pravo-
ga ivota iz vjere. Za tu svrhu osnivao
je na njemakom tlu benediktinske
opatije iz kojih je onda iarivala kr-
anska uljudba i kranski ivot.
Osnivao je i enske samosta-
ne za benediktinke, pri emu je imao
naroitu pomo od svete Liobe, ene
hrabre i puna duha. Njoj Nijemci za-
hvaljuju prve poetke viega odgoja
za djevojke.
U proljee 754. godine Boni-
facije odlazi na sjever. Pratila su ga
brojna redovnika subraa. Utaborili
su se nedaleko morske obale. etva
je bila velika i bogata. Bonifacije je
5. lipnja oekivao novokrtenike za
sakrament potvrde. Umjesto njih u
tabor je provalila eta razbojnika i
sve poubijala. Jedna oevitka, koja je
umakla smrti, svjedoi kako je Boni-
facije htio knjigom zatiti glavu. Ta
knjiga pokopana je s njime u bene-
diktinskom samostanu u Fuldi koji
je osnovao i koja se jo i danas moe
vidjeti. To je codex od pergamene te-
olokog sadraja, a na njemu se opa-
aju tragovi udarca maem. I tako je
Bonifacije svoju veliku i svestranu
djelatnost zapeatio vlastitom krvlju
koja je postala sjeme novih krana
i novoga procvata Crkve u german-
skim zemljama. S pravom je reeno
da tajna njegove povijesne veliine
ne lei u duevnoj genijalnosti, ve u
snazi nesebinog sluenja Crkvi i nje-
zinoj vidljivoj glavi.
Najljepe svjedoanstvo za
Bonifacijevu vjernost Papi nalazi
se zapisano u njegovoj prisezi koju
je poloio prigodom svoga biskup-
skog posveenja. U njoj kae: U
ime Boga i Spasitelja naega Isusa
Krista. Za vladanja cara Leona... Ja,
Bonifacije, po milosti Bojoj biskup,
sveano obeajem Tebi, sv. Petru,
apostolskom prvaku i Tvome nasljed-
niku, svetom papi Grguru i njegovim
nasljednicima po Ocu i Sinu i Duhu
Svetom i po nedjeljivom Trojstvu i po
ovom tvom svetom tijelu da u svim
silama i u potpunoj vjernosti raditi za
svetu katoliku vjeru i u jedinstvu te
vjere na kojem bez sumnje poiva sve
spasenje krana, da u s Bojom po-
moi ustrajati, a da ni na koji nain
svoje uho neu upraviti prema zlim
doaptavanjima protiv jedinstva sve-
ope Crkve...
Tu prisegu potpisao sam ja,
Bonifacije, nevrijedni biskup vlasti-
tom rukom i poloio je na tvoj grob,
sveti Petre. Zazivajui za svjedoka
boanskog Suca, obeajem da u biti
vjeran gore uinjenoj prisezi.
SVETAC MJESECA
12
DOBROINITELJI LISTA
Novo Selo Rok www.estra.hr
za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju
Centrala....................................040/373-700
Deurna sluba........................040/370-730
Prijava kvara (besplatni telefon)........0800/31-3111
Tajnica......................................040/373-770
Fax............................................040/373-771
Odnosi s korisnicima..............040/373-772
e-mail: medjimurske-vode.hr
www.medjimurske-vode.hr
13
Cjelonono klanjanje
Ove godine uvedeno je u naoj upi, na inicijativu fra
Marka, a po primjeru takvih dogaanja u Rimu i u jo nekim
upama u naoj domovini, nono bdijenje - klanjanje.
U petak, pred Cvjetnicu - 11. travnja - u 20 sati fra
Marko je predvodio krini put na koji su bili pozvani mla-
di, ali i svi vjernici. Za vrijeme tog krinog puta ulazili
smo u sebe, prepoznavali svoje mane i pogreke te stvarali
odluke za budunost. Te svoje pogreke, ali i odluke, na
kraju smo raznobojnim papiriima pribijali na kri tako
da se pokae da i kri moe biti lijep - aren, a onda ga se
i lake nosi.
Po zavretku krinog puta izloeno je Presveto na
klanjanje, koje e zavriti u subotu ujutro prije jutarnje mise.
Kroz sve to vrijeme, od poetka krinog puta pa go-
tovo do pola noi jedan ili dva sveenika su ispovijedala,
a bilo je pojedinanih ispovijedi i kasnije, jer su neki vjer-
nici dolazili u crkvu i poslije pola noi, a bilo ih je i koji su
cijelu no probdjeli uz Isusa.
Novo Selo Rok www.estra.hr
za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju
Centrala....................................040/373-700
Deurna sluba........................040/370-730
Prijava kvara (besplatni telefon)........0800/31-3111
Tajnica......................................040/373-770
Fax............................................040/373-771
Odnosi s korisnicima..............040/373-772
e-mail: medjimurske-vode.hr
www.medjimurske-vode.hr
IZ IVOTA NAIH UPA
UPA SVETOG NIKOLE BISKUPA
14
Na hod do
Uskrsa
Korizmeno vrijeme vodi nas
do blagdana Uskrsa naega Gospo-
dina Isusa Krista. Bili smo u velikoj
milosti Boga naega jer su se u ovom
vremenu odrale i nae franjevake
puke misije. Kao to ree fra Ivan
Mati, bili smo od Boga zamilovani.
Odricali smo se svega i svaega, a po-
najmanje grijeha, mrnje i zloestoe.
Veliki tjedan zapoeli smo ne-
djeljom Cvjetnicom, blagoslovom
maslinovih granica i sveanim ula-
skom u crkvu na uspomenu na sve-
ani Isusov ulazak u Jeruzalem. Pod
misom se itala Muka po Mateju, a
na upnoj misi su pjevali ulogu evan-
eliste g. Hrvoje ivkovi, a Isusa g.
Henrik imunkovi.
Od etvrtka pa nadalje, su-
djelovali smo u obredima Isusove
posljednje veere, muke i smrti na
kriu. Sve to proivljavali smo u za-
jednitvu s naim sveenicima i vjer-
nicima. Uskrs bez tih obreda jako je
prazan bez obzira na obilje blagdan-
skog stola.
I na fra Marko oprao je noge
dvanaestorici vjernika, kao to je Isus
oprao noge dvanaestorici apostola.
Sve je to tako znakovito, mistino,
a ipak stvarno. U prikaznoj procesiji
prinijeli smo kasice u koje smo kroz
korizmu stavljali plod svojeg odrica-
nja za potrebe naeg upnog Caritasa.
Svetu priest i ove godine primili smo
pod obje prilike. Time jaamo svoju
vjeru i oplemenjujemo svoj ivot..
Krini put na Veliki petak, u
jutarnjim satima, sve nas je potaknuo
na razmiljanje o naim ivotima.
Svi smo se tu mogli nai u pojedinim
postajama. Ostvarujemo li se u pot-
punosti u ulozi roditelja, mua, ene,
sveenika? Kako volimo osuivati
druge! Kako me potresla ispovijest
jednog ovjeka kojeg dugo nisam
vidjela. Nije me ni on prepoznao.
IZ IVOTA NAIH UPA
15
padala kia. Svjetlo uskrsne svijee
ulazilo je u tamnu crkvu koju je na
kraju potpuno rasvijetlilo, a hvalo-
spjev uskrsnoj svijei otpjevao je g.
Henrik imunkovi svojim lijepim
baritonom. Sluali smo zatim, kroz
itanja, povijest spasenja od stvaranja
svijeta pa preko proroka do neopisive
radosti: On je iv! On unosi svjetlo u
nae obitelji.
Uskrs je obiteljski blagdan.
Budimo i mi nosioci svjetla i mira u
svojim sredinama!
Marija Sklepi
A kae da ni majku svoju ne bi pre-
poznao koja ga se odrekla u jednom
trenutku ivota. Lutao je, inio loe
stvari, bio u zatvoru. A sada je sam.
Nema obitelj, nema posao, nema
dom. Ali, veli, da joj je sve oprostio.
I da je imala samo malo vie ljubavi
i strpljenja, ne bi bio na dnu. To smo
mi, mi vjernici, koji esto padamo na
ispitu vjere. Ljudi rade, a ne dobivaju
plau. Sve to utjee na nae zdrav-
lje, na na odnos u obitelji. Mnogo je
tunih pria oko nas. Budimo imuni
Cirenci i pomozimo jedni drugima
nositi kri.
Ljubljenjem kria, u obredima
poslije podne, sjedinjujemo se s nje-
govom mukom, patnjom i trpljenjem.
Zavravamo svetom prieu. Tu cr-
pimo snagu za nae krieve koji su
nam esto preteki.
Velika subota je dan kada vjer-
nici u miru dolaze na Isusov grob.
Otvaramo svoja srca i preporuamo
svoje drage njegovoj ljubavi, milosr-
u i radosti.
A onda bdijenje. Zapoelo je
blagoslovom ognja i uskrsne svije-
e pred crkvom pod atorom jer je
IZ IVOTA NAIH UPA
16
Vojni biskup mons. Juraj Jeze-
rinac predvodio je u subotu, 26. trav-
nja misno slavlje u prigodi proslave
dravnog spomendana Zrinskih i
Frankopana u upnoj crkvi sv. Nikole
biskupa u akovcu.
Na misi su se okupili lanovi
20-tak povijesnih postrojbi iz svih
krajeva Hrvatske koji su toga dana
odrali ve tradicionalnu smotru u
organizaciji Zrinske garde akovec
u ast Zrinskih i Frankopana i Me-
imurske upanije, koja na ovaj spo-
mendan obiljeava i svoj dan.
Franjevci i Meimurje stolje-
ima su povezani uz Zrinske, budui
da je sigetski junak Nikola Zrinski od
bekog dvora za svoje zasluge u obra-
ni Europe od prodora Osmanlija do-
bio Meimurje, a njegov unuk Niko-
la Zrinski akoveki, brat muenika
Petra, pozvao je franjevce da dou u
akovec gdje im je podigao samostan
i crkvu. Slavna hrvatska plemika obi-
telj Zrinski dala je nekoliko hrvatskih
banova, a Meimurjem je vladala sve
do tragina pogubljenja Petra i Frana u
Bekom Novom Mjestu.
Okupljene u upnoj crkvi, zadu-
bini Zrinskih, pozdravio je akoveki
upnik i gvardijan fra Stanko Belobraj-
di. S biskupom su uz franjevce suslavili
i policijski kapelan vl. Ivica Horvat te
drugi meimurski sveenici, dok je mi-
sno slavlje pjesmama Kristu uskrslom
uljepao upni djeji zbor.
Biskup Jezerinac u homiliji je
napomenuo kako vjera dolazi od slu-
anja Rijei Boje i poslunosti Bojoj
Rijei. Ako se sjetimo koliko nas ohra-
bruje rije blinjih, posvijestimo si tada
samo koliku nam snagu daje Rije Bo-
ja. Vjera napose dolazi od susreta s Isu-
som uskrsnulim i ivim koji preobraa-
va nas i nae meusobne odnose, rekao
je biskup govorei o vanosti vjere koja
je Boji dar, ali i ljudski in.
Spominjui se Zrinskih i Fran-
kopana ne moemo mimoii njihovu
vjeru, istaknuo je biskup Jezerinac.
Podsjetio je na uzroke Zrinsko-Fran-
kopanske urote koja je nastala iz njiho-
va nezadovoljstva tadanjim odnosom
bekog dvora prema hrvatskim kraje-
vima. Obojica hrvatskih velikaa pogu-
bljeni su na ope zaprepatenje hrvat-
ske i ugarske javnosti te cijele Europe,
to je dovelo do sloma dviju najslavni-
jih hrvatskih plemikih obitelji. To je
svakako jedan od najalosnijih i naj-
stranijih dogaaja u cijeloj hrvatskoj
povijesti koji je imao teke i nesagle-
dive posljedice za narod i za hrvatsku
dravu, kazao je vojni biskup.
Napomenuo je kako se iz njiho-
vih oprotajnih pisama suprugama vidi
njihova iva vjera, ali i potpuna pre-
danost u volju Boju. Kada bi narodi
Europe imali takve velikane koji su na
taj nain ispovjedili vjeru u Boga, bili
bi ve davno proglaeni svetima, ista-
knuo je biskup Jezerinac dodavi da jo
nije kasno da se pokrene i taj proces.
Podsjetio je da su Zrinski i Frankopan
ivjeli u vremenu nadiranja Turaka, a
u isto vrijeme na nae prostore iz Nje-
make i Maarske irilo se krivovjerje
raznih sekti. Borili su se na ovim po-
drujima sauvati vjeru hrvatskog puka
te su obojica iskreni vjernici i muenici
za hrvatsku domovinu.
Na kraju je biskup podsjetio i
na molitvenike koje su pisale dvije
Katarine Frankopan s pouzdanjem u
Boga i Majku Boju. Upravo u mo-
litveniku Raj due Katarina je napi-
sala i litanije sa zazivom Sveta Mati
slobode, moli za nas. Slavei spo-
mendan Zrinskih i Frankopana i mi
se pomolimo Bogu i Blaenoj Djevici
Mariji da i u ovim vremenima za nas
izmoli dar vjere da budemo vrsti i
jaki, da znamo to smo povjerovali te
da znamo pridonijeti barem malo bo-
ljitku naeg naroda i domovine, poru-
io je biskup Jezerinac u homiliji.
Na misi su sudjelovali pred-
stavnici Zrinske garde, Meimurske
upanije, Matice hrvatske, Drube Bra-
a hrvatskog zmaja, Hrvatske vojske,
udruga branitelja te mnogobrojni vjer-
nici iz svih krajeva Meimurja koji su
svi zajedno nakon mise s povijesnim
postrojbama proli sreditem grada a-
kovca u sveanom mimohodu.
U drugom dijelu programa po-
loeni su vijenci poginulim meimur-
skim braniteljima u Domovinskom
ratu te na spomen-obiljejima Zrinski-
ma i Frankopanima u Starome gradu
Zrinskih u akovcu. Rije je o spo-
IZ IVOTA NAIH UPA
Proslava spomendana muenika Zrinskog i Frankopana
17
Nova Uprava
Provincije
Na Kapitulu Hrvatske franje-
vake provincije sv. irila i Metoda,
koji se odrao u Kui susreta Tabor
u Samoboru, pod predsjedanjem fra
Ivana Sesara, generalnoga vizitatora
i predsjednika Kapitula, izabrana je
nova Uprava Provincije.
Za slubu provincijalnoga mi-
IZ IVOTA NAIH UPA
nistra izabran je fra Ilija Vrdoljak.
Fra Ilija je roen 20. oujka 1949. u
Kovaevcima (BiH), a u Franjeva-
ki red stupio je 21. kolovoza 1966.,
dok je red prezbiterata primio 4. trav-
nja 1976. godine. Prethodno je bio
na slubi u Zagrebu u Kozari boku,
potom u Klanjcu, akovcu, u Hrvat-
skim katolikim misijama u St. Pl-
tenu i Salzburgu, na zagrebakom
Sigetu, u Hrvatskoj katolikoj misiji
u Beu te u Naicama. U vie navrata
bio je defnitor Provincije.
Za slubu vikara Provincije iza-
bran je fra Ivan Mati koji je prethodno
bio na slubi u Kozari boku, na zagre-
bakom Kaptolu, u Rimu kao generalni
asistent za Franjevaki svjetovni red
i Franjevaku mlade, dok sada vri
slubu voditelja Kue susreta Tabor. Za
defnitore Provincije izabrani su fra Pe-
tar Cvekan, fra Slavko Mili, fra Dra-
gutin Bedenii, fra Ratko Radii, fra
Milan Krito i fra Josip Koren.
men-ploi koju je 1971. godine posta-
vila Matica hrvatska na 300. obljetnicu
njihove tragine i muenike smrti te o
spomeniku Oprotaj Zrinskog i Fran-
kopana od Katarine koji je postavljen
donacijama iz raznih krajeva Mei-
murja, ostatka Hrvatske i dijaspore.
U nedjelju, 27. travnja spomen-
dan Zrinskih i Frankopana obiljeava
se u Bekom Novom Mjestu, gdje su
30. travnja 1671. godine pogubljeni
Zrinski i Frankopan, a na sam dravni
spomendan u srijedu, 30. travnja mi-
sno slavlje u zagrebakoj katedrali,
gdje su njihovi zemni ostaci prona-
li svoje posljednje poivalite, u 18
sati predvodio je varadinski biskup
mons. Josip Mrzljak.
Jasminka Bako-Kocijan
18
U nedjelju, 4. svibnja 2014. godine, u 10:30 sati, izaslanik varadinskog biskupa msgr. Josipa Mrzljaka, preasni
Josip Koprek podijelio je sv. Potvrdu za 112 mladih.
Danas posebno trebamo biti veseli i nasmijani. No, ne samo danas. Jer, iako je ovo veliki dan i radostan dogaaj za
vas, mlade krizmanike, elim naglasiti da je puno vanije od samog ina dobivanja sv. Potvrde, nain ivota kakvim
ete dalje ivjeti. Kao krani, kao Isusovi uenici, pozvani smo, biti nositeljima radosne vijesti da Bog ljubi ovjeka
i da mu je stalo do nas. To je razlog onog naeg unutarnjeg mira i zadovoljstva. Bog nas ljubi. Pogotovo vas, dragi
krizmanici, Bog na poseban nain ljubi i eli vas zagrliti svojim duhom. U predvjee smo svetkovine Duhova. I za
vas je, dragi krizmanici, napokon stigao taj dan pedesetnice. Isus od danas pa do kraja svijeta, oekuje od svakoga
lana svoje crkve da u svijetu bude prepoznat kao njegov uenik po tome to e imati ljubavi za druge. to e se
prema drugima odnositi s ljubavlju i potovanjem. To su naa legitimacija i vjerodostojnost. Neka vas Duh Sveti sa
svojim narodima u tome uvrsti, prati, vodi i trajno obasjava da budete pravi, autentini Isusovi svjedoci. kazao je
pre. Josip Koprek u svojoj propovijedi koja je prethodila samom inu dijeljenja Sv. Potvrde. Nakon polaganja ruku,
svakog je krizmanika pomazao krizmenim uljem po elu te kazao: Primi peat Dara Duha Svetoga.
IZ IVOTA NAIH UPA
Sveta potvrda
8. a III osnovna
Lara Zadravec, Elena Krina, Sara Ruman, Mura Janui, Maria Karla Draga, Marta imeija, Jana kvorc,
Ena Jalovec, Margareta Lesjak, Neven Baksa, Kevin Lesjak, Ivan Vrbanec, Leo Krui, Patrik Meimurec,
David tefulj, Nikola Toplek, Luka Koir, Filip Potonjak, Hrvoje Novak
19
IZ IVOTA NAIH UPA
8. c III osnovna
Laura Ritonja, Nensi ugec, Hana Tisaj, Katarina Pintari, Leona Kurti, Barbara Modlic, Aleksandra Novak, Karla
Jambrovi, Lana Murk, Lovro Jelai, Jurica Paji, Juraj Vrhar, Filip Turk, Nikola Rok, Josip Herman, Oskar Ovar,
Alexander Horvat, Klara Habjan, Martija Vojkovi, Vlatko Dolenec, Filip Sanjkovi, Zvonimir Sedlar
8b I osnovno
Lana Horvat, Sara Rajher, Tesa Trstenjak, Donna Maruevac, Klara Haek, Maria Levai, Neva ganec, Kaja
Petrinovi, Sanja Horvat, Mia ivec, Zvonimir Miholek, Ivana Radek, Luka Gunc, Patrik Novak, Blanka Herman
Asja Gradea, Leon Herman, Dario Turk, Mateo Cerovec, Goran Kolac, Lovro Mikuli, Karlo Janec, Ivan Vrtari
20
IZ IVOTA NAIH UPA
8a i 8b III Osnovna
Evelin Pavlic, Kristina Lesjak, Leona Glavak, Tena Benik, Ena Megli, Janja Petrovi, Paula ercer, Vida Rui,
Margareta ari, Lovro Soboan, Dario Halabarec, Martin Paji, Nina Bokaj, Marija Reetar, Helena ardi, Stela
Wrana, Leon Saer , Hrvoje Varoanec, Jurica Horvat, Vanja Magdaleni, Jan Vadlja, Ian Bogdan, Rea Velicki, Luka
Bistrovi, Karlo Jankovi, Filip Krnjak, Mario Latin,
Novo Selo Rok, 8. razred
Matteo Abramovi, Luka Be, Abel Bobianec, Anja eh, Sara Gudlin, Stela Kova, Rok Kos, Benjamin Krnjak,
Luka Kralji, Dominik Krina, Karin Levai, Filip Mihalec,Luka Petrinovi, Marta Pongrac, Lana Vukovi, Ana
Vurui, Maja erjav.
21
Gospodin je pastir moj: ni u em ja ne oskudijevam!
Ps 23,1
etvrta vazmena nedjelja u naoj je upi bila u znaku bjeline. Ulaznom procesijom na Nedjelju Doborg Pastira i
Majinog dana, 11. svibnja, uprilieno je slavlje prve svete priesti. 124. prvopriesnika po prvi je put pristupilo stolu Gos-
podnjem i primilo Tijelo Kristovo. Misno slavlje predvodio je fra Marko. Prvopriesnici su u misnom slavlju sudjelovali
prigodnim recitacijama, itanjem molitve vjernika, prinosom euharistijskih darova i rijeima zahvale.
Najljepa je slika zajednitva kada smo okupljeni oko oltara a posebno kada prvi put blagujemo Tijelo Kristovo.
Neka dananje slavlje podsjea prvopriesnike da uvaju u srcu Isusa kojeg su primili i ive tako da bjelina i istoa da-
nanjeg dana, uz pomo Duha Svetoga, ostanu u njihovim srcima. Boji blagoslov i nae molitve pratile ih na tom putu.
Nina Somoi
IZ IVOTA NAIH UPA
I Osnovna kola, 3a razred
Edvin Blaeka; Ana Duki; Simona Kukec; Sara Herman; Ela Horvat; Lana Horvat; Neven Horvat; Nevena Horvat;
Jan Sanjkovi; Priska Novak; Karlo Posedi; Dora Potonjak; Viktorija Rajter; Nika Rodek; Anja Radovi; Marko
ari; Jura Tisaj; Nikola Trstenjak, Ivana Vranovi, Anja Vrtari.
Sveta priest
22
IZ IVOTA NAIH UPA
I Osnovna kola, 3b razred Ivan Benik, Ria Cmreki, Antonia Crnec, Matteo Hudin, Antonio Derdi, Andro
Golub, Petra Grula, Vito Kostel, Anja Kovai, Maja Kreli, Mura Levai, Paula Levai, Florijan Meznari, Leon
Micek, Patrik Novak, Matija Ovar, Emily Patafta, Dorian Ivan Petri, Katarina Rodek, Roko Strnad, Venera iljak.
I Osnovna kola, 3c razred - Domagoj Blai, Sven Brzohauski, Karla Cerovec, Dea Domini, Dora Gapari, Ema Habjan,
Dominik Jesenovi, Marko Jambroi, ana Klasi, Nikola Kosalec, Luka kovaevi, Roko Maari, Emily Matjaec,
Edvina Mihoci, Ivor Nikoli, Lara Novak, Damira Pavlekovi, Ema Slaviek, Borna Sakal, Stiven Srpak, Diana kvorc.
23
IZ IVOTA NAIH UPA
III. Osnovna kola, 3a razred Lucija Balog, Dorotea Grabar, Franko Fiter, Jakov Kovaevi, Jan Kuni, Korana
Monik, Jan Novak, Andrija Palaek, Gala Pasari, Iva Peri, Bianca Strbad, Ema krobar, Lovro Vrbanec, Vid
Vri, Magdalena idov.
III. Osnovna kola, 3b razred Katarina Bartoli, Matija Cilar, Ivano aji, Paola Djerdji, Renea Hertelendi,
Lana Horvat, Petar Hozmec, Nik Kaui, Nika Micek, Hana Miller, an Musta, Laura Novak, Lovro Hranilovi
Tarandek, Dominik Trstenjak.
24
IZ IVOTA NAIH UPA
"... i svijetlo u tami svijetli i tama ga ne obuze" (Mt 5,16)
40000 akovec, rtava faizma 2
LAN HEP GRUPE
ELEKTRA AKOVEC
40311 LOPATINEC
Plekovec bb
tel.: 040/855 851
40322 OREHOVICA
N. Tesle 23
tel.: 040/635 277
40317 PODTUREN
kolska bb
tel./fax: 040/847 333
E-mail:
dominko. branko@ck.t-com.hr
III. Osnovna kola, 3c razred Denis Bistrovi, Katja Cvrtnjak, Lucija Grabar, Edi Kelerajter, Lisa Julia Hozjan,
Simone Sofe Hozjan, Luka Jankovi, Tara Janui, Josip Kodba, Dorian Kuqi, Lara Lukman, Anja Novak, Laura
Okovi, Dora Simov.
Novo Selo Rok, 3 razred Lucija Baksa, Borna Ciglari, Kiara Crneti, Karlo Horvat, Filip Hrni, Darko Jurai, Dino
Kozjak, Elena Levai, Matija Maga, Karlo Novak, Valentino Novak, Iva Radikovi, Valerija Roman, Lovro Tuek,
Karlo Vukovi, Ana Maria Zadravec.
25
DOBROINITELJI LISTA
"... i svijetlo u tami svijetli i tama ga ne obuze" (Mt 5,16)
40000 akovec, rtava faizma 2
LAN HEP GRUPE
ELEKTRA AKOVEC
40311 LOPA PP TINEC AA
Plekovec bb
tel.: 040/855 851
40322 OREHOVICA
N. Tesle 23 TT
tel.: 040/635 277
40317 PODTUREN
kols
40317 PO 40317 PO
ka bb
tel./fax: 040/847 333
40311 LOPATINEC
Plekovec bb
tel.: 040/855 851
40322 OREHOVICA
N. Tesle 23
tel.: 040/635 277
40317 PODTUREN
kolska bb
tel./fax: 040/847 333
E-mail:
dominko. branko@ck.t-com.hr
R
A
Z
B
I
B
R
I
G
A

-

p
r
o
n
a
i

1
0

r
a
z
l
i
k
a
26
Ove godine Cvjetnica je bila sre-
dinom travnja i dobro vrijeme posluilo
je da uz uzlaznu procesiju i blagoslov
granica, koje su ove godine donesene
iz Novalje i Novigrada, sveano za-
pone na otvorenom, kao i ovogodinji
Krini put u poslijepodnevnim satima
koji je okupio mnoge dobre due.
Cvjetnica je veliki blagdan
Muke Gospodnje i u crkvi je tada po-
sebno sveano i dirljivo. Vjernici sa-
brano i u molitvi prate sveanu euha-
ristiju, donose granice na blagoslov,
a najmlai pred oltar ostavljaju svoje
kutijice za Caritas u koje su tijekom
korizme stavljali poneto kuna za
one siromanije i potrebitije od nas.
Paljivo smo i stojei sluali podui
tekst Muke po Mateju, a tako dopri-
nosimo i svoju rtvu za sve ono to je
Isus za nas na kriu pretrpio.
U petnaest sati popodne pred
crkvom sv. Antuna Padovanskog oku-
pilo se mnotvo mladih i onih malo
starijih iz obiju upa, naih ministra-
nata i liturgiara, predvoeni pokorom
i vjerom zajedno s naim paterima
Dragom i Vjekoslavom, a pridruio
nam se i p. Marko iz crkve sv. Niko-
le biskupa Krenuli smo na zajedniki
krini put kroz
cijeli akoveki
jug, od Putjana,
dijela akove-
ke zaobilaznice
prema Martana-
ma gdje je bilo
posebno svea-
no jer se blago-
slovio novi kri
koji je ujedno i
naa nova posta-
ja krinoga puta.
Tamo su nas sr-
dano doekali
nai domaini iz
Martana te nam
pruili okrijepu
uz kavu, soko-
ve i vodu. Hva-
la im na tome
od srca. Krini
put nastavljen je
najdaljim junim
akovekim uli-
cama Tina Ujevi-
a i Zagrebakom ulicom kako bismo
nakon skoro etiri sata hoda zaokruili
na krini put i na kraju se pomolili u
naoj crkvi uz obaveznu zajedniku
fotografju kako bismo dokazali da
nas je svake godine sve vie. I na kra-
ju, pater Drago zahvalio je svima koji
su se prikljuili ovome krinom putu
i dodao kako nas je bilo ukupno 549
i jo jedan s nama, na Isus, pa nas je
ukupno bilo 550 dua. Zaista je bilo li-
jepo vidjeti sve vjernike kako svjedo-
e svoju vjeru, kao i nae ministrante
koji su izdrali cijeli krini put.
Nataa Kralj
IZ IVOTA NAIH UPA
UPA SV. ANTUNA PADOVANSKOG
Cvjetnica u znaku Krinog puta i blagoslova
novog raspela u Martanama
27
I ove godine je u naoj upi
bogato proslavljeno Sveto trodnevlje.
Stigao je Veliki etvrtak, dan kada je
Isus ustanovio euharistiju. Crkva je
bila puna vjernika. Isus je na taj dan
svojim uenicima oprao noge elei
pokazati to je danas vjernicima initi -
sluiti jedni drugima. Nakon tog obre-
da ustanovljena je Euharistija kada
Isus svojim uenicima govori: Ovo je
tijelo moje i krv moja.Tako smo i mi
u crkvi krenuli po Tijelo Kristovo da
se s njime sjedinimo u Priesti.
Drugoga dana se slave Obre-
di Velikog petka. I ove godine su nai
pjevai pjevali Muku Gospodinovu.
Nakon Muke uslijedilo je klanjanje
svetom kriu i sveta Priest. Na kraju
obreda otvoren je Boji grob gdje smo
jo neko vrijeme ostali u tiini i moli-
tvi. Sutradan, na Veliku subotu Crkva je
bila otvorena cijeli dan kako bismo se
mogli pokloniti raspetome Kristu, doi
do bojeg groba i u tiini se klanjati.
No bdjenja zapoela je bla-
goslovom ognja i paljenjem uskrsne
svijee ispred crkve. Nakon svea-
nog ulaska u Crkvu s uskrsnom svi-
jeom svi prisutni vjernici upalili su
svoje svijee da nas svjetlo Kristovo
prati kroz ivot. U lijepoj pobonosti
proslavili smo Trodnevlje i sam dan
Isusova uskrsnua molei Boga za
oprost naih grijeha i naih propusta
kako bismo cijelu godinu mogli mir-
no ivjeti i radosno iekivati slije-
dei Uskrs.
Ivanka trok
IZ IVOTA NAIH UPA
Svetim trodnevljem do uskrsnua
28
Uskrsni koncert
akovekih
crkvenih
zborova
Vazmena osmina zavrena je
Bijelom nedjeljom, 27. travnja u cr-
kvi sv. Antuna Padovanskog tradici-
onalnim uskrsnim koncertom nakon
veernje mise u 20 sati na kojem su
nastupila tri akoveka zbora i svaki
je izveo tri prigodne pjesme.
Prvi je nastupio je enski zbor,
a nakon njega Mjeoviti zbor crkve
svetog Nikole biskupa, a kao trei
na Mjeoviti zbor crkve sv. Antuna
Padovanskog.
enski zbor crkve svetog Ni-
kole biskupa otpjevao je tri pjesme:
Velik je Gospodin, Dobrotom si me
Gospodine i Uskrsna Zvona, a zbor
vodi Dragica Karolina imunkovi.
Mjeoviti zbor crkve svetog Nikole
takoer je izveo tri pjesme: No se
lomi, Tri pobone ene i Uskrsna. a
pod vodstvom Marine Grahovec.
Kao posljednji nastupio je na
Mjeoviti zbor otpjevavi takoer tri
skladbe: Krist iz groba ustade, Isuse
Kralju i Zemlja uzdrhta, pod vod-
stvom Vedrane Fabac, a uz orguljaku
IZ IVOTA NAIH UPA
enski zbor sv. Nikole
Mjeoviti zbor crkve sv. Antuna Padovanskog
29
Godinje
klanjanje
presvetom
oltarskom
sakramentu
U etvrtak, 24. travnja u crkvi
sv. Antuna Padovanskog odrano je go-
dinje cjelodnevno klanjanje i kleanje
pred Presvetim Oltarskim Sakramentom
koje je zavreno sveanom euharistijom
u 19,00 sati koju je predvodio veleasni
Stjepan otari, upnik iz Belice, za-
jedno s jo sedam sveenika akove-
kog dekanata. U prigodnoj i dirljivoj
propovijedi veleasni Stjepan osvrnuo
se na vanost klanjanja i kleanja kao
izraz nae duboke poniznosti i zahval-
nosti pred Bogom. Klanjanje je veliki
dar koji nosimo u sebi, a on se oituje
kroz tri vana ina. Klanjanje je duhov-
na hrana jer klanjajui se potpuno smo
duhovno oputeni i povezani s Bogom,
nije nam potrebna nikakva materijalna
hrana jer nae tijelo ponizno kleei,
osjea snagu tijela kroz snagu due i
molitve. Klanjajui se lijeimo svoju
duu, a time lijeimo i svoje tijelo. e-
sto iscrpljeni i bolesni nosei teret i bre-
me ivota, osjetimo duhovno izljeenje
pred Presvetim, osjetimo snagu Duha
Svetoga u sebi, znamo da Bog uje i ra-
zumije nae potrebe i molitve bolje od
nas samih. Klanjanje pred Presvetim
donosi nam dvije vrlo vane krijeposti:
poniznost i vjeru. Prva povezuje drugu.
Klanjam ti se Gospodine, preputam ti
sve svoje brige i strahove jer vjerujem u
tebe, u tvoju ljubav i dobrotu. Klanjati se
i kleati pred Bogom in je velike vjere,
snage Duha Svetoga i potpune preda-
nosti naem Gospodinu. Ima li ljepeg
i sveanijeg trenutka kada kleimo pred
Presvetim rukama sklopljenim u molitvi
prinosei molitve sabranosti i poniznosti
pred naim Stvoriteljem? Kada bismo u
tekim ivotnim zadaama bili vie po-
nizni, a manje razoarani, svijet u koje-
mu ivimo bio bi puno laki.
Nataa Kralj
IZ IVOTA NAIH UPA
Mjeoviti zbor crkve svetog Nikole biskupa
pratnju Mladena Magdalenia.
Domai upnik p Drago je za-
hvalio svim lanovima naih ako-
vekih crkvenih zborova te ih pozvao
ovogodinje akoveko protenje
sv.Antuna Padovanskog.
Koncert je zavrio zajedni-
kom pjesmom triju zborova i vjerni-
cima u crkvi pjesmom Kraljice neba,
raduj se. Druenje zborova se nasta-
vilo u naem upnom klubu uz pri-
godni domjenak.
Tako je zavrena Bijela nedje-
lja ili Nedjelja Boanskog Milosra u
kojoj svi bili jo pod dojmom dvaju
velikih dana u katolikoj crkvi - pro-
glaenja svetim dvojice velikih papa:
Ivana Pavla Drugog i Ivana XXIII.,
kao i velikim brojem hrvatske kato-
like mladei u Dubrovniku.
Nataa Kralj
30
Molitve zahvale
Isuse, zahvaljujem ti to
moji roditelji imaju za kupiti
hranu. Bit u dobar, molit u
i ii u crkvu. Zahvaljujem ti
to se brine o meni i o mojim
roditeljima i bratu. Hvala ti,
nebeski Oe, to sam zdrav
i to u biti zdrav cijeli moj
ivot. Molim Te za sebe i
moje roditelje. Amen!
Karlo H.
Boe, hvala ti za prijatelje,
obitelj hranu i odjeu. Boe,
hvala ti na svemu!
Darko
Boe, hvala ti za obitelj, rod-
binu i prijatelje koji mi pomau,
brinu o meni i posuuju mi
stvari koje trebam.
kolska uskrsna akcija
10. travnja 2014. godine u
I. O akovec odrana je
kolska uskrsna akcija priku-
pljanja trajnih namirnica.
Prikupljene namirnice bile
su namijenjene za potrebite
u upi sv. Nikole biskupa u
akovcu. Uenice 5.d razre-
da, Anita i Teja te uenici
6.a, Vito i Niko, pomogli su
u dostavljanju hrane u Cari-
tas nae upe. Hvala svim
uenicima, roditeljima, nas-
tavnicima i djelatnicima kole
koji su svojim nesebinim
darivanjem hrane najpotreb-
nijima nae upe Uskrs uinili
radosnim.
Mravii u crkvi!
Skupina Mravii iz Djejeg
vrtia Bambi sa svojim odgo-
jateljicama Ivanom Pearko
i Rianom Tkalec povodom
uskrsnih blagdana posjetili su
crkvu sv. Nikole. Tamo im je
asna sestra Vlatka pokazala
Isusa gdje lei u grobu te su
svi zajedno izmolili nekoliko
prigodnih molitava.
DJEJA STRANICA
Anja Kelkedi: Isus hrani mnotvo
Dora Kos: Rajski vrt
Lucija
Dragi Boe, hvala ti to si me
stvorio i hvala to sam zdrav i
imam roditelje i rodbinu. Hvala
ti to si mi dao dobre roditelje.
Volim te najvie na svijetu.
Matija
Zahvaljujem ti, Boe, to
si dao puno zdravlja mojoj
obitelji i meni. Ja te neu
iznevjeriti. Isuse, hvala ti to
si mi stvorio roditelje.
Valerija
31
IVI KRUGOVI
U tradiciji tematskih susreta traj-
ne formacije koje organizira Podruno
vijee odran je takav susret u Vara-
dinu u samostanu sestara Urulinki od
4. do 6. travnja. Susret je, kao i obino,
poeo pozdravljanjem i predstavlja-
njem sudionika, a izuzetna ast pripala
je s. Branki ernugelj, podrunoj mi-
nistri, da posebno pozdravi naega bi-
skupa mons. Josipa Mrzljaka koji je i
sam lan Franjevakog svjetovnog reda
te ga zamolila za nekoliko poticajnih
rijei o nainu i vremenu razluivanja
poziva za evaneoski ivot u OFS-u.
Biskup nam se obratio s nekoliko re-
enica o Varadinskoj biskupiji te na-
dodao kako je sve manje stanovnika,
odnosno krana vjernika. Istaknuo je
neka nam euharistija bude vrhunac sve-
ga. To je najvea svetinja vjere i Crkve.
Crkva poziva vjernike da redovito su-
djeluju na Svetoj misi. Potaknuo nas je
da u korizmenom vremenu, u kojemu
se nalazimo, ljudi u nama prepoznaju
franjevatvo i da je svaka Sveta misa
spomen na Isusovu posljednju veeru.
U uvodnom predavanju Po-
etna formacija i razluivanje poziva
u OFS-u - ljudska (psiholoka) dimen-
zija fra Krunoslav Kolari, OFM na-
glasio je pravilo reda; u Crkvi, obitelji,
svemiru, suvremen ovjek moe sve
to poeli i moe postii sve, ali red i
redoslijed ivota vodi dragi Bog. Tako
i u OFS-u od ministre do vijenika, vi-
jee bratstva mora imati svoj red i svoje
predispozicije, tj. mora biti jedno tijelo
prepoznatljivog i odgovornog opse-
nog voenja bratstva po Konstitucija-
ma i Pravilu OFS-a. Za ulazak u OFS
poeljan je razgovor sa svakim lanom.
Vaan je identitet novaka, da se zna
kamo idemo, da se preispita karakter-
ni dar duhovnosti jer smo odabrani od
Crkve. Red u obitelji oplemenjuje te-
melje vjere i na dobro svakog ovjeka.
I u franjevakoj zajednici svim lano-
vima mora biti Pravilo dimenzija pre-
poznatljivosti opsluivanja i ozbiljnosti
samog poziva. Ozbiljnost novih lano-
va veoma je bitan oslonac u njihovim
odlukama da ili ne preispitivati se pred
svojim dunostima i odgovornostima.
Svaki novi lan je hvale vrijedan, nitko
nije doao sluajno. Sve je to poziv po
Duhu Svetome.
Drugi dan Danijela Rebac,
OFS imala je predavanje to je vri-
jeme uvoenja? Govorila je kako
vrijeme uvoenja zahtijeva, ozbilj-
nost slobodne volje pristupiti OFS-u.
Za ulazak se trai navrena 18. godi-
na ivota. Ministar i uitelj formaci-
je prate i poduavaju pojedinano ili
skupno nove lanove, ako je potrebno
ukljuuju se i ostali lanovi bratstva.
Najveu zadau ima duhovni asistent.
On ih priprema na oblik evaneoskog
ivota. ivjeti u bratstvu znai da su
potaknuti Duhom Svetim da mogu
zapoeti vrijeme formacije koje e
postii svoj vrhunac u zavjetovanju
evaneoskog ivota.
Fra Zvonimir Brusa, TOR
govorio je na temu Razluivanje
poziva za Franjevaki svjetovni red
u svjetlu identiteta OFS-a. Naglasio
je da je ivot u Franjevakom svje-
tovnom redu: opsluivanje Evanelja
Gospodina naega Isusa Krista. Sre-
dite naega ivota je Krist, dar Oeve
ljubavi po kojem primamo svakoga
ovjeka i gledamo u njega kroz isti
prozor. Duh Sveti je nad onima koji
trae apostolsko djelovanje i unutar-
nju motivaciju u sazrijevanju poziva.
Poslijepodne je fra Milan Kri-
to, OFM odrao predavanje na temu:
Odgovornost za ivot u bratstvu Fra-
njevakog svjetovnog reda. Nagla-
sio je da smo pozvani sudjelovanjem
i sluenjem bratstvu i ljudskoj zajed-
nici da sa svim ljudima dobre volje,
odnosno svaki u svojem bratstvu, iz-
graujemo evaneoski ivot koji nas
vodi Kristu. Neka stoga svaki lan u
bratstvu obavlja savjesno dunosti u
kranskome duhu sluenja.
U 18 sati fra Augustin Kordi,
OFMC prikazao je Spise sv. Franje.
Naglasio je da se Franjo trudio ivjeti
evaneoskim ivotom, tako da svojim
primjerom pokae brai pravi put, a
potom da novim spisima popuni to
je jo u potvrenom pravilo vjerodo-
stojno. Prvi je opsluio tu zapovijed.
ivio je u skladu sa svojim rijeima,
to nam potvruje Toma elanski.
Posljednje predavanje na semi-
naru, u nedjelju prije podne, odrao
je Stjepan Lice, OFS na temu: (Do)
ivjeti bratsko zajednitvo. Govorio
je o naem ivotu u bratstvu. Postavio
je pitanje: ivimo li u bratstvu ivot
po primjeru naega serafskog oca
Franje? Moemo li opisati svoju se-
stru ili brata u bratstvu kao to je sve-
ti Franjo opisivao sve u pjesmi brata
Sunca? Znamo li s ljubavlju prihva-
titi nove lanove, dijelimo li s njima
svoje talente? Primjeuje li talente
drugih te ih preporuuje i drugima
u bratstvu? Pokuao je dati, na sebi
svojstven nain, odgovor na ta pita-
nja i na kraju zakljuio: U dobrim i
loim situacijama budimo blagoslov
jedni drugima!
s. Dragica Sklepi
Razluivanje poziva za franjevaki
svjetovni red
Susret trajne formacije - samostan sestara Urulinki
FRANJEVAKI SVJETOVNI RED
32
Na slobodu
pozvani
Susret hrvatske katolike mla-
dei odrao se 26. i 27. travnja u Du-
brovniku. Na jednom mjestu se okupi-
la mlade iz cijele Hrvatske s jednim
ciljem- slaviti Gospodina. Na tom su-
sretu sudjelovali smo i mi (nas tride-
setak framaa, desetak mladih iz nae
upe i sedmero framaa iz Varadina)
uz pratnju naeg duhovnog asistenta
fra Marka. Cijelu no smo putovali
do Dubrovnika i bili smo preumorni,
ali to nam nije skidalo osmjeh sa lica.
Oko podneva smo stigli u Dubrovnik
gdje nas je doekala kia, ali nam nije
smetala, bila je razlog za jos vee ve-
selje. Uz pjesmu Nek pada (i stvarno
je jo vie padalo) nastavili smo kora-
ati u zacrtanom smjeru. Stradunom
se irila pjesma i veselje. Doli smo u
luku Gru gdje se odrala sveta misa.
Na poetku je biskupski nuncij pro-
itao poruku pape Franje. Biskup je
kasnije imao lijepu propovijed u ko-
joj se obratio nama mladima, a pred
kraj mise smo i saznali mjesto naeg
ponovnog susreta koji e biti u Vuko-
varu 2017. godine. Nakon dobivenog
blagoslova i otpjevane himne Na
slobodu pozvani (ujedino i geslo su-
sreta) polako smo se poeli okupljati
kako bismo otili do autobusa. Obi-
telji su nas srdano doekale i povele
u svoje domove. Ljudi su nas, divno
ugostili. Pobrinuli
su se da nam nita
ne nedostaje i bili
su odlini doma-
ini. Ujutro nas je
i napokon doeka-
lo sunce te smo
se uputili na svetu
misu na kojoj su
sudjelovali svi su-
dionici koji su bili
smjeteni u upi sv.
Petra. Pred kraj je
bilo predstavljanje
svih upa i zajed-
nica. Nakon mise
smo ostali jo malo
pjevati i plesati i
nakon toga uputili
smo se prema a-
kovcu. Ovoga puta
nismo puno stajali,
tako da smo prije
ponoi ve bili u
akovcu. Ovaj su-
sret emo pamtiti
kroz cijeli ivot jer
neto toliko pre-
divnog ne moe za-
boraviti lako. Svu
milost koju smo
dobili u Dubrov-
niku iriti emo i
dalje jer smo NA
SLOBODU PO-
ZVANI.
Mir i dobro!
Magdalena Gyf
IVI KRUGOVI
FRAMA
33
Doi, due
presveti
Nedavno je nau upu na poseban
nain pohodio Duh Sveti; sakrament Sv.
potvrde je primilo 112 krizmanika. Bio
je to znaajan dan, velika milost ne samo
za njih, ve i lanove njihovih obitelji, za
njihove kumove i prijatelje. Pripremali
su se mjesecima za taj dogaaj, a na kra-
ju je sve prolo u trenu, kao u snu. Bilo
je sveano i dostojanstveno, ba kao to
odgovara prigodi. Zahvaljujemo djelite-
lju Sv. potvrde, vjerouitelju krizmanika
i ostalim sveenicima, asnim sestrama,
vjerouiteljicama, pjevaima i svirai-
ma, ... svima koji su na razliite naine
pridonijeli misnom slavlju.
Ostaje pitanje koliko su nai
mladi bili otvoreni za taj sakrament
i hoe li uvati i njegovati darove
Duha Svetoga koje su primili.
O pripremama i uzbuenjima
oko izbora poklona, odjee, frizu-
ra... za slavlje bolje da ne govorimo.
Koliko je vremena, energije, novaca,
utroeno? Koliko nervoze, moda ak
i svaa, runih rijei, izgovoreno?
Jednom sam ula da tamo gdje
ima puno milosti dolaze i velike napa-
sti. Zlo vreba i uvijek je spremno ma-
lim koracima i lukavo se uuljati u nae
ivote, o emu govori i sljedea pria:
U jednoj obitelji dolo je do
rasprave oko toga hoe li se posuditi
flm iz videoteke. Otac je bio protiv
jer je uo da u flmu ima nasilja. Djeca
su ga pokuavala nagovoriti govorei
kako je to samo jedan mali dio flma,
ali da je flm inae super, izvanredan,
svi govore kako je odlian.
Otac je tvrdoglavo ostao pri svom.
Sutradan su se djeca vratila iz
kole i doekao ih je ugodan miris
kolaa onih koje oni najvie vole.
Otac ree Evo djeco, da se
iskupim to vam juer nisam dopustio
gledati flm, ispekao sam vam kolae
koje najvie volite.
Radio sam ih po naem starom
receptu, samo sam ovaj put napra-
vio malu iznimku. Znate, dodao sam
malu koliinu sastojaka iz kante za
smee. Ali ne brinite, to je tako ma-
leni i siuni dio da to neete uope
opaziti. Vjerujte mi, tako je mali dio
da nee promijeniti okus kolaa.
Djeca su, naravno, s gaenjem
odbila kolae, ali i shvatila poruku:
NEMA ZLA KOJE JE MALO!
Istina, esto umanjujemo zlo koje
nas okruuje, posebno ako nam to odgo-
vara. Jako smo skloni isticati tue po-
greke, a svoje ne samo da umanjujemo,
nego ih esto nismo ni svjesni.
Ali ima Onaj koji je jai od sva-
koga zla i koji je za nae spasenje dao
svoj ivot, koji je uvijek spreman prata-
ti. Obratimo mu se za pomo, da prepo-
znamo zlo ma koliko malo ono bilo i
da se borimo protiv njega. Molimo ga
kao to je molio sv. Franjo Asiki:
Neka mi Gospodin podari
smirenost da prihvatim stvari koje ne
mogu promijeniti, hrabrost da promi-
jenim stvari koje mogu promijeniti i
mudrost da ih razlikujem.
De colores!
IVI KRUGOVI
KURSILJO
34
IZ UPNOG UREDA
DOGAANJA
18. svibnja. Peta uskrsna nedjelja. Mise po nedjeljnom
rasporedu. Protenje u ast sv. Ivana Nepomuka u Novom Selo
Roku u 11 sati.
25. svibnja. esta uskrsna nedjelja. Mise po nedjeljnom
rasporedu.
29. svibnja. Uzaae Gospodina naega Isusa Krista.
Svete mise u 7, 9, 11 i 18,30 sati. Toga dana grad akovec
slavi svoj dan.
31. svibnja. Zborovi nae upe sudjeluju na smotri zboro-
va koji pjevaju u crkvama Hrvatske franjevake provincije
u Vukovaru.
1. lipnja. Sedma uskrsna nedjelja. Mise po nedjeljnom
rasporedu.
6. lipnja. Prvi petak. Mise u 7, 8 i 18,30 sati. Misa u
Karitasovom domu u 10,30 sati.
7. lipnja. Prva subota. Svete mise u 7 i 18,30 sati. Misa u Domu
umirovljenika u 16 sati.
8. lipnja. Pedesetnica - Duhovi. Svete mise po nedjeljnom
rasporedu.
9. lipnja. Zapoinje ljetni kvatreni tjedan posveen molitvi za
posvetu ljudskog rada i za urod zemlje.
13. lipnja. Blagdan sv. Antuna Padovanskog. Svete mise u 7,
9 i 18, 30 sati. upa sv. Antuna na akovekom jugu slavi svog
zatitnika.
15. lipnja. Presveto Trojstvo. Svete mise po nedjeljnom
rasporedu. Izvlaenje kupona nagradne krialjke Zvona
19. lipnja. Presveto Tijelo i Krv Kristova - Tijelovo. Svete mise
u 7, 9. Od 10 - 11 sati klanjanje pred Presvetim, misa u 11 sati i
u 18,30 sati.
22. lipnja. Dvanaesta nedjelja kroz godinu. Mise po ned-
jeljnom rasporedu. Izlazi novi broj Zvona
KRTENI OD 11. TRAVNJA DO 10. SVIBNJA 2014.
- Ivan Mikulaj, roen 18. 5. 2013., krten 11. 4. 2014.
- Franka Lisjak, roena 26. 5. 2013., krtena 12. 4. 2014.
RASPORED SVETIH MISA
Nedjeljom i blagdanom:
akovec 7, 9, 11 i 18,30
Mihovljan 8,00
Novo Selo Rok 9,30
Nezapovjedanim blagdanima: akovec 7, 9 i 18,30
Radnim danom: akovec 7 i 18,30
UREDOVNO VRIJEME UPNOG UREDA
utorak, srijeda, etvrtak
8:30 - 10:00 i 17:00 - 18:00
petak i subota
8:30 - 10:00
nedjeljom, ponedjeljkom i blagdanima ne uredujemo,
osim za hitne sluajeve
- Katja Tkalec, roena 16. 11. 2013., krtena 12. 4. 2014.
- Dino Zadravec, roen 29. 4. 2010., krten 26. 4. 2014.
- Ana Maria Zadravec, roena 5. 10. 2003., krtena 26. 4. 2014.
- Emanuela Zadravec, roen 20. 12. 2006., krten 26. 4. 2014.
- Viktor Novak, roen 31. 7. 2013., krten 26. 4. 2014.
- Mila ari, roena 18. 9. 2013., krtena 27. 4. 2014.
- Borna Pavlini, roen 14. 1. 2014., krten 3. 5. 2014.
- Luka Cvitkovi, roen 19. 2. 2014., krten 9. 5. 2014.
- Dominik Trstenjak, roen 21. 12. 2004., krten 9. 5. 2014.
- Lorena Trstenjak, roena 5. 7. 2007., krtena 9. 5. 2014.
- Vito Toplek, roen 14. 11. 2013., krten 10. 5. 2014.
- Ivan Derdi, roen 12. 2. 2014., krten 10. 5. 2014.
- Zita Igrec, roena 17. 12. 2013., kttena 10. 5. 2014.
VJENANI OD 25. TRAVNJA DO 10. SVIBNJA 2014.
- Tomislav Punec, sin Ljerka i Dijane Hajdinjak i Maja
Mikuli, ki Ivana i Mire Antoni, vjenaki su 25. 4. 2014.
- Mario Zadravec, sin Stjepana i Terezije Varga i Marija Sran,
ki Ivana i Ljiljane isar, vjenani su 26. 4. 2014.
- Ivica upani, sin Drage i Antonije Vrbanec i Petra Kolar,
ki Jurja i Eve Mikleuevi, vjenani su 26. 4. 2014.
- Branko Radikovi, sin Branka i Mirjane Bujani i Amanda
Pleh, ki Ivana i Mirjane Kukoli, vjenani su 26. 4. 2014.
- Dragan Mihalec, sin Josipa i Ljiljane Kolenko i Maja Golubi,
ki Zdravka i Blaenke tef, vjenani su 2. 5. 2014.
- Janko Kalan, sin Vladimira i Vesne Kozar i Vanja Koloda,
ki Borisa i Anelke Mudri, vjenani su 3. 5. 2014.
- Ivan avniar, sin Ivana i Marije Strnad i Nina olti, ki
Zlatka i Ljiljane Puri, vjenani su 10. 5. 2014.
- Vedran Bievac, sin Veselina i Ljerke urek i Valentina
Ribi, ki Anelka i Katice Franulovi, vjenani su 10. 5. 2014.
UMRLI OD 6. TRAVNJA DO 3. SVIBNJA 2014.
- Josipa Jurinec r. Hren, roena 10. 12. 1924.,
umrla 6. 4. 2014.
- Ljubica Murk r. Bogdan, roena 13. 9. 1949.,
umrla 21. 4. 2014.
- Bernardica Petkovi r. Novak, roena 8. 12. 1944.,
umrla 20. 4. 2014.
- Marko Serti, roen 30. 9. 1924.,
umro 23. 4. 2014.
- Gabrijela Plako r. Tkalec, roena 11. 9.1931.,
umrla 24. 4. 2014.
- Ljiljana Trstenjak r. Ekli, roena 18. 8. 1952.,
umrla 3. 5. 2014.
35
IZ UPNOG UREDA
OBITELJSKA KNJIICA I OBITELJSKI KARTON
Svaka katolika obitelj koja pripada naoj upi treba imati
OBITELJSKU KNJIICU u kojoj su podatci o lanovima
obitelji, a u upnom uredu OBITELJSKI KARTON.
Prigodom prijave krtenja, vjenanja, sprovoda, upnog
vjeronauka ili kad traite potvrdu za kumstvo ili neki dru-
gi dokument ponesite svoju Obiteljsku knjiicu.
Ukoliko vaa obitelj nema Obiteljsku knjiicu i Obiteljski
karton doite u upni ured u uredovno vrijeme.
FRANJEVAKI SAMOSTAN,
UPA SV. NIKOLE BISKUPA
Franjevaki trg 1
40000 AKOVEC
Tel: 040/312-806, Fax: 040/310-315
e-mail: franjevacki-samostan-cakovec@ck.t-com.hr
www.ofm.hr/zupa_cakovec/
IBAN: HR89 23400091116012145
kod Privredne Banke Zagreb
DUOBRINITVO UPANIJSKE
BOLNICE AKOVEC
Za sve bolesnike, djelatnike i posjetitelje bolni-
ce sveta misa je svaki dan u kapelici u 16 sati. Nepo-
kretni bolesnici mogu se nedjeljom priestiti u svojim
sobama. Molim da se dan prije, u subotu, prijavite
kod svoje medicinske sestre na odjelu . Ukoliko elite
primite sakramente tijekom tjedna, moete se upisati u
biljenicu koja se nalazi na stoliu kapele.
Za sve informacije i dogovore moete se javiti
na: 091/1990191 ili 098/1990990
vl. Marko muc, dipl. bolniki duobrinik
KRSNA POUKA
Krsna pouka je petkom prije druge i etvrte nedje lje
u mjesecu s poetkom u 17,30 sati u samostanskoj dvo-
rani. Krtenje je pot rebno prijaviti u upnom uredu s
rodnim listom dje teta i obiteljskom knjiicom roditelja.
Krtenje prijav ljuju roditelji!
ZARUNIKI TEAJ U AKOVCU 2014.
5., 6., 7. i 8. svibnja
1., 2., 3. i 4. rujna
36
KRTENI
1. LEON IGREC, sin Renata i Jasminke r.Pavlovi,
roen: 09.04.2013.: krten: 12.04.2014.
2. EMA GANEC, ki Gorana i Ivane r.Lisek,
roena: 24.09.2013.; krtena: 26.04.2014.
3. HELENA TRESKA, ki Darka i Renate r.tok,
roena: 12.10.2013.; krtena: 04.05.2014.
4. MAGDALENA TRESKA, ki Darka i Renate r.tok,
roena: 13.10.2013.; krtena: 04.05.2014.
5. LUCIJA VARGA, ki Alena i Ane r.Musta,
roena: 08.11.2013.; krtena: 10.05.2014.
6. NEO VIZINGER, sin Ivice i Natalije r.Kolari,
roen: 08.11.2013.; krten: 10.05.2014.
VJENANI
1. MARKO CIRKVENI, sin Franje i Ljiljane r.Posavec i
VALENTINA MATI, ki Zvonka i Marije r. Hli,
vjenani: 03.05.2014.
2. LUKA CIRKVENI, sin Franje i Ljiljane r.Posavec i
SAA TOPOLNJAK, ki Mladena i Jovanke r.Holcinger,
vjenani: 03.05.2014.
3. BOJAN AKOVI, sin Draena i Jasminke r. Jambrek i
MAJA VRHAR, ki Mladena i Marije r. Lisjak, vjenani:
09.05.2014.
IZ UPNOG UREDA
RADNO VRIJEME UPNOG UREDA:
UTORAK-PETAK: 9,00 10,00 sati
17,30 18,30 sati
SUBOTA: 9,00 10,00 sati
RASPORED BOGOSLUJA:
MISE NEDJELJOM I BLAGDANIMA:
7,00 - Rana misa
9,00 - Obiteljska misa
11,00 - upna misa
18,00 - Veernja misa
MISE RADNIM DANOM: 7,00 sati, a veernja misa u 19,00 sati
Svibanjska pobonost u 18.30 sati
SUSRETI KROZ TJEDAN:
UTORAK u 18,45: Pobonost sv.Antunu
19,30: Biblijsko-liturgijska zajednica
SRIJEDA u 19,30: Susret Obiteljske zajednice
ETVRTAK u 19,30: Klanjanje pred Presvetim
20,00: Susret mladih vjernika
PETAK u 19,30: upski mjeoviti zbor
SUBOTA u 9,00: Susret ministranata
UPSKI SUSRETI ZA NAE VJEROUENIKE:
1.razred: Svake druge nedjelje (nakon Obiteljske mise)
2.razred: Svaki drugi utorak u 9,00 ili 15,00 sati
3.razreda: Svaki utorak u 10,00 ili 16,00/16:45 sati
4.razred: Svake druge srijede u 9,00 ili 15,00 sati
5.razred: Svake druge srijede u 10,00 ili 16,00 sati
6.razred: Svaki drugi petak u 9,00 ili 15,00 sati
7.razred: Svake druge srijede u 9,00 ili u 14,30 sati
8.razred: etvrtak u 9,00 ili 15,00/15,45 sati
OBITELJSKA MISA (za roditelje i djecu) -
NEDJELJOM U 9,00 SATI!!!
LITURGIJSKA DOGAANJA I BOGOSLUJA:
Nedjelja, 18.05. u 11,00 sati: Slavlje Prve Priesti
Nedjelja, 25.05. u 11,00 sati: Slavlje Svete Potvrde
etvrtak, 29.05. Uzaae Gospodinovo - Spasovo
Nedjelja, 01.06. poslije podne: Hodoae u Macelj
Trodnevna duhovna obnova: 10.06. - 12.06.
U susret blagdanu sv.Antuna Padovanskog
18,30 Zajednika molitva krunice
19,00 Sveta misa i prigodna propovijed
Procesija do kipa sv.Antuna i zajednika pobonost.
PROTENJE SV. ANTUNA PADOVANSKOG (13.06.)
Svete mise: 7,00 - rana sveta misa
9,00 - obiteljska sveta misa
11,00 - upna koncelebrirana sveta misa
17,00 - blagoslov djece i ljiljana
19,00 - veernja sveta misa
Nai jubilarci:
50. godinjica braka
Josipa i Marije Hunjadi
U subotu, 05.travnja uz
veernju misu nai su
slavljenici, okrueni svo-
jom djecom i unucima,
zahvalili Bogu za ljubav
kojom ih je pratio u nji-
hovom zajednikom
ivotu.
Naim slavljenicima od
srca estitamo!
37
Caritas upe
Sv. Antuna Padova-
snkog ini dobra djela
u ime cijele nae up-
ske zajednice. Kroz
korizmeno vrijeme
pozvali smo nae u-
pljane da se ukljue u
nau akciju svojim darom za potrebite.
eljeli smo ljude dobre volje podsje-
titi kako je potrebno razmiljati o onima koji
su u potrebi. U RC B.TEX bile su Carita-
sove koare u koje su se mogle staviti ive-
ne namirnice, a od frme Raguza dobili
smo lijepu koliinu njihovih proizvoda. Vo-
lonteri Caritasa uoi Uskrsa odnijeli su 20
paketa onima najpotrebnijima u naoj upi.
U korizmenoj akciji Tjedan so-
lidarnosti i zajednitva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini ove se godine prikupilo 2.100,00 kn.
Nai vjerouenici i odrasli vjernici su kroz korizmeno vrijeme sakupljali sitni u kasice ZRNCA DOBROTE i sa-
kupili su 4 800,00 kn.
Zahvaljujemo svima vama koji ste se iskazali spremnost pomoi drugome. Hvala i dragoj djeci na marljivom za-
laganju i odricanju za one kojima je najpotrebnija naa pomo.
Za Caritas Katarina B.
IZ UPNOG UREDA
MISLI SVETOG ANTUNA
*** Suneve zrake otkrivaju prainu u zraku. Na isti se nain pojavljuju
nae mane u svjetlu kojem sjaji ivot svetaca. Zato mi, svojevoljni slijepci, ne
vidimo svoje mane ako ne zato to zanemarujemo ugledati se u ivot svetaca.
*** to je vie u srcu ukorijenjena poniznost, to e vee biti savrenost
naih djela.
*** Pravednik se, koji ivi ovdje dolje, smatra manjim od onoga to
jest. U ivotnoj borbi on nalazi ustrajnost u poniznosti koja je majka iste
jednostavnosti.
**** Oholost se eli uspeti, dok Bog silazi. Ima li to protivnije i suprot-
nije? Jedan se penje, drugi silazi. Kao to je korijen ivot stabla, tako je poni-
znost ivot ovjeka. Koje li sree kada oluja oholosti iskorijenjuje nau duu!
Ne zaboravi: Bog od svih stvari najvie mrzi oholost!
*** (Preuzeto iz knjige:
Misli Svetog Antuna Padovanskog za svaki dan u godini)
OBITELJSKA KNJIICA
I OBITELJSKI KARTON
Svaka katolika obitelj koja pripada naoj upi
treba imati OBITELJSKU KNJIICU u kojoj su
podaci o lanovima obitelji, a u upnom uredu
OBITELJSKI KARTON.
Prigodom prijave krtenja, vjenanja, sprovoda,
upnog vjeronauka ili kad traite potvrdu za
kumstvo ili neki drugi dokumenat ponesite svoju
Obiteljsku knjiicu.
Ukoliko Vaa obitelj nema Obiteljsku knjiicu i Obiteljski
karton doite u upni ured u uredovno vrijeme.
Trg sv. Antuna Padovanskog 1
40000 AKOVEC
Tel: 040/363-599
Fax: 040/363-588
e-mail: fra.cakovec.jug@ofm.hr
www.ofm.hr/zupa_cakovec_jug
Poslovni raun: 2340009-1116010168
kod Privredne Banke Zagreb
38
Dva nova sveca
Ovomu kao ni prethodnomu
lanku u ovoj rubrici (Kako se posta-
je svetac u smislu papina proglaenja
nekoga svetim, Zvona,4/2014. str. 31.)
nije ni namjera ni svrha objanjavati
kako se postaje svetac u punom i pra-
vom znaenju tih rijei to jest kako
ovjek mora ivjeti i initi da mu Cr-
kva, nakon vie nego stroge provjere,
javno prizna da je poslije smrti ne samo
otiao Bogu na raun, kako se sliko-
vito govori niti ne mislei na istinitost
te izreke, nego i da je taj raun za nje-
ga bio pozitivan, ime se hoe rei da je
dotini svojim ivotom zasluio otii u
slavu koju je Gospodin obeao onomu
tko prihvati Njegov poziv na svetost.
Postii, dakle, svetost te posta-
ti uistinu i pravim svecem osobni je
postupak svakoga pojedinca i to nitko
ne moe umjesto njega initi i uini-
ti. Crkva i pape kao nje-
zini poglavari preko svo-
jih slubenika pritom su
samo posrednici, uitelji,
pomagai i vodii u tom
procesu koji mnogi poje-
dinci uspjeno vode, samo
najee u tiini srca svo-
ga pa se obino za to ne
zna. A i kad se u razliitim
okolnostima sazna, Crkva
ne nasjeda nikakvom re-
kla-kazala, nego itekako
strogo provjerava je li se dotini pri-
dravao i nije li se ogrijeio o ono te-
meljno Ljubi Gospodina Boga svoga
, a blinjega svojega te sve ono
to iz tih dviju zapovijedi proizlazi. Ta-
kva pak se svetost ne kupuje novcem
niti se postie fzikom snagom, nego
se dokazuje ivotom i djelima. Toka
na pozitivan rezultat provjere stavlja
se slavljem kakvo je bilo ovogodinje
Bijele nedjelje u Rimu; njime je samo
potvreno i po obiaju Urbi et orbi
objavljeno da su pape Ivan XXIII. i
Ivan Pavao II. uistinu sveto ivjeli i
danas uivaju u rajskoj slavi koju su
svojim ivotima i djelima zasluili, pa
kao Boji ugodnici mogu biti javno
tovani. Sve ostalo su za svoju svetost
sami morali napraviti.
Tako treba gledati ivotopise
svih, pa i te dvojice novih svetaca
premda se u tim, najee saetim
prikazima ivota rijetko moe govo-
riti o samoj njihovoj svetosti. Tako je,
naalost, i u ovima koji slijede.
Sveti Ivan, 259. Kristov nasljed-
nik na vodstvu Njegove Crkve a dva-
deset i trei papa toga imena, ve za
ivota nazvan Dobrim, po krtenju
Angelo Giuseppe Roncalli, bio je roen
25. studenoga 1881. kao etvrto djete
u siromanoj seoskoj obitelji nedaleko
Bergama u sjevernoj Italiji. Zahvalju-
jui pomoi tamonjega biskupa, studij
teologije i specijalizaciju u crkvenoj po-
vijesti zavrio je u Rimu gdje je 1905.
godine bio zareen, a onda se u rodnoj
biskupiji Bergamu dobro upoznao s pa-
storalnim i drugim problemima tadanje
Crkve u Italiji. Napredovao je u crkve-
nim slubama pa je u veljai 1925. Pio
XI. osobno ga posvetio za nadbiskupa i
postavio ga apostolskim vizitatorom u
Bugarskoj. Potom je (1934.) kao apo-
stolski delegat otiao u Tursku i (prosin-
ca 1944.) kao nuncij u Pariz, odakle se
vratio 1953. kao venecijanski patrijarh i
kardinal. Ni ne slutei, na konklavu po-
slije smrti Pija XII. bio je na dvanae-
stom glasovanju! 28. listopada 1958.
izabran i tjedan dana potom ustolien
na papinskoj stolici. Kratko razdoblje
svojega papinstva obiljeio je velikom
eljom i ogromnim trudom oko crkvene
obnove na Drugom vatikanskom saboru
koji je uspio pripremiti i zapoeti ali ne i
dovriti, no i njegov uspjean zavretak
treba pripisati kako nasljedniku Pavlu
VI. tako i njemu premda je umro ve 3.
lipnja 1963.
Sveti Ivan Pavao drugi je papa
toga imena i trei nasljednik spomenu-
toga Ivana XXIII. i jednako tako trei
(iza sv. Petra i Pija IX.) po duini papin-
skoga staa, prvi papa netalijan posli-
je Nizozemca Hadrijana VI. (+ 1523.),
prvi Poljak na papinskom prijestolju,
jedan od nekoliko njih koji su, svaka-
ko s pravom, dobili nadimak Veliki
te vjerojatno jedini u drugom tisuljeu
na kojega je bio poinjen atentat. Bio
je roen kao Karol Wojtyla 18. svibnja
1920. nedaleko Krakowa. Ostavi bez
majke a i bez oca, u tekim uvjetima
njemake okupacije kao fziki radnik
bavio se i pjesnitvom i glumom, a
potajno je studirao teologiju. Zareen
1946. godine, doktorirao je u Rimu i
bio profesor moralnoga bogoslovlja u
Lublinu. Pio XII. imenovao ga je bi-
skupom (1958.), za Ivana XXIII. ivo
je sudjelovao u pripremama za Drugi
vatikanski sabor, Pavao VI. postavio ga
je krakovskim nadbiskupom (1964.) i
dao mu kardinalski eir (1967.), a po-
slije trideset i tri dana papinstva Ivana
Pavla I. i sam je 16. listopada 1978. bio
izabran za papu. Izborom
imena dvojice papa koji su
jedan zapoeo i drugi zavr-
io Drugi vatikanski sabor,
jasno je dao znati u kojem
e smjeru voditi Crkvu i
toga se vrsto i dosljedno
drao. Na vie od sto pa-
storalnih putovanja u sve
dijelove svijeta dokazao je
Crkvu i papinstvo aktivnim
imbenikom u svjetskim
zbivanjima i povijesti,
a nizom enciklika uvelike je razvijao
kransku duhovnost i branio dostojan-
stvo ljudske osobe, ali i upozoravao na
probleme suvremenoga svijeta kao to
su mir meu narodima, glad, prezadu-
enost, sve vei jaz izmeu razvijenih
i nerazvijenih, bogatih i siromanih i sl.
Ukratko, sveti Ivan Pavao II. kao
papa pokazao se neumornim duhovnim
voom katolika, ali i primjerom za dru-
ge, a sve zahvaljujui vlastitom napor-
nom radu, karizmi i popularnom stilu.
Posebno mu Hrvatska mora biti zahval-
na jer ju je prvi priznao kao samostalnu
i tako potaknuo druge na to, a potom
ju je triput posjetio, ime se malo tko
moe hvaliti.
Vladimir Kapun
LISTAJUI POVJESNICU
39
VAA PISMA I PRILOZI
15. svibnja 2014. Meunarodni
Dan obitelji
Poticanje djejeg
samopouzdanja
Izraavajte ljubav prema djetetu -
rijeima i djelima.
esto grlite svoje dijete.
Igrajte se s djetetom.
Aktivno sluajte: posvetite punu po-
zornost djetetovim iskazima (budite
zainteresirani za sadraj o kojem vam
ono govori).
Kad vam dijete neto objanjava, po-
mognite mu izraziti svoje misli i osjeaje.
Ohrabrujte dijete da neto uini iako
ono misli da to ne moe.
Objanjavajte djetetu zato neto ne
smije uiniti.
Uite dijete optimizmu.
Usmjeravajte pozornosti djeteta na
pozitivna iskustva.
Objasnite mu da su negativna iskustva
privremena i prolazna.
Razgovarajte s djetetom o onome to
ono voli.
Pomognite djetetu da vidi pozitivne
strane nekog dogaaja koji ga je rastuio.
Ostvarite djetetu prilike u kojima e
doivjeti uspjeh.
Objanjavajte djetetu da je trud
preduvjet uspjeha.
Dopustite djetetu da izvodi razne
aktivnosti, iako je pri tome nespretno
(oblaenje arapa, vezanje cipela).
Pouite dijete raznim vjetinama (nauite
ga voziti bicikl, koristiti raunalo).
Otkrijte u kojim je aktivnostima vae
dijete uspjeno i to voli raditi, a zatim
ga potiite u tome (npr. sportske ak-
tivnosti, ples, glazba, slikanje, briga o
ivotinjama i sl.).
Objasnite djetetu da se ne usporeuje
s drugom djecom.
Naglaavajte djetetu da polako
napreduje u uenju, poslu, igrama
Pouite dijete o suoavanju s
neuspjehom.
Dopustite djetetu da doivi posljedicu
svog loeg ponaanja. Neka ui na svo-
jim pogrekama.
Objanjavajte djetetu da se pogreke
svakome mogu dogoditi.
Dopustite djetetu da samo ispravi
svoje pogreke.
Omoguite djetetu da upozna svoje
vrnjake i druge odrasle osobe.
Razgovarajte s djetetom o njegovim
odnosima s drugima.
Pomognite djetetu da pozitivno
rijei svoje nesporazume s vrnjacima.
Dopustite djetetu samostalno
odluivanje u stvarima koje su prik-
ladne za njegovu dob (npr. koju majicu
ili hlae eli obui).
Prihvatite sve djetetove osjeaje -
normalno je da dijete osjea ljutnju!
Postavite djetetu jasne granice o
njegovom prihvatljivom i neprih-
vatljivom ponaanju.
Upozorite ga da o vanim stvari-
ma (odlazak u vrti ili na spavanje)
odluuje roditelj.
Poduite dijete da razlikuje osjeaje
od ponaanja.
Loe djetetovo ponaanje nemojte pri-
hvatiti regulirajte ga dogovorom (npr.
djeca se ne smiju ismjehivati, vrijeati
ili tui)
Roditelji!
Ako pretjerano titite svoje di-
jete, ono se nee moi osamostaliti.
Ostat e previe ovisno o vama, bit
e nesigurno i plaljivo, povueno u
sebe. To e se odraziti i na uspjeh u
koli i na uspjeh u ivotu. U odrasloj
dobi imat e problema u komunika-
ciji s drugim odraslim osobama. Ako
djetetu jasno strukturirate njegovo
vrijeme i okolinu, ako mu jasno obja-
snite to od njega traite i zato trai-
te, odgojit ete zdravo, vrsto i samo-
pouzdano dijete. Da biste to mogli,
trebate se ispravno brinuti i o sebi.
Neka i to dijete doivi. U njegovom
drutvu bavite se svojim hobijima ili
omiljenim sportom. Neka vas dijete
doivi kada ste sretni i oputeni. Ne
zaboravite na druenje s prijateljima.
Tada povedite i dijete sa sobom. Na
taj nain e se i ono ugnijezditi u srci-
ma vaih prijatelja.
Odabrala:
Verica Jamenica-Jazbec, dr. med.
verica.jacmenica@ck.t-com.hr
40
Darovnica
Nikole Zrinskog
Sigetskog
Zrinska garda akovec, Dru-
tvo za povjesnicu Zagrebake nad-
biskupije Tkali Zagreb i Franje-
vaki samostan akovec organizirali
su u Katolikom domu u akovcu u
subotu 8. oujka predstavljanje izda-
nja pretiska Povelje Nikole Zrinskog
Sigetskog upi Svetog Jurja na Bregu
od 6. prosinca 1563. Izdanje donosi
presliku i prijepis latinskog izvornika
povelje s hrvatskim prijevodom.
Predstavljanju su, uz pred-
stavnike organizatora, bili nazoni i
varadinski biskup mons. Josip Mrz-
ljak, meimurski dekani mons. Leo-
nard Logoar, pre. Antun Hoblaj i
fra Stanko Belobrajdi, domai u-
pnik, vl. Ivica Pukadija, upnik u
Svetom Jurju na Bregu, predsjednik
Skuptine Meimurske upanije Mla-
den Novak, predsjednik Gradskog vi-
jea Grada akovca Jurica Horvat i
predsjednik Matice hrvatske Ogranak
akovec prof. dr. sc. Stjepan Hranjec.
O Nikoli Zrinskom i latinskom
izvorniku i prijevodu ovog, do nedav-
no javnosti nepoznatog, dokumenta
govorio je Vladimir Kapun, podsje-
tivi jo jednom na vanost sigetskog
junaka za povijest hrvatskog i maar-
skog naroda.
Pokreta projekta prijepisa,
prijevoda i izdavanja pretiska Darov-
nice, koji su u studenom prole godine
zajedno izdali Zrinska garda akovec
i Drutvo za povjesnicu Zagrebake
nadbiskupije Tkali Zagreb, prof.
dr. sc. pre. Matija Berljak, govorio
je o znaenju Darovnice za upu i
povijest Meimurja u vrijeme njezi-
na izdavanja, kao i za sagledavanje
povijesnog konteksta stanja katoli-
kih upa napadanih, pljakanih i osi-
romaenih od neprijatelja katolike
vjere. Posebno je naglasio zauzetost i
brigu Nikole Zrinskog, koji je Darov-
nicu izdao nepune tri godine prije po-
gibije u junakom proboju iz utvrde
Siget, za katoliki puk u Meimurju.
S tim u vezi, a temeljem samog tek-
sta Darovnice kao pravnog subjekta,
opovrgnuo je napise pojedinih prote-
stantskih i drugih autora kako je i Ni-
kola Zrinski Sigetski bio simpatizer
protestantizma ili da je i sam preao
u protestante. Naprotiv, on je roen
i odgajan kao katolik, a dajui ban-
sku prisegu morao je i dati ispovijest
katolike vjere koju je kao zatitnik
katolike vjere i brigom o katolikim
upama, sveenstvu i vjernicima u
Meimurju, gdje je stolovao, ovom
Darovnicom i potvrdio. Inae, izvor-
nik Darovnice pohranjen je u Arhivu
Varadinske biskupije, a u vlasnitvu
je svetojurjevske upe koja je u pro-
sincu sveano obiljeila 450. obljet-
nicu prvog pisanog spomena upe u
toj povelji.
J. Bako-Kocijan
VAA PISMA I PRILOZI
41
BLAGOSLOVLJENA STAROST
Katarina Zamuda,
najstarija vjernica nae upe
Boek me dugo dri jedno-
stavno i skromno za sebe kae uskoro
98-godinja baka Katarina Zamuda,
u ovom trenutku najstarija osoba u
naoj upi Svetog Antuna Padovan-
skog. U kratkom i lijepom susretu s
njom jedna lijepa pria, u mnogim di-
jelovima uobiajena za meimursku
seosku obitelj sredinom 20. stoljea,
izala je iz bakinih prilino ivih us-
pomena i ugledala svjetlo dana u ne-
koliko sadanjih trenutaka na poetku
uurbanog 21. stoljea.
Baka Katarina roena je 1916.
godine u Miklavcu. Udavi se za mua
Luku vei dio svoga ivota je proivje-
la u Podturnu kao snaha u muevoj obi-
telji. U braku im se rodilo estero djece
- dvije keri i etiri sina, a od njih 14
unuka i 19 praunuadi. U takvoj obite-
lji bogatoj lanovima, naalost, nije ne-
dostajalo tuge zbog gubitaka nekoliko
najbliih supruga, jedne keri, jednog
sina i jednog unuka.
Baka Katarina posljednjih 20
godina ivjela je povremeno, a za-
dnjih pet godina
trajno u obitelji
svoje najmlae
kerke Ljubice.
Kako je nekada i-
vjela jedna velika
vjernika seoska
obitelj, kako su
se uz naporan rad
podizala djeca, po-
stavljala na noge,
odgajala u vjeri i za
ivot, kako se uza-
jamno pomagalo
ali i druilo u selu
te ivjelo u skladu
s ritmom liturgij-
ske godine te jo
mnotvo uspome-
na iz nama davne
prolosti teme
su o kojima baka
Katarina najradije
pria jer je to dio
njena ivota kojeg
bolje pamti i kojeg
se radije sjea, te
dodaje: Nekada je bilo ljepe.
Zajedno sa svojom kerkom,
baka Katarina se s radou sjea i
spominje kako im je nekada ivot
bio proet vjernikim okupljanjima,
prigodama ,ali i svakodnevnim moli-
tvenim ivotom. Iz Miklavca do cr-
kve u Podturnu trebalo je propjeaiti
sat vremena, cijele obitelji su zajedno
ile na ranu ili bednu meu. Baka se
prisjea i nekadanjih veernica
kratkih molitvenih susreta nedjeljom
popodne za posebne prigode, blagda-
ne ili proenja.
Doae i korizma nekada su se
posebno strogo obdravali. Ne samo
da se cijelu korizmu nije jelo meso,
ve se nije ni kuhalo u loncima kako
u kuhanoj hrani ne bi bilo ni tragova
od masti. Nakon takve korizme iteka-
kvo veselje za sve, osobito djecu, bilo
je uskrsno jutro kad bi majke donijele
posveeje blagoslovljenu hranu
s rane uskrsne mise.
U obitelji Zamuda bila je i jedna
asna sestra, sestra Katarinina mua,
Marija Gracija Zamuda, roena 1926.
godine, redovnica Keri milosra za-
reena u Blatu na Koruli, preminule
2012. u Zagrebu u 86.godini ivota,
nakon dueg boravka i redovnikog
djelovanja u Kaliforniji. asna sestra
Gracija kao mlada djevojka osobito je
voljela svoju nevestu Katarinu i po-
vjeravala joj se sjea se baka. ivo se
sjea i lijepih trenutaka kada je asna
Gracija, za vrijeme svojih boravaka u
obitelji, okupljala seosku djecu oko
sebe i priala im o sebi i svom redov-
nikom ivotu. Pripovjedajui o njoj,
baka Katarina izdvaja reenicu asnih
susestara nakon smrti asne Gracije:
Mi smo i dalje vaa obitelj.
Odgoj djece nekada je bio strog
pria baka Katarina i daje primjer
stroge podjele hrane djeci jer valjalo je
dobro gospodariti onim ime se raspo-
lagalo i ujedno pravedno namiriti sva
usta za stolom. Bila je to tada za djecu
ponekad i bolna, no svakako vrijedna i
prirodna kola roditelja za ivot.
Ono to baki Katarini danas
jedino nedostaje jesu razgovori i dru-
enja na nekadanji nain izmeu
ostalog, uz posao luenja kuruze i
ehanja pera. Sjea se baka Katarina
kako je trebalo posijati neto ranijeg
kukuruza kako bi se mogla napraviti
tradicionalna krunjaa za susjede
i rodbinu pozvane na posao luenja
kuruze. Uz razgovor i druenje oba-
vio se posao, a zatim bi se i zaplesalo.
Baka Katarina danas je okru-
ena mnogim molitvenicima posve-
enih katolikim svecima i pukim
pobonostima. Dan joj je ispunjen
molitvom, o emu kae: Boek me
dri jer neko mora moliti - za one i
umjesto onih koji nemaju vremena
moliti ili to ne ele...
Neko emo vrijeme jo biti
suvremenici ovakvih baka i starijih
osoba predstavnicima svoga vreme-
na i naina ivota u naim krajevima
sredinom prolog stoljea, no uskoro
emo o tome moi samo proitati iz
vrijednih prikupljenih zapisa.
Nakon susreta s bakom Kata-
rinom zapitah se jesmo li vrijednosti
naih predaka u urbi odbacili i pospre-
mili ih u prolost mislei da samo tamo
pripadaju ili ih znamo ispravno naslije-
diti, unaprijediti i ivjeti na suvremeni
nain ostaje nam kao pitanje i poticaj.
Vlatka eleznjak
INTERVJU
42
Dejte glase
naima
Negda se je i pre hii znalo to
kam spada, oem rei, gde je komo me-
sto. Tak ste negda ne mogli najti mo-
koga kaj bi stisko delala v kuhji, z for-
tofom na sebi i kuhaom v roki i kaj bi
se motal okoli porhota. Moki so delali
vse kaj je trelo po vuni, v koco, tali ili
pak na poljo. Tak so i ene vjutro zaron,
na sam sveti Vuzem, nosile v cekeraj
na posveaje unko, hrena, jejci, kruha,
kolaa i to zdiganoga ili pak truco, a
moki so doma akali na zajtrek i po-
sle so ili k mei. Negda se je ne moglo
pripetiti ono kaj sam videl na Vuzem
vjutro pre mei. Imate praf, da je bilo
kak negda niti ga mene nej bilo pre
rani mei. Dojdem v vjutro z enom k
rani mei i vidim da i so neterni moki
donesli stroka, oem rei, fnote i do-
brote, na posveaje. Vidite kaj nam je
tua ravnopravnost donesla. Polek mene
je stal gospon v sveteji opravi, kak se
ika za Vuzem, i vum rlenoj kravati.
Neje bilo lejpo od mene kaj sam zalu-
kaval v ljucko korpico, ali negda je to
jake od oveka, pak sam hitil oko jer-
bo je bila v pitanjo nova zelena korpica
i to polakerana. Nejsam bogzna kaj vi-
del, jerbo je vse bilo pokrito z salvetom
i cvetje je bilo gori. Hitil sam oko jo
jempot, onak za vsaki sluaj, i za oko
mi je zapel grljajek od ae teri se je
naluknul vum . Kaj je bilo vu toj ai
ne bi znal rei, ali brzas je mleko ne
bilo. Najbr je bila ganika, rekel bi po
grljanjko jerbo den se po jutro pozna,
a ae po grljanjko. Mortik je gospon
beteguval od neega, pak si je i apoteko
donesel na posveaje. Vse kaj je posve-
eno davle hansa, pak tak i ono vu ai.
Na prvi maj se, ve na leta, kuha
baol i deli ljudima teri dojdejo. Tak je
i ovo leto bilo pre Staromo grado gde so
kuhali esdepeovci. Nebrem rei, dojde
navek hajdi ljudi tak da, na vse zadje,
baol i sfali kak napriliko ovo leto i unda
so ga dodelavali z vodom. To vam je
isto kak da gemita dodelavlete z vodom
i unda, na vse zadje, pijete vodo, tak so i
tu oni teri so dugo spali dobili sam juhu
z dva-tri baole. Nejsam vam tel nikaj
rei za one teri so zadji doli nek za one
teri so doli prvi, a to so vam bili nai
akoski kloari. Vjutro so nejpredi, kak
i vsaki den, odili na frutuk v samostan
k gvardjano Stankijo, a posle so v sebe
hitili jo dve-tri porcije frikoga esdepe-
ovoga baola i okoli obeda so prvi doa-
kali premijera Milanovia. Vidite dok se
zaron stanete vse ftegnete: pre Boeko
ste na zajtreko, pre esdepeovcima na
obedo, a za veerjo se ide spat. Neje vsa-
ki den prvi maj, zajtrek ili pak frutuk jif
navek poaka v kuhji pre gvardjano, a
baol, kak vsi znamo, se kuha sam jem-
pot na leto, makar se ovo kempot uda
bole zapamti.
Ovo leto smo mi teri hodamo
v cirkvo zbavili ve jene izbore i to za
upna vjea, vsaki v svoji cirkvi, a ve
so pred nami novi izbori. Drugo nedelo
moramo iti glase davat za one teri se
bodo borili za nas v Briselo, oem rei,
v Evropi. Bil bi red da mi glase damo
za one teri, isto kak i mi, hodajo v cir-
kvo, a to so oni desni, tere vodi HDZ-
e. Na temo listeko je i Marjana Petir, a
ona je tuderala teologijo i nejbole nas
razme i nejbole zna vse kaj nas vjerni-
ke muoi i kaj mi oemo. Verjem da se
slaete z menom da je dolo vreme kaj
damo glase svojima i to tak da zaokru-
imo listo, a posebno tre zaokruiti i
Marjano. Bole tak nek da bodemo, pak
posle izborov morali iti k spovedi i tam
priznati da smo zahuzali.
Va Tonek!
NEKAJ ZA AS KRATITI
Sretan Boi i Nova godina!
Gospodarska
vozila
LIST AKOVEKIH UPA
kupon br. 05/14
Ime:
Prezime:
Adresa:
Odgovor:
Nagraeni iz prolog broja:
1. Dominik i Nikola Vugrinec, akovec;
2. Nela i Deni Pearko, akovec,
3. Izidor Bistrovi, akovec,
4. Ela Zorii, akovec,
5. Josipa i Saa Jarni, akovec.
TONO RJEENJE IZ PROLOG
BROJA: IVAN PAVAO DRUGI i/ili IVAN
DVADESET TREI
AUTOR:
p. Anelko
Rakhel
SAKRAMENT
KRANSKE
ZRELOSTI
RUKOMETNI
KLUB
POVRATITI
IND.
CELJE
DOMAE
IVOTINJE
OBIAN
PUK
ODISEJEV
OTOK
AGALJ
IVAN
ENERGIJA 1010 TOPLOMJER
SAKRAMENT
U 3.
RAZREDU
ODSJEI
SVE
GRANE
TEMPERA-
TURA
NADNEVCI
NEISKUSTVO,
GR.
POPRA-
VLJAJU
SATOVE
PRIJA
POZNATI
VESTERN
GRKA
BOICA
GLASANJE
MAGARCA
RIMSKI:
50
GORA U
TURSKOJ
ERBIJ
IND.KOVNICA
OBOJENIH
METALA
NOINALAA
ZABRANA
NEOTUIV
DIO
IMETKA
RTOVI
MELODIJA
METAR
PJEVAKI
ZBOR
SUPROTNI
VEZNIK
DOMAA
IVOTINJA
UJEDINJENA
ARAPSKA
REPUBLIKA
RIMSKI:
1000
TONSKI
ROD
VREMENSKO
RAZDOBLJE
KALIJ
TEMPO
VOLTAMPER
ADAJE
ZEMLJINA
MJERA
DIO
PUTA
TELUR
VULKAN U
INDONEZIJI
43
DOBROINITELJI LISTA
Sretan Boi i Nova godina!
Gospodarska
vozila
V00E6| 8VJET8K| PR0|ZV00A6 0PRUZN|h Z|6AN|h
JEZCR| ZA HA0RA6E | NAHJE8TAJ
Leggett & P|att, |nc., 6arthage, 8A0, rajvec| je svjels|| pro|zvodac |roval|vr|r
|orporerl| | pro|zvodre oprere za |rduslr|ju radraca | rarjeslaja | ponosn|
v|asn|k svoje hrvatske tvorn|ce u Pre|ogu, LPT d.o.o.
LPT d.o.o. j lrup|re 1 j 10 323 Pre|og j Croal|a j +385 40 50 500
akoveka 9, 40 305 Nedelie
tel: 040/312-019, fax: 040/312-015
e-mail: info@dominam.hr
www.dominam.hr
...voda na Va mlin!
urkin
Brace Graner 1, Cakovec
T. 040 379 021
F. 040 379 033
www.djurkin.com

Zvona5 2014 Tisak

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zvona5 2014 Tisak

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

LIST AKOVEKIH UPA

GODINA: XX, BROJ: 5, svibanj 2014., CIJENA: 10 kn, ISSN:1332-4640

You might also like