Karmelski Vjesnik 4-2010

RIJE OCA PROVINCIJALA
RIJE OCA PROVINCIJALA

Drage sestre i brao! Boino vrijeme, te kraj jedne i poetak nove kalendarske godine potie nas na razmatranje naeg aktualnog trenutka u kontekstu Otajstva Boga s nama i nas s Bogom u mijenama i protocima vremena, na promiljanje o prijeenom putu i onome koji stoji pred nama kao pojedincima i kao razgranatoj karmelskoj obitelji. Od zbivanja u proloj 2010. godini svakako je vrijedno sjeati se zavretka obiljeavanja 50. obljetnice dolaska karmeliana u Hrvatsku, povodom koje smo si posvjeivali nau povijest, analizirali aktualno stanje i sagledavali perspektive za budunost. Ova obljetnica je bila veoma zapaena i u hrvatskoj i u inozemnoj javnosti, osobito onoj crkvenoj i redovnikoj, njoj je posveen i cijeli jedan broj Karmelskog vjesnika (2/2010), a o njoj svjedoi i posebna monografija prireena za tu prigodu. Na druga znaajnija dogaanja osvrtali smo se u ranijim brojevima, a u vremenu od zadnjeg do ovog broja naeg Vjesnika skreemo panju osobito na Dan permanentne formacije i Sabor Provincije u studenom 2010. godine, kao i na otvaranje Centra duhovnosti i prvog studija katolike teologije u Bugarskoj, kojega je uoi svetkovine sv. Terezije od Isusa, 14. listopada 2010. u Sofiji utemeljila Hrvatska karmelska Provincija svetog oca Josipa. Tom smo prilikom otvorili i "Institut za bogoslovlje i duhovnost", koji je glavna akademska institucija novootvorenog Centra. Zbog velikog znaaja otvaranja ovog Centra, a napose Instituta, na ceremoniji su sudjelovale istaknute osobe drutvenog i crkvenog ivota. Uz Centar i Institut, otvorena je i katolika knjiara. Prigodom inauguracije, u ime Svetog Oca Benedikta XVI, Dravni tajnik Vatikana, uzoriti kardinal Tarcisio Bertone, poslao je brzojav kojeg je proitao Apostolski nuncij. Uz rad "Instituta za bogoslovlje i duhovnost", Centar duhovnosti namijenjen je grupama i pojedincima koji ele vodstvo na putu duhovne formacije. Otvaranje ovog Centra ohrabrilo nas je i uvrstilo u naem specifinom pastoralu u Crkvi i svijetu, a velik broj polaznika na prvu godinu studija, gotovo trideset, potvrdilo je opravdanost ovakve inicijative. Boi je meu ostalim i svetkovanje Boje blizine, koju su na poseban nain kuali upravo nai karmelski sveci i koju su vrsno opisali naih troje Nauitelja Crkve. Molimo ovih boinih dana, dragi lanovi cijele nae karmelske obitelji, da i nama, njihovim duhovnim sinovima i kerima dobri Bog podari isto iskustvo svoje spasonosne blizine. Svima elim sretan Boi i blagoslovljenu Novu godinu! Va br. Vinko Mami, provincijal
KARMELSKI VJESNIK, 4 / 2010
SA SJEDNICA PROVINCIJALNOGA SAVJETA SA XIV. SJEDNICE PROVINCIJALNOG SAVJETA Provincijalni savjet HKP sv. oca Josipa odrao je u ponedjeljak 15. listopada 2010. godine, na blagdan Svih Svetih naega Reda, s poetkom u 18,00 sati, svoju XIV. redovitu sjednicu. Sjednica je odrana "on line". Na sjednici su sudjelovali o. Provincijal - Vinko Mami (Rim); provincijalni vikar - o. Antonio Mario irko (Remete); provincijalni savjetnik - o. Pejo Janji (Krk); provincijalni savjetnik - o. Sreko Rimac (Sofija) i provincijalni tajnik - o. Jure Zeevi (Remete). Odsutan je bio provincijalni savjetnik o. Vjenceslav Mihetec, koji je bio na putu i koji se o glavnoj toci dnevnog reda sjednice oitovao prije sjednice. Na sjednici je Savjet jo jednom razmatrao ponudu za preuzimanje pastoralne skrbi u jednoj novoj upi. Tijekom priprave sjednice tajnik Provincije je dostavio na uvid i razmatranje svim savjetnicima slubenu molbu pristiglu od strane nadlenoga Ordinarija, da se napismeno potvrdi spremnost da oci karmeliani prihvate pastoralnu slubu u planiranoj novoj upi. O. Provincijal je savjetnicima iznio pojedinosti u pogledu te inicijative. Izvijestio je da se u pripravi ove sjednice, zbog odsutnosti iz Rima oca Generala, konzultirao s generalnim definitorom zaduenim za na "cetus". Nakon to je Savjet pomno razmotrio sve okolnosti, izraena je zahvalnost za ponudu, jednoglasno je utvrena naelna raspoloivost, a konana odluka e uslijediti ovisno o konkretnim uvjetima i mogunostima. Donesena je odluka da se o svemu izvijesti General naega Reda s generalnom upravom u Rimu i zamoli za pisani odgovor. Zapisniar: br. Jure Zeevi, Tajnik Provincije
SA XV. SJEDNICE PROVINCIJALNOG SAVJETA Provincijalni savjet HKP sv. oca Josipa odrao je u etvrtak 25. studenog 2010. godine, s poetkom u 11,00 sati svoju XV. redovitu sjednicu u samostanu u samostanu "Karmel sv. Ilije" na Bukom jezeru. Nazoni su bili svi lanovi
IZ RADA PROVINCIJALNOG SAVJETA
Provincijalnog savjeta: o. Provincijal - Vinko Mami; provincijalni vikar - o. Antonio Mario irko; provincijalni savjetnik - o. Pejo Janji; provincijalni savjetnik - o. Sreko Rimac, provincijalni savjetnik - o. Vjenceslav Mihetec i provincijalni tajnik - o. Jure Zeevi. Tajnik je proitao Zapisnik XIV. sjednice Provincijalnog savjeta, koji je usvojen jednoglasno. S obzirom na inicijativu oko preuzimanja pastorala upe o. Provincijal je izvijestio o konzultacijama, razgovorima i koracima koji su u meuvremenu poduzeti. Upuen je dopis Generalnoj upravi Reda u Rimu i oekuje se skori pisani odgovor s naelnom suglasnou. Savjetnici su u tom pogledu jo jednom, ovaj puta u punom sastavu i fiziki nazoni, potvrdili zakljuke prole "on line" sjednice. U tom kontekstu razmatrana su i moebitna personalna rjeenja. U skladu sa zakonodavstvom naega Reda, imajui u vidu potrebe Provincije i u dogovoru s njime, dodijeljena je konventualnost lanu nae zajednice u Sofiji, br. Stipi Dobou, u naem samostanu Gospe Karmelske i sv. Stjepana Kralja u Somboru, poevi od 8. prosinca 2010. godine. Provincijalni Savjet je odluio da se mjesto odravanja prvog termina duhovnih vjebi premjesti: zbog opravdanih razloga, u skladu s prijedlogom usvojenim na Saboru Provincije, umjesto u naem samostanu na Krku, duhovne vjebe e se odrati u naem "Karmelu sv. Ilije" na Bukom jezeru, u ve ranije utvrenom terminu. Nakon to je na XIII. redovitoj sjednici odranoj 8. listopada 2010. godine o. Provincijal u dogovoru sa provincijalnim savjetnicima sazvao Provincijalni Kapitul za termin 13. lipnja 2011. naveer do petka 17. lipnja 2011. prijepodne (usp. Karmelski vjesnik br. 3/2010, str. 3), na ovoj je sjednici kao mjesto odravanja Provincijalnog kapitula odredio na Samostan - duhovni centar Karmel sv. Ilije na Bukom jezeru. O. Antonio Mario irko, provincijalni vikar i o. Jure Zeevi, provincijalni tajnik, su izvijestili o svome pohodu o. Miroslavu Ugljaru u Njemakoj nakon njegova odlaska u mirovinu. Nova adresa oca Miroslava je: Schillerstr. 33, 78532, Tuttlingen, Njemaka. I o. Provincijal je razgovarao telefonom s njime. Zakljueno je da se u suradnji s njime razvide daljnji koraci, bilo u pogledu povratka u Hrvatsku, bilo u pogledu nekog primjerenog angamana u inozemstvu. Savjet je razmatrao i pojedina pitanja odgoja naega podmlatka. Zapisniar: br. Jure Zeevi, Tajnik Provincije
SAZIV PROVINCIJALNOG KAPITULA 2011. GODINE Dopisom br. 115/2010 od 9. prosinca 2010. o. Provincijal je sazvao Provincijalni Kapitul u 2011. godini: Draga brao! Na XIII. sjednici Provincijalnog savjeta, odranoj 8. listopada 2010. sazvao sam, u skladu s naim zakonodavstvom i u dogovoru sa savjetnicima, slijedei Provincijalni Kapitul za termin od ponedjeljka 13. lipnja 2011. naveer do petka 17. lipnja 2011. prijepodne (usp. Karmelski vjesnik br. 3 / 2010, str. 3), a na XV. sjednici odranoj 25. studenog 2010. godine nakon konzultacije sa lanovima Savjeta i pojedinim samostanskim poglavarima kao mjesto odravanja odredio sam na Samostan duhovni centar "Karmel sv. Ilije". Sukladno tomu sazivam Provincijalni Kapitul koji e zapoeti 13. lipnja 2011. u 19 sati zajednikim veernjim euharistijskim slavljem u naem Samostanu duhovnom centru "Karmel sv. Ilije" na Bukom jezeru. Pozivam svu brau na duhovnu pripravu za Provincijalni Kapitul i podsjeam da svi imaju mogunost Provincijalnom Kapitulu dostaviti svoje elje i poticaje. Oce priore svih naih zajednica molim da o ovome dopisu obvezno izvijeste svu sveanozavjetovanu brau u svojim zajednicama i da ga izvjese na vidnim oglasnim mjestima. Sve vas bratski pozdravljam i preporuujem predstojei Kapitul i cijelu nau Provinciju vaim molitvama.
o. Vinko Mami, provincijal
PROMJENA MJESTA ODRAVANJA DUHOVNIH VJEBI Duhovne vjebe za lanove nae Provincije u 2011. godini odrati e se u dva termina: Prvi termin: 21. kolovoza (nedjelja) u 20.00 sati do 26. kolovoza (petak) u 14.00 sati, u Samostanu Duhovnom centru "Karmel sv. Ilije" u Zidinama na Bukom jezeru (promijenjeno, tj. novoodreeno mjesto odravanja!); Drugi termin: 16. 10. (nedjelja) u 20.00 do 21. 10. (petak) u 14.00 Krk; - Voditelj duhovnih vjebi u oba termina: o. Jakov Mami, OCD. - Svi lanovi Provincije, u dogovoru sa svojim priorima, izabiru svake godine neki od dva ponuena termina.
DUHOVNE VJEBE 2011.
- Ako tko eli ostati u mjestu odravanja duhovnih vjebi i preko vikenda, tj. od petka do nedjelje prije ili nakon duhovnih vjebi, radi odmora ili osobnih duhovnih vjebi (ta je mogunost dogovorena na Saboru provincije u studenom 2008.), moe to uiniti u dogovoru sa svojim priorom i tajnikom Provincije. - Prijave za duhovne vjebe treba poslati ili posredstvom priora ili neposredno na e-adresu tajnika: jure.zecevic@karmel.hr, najkasnije
mjesec dana prije poetka duhovnih vjebi. - lanovi Provincije koji iz opravdanih razloga ne mogu sudjelovati u dogovorenim terminima, izravno e se dogovoriti s o. Provincijalom glede mjesta, vremena i naina obavljanja svojih duhovnih vjebi. - Mogunost osobnih duhovnih vjebi ne dokida obvezu sudjelovanja na zajednikim duhovnim vjebama.
DAN PERMANENTNE FORMACIJE I SABOR PROVINCIJE 2010.
U Karmelu sv. Ilije od 22. do 25. studenog 2010. odran je Dan permanentne formacije i sabor Hrvatske karmelske provincije sv. o. Josipa. Snijegom prekriveni vrhovi oblinjih planina Kamenice i Tunice i uporna kia bili su dio zimskog ozraja, ali nije manjkalo ni trenutaka obasjanih suncem. Hladnoe ni u kojem sluaju nije bilo, osobito ne u uvijek gostoljubivoj i uslunoj domaoj zajednici. Program je u ponedjeljak 22. studenog okupio 29 brae iz svih zajednica nae Provincije. Za dan permanentne formacije o. Dario Toki i o. Jure Zeevi priredili su posebnu skriptu o timskom radu.
Dan permanentne formacije u utorak 23. studenog 2010.
U samostanskoj crkvi Karmela sv. Ilije
Provincijalov uvod Nakon liturgijskog dijela i doruka, radni dio Dana permanentne formacije zapoeo je uvodnom rijeju o. Provincijala Vinka Mamia. Najprije je pozdravio nazonu brau i zahvalio im za zanimanje i prisutnost, a potom se osvrnuo i na pristigle i oitovane prijedloge i miljenja o strukturi i tematici programa. Predlaui dostavljeni dnevni red Provincijalni savjet je nastojao koliko
je to bilo mogue spojiti sva oekivanja i nai srednje rjeenje, stavljajui u dnevni red napomenu u kojoj se izriito kae da su tijekom odvijanja programa mogue prilagodbe s obzirom na satnicu i sadraj, to e dakako ovisiti o elji samih sudionika Sabora i potrebama odvijanja programa u konkretnim okolnostima. Temu je Provincijalni savjet usvojio jednostavnim prebrojavanjem pristiglih prijedloga same brae.
DAN PERMANENTNE FORMACIJE 2010.
Ranija formalna izvjea su izostavljena kao obvezna, ali je ostavljena mogunost svakom sudioniku da se informira i da
informira o svemu to dri aktualnim. Na taj nain Savjet je elio ostaviti vie vremena za aktualna pitanja i razgovore brae.
Predavanja dr. sc. Jadranke Garmaz o timskom radu
Prvo predavanje u manjoj dvorani Duhovnog centra: Biblijsko-teoloka pozadina timskog rada
Danas se puno govori o timskom radu s polazitima i ciljevima suvremenog menagementa i marketinga. Mi elimo ne previdjeti i kransku perspektivu, ako elimo poznavati vlastite temelje. Zajednitvo je u temelju naravi
osobe. Osoba je u odreenom smislu odnos, relacija. I spasenje pojedine osobe se ostvaruje u kategorijama zajednitva. Spasenjska volja Boja obuhvaa sve osobe u njihovoj specifinosti, ali i u njihovoj odnosnosti. Zato teologija govori o novim odnosima s Bogom i ljudima.
Zajednitvo je u Bojem stvarateljskom planu: mukarac i ena upueni su jedno na drugo (doslovni prijevod rijei mukarac i ena s
Stari Zavjet Pojam zajednitva kree uglavnom od krvne veze i razvija se prema boanskoj dimenziji. Narod Boji je velika obitelj kojoj je Bog otkupitelj. Okupljanje u zajednitvo onih koji priznaju Boga trajna je preokupacija starozavjetne knjievnosti. Kategorija Ostatak postupno preuzima sadraj znaenja pojma Narod Boji, tj. poinje oznaavati one koji tvore jezgru budueg spasenja.
hebrejskoga upuuje na nunu usmjerenost jedno na drugo: ovjek i ovjeica). Meuosobni odnos, zajednitvo, je ve otpoetka, ak i u kranskom Bogu koji je trojstvo osoba u jednoj boanskoj biti ili naravi. ovjek kao slika Boja je osoba u odnosu. Ipak, grijeh unosi poremeaj u ljudsko zajednitvo. Ve kod biblijskih prvih ljudi, Adama i Eve, pojavljuju se meusobna optuivanja. Biblijska prapovijest (ono to utemeljuje cijelu povijest) potvruje nam da elja za istou raa smru (Kajin ubija Abela), a zajednitvo u razliitosti raa ivotom. Zajednitvo pak bez Stvoritelja rezultira propau (Babilon). Bog ne spaava pojedinca nego kao zajednice. odvojenog pripadnika
Slavljenje: prostor gdje se najvie oituje zajednitvo. Pojedinac je uvaen ukoliko se otvori zajednici. Zajednica je prosperitetna ukoliko se otvara napretku pojedinca. Odgovornost pojedinca nije nikad bila odvojena od odgovornosti zajednice. Suradnja i zajedniarska dimenzija postaje gotovo sinonim osobnog ostvarenja. Timski rad u Starom zavjetu ostvaruje se u obliku staleke suradnje: sveenici i proroci, ali i cijeli narod. Zajednitvo je vezivno tkivo u svim nepogodama, a zajednica je filter prihvatljivog i neprihvatljivog ponaanja. Novi Zavjet to bijae od poetka, to smo uli, to smo vidjeli oima svojim navjeujemo vam da i vi imate zajednitvo s nama. A nae je zajednitvo s Ocem i sa Sinom
njegovim Isusom Kristom. I to vam piemo da radost naa bude potpuna. (1 Iv 1-4): Navjetaj Evanelja i ostvarenje zajednitva su u uskom odnosu. Svrha navjetaja je zajednitvo i spasenje. Zajednitvo nije plod neije volje, pa ni Kristove, nego logini slijed i spontani plod komunikacije poruke. Za razliku od Staroga Zavjeta Novi Zavjet vie naglaava komunitarnost spasenja. Ono se oituje kao zajednitvo ljubavi. Obredni ini su konkretna oitovanja zajednitva. Tko ostvaruje zajednitvo ve je spaen. Anticipira zajednitvo Presvetoga Trojstva.
Ekklesia (gr. ek kalein sazvati). Okupljanje u Boje ime je norma zajednitva. Dionici crkvenoga zajednitva nazivaju se braom, spaenicima, izabranima, pozvanima, kranima Zajednitvo je odreeno jednakou, suradnjom, korelacijom (slike odnosa: majka-dijete, ovcastado). Slika Tijela Kristova. Radi se o stvarnom Kristovom tijelu, o mistinoj, ali stvarnoj povezanosti udova Crkve. Snaga je Euharistija. Udovi su organski povezani, rade za dobro itavog tijela. Organska i organizamska povezanost su temelj zajednikog djelovanja, suvremeno reeno: sinerginoga nastupa. Kontekst su posebni darovi. Moraju biti na izgradnju zajednice. Voditelj treba biti na raspolaganju za zajednicu. Njega iznjedruje sama zajednica. Vodstvo nije privilegij kojega se vrijedi dokopati, nego spremnost osobe da sve to je od Stvoritelja primila stavi na raspolaganje zajednici. II. vat. Sabor. Crkva iznova otkriva dimenziju zajednitva. To dolazi kroz elju za sluenjem, kroz dijalog. Opredijeljenost za zajednitvo nije samo naravni in, nego i duhovni in otvorenosti. Odricanje od samodostatnosti, preuzimanje (su)odgovornosti, sposobnost kritike i jo vie samokritike, demokratino ostvarenje Boje volje.
Konkretni oblici zajednitva i suradnje Prije nego je poslao zajednicu Krist ju je pripremio ivotnim zajednitvom sa sobom. Zbor Dvanaestorice ima eshatoloku vrijednost. U Isusovu postupanju prepoznajemo usmjerenost pojedinca na tim. Nee pojedinac uvijek nastupati zajedno, moe i sam, ali Isus preporua kad je to mogue nastupati u paru. Moemo naslutiti i da je to radi komplementarnog upotpunjavanja i neke vrste timskog rada.
ekipno, esto upotrebljava mnoinski oblik opisa djelovanja: mi. Iz svega zakljuujemo da suradnja s drugim nije na hobby, nego naa daska spasenja (od naeg individualizma, egoizma). Evaneoski nain postupanja ide do razine padanja pred drugoga i pranje nogu. Temelji svetopisamskoj kristoloki, sakramentalni. I slavlje jedan od symposion, to piti). zajednitva u perspektivi su: pneumatoloki i za samo euharistijsko naziva je gozba (gr. dolazi od: zajedno
Osnovni zahtjev zajednitva je dijeljenje oprotenja. Cilj zajednitva nije osobna nirvana, nego Isusova volja. Preduvjet zajednitva je izgradnja savjesti i osobna zrelost. Nezrele osobe su manje sposobne za zajednitvo. Na koncu, poetak Poslanice Filipljanima pokazuje nam da je tenja oko kranskoga zajednitva nuno vezana uz trpljenje. Teiti zajednitvu u Kristu Isusu, a odbacivati Kri znailo bi unaprijed potpisati poraz: Neka u vama bude isto miljenje kao i u Kristu Isusu: On, trajni lik Boji, nije se kao plijena drao svoje jednakosti s Bogom, nego sam sebe "oplijeni" uzevi lik sluge, postavi ljudima slian; oblijem ovjeku nalik,
Po Isusovu uskrsnuu postoji itav splet aktivnosti koje apostoli zajedniki poduzimaju. Raa se Crkva. U postupanju sv. Pavla jasno se oituje zajedniarski nain i zajedniarska usmjerenost navjetaja. 1 Kor 3,9: Boji smo suradnici. 1 Kor 3,6: Ja zasadih, Apolon zali, a Bog dade rasti. Kriterij Pavlove djelatnosti je stanje drugih. Pavao je djelovao
10
ponizi sam sebe, posluan do smrti, smrti na kriu. (Fil 2,5-8) Rasprava i interventi brae sluatelja Prvi intervent: Moete li poblie objasniti Gal 2, 1-2 u kojoj Pavao provjerava autentinost svoga propovijedanja pred starjeinama Crkve : Zatim nakon etrnaest godina opet uzioh u Jeruzalem s Barnabom, a povedoh sa sobom i Tita. Uzioh po objavi i izloih im - napose uglednijima evanelje koje propovijedam meu poganima da ne bih moda, ili da nisam, trao uzalud. Dogaa li se danas da netko tri uzalud? - Odgovor: Fascinantna je Pavlova sposobnost samokritike i spremnost na provjeru sebe, i to nakon 14 godina djelatnosti. Naa velika, moda fatalna greka je smatrati da smo uvijek i u svemu gotovi strunjaci. Potrebna je spremnost na samokritiku i samoprovjeru, a tek onda i na kritiku i provjeru drugih. To vodi otvorenom dijalogu, komunikaciji. Drugi intervent: Pavao je suraivao s Barnabom, kasnije se s njim raziao, ali je ipak nastavio timski raditi. - Odgovor: U zajednitvu bivamo i ranjeni. Potrebno je djelovati u skladu s mogunostima karaktera. Djelovati u svrhu ostvarenja zajednikog cilj, makar i na razliitim podrujima.
Trei intervent: Moete li neto vie rei o tvrdnji koju ste iznijeli u predavanju: Istost ubija, zajednitvo u razliitosti oivljuje?Ima li u to pravilo vanost i u redovnikom ivotu? - Odgovor: Potrebno je dopustiti razliitost, makar nas ona ivcirala. Po svakome od nas Bog nam progovara. Nije ideal Prokrustova postelja koja beziznimno podrezuje ili razvlai na istu mjeru, deformira sve to je razliito, nego je ideal cjelovitost zajednitva koju svatko komplementarno kompletira svojim razliitim darom.
etvrti intervent: Moete li neto vie rei o tvrdnji koju ste iznijeli u predavanju: Osoba je relacija? - Odgovor: Osoba se doista istinski ostvaruje kroz relacije. Jednu osobu mogue je misliti samo u kontekstu postojanja i drugih osoba, dakle uvijek u relaciji. Peti intervent: U timskom radu pojavljuje se i problem liderstva. Ako iskae vie lidera, to razdvaja. elje
11
lidera katkada mogu biti vee od njihovih mogunosti. Tu je i problem slabe karike: nije lako razluiti do koje je mjere netko istinski slaba karika a do koje je mjere problem, recimo, u njegovoj lijenosti. - Odgovor: elja za liderstvom protivi se temeljnoj kategoriji kranstva: sluenju. U duhu evanelja dobar lider moe biti tek onaj koji liderom eli postati jer eli sluiti, a ne jer eli vladati. Kod elje za liderstvom, uz odudaranje od kranskog ideala na psiholokoj je razini obino i problem nezrelih osobnosti (emocionalna zrelost, samospoznaja). Kriza srednje dobi npr. javlja se i kroz pitanje: tko sam zapravo ja? to me pokree? Tu jo imam mogunost promijeniti se i
uskladiti se vie s evaneljem, da eljom za sluenjem a ne vladanjem bolje pridonesem zajednitvu. U svemu rekla bih da se treba uvijek stavljati pod Boje svjetlo i posvjeivati si da ja nisam Bog U pogledu slabe karike treba razborito i realno procijeniti to je kod osobe promjenjive a to nepromjenjive naravi, pa primjerenim nainom nastojati oko poboljanja na onome to je promjenjivo. Kada se radi o neemu nepromjenjivome, npr. o nekim karakternim osobinama, treba imati strpljenja, nositi i podnositi, uzeti to kao poziv na vlastitu zrelost, zauzeti kranski stav. esti intervent: Spomenuli ste kriterij zrelosti osobe. Bilo bi dobro progovoriti o kriterijima te zrelosti jer rezultat vrednovanja ovisi o kriterijima. Kad se pak radi o karakternim osobinama i temperamentima bilo bi dobro da pojedinci s odreenim osobinama svoje naravi kroz otvorenost snazi Duha nastoje razviti one osobine koje odlikuju druge karaktere i temperamente. Odgovor: Kriteriji mogu biti vie ili manje subjektivni ili objektivni. Sumnjom u vlastitu objektivnost imamo prilike izbjei preveliku subjektivnost i neodgovarajuu prosudbu i zakljuak o blinjemu. ista tipologija karaktera i temperamenata nikad nije u stvarnosti posve realizirana. Netko tko npr. naginje kolerinosti ima katkada u
12
odreenim okolnostima i osobine sangvinika, flegamatika ili melankolika. Neosporno je da se
otvorenou naspram milosti Duha i suradnjom s njome moe oplemenjivati i korigirati osobine naravi.
Drugo predavanje: Praktini vid timskoga rada Ciljevi izlaganja - Shvatiti vanost timskog rada presudno - Istraiti elemente uspjenog timskog rada - Implementacija Kompetencija: tvrda znanja i vjetine meke vjetine o o o o o o o upravljanje vremenom i stresom vrste i tehnike komunikacije motivacija / samomotivacija upravljanje konfliktima prezentacijske vjetine meusobno uvaavanje i povjerenje timski rad
to se trai danas da se dobije posao (Moj posao, 2006., N-120): vanost soft skills o sposobnost rada o kooperativnost o vrste i tehnike komunikacije
13
o o o o o o o
svijest o osjeajima, potrebama i interesima drugih poticanje promjena uvaavanje i povjerenje njegovanje korisnih povezanosti upravljanje vremenom i stresom motivacija/samomotivacija prezentacijske vjetine
Tim:
skupina suradnja zajedniki cilj sloeniji zadatak razliite kompetencije Timska produktivnost je vea od zbroja pojedinanih uinaka lanova koji bi djelovali svaki zasebno (2+2=5) Timovi mogu bre doi do zadanih ciljeva Jednostavnije se prenosi znanje i iskustvo meu lanovima Vea razina odgovornosti Manje grijee Manja razina stresa
Prednosti timskog rada:
14
Vrste radnih timova: Formalni tim lanovi zajednice, tvrtke Djeluje kontinuirano ili se formira po potrebi Projektni tim formiran zbog realizacije nekog projekta Procesni tim nastaje u razliitim fazama nekog radnog procesa; lanovi projektnog i procesnog tima mogu biti iz razliitih zajednica, tvrtki
Potekoe u radu tima: Nedostatak podrke onih izvan tima Nedostaje jasan i precizno definiran cilj, to elimo kao zajednica, to je pitanje statuta, temeljnih dokumenata Zaduenja i odgovornosti lanova nisu u potpunosti definirane Proces odluivanja nije ustanovljen (konsenzus lanova tima) preuzimanja dunosti variraju, ali moraju biti preuzete i odraene Voditelj ne upravlja adekvatno timom Nedovoljni i/ili neadekvatni resursi Pojedini lanovi tima smatraju se znaajnijima od drugih lanova tima lanovi tima koji manje doprinose rezultatima umanjuju znaaj postojanja tima i/ili rezultate tima Slaba dokumentiranost prethodnih saznanja i postignua
15
Dodirne i razlikovne toke izmeu lanova tima i lanova radne skupine: lan tima jasno definirani, razumije ih, vjeruje im zajedniko, odgovornost za uspjehe i pogreke otvorena, aktivna usavrava se radom, rezultatima, druenjima, statusom suradnik, trener aktivnost konsenzus demokratski, tolerantnost 6 velikih koraka: definiranje cilja traenje najbolje strategije odrediti pomagala (intelektualna, fizika) koritenje informacija sinteza (prezentacija informacija) evaulacija (procjena procesa /kako se surauje/ i produkta) ciljevi, zadaci planiranje incijativa uenje motivacija voditelj tima rjeavanje problema odluivanje stil voenja lan radne skupine ne poznaje ih, ne smatra ih izazovom ni svojinom individualno uljudna, suzdrana --vanjska plaa, statusni simboli, ured, namjetaj, oslovljavanje ef koji mora postojati drugi su za to plaeni proglaavanje autoritaran
6 zlatnih pravila: mala grupa ljudi razliita znanja i vjetine zajedniki smisao
16
lista specifinih ciljeva suglasnost oko pristupa poslu zajednika odgovornost
imbenici koji utjeu na grupnu izvedbu: Znanje, entuzijazam, aktivnost kao izazov, ciljevi, vrijeme, resursi, suradnja/povjerenje, komunikacija, vjetine Uloge voditelja: Koordinira i iznosi stavove, slua, posjeduje i prenosi znanje, medijator u konfliktima/krizama, gradi povjerenje, preuzima odgovornost, sudjeluje, pozitivan feed-back (naglaava pozitivno), uva autonomiju i autoritet lanova. Faze stvaranja tima: Formiranje Stvaranje tima, upoznavanje sa zadatkom, drugim lanovima (njihovim osobnostima, motivima, stilovima rada i sl.) Konflikti (Storming) Diskusije, konflikti unutar tima, lanovi tima se obino osjeaju monijima i kompetentnijima nego to to zaista jesu, faza entuzijazma ali i prvih razoaranja, pojava grupne polarizacije i traenje rtvenog jarca. Normiranje
17
Odreivanje normi, u ovoj fazi je br. lanova tima obino manji nego na poetnoj, upoznavanje sa vlastitom ulogom, svojim i tuim snagama i slabostima. Potovanje, suradnja i openito prijateljska atmosfera, bliski odnosi, kohezija. Izvedba Zavravanje: Osjeaj bliskosti, nema borbe za mo, prihvaene su uloge i ostvaruju se. Nakon zavravanja zadatka. Ponos i drugi pozitivni osjeaji. Timske uloge: Timska uloga: sklonost pojedinca prepoznatljivom obliku ponaanja u grupi u kontaktima odnosno interakciji s drugim lanovima tima. Najuinkovitiji timovi su ujedno i najraznolikiji po obiljejima lanova tima. Osim po zanimanju/profesiji, radnom iskustvu, dobi i spolu izuzetno je vana tzv. timska uloga.
lanovi tima su ono to jesu. Nisu determinirani profesijom, radnim mjestom, pozicijom Ne postoje poeljnije ili manje poeljne timske uloge. Treba teiti razliitosti. Uloge u timu: timski radnik administrativac specijalist izvoa radova provoditelj
18
pozitivne strane: Timski radnik: kooperativan, mekan, diplomata, slua, gradi, izbjegava konflikte, smiruje, dri na okupu, motivira Administrativac: sklon pisanju, ureivanju teksta, grafike i sl. Specijalist: svrsishodan, ekspert u svom podruju Izvoa radova: briljiv, savjestan, zabrinut Provoditelj: discipliniran, odgovoran, konzervativan, efikasan, pretvara ideju u stvarnost Timski radnik: neodluan, jednostavno se utjee na njegovo miljenje Administrativac: podreuje formi bitne pojedinosti Specijalist: doprinosi samo uskom frontu, inzistira Izvoa radova: nefleksibilan Provoditelj: bezrazlono se brine, ne delegira zadatke
negativne strane:
to je najvanije u timovima? Unutarnje okruenje: 1. Ciljevi i planiranje (to inimo i zato). Ishod: zajednika posveenost ciljevima tima 2. Procesi i procedure (to izvravamo). Ishod: uinkoviti radni timovi 3. Uloge i odgovornosti (tko to ini). Ishod: odgovornost 4. Odnosi (kako radimo zajedno). Ishod: visokoproduktivna radna okolina
19
Karakteristike visokouspjenih radnih timova: Uinkoviti timovi: povezanost tima, dobra komunikacija, uzajamno povjerenje, uinkovito rukovodstvo, vanjska podrka, unutarnja podrka, relevantne vjetine, jasni ciljevi. Simptomi neuinkovitih timova: Nedostatak slaganja/dogovora Nadgledana komunikacija Neuspjeni sastanci Neostvarivanje ciljeva Sukobi unutar tima Strategija (uinkovitost, kvaliteta, brzina), procesa, interakcije i zajednikih vrijednosti
Definiranje zajednikih vrijednosti:
Zato je potrebno konstantno se sastajati. Koristi timskoga rada: 1. sinergija 2. zajedniko kreiranje pravca 3. smanjivanje stresa 4. afirmacija pojedinaca 5. poveavanje radne efikasnosti 6. homogenizacija lanova tima 7. izgradnja povjerenja 8. motivacija 9. skupna kohezija 10. skupna kreativnost
20
Rasprava i interventi brae sluatelja - Prvi intervent: Kako uspjeno povezati prvo predavanje s drugim, biblijsko-teoloku pozadinu s praksom? U tom su kontekstu dva mogua problema: a) odnos izmeu demokratinosti potrebne u timskom radu i poslunosti nune u redovnikom pozivu; b) kako postupati ako duboka osobna uvjerenja ne doputaju ustupke koje timski rad iziskuje? - Odgovor: Temeljni problem je onaj promjene mentaliteta. to znai biti posluan: pasiva ili tiranija? Kako nai ravnoteu izmeu ovih ekstrema? Mogui putovi su: pohvala i kritika. Kod veine ljudi uinkovitije su pohvala i molba, ali kod nekih kao da je jedino sredstvo na koje reagiraju kritika i zapovijed (posluh). No pohvala je u svakom sluaju put s kojim treba uvijek prvo pokuati. Birati put dobrohotnosti, razumijevanja, strpljenja, probdjeti noi ako treba za osobe u zajednici, za tim, srcem i duom tragati za boljitak toga tima. Kranskim sluenjem nastojati ii do kraja, do kria. U redovnikoj zajednici nuno je vrijeme za razgovor koji omoguuje bolje uzajamno upoznavanje. Zajednika molitva i misa nisu dosta. U obitelji su lanovi naravno usmjereni jedno na drugo, a u samostanima podjela dunosti i poslova esto uvjetuje individualno
provoenje vremena i nesusretanje. To raa nepoznavanjem, nerazumijevanjem, udaljavanjem i na kraju i osuivanjem. Nuna su konstantna vremena za zajednitvo, kad e se ugasiti televizor, progovoriti o svom danu, o onome ime se osoba bavi, uti miljenje drugih, makar i nepovoljno, pokuati se razjasniti. Tada e biti manje prozivanja i osuivanja drugoga a vie razumijevanja i empatije makar stavovi i ponaanja bila razliita.
Drugi intervent: Uzet je primjer obitelji. No i tu danas ima velikih problema. Kako pomoi kranskim obiteljima? One su izvor zvanja za nae zajednice. - Odgovor: U Crkvi ih uglavnom prozivamo, ali im ne dajemo dovoljno. Vano je i najperspektivnije u pogledu vee kvalitete obiteljskog suivota je raditi sa mladima: kvalitetno odgojeni i osposobljeni kvalitetno odgajaju i osposobljuju. To podravajmo. Trei intervent: Kod timskoga rada dogaa se i problem pozivanja na savjest. Konflikt je neizbjean i tada je nuna odluka autoriteta.
21
- Odgovor: Pomou konflikata uimo to znai zajedniki raditi. Vano je da autoritet svestrano sagleda sve i odluku donese ne brzopleto, oholo i pozivajui se samo na vlast i mo, nego strpljivo i nastojei
prepoznati najbolje ili najmanje loe rjeenje. Potrebno je isplanirati timski rad. Rokovi moraju postojati, ali mora postojati i fleksibilnost u slubi osobe i tima.
Izvjetaji o aktualnostima u Provinciji Moebitni osnutak nove zajednice O. Provincijal je izvijestio o nekim aktualnostima Provincije. Osobito je znaajna mogunost osnutka nove zajednice u kontekstu poziva na opsluivanje pastorala jedne novoosnovane upe, to je trenutno u fazi razmatranja i dogovaranja. Nastavak gradnje samostana na Vidovcu u Splitu Prema rijeima o. Provincijala oekuje se da e u Splitu za oko trietiri tjedna zgrada biti zatvorena, nakon ega bi se nastavilo s instalacijama. Gradnju je uvelike usporilo ukidanje prava na povrat poreza kod inozemnih donacija. Razmatrane su i pravne mogunosti da se vrati to pravo to pravo koje nije bilo povlastica nego pravednost, a ipak je preutno ukinuto. Web-stranica Hrvatski karmel Sve je vea posjeenost web stranice hrvatskog karmela (www.karmel.hr) koju imamo jo od 1998. godine. U 2010. godini posjeenost je, uz manje oscilacije, praktiki stalno rasla. Samo u zadnjih est mjeseci stranicu je posjetilo 20 378 posjetitelja. Budui da postoji i engleska inaica stranice ne iznenauje da posjetitelja ima iz ak 77 zemalja. Budui da je kapular drugi link po broju posjetitelja (1011), dobro bi bilo uskoro razmotriti je li na apostolat na tom podruju primjeren zanimanju i moe li se tu jo kvalitetnije djelovati? Meu najposjeenijim linkovima je i ekumenizam. Veernja Euharistija Veernju Euharistiju predslavio je o. Provincijal. U prigodnoj propovijedi istaknuo je ustrajne pozive o. Generala na obnovu u Redu. Obnova se pokuava ostvariti povratkom
22
SABOR PROVINCIJE 2010.
kranskim idealima kakvi su sadrani u djelima sv. M. Terezije od Isusa. U naoj hrvatskoj karmelskoj obnovi stalno osjeamo kako Bog asistira naim djelima i na tome moramo biti zahvalni. Za kvalitetan daljnji hod e presudno biti koliko budemo djelovali zajedniki, komplementarno, prihvaa-jui se uzajamno u razliitosti. Nitko ne sumnja u osobno nastojanje oko posveenja, ali ono u zajednici ide skupa s komplementarnou s braom i s dobrom koordinacijom, istaknuo je o. Provincijal.
Srijeda 24. studenog 2010. - Sabor Provicije Jutarnja Euharistija Jutarnju Euharistiju predslavio je o. Antonio Mario irko, provincijalni vikar. U svojoj propovijedi, nakon to je aktualizirao Isusova prorotva o progonima u posljednjim vremenima na nau drutveno-kulturnu situaciju, potaknuo je na vrednovanje dobroga. Napast je samo kritizirati. Valja uoavati i onu lijepu i dobru stranu kod blinjih i u naem ivotu. Uslijed opadanja broja zvanja u mnogim provincijama Reda se na nau Provinciju gleda kao na vitalnu i s udivljenjem. To jest poticajno, ali i odgovornost da nastojimo oko toga Bojeg dara. Suradnja sa sestrama karmeliankama O. Jure, duhovni asistent Udruge Bl. Alojzije Stepinac Bosonogih karmelianki u Hrvatskoj i Bosni i
23
Hercegovini, proitao je pismo podrke Saboru kojega je u ime Udruge uputila njena Predsjednica s. Ilijana Terezija. U pismu se meu ostalim kae: Ovih dana nae su molitve i nae misli na poseban nain usmjerene prema Vama koji ste juer zapoeli sa zasjedanjem Sabora nae Provincije, u naem duhovnom centru u Karmelu sv. Ilije na Bukom jezeru. S nadom i radou pratimo i podravamo va rad, vaa promiljanja, projekte i napore koje ulaete za duhovni rast i napredak nae HKP sv. Oca Josipa... Neka Duh Sveti nadahnjuje, vodi i podrava vas i vae susrete i programe, da urode bogatstvom i dubinom ivljenja nae terezijanske karizme, na radost i ohrabrenje brae i sestara i jo mnogih. Potom je o. Jure proitao i upravo pristigli izvjetaj o rezultatu izbora vodstva u zajednici u Mariji Bistrici te izvijestio i o molbi priorice .m. Ilijane Cvetni za daljnju suradnju u odgoju i usvajanju karmelske duho-vnosti u Karmelu u Brezovici. Izvjetaj o otvaranju prvog studija katolike teologije u Bugarskoj O. Sreko, prior zajednice u Sofiji je izvijestio da je ideja bila pridonijeti Katolikoj Crkvi u Bugarskoj neim specifinim to dotad nije postojalo. Zajednica nema upe pa razvija specifini apostolat naega Reda.
Katoliki studij je pokuao nekadanji nuncij Roncalli, ali prilike tada ipak nisu bile spremne za to. Sada je napokon otvoren studij bogoslovlja i duhovnosti (SBD). Odaziv je za bugarske prilike iznad oekivanja: 27 studenata. Studij je cikliki, podijeljen u 3 godine. Osim temeljnog programa ima i dodatnih sadraja kao to je npr. kola ikonopisa.
U zgradi je uz crkvu otvorena i katolika knjinica. Ideja je bila da na jednom mjestu budu dostupna izdanja svih katolikih knjiga u Bugarskoj. Studij se odvija kroz 20 tjedana u godini, po 3 dana tjedno po 3 sata. Upisnina je relativno niska. Predavai ne oekuju honorar, nego samo putne trokove. Ima upisanih i pravoslavnih koji su nali studij preko web-stranice. Ve postoji vodi kroz studij uz kurikulum predavaa i opis predmeta. Papa je prilikom otvaranja novog
24
Centra preko kardinala uputio sadrajni brzojav.
Bertonea
O. Provincijal je na Teresianumu razgovarao s predstojnikom o. Anianom lvarez-Surez o mogunosti da SBD u Sofiji bude pridruen Teresianumu. Obino postupak traje vie od pet godina, ali sada e pridruivanje, zahvaljujui tome to je SBD napravljen po uzoru na SSD u Remetama koji je ve pridruen Teresianumu, i budui da oba studija pripadaju Karmelskim studijima duhovnosti kao krovnoj organizaciji, biti brzo priznato. Ima li diploma znaaj za zaposlenje? Zasad ne. Samo u smislu potvrde o trajnoj formaciji i ukoliko pojedini profesor na drugim uilitima dri da moe priznati kolegij ili dio kolegija poloenog na naim studijima. Pitanje eventualnog zapoljavanja i financiranja takvih suradnika ovisi o strukturama na terenu. Bilo bi dakako poeljno da stupanj praktinog vrednovanja formacije na naim studijima bude to je mogue vei, npr. u drutvu i na razini biskupija i provincija, kako bi se otvorio to vei prostor u vidu praktinog angamana osposobljenih strunjaka. No svi koji pohaaju nae studije jasno su upueni u to da je studij za osobnu formaciju i da im se diplomom ne jame nikakvi budui angamani. Angaman i honoriranje takvih suradnika ovisi o potrebama i
raspoloivosti upnika i pojedinih crkvenih i drutvenih ustanova na terenu. Zahvala sudionicima O. Provincijal je zahvalio svima koji su su djelovali i djeluju u nastavi i aktivnostima naih studija i duhovnih centara na suradnji i raspoloivosti. Ni naa braa koja predaju na Sustavnom studiju duhovnosti u Remetama ne primaju nikakve honorare, jedino se onima koji nisu iz Remetske zajednice nego iz drugih kua plaa trokove puta. Laici se ipak honoriraju. Prijedlog osnovnih naela Tromjesene integralne obnove za sveenike S ciljem sve intenzivnijeg duhovnog i ekonomskog oivljavanja naih centara o. Provincijal je predstavio prijedlog za suradnju naih centara u pomoi sveenicima naih biskupija i redovnikih provincija. Izvijestio je da je zajedno s tajnikom Provincije, o. Jurom, posjetio nadlene osobe, te je zajedno s njima razmatrana ideja policentrine Tromjesene integralne obnove za sveenike u duhovnim centrima u Krku, na Bukom jezeru, i na gori Karmelu u Izraelu koja bi imala prvenstveno preventivni znaaj i ulogu odmora i osobne formacije i relaksacije, slino kao to u profesorskom kontekstu postoji tzv. anno sabatico. Obnova bi se sastojala od 4 glavna elementa:
25
1. Odmor od napornog pastoralnog rada i uurbanog naina ivota. Ova je stavka vana ne samo zbog prirodne ljudske potrebe za razdobljima smanjene aktivnosti i relaksacije, nego i zbog toga to preoptereenost pojedinog sveenika moe dovesti i do psihikih i fizikih iscrpljenosti, pa i do stvaranja ovisnosti, koje same po sebi umanjuju uinkovitost sveenike slube. Upravo radi postizanja ovoga cilja dio vremena i programa ostvarivao bi se u naem Duhovnom centru u Krku, koji se nalazi na samoj obali mora, uz ureenu plau i sportsko-rekreativne sadraje. 2. Duhovna formacija mogunost svakodnevne meditacije, osobne i/ili voene, u za to prikladnim prostorima, te zajednikog slavljenja sv. mise s prikladnim poticajnim nagovorima. Mogue je, u dogovoru sa sveenicima, organizirati i trenutke zajednike molitve, kako asoslova tako i drugih molitvi. Svakako bi bila osigurana mogunost osobnih razgovora s iskusnim duhovnicima i strunjacima na podruju duhovnosti, osobito sveenike. Mogua je i organizacija viednevnih duhovnih vjebi na primjeren nain i u skladu s kanonskim pravom. 3. Teoloko-pastorlana nadogradnja koja bi obuhvaala studij novijih crkvenih dokumenata i problematike klera i laikata na lokalnoj i globalnoj razini, te prenoenje i posredovanje konkretnih iskustava. Primjera radi,
tematika bi mogla biti: - Profil sveenika 21. stoljea: oekivanja i realnost; - Vrste moguih sveenikovih frustracija i primjereno sueljavanje s njima; - Kako se odgovorno, zrelo i uinkovito odnositi prema sve veoj sekularizaciji drutva? - Koji su bitni preduvjeti za uspjenu promociju zvanja na razini upe? - Kako poboljati suradnju s laikatom i uiniti ga aktivnim imbenikom, odnosno obznaniteljem i graditeljem kranske i katolike svijesti u suvremenom svijetu... Teme bismo rado uskladili sa sugestijama biskupa i sveenika. Mogue je pozvati i strune osobe iz inozemstva, odnosno organizirati video konferencije putem interneta jer Provincija posjeduje potrebne ureaje za takvu vrstu komuniciranja, kao i za simultano prevoenje. 4. Kulturoloko-biblijska izgradnja obuhvaala bi boravak u Svetoj zemlji u trajanju od 10 do 15 dana. Sudionici obnove boravili bi u naem Duhovnom centru Stella Maris na gori Karmelu. Kroz to razdoblje, uz predavanja u samom Centru, upriliili bi se izleti i struno voeni studijski posjeti na sva arheoloki i biblijski znaajnija mjesta, od Golana do brda Sinaja. Prijedlog termina: 1. kolovoz 31. listopad. No dakako da je prijedlog otvoren dodatnim idejama, sugestijama i razradama. Kako je prijedlog tek u fazi
26
razmatranja nije izvjesno hoe li biti realiziran ili e ostati samo na razini ideje i inicijative. Vlastiti karmelski Misal i asoslov O. Jure je izvijestio da je Vlastiti karmelski Misal kojega su na temelju ranijih prijevoda postojeih kod brae i sestara kao i novih tekstova za novoproglaene svece karmelske obitelji priredili s. Terezita Kalini i o. Jure praktino dovren u iroj i opsenijoj inaici. O. Jure je predloio da se prije umnaanja i/ili organizira susret s braom i sestrama koja su bliska tom podruju i - ako je potrebno - s drugim kompetentnima, i/ili da se u tome pogledu anketira brau i sestre predstavivi im opseniju i sueniju inaicu Misala, budui da u pogledu uvrtavanja svetaca ima vie moguih legitimnih pristupa, opsenijih i suenijih, te e se trebati opredijeliti za jedan od njih. O. Jure je u mapu svih sudionika ovoga Sabora priloio liturgijski kalendar iz opsenije inaice Misala. Objasnio je da je u njemu privremeno dodao sve podatke vane za nau Provinciju, njene zajednice i upe, koje je nainio o. Vjenceslav Mihetec,
a u raunalo ih unio o. Stjepan Vidak. Te dodatke je o. Jure naznaio plavim fontom kako bi se lake mogli izdvojiti u zasebni Vlastiti direktorij. Pojasnio je da se i Misalom i asoslovom trebaju sluiti i Hrvatska karmelska provincija sv. oca Josipa, Samostani bosonogih karmelianki Udruge bl. Alojzije Stepinac i Provincija karmelianki Boanskoga Srca Isusova te da bi stoga trebalo ili u direktorij unijeti i njihove znaajne datume i podatke ili u direktoriju izostaviti ove koji se odnose samo na nas, brau, to ne bi imalo imalo smisla jer nam je potrebno. Tek nakon Vlastitog misala i direktorija dovrio bi se asoslov, kod kojega, premda je cijeli unesen u raunalo, ima jo vie metodolokih i strukturnih pitanja koja treba razjasniti. Sudjelovanje bogoslova i novaka na kunim kapitulima. Uobiajeno je da bogoslovi i novaci sudjeluju na kapitulu u prvom dijelu i budu dionici duhovnog nagovora, nakon kojega mogu priopiti lanovima kunog kapitula to misle. Ne previati dobro koje ve postoji Vie brae nastojalo je posvijestiti da se pri opravdanom razmatranju potekoa ipak ne izgubi iz vida i ona dobra strana osoba i zajednica. To je avolska zamka. Na koncu treba vrednovati i miljenje drugih o naim zajednicama, koje je najee izrazito
27
pozitivno. O. Antonio-Mario irko je zakljuio: Na kraju Sabora moemo izai ohrabreni. Trebamo biti i samokritini, ali imamo razloga gledati i pozitivno. Sudionici su meu ostalim primijetili napredak u iznoenju vlastitih miljenja i rastu zajednitva. S obzirom na uvjetovanost uobiajenim vremenskim trajanjem Dana permanentne formacije i Sabora provincije pohvalili su izostavljanje formalnih izvjea u korist aktualnih pitanja i spontanih razgovora. Meu prijedlozima susrete istiu se: - vie govoriti zajednicama, - rad u skupinama, - osobno se prethodno pripraviti za temu Sabora pomou prikladnih tematskih materijala. Kulturoloko-rekreativni izlet o za budue u
Upravitelj svetita don Alojzije Bapevi karmeliane je srdano primio, pogostio ih i proveo kroz svetite. Protumaio im je njegovu dosadanju povijest, njegov znaaj i umjetnine koje se nalaze u sklopu svetita.
stanju
Predstavio im je vrlo impresivne novoizraene mozaike glasovitog slovenskog sakralnog umjetnika isusovca p. Marka Ivana Rupnika u kapelici i u konferencijskoj dvorani.
U okviru kulturoloko-rekreativnog sadraja organizirano je hodoae u marijansko svetite u Vepricu.
U znak zahvale karmeliani su mu darovali svoju jubilarnu monografiju izdanu povodom obiljeavanja pedesete obljetnice prisutnosti karmeliana u Hrvatskoj.
28
povijest franjevaca i njihova samostana u Makarskoj. Proveo ih je i kroz bogatstvo koljki u malakolokom muzeju.
Osobito je dojmljiv i simbolikom bogat Rupnikov Aneo mudrosti u dvorani za predavanja, koji nedvojbeno asocira na velike teme ruskog, zapravo (sve)kranskog sofijanizma. Karmeliani, premda jo na zemlji, nisu odoljeli a da se slikom ne pridrue anelovom privlanom svijetu sklada i boja.
U samostanskoj crkvi Uznesenja Marijina protumaio je impozantni mozaik Josipa Bifela, najvei u Hrvatskoj, a vjerojatno i u ovom dijelu Europe.
U Makarskoj, u franjevakom samostanu, domain karmelianima je bio fra Miljenko Odrljin koji je opisao
Mozaik prekriva cijeli zid velike polukrune apside crkve. U gornjem
29
dijelu, kupolastog oblika, nalazi se svijetli lik Krista Pantokratora Svevladara, raskriljenih, oekujuih i pozivajuih ruku prema vjernicima. U donjem dijelu mozaika nalazi se Pieta' 20. stoljea. Kristu u Marijinom naruju, izranjenom grijesima 20. stoljea, na poklon dolaze hrvatski sveci i blaenici (sv. Jeronim, bl. Ozana Kotorska, sv. Nikola Tavili, bl. Augustin Kaoti, sv. Marko Krievanin, sv. Bogdan Leopold Mandi, bl. Alojzije Stepinac i sluga Boji fra Ante Anti), predvoeni sv. Franjom Asikim. Nakon okrjepe u samostanskoj blagovaonici, fra Frane Botica poklonio je kao znak franjevakog bratstva i panje o. Provincijalu tolu iz svoje radionice. etvrtak 25. studenog 2010.- Sabor Provincije Jutarnja Euharistija U etvrtak 25. studenog jutarnju Euharistiju predslavio je o. Bernardin Viszmeg. Uzet je misni obrazac za zahvalu, a somborski prior podsjetio je na temelje Karmela rijeima sv. M. Terezije: Svi koji nosimo ovo sveto odijelo pozvani smo na molitvu i kontemplaciju. Na izgradnju stvarnoga, a ne ideolokoga zajednitva pozvao je rijeima protestantskog teologa D. Bonhoeffera: Tko voli zajednicu upropauje zajednicu, tko voli osobe izgrauje zajednicu. Promjena mjesta odravanja duhovnih vjebi Promijenjeno je mjesto odravanja prvog termina duhovnih vjebi za iduu godinu: umjesto na Krku prebacuje se u Zidine, dok mjesto odravanja duhovnih vjebi u drugom terminu ostaje kako je ranije dogovoreno. O tome se nalazi i posebna obavijest u ovome broju Karmelskoga Vjesnika (usp. str. 4).
30
Vrednovanje Dana permanentne formacije i Sabora Provincije
Zajednike rekreacije
Na zavrnom susretu objavljeni su rezultati vrednovanja samoga Sabora od strane sudionika. U anonimnoj anketi je sudjelovalo 26 od ukupno 29 sudionika sabora. Opa ocjena je 4,48. Najviu prosjenu ocjenu je dobio smjetaj (4,88), a najnie dvije ocjene su dobili diskusija (4,04) i vlastito zalaganje (3,75). ak 10 od ukupno 11 ocjena su iznad 4,00.
Svake veeri braa su se okupljala na zajedniku rekreaciju. Toplina ognja oko kamina i prilika za oputeni susret i razgovor meu braom koja ive u udaljenim samostanima stvorili su ozraje blizine, mira i radosti. I kroz pjesmu i kroz alu i smijeh moglo se osjetiti da nas Gospodin, premda smo razliiti i svaki sa svojim jedinstvenim identitetom, sve objedinjuje u jedan tim, u jednu karmelsku obitelj.
Tekst: o. Draen Marija Vargaevi i o. Jure Zeevi Fotografije: o. Antonio-Mario irko i br. Danijel olo
31
KARMELIANIN Pustinjo, Budi rijeka mom ivotu. Neka vrtlog pijeska Izbrusi misli bosonogoga. Ilijin izvor neka e utai Ljubavlju Sveprisutnoga. Planina Karmel, Moj dom, neka ivi. Blaena Djevo od Gore Karmela, Majinskoj tvojoj ljubavi se molim, Platom svojim me zagrni Da ne ozebem u zemljama tuim. Moje misli poniru i razabiru Da zemlja je volja Svevinjega I darovana za svakog ovjeka. Svetou, Majko, proet elim biti. Pustinja nije rastanak od ljudi, Ve sastanak s Bogom, I ovom nogom to silicij kua Neka poe k Tebi, umorna mi dua. Koraa ovjek. Na svakom putu Ima odmorite. Traenje Boga nije u daljini, Ve u vlastitoj nutrini. To je poetak Skruene molitve Kad osvjeimo dui uzletite
32
KARMELIANIN
K vjeitom putu Njegovih dobrota. Moje su usne navikle na pijesak I moje tijelo na bieve kie. Koricu kruha darujem i tebi. Molimo Ljubav Nek' se u nas slijeva: Brao Blaene Djevice Marije Od Gore Karmela. Pruena ruka moli za drugoga. Nazire se u njoj Blaga ruka Boga, Dar pustinje, Pjeanik vjenosti. Duhom nasieni isposnik, Nebeski stanovnik. Fabijan Lovri, u Kninu, 3. prosinca 2010., petak, 0,36 sati
33
HKP OTVORILA PRVI STUDIJ KATOLIKE TEOLOGIJE U BUGARSKOJ Apostolski egzarh i Predsjednik BK Bugarske, msgr. Christo Proykov, Generalni tajnik BK Bugarske otac Sreko Rimac, vicepredsjednica Konferencije Viih Redovnikih Poglavara i Poglavarica u Bugarskoj Maksimiliana Proykova. veleposlanica Republike Hrvatske Danijela Barii i drugi uzvanici. Uz Centar i Institut, otvorena je i katolika knjiara. Prigodom inauguracije, u ime Svetog Oca Benedikta XVI, Dravni tajnik Vatikana i uzoriti kardinal Tarcisio Bertone, poslao je brzojav kojeg je proitao Apostolski nuncij. Centar, odnosno zdanje u kome je otvoren, ima dugu povijest. U dvadesetim i tridesetim godinama Uoi svetkovine sv. Terezije od Isusa, 14.10. 2010. u Sofiji, HKP otvorila je svoj prvi Centar duhovnosti. Centar je nazvan "Bl. Papa Roncalli". Tom je prilikom o. Vinko Mami, Provincijal HKP, otvorio i "Institut za bogoslovlje i duhovnost", koji je glavna akademska institucija novootvorenog Centra. Institut je prva ustanova za studij katolike teologije u Bugarskoj, a studij e trajati tri godine. Zbog velikog znaaja otvaranja ovog Centra, a napose Instituta, na ceremoniji su sudjelovali Apostolski nuncij, nadbiskup Januarius Bolonek,
34
PRILOZI
prolog stoljea, u kui se nalazilo sjedite Apostolske nuncijature, dok je Pontifikalni predstavnik bio nadbiskup Angelo Giuseppe Roncalli, kasnije papa Ivan XXIII (otud i ime Centra). Nakon to je Nuncijatura premjetena na drugu lokaciju, u prostorije dananjeg Centra preselile su se Bosonoge karmelianke iz Istambula, osnivajui tako prvi samostan u Bugarskoj. U pedesetim godinama samostan je okupirala tadanja komunistika "narodna milicija", a sestre su potjerane u koncentracioni logor. Kada su nakon nekog vremena putene na slobodu, zapoele su svoj redovniki ivot u crkvi sv. Franje, odmah do njihovog biveg samostana, u koji se nisu mogle vratiti jer je bio nacionaliziran. Tako su bile prisiljene ivjeti u nehumanim uvjetima na crkvenom koru (pjevalitu) punih pedeset godina. Kor, koji su sestre preuredile za svoje potrebe, a koji zbog skuenog prostora, nepostojanja sanitarija i siromatva i sam lii na baraku koncentracionog logora, i danas se moe posjetiti. On je svjedok vjere i rtve naih sestara. Kroz to vrijeme u "samostanu" je ivjelo i
nekoliko hrvatskih karmelianki. Danas sestre imaju novi samostan u Sofiji, a trenutno se gradi i crkva. Sadanja poglavarica je asna majka M. Natanaela od Malog Isusa, koja je iz Hrvatske. Po odlasku sestara, u bivu Nuncijaturu doli su karmeliani iz Hrvatske, o Sreko Rimac i o. Tadej Perica. Uz rad "Instituta za bogoslovlje i duhovnost", Centar duhovnosti namijenjen je grupama i pojedincima koji ele vodstvo na putu duhovne formacije. Centar e takoer prihvaati mladie koji studiraju u Sofiji a ele ivjeti u jednom molitvenom ozraju. U prilogu se nalazi brzojav Svetog Oca i saetak Programa trogodinjeg studija "Instituta za bogoslovlje i duhovnost".
35
U REMETAMA ODRANA POVIJESNA 42. PLENARNA SKUPTINA HKVRP-HUVRP

"REDOVNIKI IVOT U EUROPI - IZAZOVI ZA CRKVU I ZA EUROPSKO DRUTVO."
U prostorijama Remetskog samostana 26. i 27. listopada odrana je posljednja, 42. Plenarna skuptina HKVRP-HUVRP. Atribut posljednja dobila je nakon odluke nazonih poglavarica i poglavara da ujedine HKVRP i HUVRP u jedinstveno tijelo koje e se, nakon odobrenja Svete Stoice, zvati "Hrvatska konferencija viih redovnikih poglavara i poglavarica". Najvaniji razlozi za ujedinjenje praktine su naravi. Naime, HKVRP i HUVRP su dvije zasebne pravne osobe u Katolikoj crkvi te se oekuje da djeluju svaka zasebno, uz meusobnu suradnju u
onim pitanjima od opeg interesa. Meutim, dosadanja praksa pokazala je da su te dvije pravne osobe gotovo u svemu djelovale zajedno. Osim toga, one imaju i zajedniko sjedite, objavljuju zajedniki Vjesnik i u veini Komisij djeluju zajedniki. U prilog ujedinjenju ila je i injenica da je Hrvatska mala zemlja i da je zvanja sve manje. U ovom trenutku u Republici Hrvatskoj nalazi se oko 1000 redovnika i oko 3000 redovnica. Smanjivanje broja lanova neizostavno e, prije ili kasnije, povui za sobom i smanjivanje organizacijskih jedinica, kako na razini pojedinih ustanova tako i na razinama ire redovnike povezanosti.
36
PRILOZI
Nadalje, prednost ujedinjenja je i ta da emo ubudue pruati jedinstvenu sliku naega redovnitva u Crkvi i drutvu te zajedno zastupati nae interese. Napokon, u prilog ujedinjenju bila je i injenica da je na 40. Plenarnoj skuptini sudjelovao i prefekt Kongregacije za ustanove posveenog ivota i drube apostolskog ivota kard. Franc Rode. Upoznavi se izbliega sa stanjem redovnitva u Hrvatskoj, preporuio je ujedinjavanje HKVRP-a i HUVRP-a. Njegov savjet imao je veliku teinu u naem promiljanju, jer je on, vrei svoju slubu, stekao bogato iskustvo o prilikama redovnitva u drugim dravama Europe i svijeta. Zbog svih ovih razloga ujedinjenje je prihvaeno gotovo jednoglasno (samo jedan glas protiv). Na Skuptini je sudjelovala podtajnica Kongregacije za ustanove posveenog ivota, s.Enrica Rosanna. Ona je odrala
vrlo interesantno predavanje na temu "Redovniki ivot u Europi Izazovi za Crkvu i za europsko drutvo." Predavanje se nalazi u prilogu ovom lanku. Statistike su vrlo zabrinjavajue. Prvoga dana Skuptine euharistiju je predslavio msgr. Mile Bogovi, biskup gospiko senjski, a drugog dana predvoditelj je bio Apostolski nuncij u RH, msgr. Mario Roberto Cassari. Njihova nazonost doivljena je kao znak skrbi crkvenih dostojanstvenika za ivot redovnika i redovnica u Hrvatskoj. Na kraju susreta Provincijal HKP, o. Vinko Mami, koji je i lan Predsjednitva HKVRP, zahvalio se na povjerenju koje je iskazano Provinciji kada joj je darovano domainstvo ove povijesne Skuptine.
37
SUSRET KARMELSKIH PROVINCIJALA EUROPE U BEJRUTU
Od 25-28. listopada odran je u Beirutu (Libanon) susret karmelskih provincijala Europe. Iz Generalne kue iz Rima nazoili su definitori: o. Emilio Martinez, o. Robert Paul i o. Albert Wach. Iz Hrvatske je umjesto o. Provincijala Vinka Mamia, koji je bio zauzet poslovima u Provinciji, doao provincijalni vikar o. Antonio-Mario irko. Susret karmelskih provincijala Europe odrao se je u samostanu sestara Notre Dame du Puits, modernom duhovnom centru koji se nalazi na breuljcima
Beiruta od kuda se prua prekrasan pogled na grad i luku. Ponedjeljak, 25. listopada 2010. Susret je zapoeo s veernjim pohvalama, te predstavljanjem trenutne politike i vjerske situacije u Libanonu. Nakon toga je zbor mladih zajedno s karmelskim bogoslovima otpjevao pjesme karmelske tematike na arapskom jeziku. Kvalitetno izvoenje i nadahnute pjesme oduevile su sve prisutne provincijale. Na http://www.youtube.com/watch?v=BJwJ5 O7Io5A moete pogledati njihovo
38
PRILOZI
izvoenje ivog plamena ljubavi Ivana od Kria na arapskom jeziku. Utorak, 26. listopada 2010. Tema ovogodinjeg susreta bila je Sollicitudo omnium ecclesiarum Briga za sve Crkve (2 Kor 11,28), s posebnim naglaskom na misijski aspekt. Tema je istovjetna kao i na susretu karmelskih studenata Europe na Malti ove godine (1-2. rujna 2010). Povod za izbor ove teme bio je injenica da esto nemamo vremena promatrati situaciju u kojoj ivimo, a ona nam u dananjoj Europi itekako ukazuje na vanost promiljanja vlastitog identiteta. Takoer, Europa je postala misijska zemlja, te je i iz tog razloga potrebno neprestano iitavati znakove vremena. Da bi upoznali globalnu situaciju u Europi kao goa je pozvana ga Marguerite Peeters, utemeljiteljica Studijskog Centra Dialogue Dynamics u Bruxelleu. U svome predavanju nastojala je dati jedan analitiki pogled u svezi suvremene globalne etike. U raspravi koja se je razvila nakon predavanja istaknuto je vanost da ivimo svoju karizmu, odnosno da ne izgubimo svoj karmelski identitet. Samo tako moi emo nadvladati strujanja koje ele uguiti redovniki ivot u Europi. Na autentini ivot je temelj za sve nae ostale aktivnosti i inicijative. Dijalog sa svijetom pretpostavlja da smo mi karmeliani uistinu karmeliani, da smo prepoznatljivi. Danas je prisutna kultura manipulacije, u kojoj ljudi postaju ovisni o konzumizmu, uivanju ne vode se svojim srcem i savjeu, nego onako kako ih mediji ili druge institucije usmjeruju. S druge strane mi kao karmeliani u kontekstu ambijenta
u kojem se kreemo moemo ukazati na povratak srcu i savjesti. U poslijepodnevnom susretu izlaganje je imao generalni definitor o. Albert Wach. On je nastojao dati svoje razmiljanje o globaliziranoj kulturi kroz predavanje pod naslovom Karmel i nova globalna etika. Na kraju dana predavanje je odrao msgr. Elia Haddad, biskup grko-melkita iz grada Sidona. U svome izlaganju iznio je situaciju na Bliskom istoku, s posebnim osvrtom na Sinodu u Rimu na kojoj je i sam nedavno sudjelovao. Srijeda, 27. listopada 2010. Nakon zajednike molitve unili smo u novi dan, te zapoeli s predavanjem o. Julia Almansa, generalnog tajnika za misije u karmelskom Redu. Tema je bila: Novi aeropazi za misije. Govor o misijama se uvelike promijenio u odnosu na prolost. Prije se je gledalo kao zadatak samo nekih, no danas ukljuuje svakoga od nas. Kada se govori o novim modernim aeropazima mislimo na slijedee: svijet komunikacija sa svojim novim nainima komuniciranja, osobito internet kao sredstvo misijskog djelovanja; nove tehnike i novi psiholoki pristupi ovjeku;
39
zadatak djelovanja na izgradnji mira; promocija ene; svijet posla; svijet politike; kultura i znanstveno istraivanje; rad s mladima Ispunjenje ovakvog poslanja potie nas na vee jedinstvo i solidarnost. Uslijedilo je izlaganje Jose Luis Vera, advokata, laika iz panjolske, koji surauje s karmelskom provincijom iz Valencije u raznim projektima vezanim uz misije, osobito u afrikim zemljama. Nakon toga skup je posjetio apostolski nuncij u Libanonu msgr Gabriele Caccia. Na poseban nain progovorio nam je o ovoj zemlji. Sam Libanon ima oko 4. milijuna stanovnika, no mnogi libanonci ive u inozemstvu, tako da danas u svijetu ima oko 13-15. milijuna libanonaca. Libanon nema slubenu religiju, nego potuje sve konfesije. Drava ne ulazi u pitanje npr. vjenanja, nasljedstva i sl. Takoer od 1943. je nepisano pravilo da je predsjednik republike redovito kranin maronita, predsjednik vlade je musliman sunita, predsjednik parlamenta musliman iita. U parlamentu su redovito pola muslimani, pola krani. Po tome se vidi da krani imaju svoju vanost. Libanon se razlikuje od ostalih zemalja u susjedstvu. Potuje se vjera svake religiozne denominacije. Religiozna tolerancija je omoguila i ekonomski razvoj zemlje. U centru Beiruta nalaze se jedna do druge katedrala, damija i sinagoga koja je nedavno obnovljena sredstvima drave. Treba spomenuti da idova ima zanemarivi broj i nastoje se ne pokazivati u javnosti. Papa Ivan-Pavao II jednom rekao da je Libanon lijep primjer za sve. Nakon susreta zajedno smo s nuncijem slavili Euharistiju.
U poslijepodnevnom susretu razgovaralo se je o praktinim stvarima i inicijativama. Spominjemo samo neke. Prvo se je razgovaralo o 500. obljetnici roenja Terezije od Isusa. Podsjea se da se je od 15. listopada zapoelo s itanjem njenog djela Put k savrenosti. U tom smislu poslana je svakoj provinciji knjiica s uputama. Preporueno je da se prijevod tih uputa stavi na web stranice svake provincije. Na susretu na Bukom jezeru (2009) data je inicijativa za susret odgojitelja. U tom je smislu u sijenju 2010. bio prvi susret odgojitelja u Avili. Tema susreta bila je razluivanje zvanja. Susret se pokazao uspjenim pa je predloeno da se takvi susreti nastave svake godine. Prijedlog je prihvaen jednoglasno. Slijedei susret bio bi 31. sijenja do 5. veljae u Avili. Tema e biti: Antropoloki i duhovni klju za razluivanje i praenje zvanja. etvrtak, 28. listopada 2010. Zadnjeg dana susreta europskih karmelskih provincijala bio je organiziran zajedniki izlet. Posjetili smo neka zanimljiva mjesta koja je zanimljivo spomenuti. Krenuli smo prema sjeveru
40
PRILOZI
Libanona i negdje oko 20 km prije Tripolija skrenuli prema unutranjosti i dolini svetaca, koja je zapravo jedan impozantan kanjon u kojem su se kroz stoljea gradili mnogi kranski samostani. Ovo podruje je inae najgue naseljeno kranima i to veinom kranima maronitima. Tom smo prilikom posjetili i prvi karmelski samostan u Libanonu, utemeljen ve u prvoj polovici 17. stoljea. Danas je u vlasnitvu maronita i pretvoren je u muzej. Uklesan je u stijeni te djeluje zadivljujue. Potom smo krenuli u muzej najpoznatijeg libanonskog pisca i umjetnika Halila Durbana. Zanimljivo je spomenuti da je zdanje u kome je dananji muzej takoer bio u vlasnitvu karmeliana. Durbanova obitelj otkupila ga je i pretvorila u muzej 1908. godine. Te iste godine karmeliani su izgradili novi samostan u oblinjem mjestu iju smo zajednicu posjetili i s njima proveli kratke, ali ugodne trenutke.
oekivali smo ume od cedrovine, no ostali smo razoarani vidjevi jednu malu umicu. U Libanonu ima jo nekoliko mjesta gdje se sauvala cedrova uma. No teko je obnavljati ume jer su kie i vjetar isprali zemlju na libanonskim planinama, te je zemlja neplodna za rast bilo koje vrste vegetacije. Nakon ruka u Biblosu, krenuli smo u Beirut, gdje smo posjetili sestre karmeliankama, te potom sudjelovali na akonskom reenju libanonskog karmeliana Charlesa Sawaja. On je osamnaest godina radio na televiziji, bio je poznati voditelj dnevnika, tvorac mnogih dokumentarnih i vjerskih emisija. Uavi u Karmel ve u zrelim godinama i dalje je svoje talente koristio za dobro karmelskog Reda, ali i kranstva u Libanonu, radei vjerske emisije. Zbog toga su na samome reenju bila poznata lica iz dravne televizije, poznati pjevai i javne osobe, a i sama televizija je prenosila reenje. Time je zavrio ovaj zanimljivi susret europskih karmelskih provincijala tijekom kojeg smo se jo vie obogatili meusobnim poznavanjem, poznavanjem stanja u pojedinim provincijama i openito u Europi, a iznad svega meusobnom zajednitvom i karmelskom duhovnou.
Nakon toga smo vozei se jo dublje u unutranjost stigli u poznato libanonsko zimsko skijalite na ijem se mjestu nalaze jo sauvani i svjetski poznati libanonski cedri. Idui prema tome mjestu
41
NOVACI NA PROSLAVI U PUNTU
Karmel u Krku dana 7. studenog, u poslijepodnevnim satima, posjetili su Mladi Karmela BSI iz Zagreba (Vrhovec) predvoeni sestrama karmeliankama Boanskog Srca Isusova: s. Majom Pavlom, s. Andrejom i s. Melanijom. Na samostan bio im je jedna od postaja na putu za Punat kamo su se zaputili na reprizu glazbeno-scenskog prikaza o djelovanju i radu sestara BSI u Puntu to su ga povodom pedesete obljetnice prisutnosti sestara karmelianki BSI u ovom mjestu, pripremili mladi iz Punta predvoeni mjesnim upnikom vl. Saom Ilijiem i s. Andrejom Petravi. Mladi Karmela BSI i sestre nakratko su se zadrali s novacima i s magistrom novaka o. Petrom u ugodnom razgovoru, razmjeni
iskustava i druenju uz kavu na terasi ispred samostanskog vrta. ale i dobrog raspoloenja nije nedostajalo. Nakon ugodnog druenja, kratke molitve i pjesme u samostanskoj kapelici ponovno smo se vratili u vrt da fotoaparatom zabiljeimo posjet. Samostanski vrt uz more osobito se dojmio mladih pa su ponijeli kao suvenir pokoji plod od voaka u vrtu. Dogovorili smo se da emo se naveer oko 19 sati sresti u dvorani Doma kulture u Puntu gdje se imala izvoditi predstava mladih iz toga mjesta. Naveer nas je ugodno iznenadila predstava koja uskoro kree na turneju po Hrvatskoj, a u koju su mladi iz Punta
42
PRILOZI
zajedno sa s. Andrejom i vl. Saom uloili puno truda. Dvorana u Puntu bila je prepuna ljudi svih dobi. Mi novaci i o. Petar oduevljeno smo iz prikrajka gledali uprizorenje predstave ispunjene plesom, glumakim talentom mladih, glazbom i povijesnim foto zapisom grada Punta i Krka, povijesti asnih sestara karmelianki BSI, osobito njihovo pedestogodinje djelovanje u Puntu to je ujedno i glavna tema itave predstave. Mladi iz Punta smjenjivali su se na pozornici u ulogama asnih sestara, sveenika, biskupa, ribara, ena i mukaraca toga gradia, te su uprizorili povijesne dogaaje Reda sestara karmelianki BSI, te njihovo djelovanje u Puntu, osobito zauzetost za one koji su najpotrebitiji pomoi i za mlade. Mladi su,
takoer, uprizorili na posve moderan i originalan nain uz ples i glazbu odreene Biblijske tematske "crtice" i iskuenja dananjih mladih ljudi u drutvu i na putu prema duhovnom zvanju. Uz pozdrave i estitanja za uspjenu predstavu pozdravili smo se sa svima te se puni dojmova vratili u na samostan u Krk.
PRVI SUSRET "EX ALUMNI" 2010/11. U ZNAKU PRISUTNOSTI BOJE

2010./2011. Susretu je nazoilo vie od 30-ak "Ex alumna". Prije meditacije, koju je pripremio i vodio predstojnik Studija i profesor na Katolikom bogoslovnom fakultetu Sveuilita u Zagrebu dr. sc. Franjo Podgorelec, Predstojnik je pozdravio sve nazone, a posebno studente druge generacije SSD-a, koji su Studij zavrili u lipnju ove godine i koji su sada prvi puta sudjelovali na ovakvim okupljanjima i sadrajima. U subotu, 13. studenog 2010. u Duhovnom centru sv. Ivana od Kria, Zagreb, esmikoga 1, odran je prvi susret zavrenih studenata Sustavnog studija duhovnosti u akademskoj godini Nakon molitve, predavanje na temu "Nazoni i(li) prisutni Bog" odrao je prof. dr. sc. Jure Zeevi, proelnik katedre ekumenske teologije na Katolikom bogoslovnom fakultetu Sveuilita u Zagrebu koji, na Sustavnom
43
studiju duhovnosti predaje kolegije: Duhovnost kranskog istoka, Duhovnost protestantskih crkava, Komparativnu duhovnost, Vjebu Boje prisutnosti i Meditaciju nad slikom.
cjelovitosti, duhom, mislima, emocijama... Kada je rije o naem iskustvu Boje prisutnosti nikada nije upitna sama Njegova prisutnost nego nego nae zapaanje te prisutnosti, koje see od njenog potpunog nezapaanja do vrlo intenzivnog zapaanja. Boga u ovostranosti ne moemo gledati tjelesnim oima, On nam u tome smislu ne moe biti izravno i neposredno "nazoan", ali to ni malo ne umanjuje istinu da je On stvarno prisutan. Tko u svom duhovnom ivotu oekuje "nazonog" Boga, razoarat e se jer je nemogue tjelesnim oima neposredno gledati Boga. Evanelist Ivan naime s pravom kae "Boga nitko nikada ne vidje" (Iv 1, 18). Naa ograniena i nesavrena (ne samo ali i) tjelesna narav ne moe cjelovito percipirati niti spoznati, ne moe "podnijeti" savrenu i duhovnu narav Boga... Sve to je "ovostrano", nije Bog, kranstvo nije panteizam, "ovostrano" samo svjedoi o Bogu. Umjesto s "nazonou" Bojom u duhovnom je ivotu potrebno raunati s Bojom otajstvenom prisutnou: "Budui da si me vidio, povjerovao si. Blaeni koji ne vidjee, a vjeruju!" (Iv 20, 29). Toma je "vidio" preobraenu ljudsku narav Kristovu, njegovo preobraeno ljudsko oblije, ali ne i cjelinu Njegove Boanske biti i naravi, no uskrsli Isus izlazei ususret njegovoj elji da "vidi" ne pohvaljuje ga, nego pohvaljuje one koji vjeruju premda ne vide. To naime izrie vee povjerenje i predanje osobi kojoj se i bez traenja dokaza vjeruje... Nije dakako krivo govoriti i o nazonosti Bojoj, koja se ostvaruje posredno i neizravno, osobito u aproksimativnom, priblinom znaenju te rijei.
Je li Bog "nazoan" ili "prisutan"? to traimo na svom duhovnom putu: nazonog ili prisutnog Boga? Ove dvije razliite rijei najee koristimo kao sinonime. Rije "nazoan" sugerira da je netko ili neto na oku, na oima, pred oima, tj. upuuje na vidljivost i dostupnost tjelesnim oima. Neiju nazonost vrlo lako moemo provjeriti tjelesnim oima, dok s prisutnou nije tako. Ima stvarnosti koje oima nisu vidljive, ali je njihova prisutnost itekako stvarna i neupitna, naglasio je predava. Naveo je kao ilustraciju primjer radio-valova, koji nisu oima vidljivi, nisu "nazoni", ali se moe lako dokazati da su ipak prisutni: dovoljno je imati radio-prijemnik i ukljuiti ga... Prisutan je mogue biti stupnjevito u pogledu intenziteta (jaine) i parcijalno (djelomino) u pogledu punine i
44
PRILOZI
Na predava stoga poziva da u ivotu zastajemo, uravnoteujemo se, umirujemo, da se usmjerujemo na bitno koje je oima nevidljivo ("samo srcem se dobro vidi", kao u "Malom Princu"), da paljivo motrimo, da otvorimo ne samo tjelesne oi, nego, poput uenika u Emausu (Lk 24, 13-35), i oi duha, oi vjere koje e u vidljivome, materijalnome i prolaznome prepoznavati znak, posljedicu, kreaciju, Nevidljivoga, Duhovnoga, Vjenoga, otajstveno prisutnoga Boga. Uenici su na putu za Emaus i samom Emausu cijelo vrijeme imali otvorene tjelesne oi, ali tek kada su im se otvorile i oi vjere prepoznali su Gospodina: "Uto im se otvore oi te ga prepoznae." (Lk 24, 31). "Kad netko nijee Boga, Boje postojanje, najee nijee samo odreenu predanu mu ili "serviranu" mu sliku o Bogu, makar toga i ne mora biti svjestan. Nitko nije duan prihvaati neprimjerene slike o Bogu. U pogledu mnogih slika o Bogu i mi krani smijemo i trebamo biti "agnostici" pa i "ateisti". Za kranina je
relevantan Bog Isusa Krista: "Jedinoroenac - Bog - koji je u krilu Oevu, on ga obznani" (Iv 1, 18). Taj Bog je Bog ljubavi (1 Iv 4, 16). Tko povrno i brzopleto nijee Boga-koji-Jest-Ljubav, nijee zapravo samoga sebe. Mi sami, "slike Boje (usp. Post 1, 26-27), i sve oko nas sakrament je, vidljivi znak nevidljivoga, pokazatelj je da Bog jest, da postoji, da je prisutan. Ne moe biti rijeke bez izvora, slike bez autora, inteligentnosti bez Inteligentnoga, kreacije bez Kreatora, stvorenja bez Stvoritelja, osobe bez Osobe. Bog premda nije izravno nazoni itekako je prisutni, ivi i osobni Bog, vrijedan nae panje" zakljuio je o. Jure ovo lijepo i za duhovni ivot korisno predavanje, kojim je sudionike potaknuo na ivu diskusiju i razmjenu vlastitih iskustava. Razgovor se nastavio i u prostoru itaonice Studija, uz druenje i domjenak koji su pripremili sami sudionici. Snjeana Forek
KAKO DISATI PUNIM PLUIMA?

za mladie. Uz domae kandidate i novog sjemenitarca Leopolda sudjelovala su jo jedanaestorica mladia. Voditelj obnove bio je o. Jakov Mami. Svojim nadahnutim predavanjima i propovijedima budio je u dekima oduevljenje za evaneoski ivot. Puno je prostora dao govoru o ulozi Duha Svetoga. Istaknuo je kako je Duh snaga koja oivljava, proiuje i preobraava. Otkriva se u intimi due kao boanska prisutnost, djeluje preko sakramenata, polog je trajne novosti. Meutim, upozorio je o. Jakov, sustavno se radi protiv djelovanja Duha
U remetskome Karmelu odrana je od 26.-28. studenog 2010. duhovna obnova
45
Bojega, zatvara mu se prostor i dolazi do velikog moralnog rasapa, do stanja mlakosti i degradacije ovjeka. Zbog toga je nuno dati se u potragu za ivotom, otkriti veliinu milosti Boje i otkopati talente. "Novost je nadohvat due" i mladome ovjeku danas mogue je snagom te boanske novosti disati punim pluima i biti svjetlo svijeta, istaknuo je voditelj. Kako je duhovna obnova odmicala oputenost, zajednitvo i radost su rasli. Gostujui mladii su boravili u duhovnom centru sv. Ivana od Kria. Ondje su u intimnoj kapelici slavljene Euharistije i upriliene jutarnje molitve. Na veernjim molitvama sudjelovali su u koru sa zajednicom karmeliana, a u svetitu Majke Boje Remetske nazoili su marijanskoj pobonosti "Salve Regina" te u subotnjem molitvenom bdijenju s mogunou ispovijedi. Na Papin poticaj sjedinili smo se u molitvi s cijelom Crkvom za zatitu neroenog ivota. Kroz razgovor s domainom ove obnove, o. provincijalom Vinkom Mamiem, s voditeljem i animatorima o. Stjepanom i o. Draenom-Marijom mladii su imali prilike dotaknuti svoja osobna pitanja i traenja. Traenje Boje volje neke mladie dovodi i do otkria redovnikog i sveenikog poziva. Zavrno popodne posveeno je
izletu i hodoau. Odredite je bilo Marija Bistrica, a ugoaj pravi zimski. Zabijeljeni pejza kao da je odraavao sjaj obnovljene nutrine, a sudjelovanje na pjevanoj Veernjoj kod karmelianki izmamio je i ovakve komentare: Osjeam se kao u raju. U veem dijelu programa sudjelovao je i o. Branko Zebi iz Splita koji je dopratio najbrojniju skupinu sudionika, onu splitsku. Idua ovakva obnova planira se u razdoblju od 4.-6. oujka 2011. Cijenjene itatelje pozivamo i na na duhovni forum gdje sudionici ostavljaju dojmove s ovih duhovnih vjebi i gdje postoji mogunost i Vaeg komentara ili pitanja. Naslov teme je: "Kako disati punim pluima?" http://duhovniforum.
forumotion.net/your-first-forum-f1/ kako-disati-punim-pluima-t10.htm
Ako niste prijavljeni na forum moete to uiniti tako to najprije kliknete na gornji link, zatim potraite naslov "Register" i dalje slijedite ove upute: http://www. karmel.hr/web/vodic_za_forum.html.
46
PRILOZI
SUSRET BIBLIARA U AKOVU

Meunarodni znanstveni simpozij "Biblija i moral" odran je u akovu 10. i 11. prosinca 2010. Na njemu su sudjelovali profesori biblijskih znanosti iz Zagreba, Splita, akova, Rijeke, Sarajeva, itluka i Rima. Zbog loih vremenskih prilika prvog dana simpozija trojica predavaa su otkazali svoje sudjelovanje, a esnaestoro ih se odazvalo pozivu Biblijskog instituta KBF-a Sveuilita u Zagrebu, koji je organizirao simpozij, uz logistiku podrku akovakih kolega s KBF-a Sveuilita u Osijeku. S osobitom radou pozdravljena je prisutnost i jedine ene meu kolegama, mr. sc. Brune Veli s Teologije u Rijeci. Od karmeliana bio je prisutan dr. sc. Dario Toki s KBF-a u Zagrebu, s temom "Boje oprotenje u Evanelju po Luki". Br. Dario ujedno je zajedno s trojicom kolega, dr. sc. fra Ivanom Dugandiem, dr. sc. Nikolom Hohnjecem i dr. sc. fra Boom Lujiem, posjetio Karmel sestara karmelianki u akovakoj Breznici, gdje su se kratko zadrali sa sestrama u prijateljskom ozraju. Prije svog izlaganja, br. Dario je zamolio organizatore da postave svoje raunalo u pripremu za projekciju, te su tako sudionici simpozija imali priliku gledati 20-ak minuta susret mladih i karmelianki BSI s ovogodinje Karmelijade u Sittardu u Nizozemskoj. to se predavanja tie, imali smo prilike puno toga nauiti. Ipak, bilo nam je jo drae zajedniko druenje i ohrabrenje u daljnjem znanstvenom i pastoralnom radu na promociji Boje rijei.
BRAA IZ REMETA U SLOVENIJI

Dana 15. prosinca, osmorica brae iz Remeta bila su u bratskom posjetu sestrama karmeliankama u Sori. Sestre su se jako obradovale naem dolaku jer nas u ovakvom broju rijetko viaju. Na poseban nain zavladalo je oduevljenje kada su vidjele da je s nama doao o. Ante Stanti, koji ima 92. godine. Otac Ante je ve dugi niz godina na poseban nain povezan s Karmelom u Sori, a ta je povezanost bila
47
osobito intenzivna u vrijeme dok je obnaao odgovorne slube u Provinciji. U zajednikom druenju pogledali smo jedan dio njihova dokumentarnog filma u kojem se opisuje karmelski poziv i ivot u samostanu. Potom je uslijedila zajednika rekreacija koja je bila ispunjena smijehom i iskrenim zajednitvom. Na kraju posjeta sestrama bili smo poaeni objedom na koji je doao i upnik iz Sore. Nakon to smo se oprostili sa sestrama posjetili smo upnu crkvu sv. Stjepana i razgledali
prekrasno ureeni upni pastoralni centar. Potom smo se uputili u marijansko svetite u Brezju, svega tridesetak kilometara od Ljubljane, koje je od 2000. godine proglaeno slovenskim nacionalnim svetitem. O svetitu brigu vode braa franjevci koji su nas upoznali sa povijeu i znamenitostima svetita, okoliem i njihovim pastoralnim aktivnostima u Brezju. U veernjim satima puni dojmova vratili smo se u Zagreb.
OSNUTAK KARMELSKE MLADEI BSI OIMA KARMELSKOG SJEMENITARCA

Dogodilo se to u samo predveerje na svetkovinu naega sv. oca Ivana od Kria, 14. prosinca. Nakon veernje molitve sa zajednicom, o. Dario, Leopold i ja krenuli smo na Vrhovac u posjet naim sestrama karmeliankama BSI i karmelskoj
48
PRILOZI
mladei. Dan je osnutka Mladih Karmela BSI. Srdano nas je primila s. Maja Pavla. Iako je bilo jako hladno, naa su srca bila topla i ispunjena ljubavlju. Zajednika euharistija je bila vrhunac. O. Dario je u svojoj propovijedi naglasio da moramo biti hrabri u nevoljama i gorinama ivota, kakav je upravo bio sv. Ivan od Kria. Nakon euharistije uslijedila je u dvorani prezentacija o petogodinjem nastanku
karmelske mladei, a zatim su mladi izrekli svoja obeanja, to me se na poseban nain dojmilo. Okrijepljena duha spustili smo se kat nie i okrijepili i svoja tijela, a zatim okrijepljeni krenuli svojim domovima. Stanko Pain, karmelianski sjemenitarac
PROMOCIJA STUDENATA SUSTAVNOG STUDIJA DUHOVNOSTI

U subotu, 18. prosinca 2010, s poetkom u 17,00 sati, u velikoj samostanskoj dvorani Majke Boje Remetske, Zagreb, esmikoga 1, odran je sveani program prigodom Dana karmelskih studija, komu je sredinji sadraj bio uruenje diploma studentima druge generacije Sustavnog studija duhovnosti. Sveanosti je nazoio velik broj zavrenih i aktualnih studenata i profesora SSD-a, kao i brojni uzvanici.
49
Program je zapoeo glazbenom tokom uenika zagrebake XIV. gimnazije Mateja aruia. Zatim je predstojnik Studija, dr. sc. Franjo Podgorelec, OCD, pozdravio sve nazone i zahvalio svima koji su, na bilo koji nain, pomogli u realizaciji sveanosti. Predstojnik je istaknuo da Papinski teoloki fakultet Teresianum u Rimu ove akademske godine slavi 75. obljetnicu djelovanja, to je znaajno i za na Studij, jer je SSD, 2. oujka 2009., pridruen Teresianumu i tako zajedno sa drugim inkorporiranim, podrunim, afiliranim i pridruenim studijima ukljuen u studije Teresianuma. Uslijedilo je potom predavanje dr. sc. Daria Tokia, OCD: "Benedikt XVI, Verbum Domini. Postsinodalna apostolska pobudnica o Bojoj rijei u ivotu i poslanju Crkve". U svom izlaganju predava je naglasio da Boja Rije nije rije prolosti. Ona je iva i aktualna. U cijeloj Pobudnici naglasak je na susretu sa Osobom, jer Rije nije samo govor, pravilo, misao, nego i Osoba. Pobudnica potie na druenje sa Svetim Pismom, na vrenje apostolskog (navjestiteljskog) poslanja. ivljena Rije je izvor radosti u vlastitom ivotu.
Nakon predavanja, klapa mladih iz upe Majke Boje Remetske izvela je pjesmu "Vilo moja". Prije same dodjele diploma, ravnatelj Studija, provincijal Hrvatske karmelske Provincije sv. oca Josipa, mr. sc. Vinko Mami, OCD, je u svom Sveanom slovu istaknuo da studij duhovnosti nije samo studij za vlastite potrebe, ve i studij koji promie duhovnost i duhovni ivot, kao i sve evaneoske i opeljudske vrijednosti. Potaknuvi studente na daljnji ljudski i kranski rast, u dozrijevanju na razini teolokih kreposti vjere, nade i ljubavi, uputio je diplomantima srdane estitke.
Potom je uslijedila promocija pet diplomiranih studentica. Pohvalu za najbolji uspjeh na Studiju, u generaciji 2009/2010. dobila je Davorka ubakovi, sa prosjekom ocjena 5,0. Pohvalu za najbolji zavrni pisani rad Odbor za nagraivanje studenata u ijem su sastavu prof. dr. sc. Jure Zeevi, dr. sc. Pejo Janji i dr. sc. Antonio Mario irko, dodijelio je Davorki ubakovi za rad: "Eugen Kvaternik, politiar i kranin", izraen pod mentorskim vodstvom dr. sc. Franje Podgorelca i Miri vec, za rad:
50
PRILOZI
"Duhovnost oca Otona Psaria" izraen pod mentorskim vodstvom dr. sc. Jakova Mamia. Sveanost je privedena kraju Zahvalnim slovom predstavnice diplomanata Davorke ubakovi i glazbenom tokom Mateja aruia, koji
je izveo psalam 23. Program su vodile Helena Avgustini Ivinovi i Anita Naki, studentice SSD-a. Nakon Zavrne rijei, Predstojnik Studija pozvao je sve prisutne na prigodni domjenak, u zgradi Duhovnog centra sv. Ivana od Kria.
NASTAJE ZAJEDNICA KARMELSKIH LAIKA U SLAVONSKOM BRODU

Dana 18. prosinca u Slavonskom Brodu odran je susret za vjernike koji se pod pripremaju pristupiti Zajednici karmelskih laika. Tema susreta bila je Molitva kod sv. Terezije Avilske a predvodio ga je karmelianin br. Draen-Marija Vargaevi. Ovi simpatizeri karmelske duhovnosti okupili su se oko sestara karmelianki Boanskog Srca Isusova koje u Slavonskom Brodu djeluju ve 40 godina. Ima ih etrdesetak i uglavnom su to ljudi srednjih godina te mlai brani parovi. Zajednica karmelskih laika ve postoji pri samostanima karmelianki BSI u Zagrebu na Vrhovcu i u Hrvatskom Leskovcu.
Animatorica u Slavonskom Brodu je s. Stanislava, a slubeni poetak Zajednice planira se 22. sijenja 2011.
BIBLIJSKO-KARMELSKA FORMACIJA NA GORI KARMELU

Generalni definitorij, na svojoj sjednici od 15. do 21. prosinca, odobrio je ambiciozni program teaja biblijsko-karmelske formacije na Gori Karmelu. Teaj je namijenjen prvenstveno karmelianima sa sveanim zavjetima s ciljem obnove kranskog i karmelianskog ivota. Iako je mogue da se i karmeliani starog opsluivanja (O.Carm) prikljue ovom iskustvu, svejedno skupina ne bi smjela biti vea od
51
18 sudionika, radi lake organizacije teaja, integracije u zajednicu samostana "Stella Maris" i neophodne logistike u svezi prijevoza i posjeta s vodiem. Teajevi u trajanju od najvie tri mjeseca
bit e organizirani u etiri jezine skupine i nudit e razliite teme: Biblija (preko najvanijih likova), Sveta zemlja, Karmelski Red i Izrael. Teajevi su predvieni u ovom i slijedeem estogoditu:
na panjolskom od prosinca 2011. do veljae 2012. na engleskom od prosinca 2012. do veljae 2013. na talijanskom od prosinca 2013. do veljae 2014. na francuskom od prosinca 2014. do veljae 2015.
PREDBOINA LIKOVNA HUMANITARNO-DUHOVNA KOLONIJA

Sudionici kolonije su: Amalija Albanee, Ante Brki, Ana Marija BotteriPeruzovi, Ji Suk Baek, Josip Benjak, Branimir ili, Zlatko ular, Boo Drmi, Joko Fijuek, Jelena Lovrek, Janko Ivi, Ivana Koren, Dubravka Mijatovi, Fran Makek, Mate Ljubii, Antun Krei, Vladimir Megli, Mijat Mari, Fabijan Lovri, Franjo Primorac, Branko Antunovi, Hrvoje Marko Peruzovi, Zlatko Nei, Ivan Prerad, Branimir Doroti, Milica Krmar, Jelena Azinovi, Ivan Kovai, Petar Mikuli, Stipe Reni, Katica Trumbeta, Maja Tomas, Ana Smrzli, Boidar kofa, Davorka Vuleti, Vladimir Zopf, Nevenka Vlai, Goran Milinkovi, Boris Vacka, Jure Semren, Kristina Zupi, Kristina Brzoja, Adrijana Zupi, urica Benjak, Stipe Ivanievi.
U Karmelianskom samostanu, Reda brae Blaene Djevice Marije od Gore Karmela, u duhovnom centru Karmel Svetog Ilije u Bosni i Hercegovini kod Tomislavgrada, uz Buko jezero, odrana je prva Predboina likovna humanitarnoduhovna kolonija, gdje su umjetnici radili tri dana, od 17.-19. prosinca 2010. Voditelj kolonije je bio Stipe Reni, koji je rekao: Projekt smo pokrenuli Jozo urkovi, otac prior Dominik i ja. Na neformalni razgovor se pretvorio u lijepu priu. Okupilo se oko pedesetak umjetnika iz Lijepe Nae i Bosne i Hercegovine, dajui tako meunarodni karakter ovoj koloniji. Posebna vrijednost su studenti Likovnih akademija iz Zagreba i irokog Brijega. Cilj ovog naeg projekta je novana potpora od aukcije koja e biti na blagdan Svetoga Ante, kako bi se pomoglo dovretku samostana. Akcija je protekla jako dobro. Slikari i kipari su ostavili oko 200 vrijednih djela.
52
PRILOZI
O svojim impresijama Vladimir Megli, akademski slikar, je rekao: Drago mi je to sam se prijavio za koloniju u samostanu Svetog Ilije na Bukom jezeru. Nalazim se prvi put u ovom prekrasnom kraju, u velianstvenom krajoliku. Bio sam ve na vie kolonija u Bosni i Hercegovini, ali ova je posebna. Zasebna zbog ljepote prirode, jezera, planina Veinu kolega, prijatelja poznam od ranije, sa bivih druenja, a lijepo je to upoznajem nove ljude. Nadam se da emo se sretati u narednim druenjima u istom samostanu i na drugim kolonijama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Bilo je poticajno, inspirativno raditi na sakralnim motivima, jer esto te motive koristim u opremi sakralnih prostora. Zahvaljujem se organizatorima na pozivu, posebno hvala fratrima karmelianima na toplom prijemu i brizi za sve nas. Jo mogu rei i dovienja na slijedeoj koloniji, slijedee godine. Nakon zahvale za gostoprimstvo, fratrima i Jozi urkoviu koji je donirao platna, boje, hranu i pie, te priredio nezaboravnu veeru na svom imanju, gdje je odrana i pjesnika veer sakralnih pjesama koje su govorili sami autori: Kristina Zubi, Maja Tomas, Branko Antunovi i Fabijan Lovri. Sam domain, otac prior Dominik Magdaleni je rekao: Kada se krenulo s razmiljanjima, neformalno, brzo se dolo do zakljuka kako je ideja dobra i, krenulo se s realizacijom. Dolazak umjetnika je bio iznenaujue radan. Po samom dolasku, odmah su traili potrebiti materijal i, prije nego su raspakirali stvari, krenuli s radom. Zato i jeste uraen velik broj djela, a moram priznati kako nisam
oekivao uinak.
ovako
plodan
kvalitetan
Ubrzo sam shvatio kako se ljudi poznaju, kako je to ekipa koja se dugo godina drui i uiva u zajednikom radu. Sam objekt je prilagodljiv, prostorom i pozicijom zahvalan za rad. I ubudue, samostan e osim svoje duhovne dimenzije, otvarati vrata kulturnim djelatnostima za dobrobit ovoga kraja, jer nam je cilj vratiti stanovnitvo na ove nesvakidanje prostore. Samostan je blagoslovljen 2006. godine i svih godina njeguje suradnike odnose s lokalnim stanovnitvom, kao i ire. Da nije toga, sigurno ne bi izgradili ovako velebno zdanje. Meutim, jo je mnogo posla. Ureenje unutarnjih, ali i vanjskih prostora treba definirati spram projekta, a
cijelo vrijeme obavljati sve poslove oko organizacije i odravanja u samostanu duhovnih i kulturnih sadraja. Posebno je vano da u samostanu imamo etnoloku zbirku, koja svjedoi o antropolokim, folklornim i drugim vrijednostima Hrvata Bosne i Hercegovine. U tom pogledu imamo zbirku narodnih nonji od preko 120 kompleta iz mnogih krajeva Bosne i
53
Hercegovine. To je jedinstvena zbirka, zbog toga to obuhvaa teritorij cijele Bosne i Hercegovine i nitko drugi nema takvu zbirku. O zbirci se brine otac Zvonko Marti, to je u neku ruku i njegov doktorski rad koji radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, smjer etnologije. Njegovo struno znanje e pomoi ouvanju ove vrijedne batine. Zbog toga planiramo izgraditi vei, muzejski prostor u kojem bi ova zbirka doivjela svjetlo ljepote i raskoi. Kako bi lake prebrodili financijske tekoe, s ljudima iz ovog kraja, osnovano je
dioniko drutvo Delminium ija je svrha ulaganje u ovaj kraj. Ulaganja su na polju turizma i kulture. Ovaj kraj je sauvan, prirodno ist, zanimljiv u svim godinjim dobima. Ideja nam je da se ljudi vraaju i ovdje podiu obitelji, a da im mi pomognemo pri zapoljavanju na odreenim poslovima vezanim za turistike usluge. Ve sada ima pozitivnih pomaka, a nadamo se jo boljim rezultatima u korist demografske slike. Knin, 19. prosinca 2010., Fabijan Lovri
REMETSKO SVETITE: AKTIVNOSTI 2010. GODINE

ostalo od prole godine. Sada je crkva uredna i vie ne izgleda, kako je jedan rekao: kao vlani podrumski stan. U proteklom razdoblju zahvaljujui upravi grada Zagreba i zauzimanjem gradonaelnika Milana Bandia zamijenjen je krov na crkvi i strop nad donjom laom crkve. To je uinjeno upravo u posljednji as jer je ve bilo tako trono da je prijetilo uruavanjem. Prijetilo se i zatvaranjem crkve. Sa svih strana prijetilo a ni s koje nije se nazirala pomo. Zagrebaki gradonaelnici su i tijekom povijesti nalazili mogunosti i sredstava ne samo za ouvanje ve i irenje hodoasnikog prostora. O tome smo ve vie puta izvjeivali. U posljednjih deset godina ureeni su i zidovi obiju laa, prostora ispod pjevalita i apside svetita. Ureen je i oltarni prostor, krstionica, popunjeno ili pak ureeno misno ruho i posue. Sve je to namireno iz darova hodoasnika i upljana.
Ovog ljeta i jeseni priveli smo kraju i ostvarili obnovu crkve iznutra. To nam je
54
PRILOZI
Moemo rei da su izvreni uvjeti za ureenje prostora uz juni zid crkve, tj. juno dvorite. Njega pripremamo za slavljeniki prostor manjih slavlja. Tu su zavrena arheoloka istraivanja o kojima ste ve mogli itati. Trokove tih radova koje je izveo Muzej grada Zagreba namirila je uprava grada Zagreba. A oni nikako nisu zanemarivi. Sada se radi na izradi idejnog projekta ureenja toga prostora. Tu bismo eljeli iskoristiti kao oltarni prostor ostatke kapelice Majke Boje Remetske, koja je zbrisana u Bolleovom ureenju Remeta nakon potresa. elja nam je otvoriti na junom zidu vrata koja bi iz crkve vodila u kapelu, a sada su zazidana. Tako bismo dobili vezu crkve sa vanjskim oltarnim
prostorom i odlino bi dolo i za pristup invalida u crkvu, kojega na drugom prostoru ne moemo urediti. Planira se ne samo likovno oznaiti poloaj prijanjih dviju crkava ve najzanimljiviji dio tih graevina initi vidljivim tako da jednim dijelom budu natkrivene staklenim zidom. To su elje i planovi ije ostvarenje zahtijeva neslueno velika novana sredstva. Svakako plan je dobro, pa i neminovno imati, a ostvarivati se moe i djelomino tijekom budunosti. Za sada nam je bitno taj prostor urediti da bude uporabljiv i uredan i dostojan za ono to se na njemu treba odvijati. Kako sve to izvesti? Od kud sredstva? Za sve ono to je potrebno Bojem narodu za slavlje Boga, za okupljanje Bojega
55
naroda i prinoenja njegove hvalbene rtve, Bog e pomoi. Majka Boja uvarica Bojega naroda, zagovornica i ljekarna potaknut e srca ljudi koji e, kao i do sada, spremno pomoi. Ako nam je na umu proslava Boga i spasenja ljudi opet emo se osvjedoiti kako se nebo zauzima za svoje na zemlji. I ovom zgodom i na ovome prostoru zahvaljujem Bogu i Najvjernijoj Majci i svim ljudima od vlasti i moi i svima koji su osjetili poticaj Boji i odazvali se i pomogli i pomau. Vjerujui Bogu i suraujui u ljubavi i dobroti jedni s drugima idemo naprijed. Uzdam se u Boga. Crkva od prvih vremena pjeva: Gdje braa zajedno slave Boga, tu Bog daje svoj blagoslov. Slavlja u Svetitu I ove godine smo slavili onu to svima je mati. Ovoljetna protenja u svetitu Majke Boje Remetske od Uskrsnog ponedjeljka do blagdana Prikazanja Blaene Djevice Marije 21. studenoga, odvijala su se po ustaljenom redu. Dekanatsko protenje na Uskrsni ponedjeljak slavio je nadbiskupski vikar za grad Zagreb msgr. Zvonimir Sekelj. Suslavili su sveenici upnici upa Remetskoga dekanata i susjedni upnici. Tijekom itavoga dana su dolazili hodoasnici i uzimali udjela u hodoasnikim slavljima. Veernje slavlje, kao i svake godine, organizirali su mladii i djevojke pjevakog zbora Advocata Croatiae. Duhovsko protenje prolo je znatno skromnije, jer je djelatni dan. Euharistiju u 10.30 slavio je zlatomisnik vl. Anto
Bakovi. Govorio je o darovima Duha Svetoga, s posebnim osvrtom na svoj od Boga mu darovani pedesetljetni sveeniki hod. Protenje Karmelske Gospe slavilo se trodnevnom pripremom, a sama svetkovina, 16. srpnja od jutra je okupljala vjernike na hodoasnika slavlja. To je novo protenje u naem svetitu zapoelo svoj ivot skromnim koracima od dolaska karmeliana u Remete. Od 2000. godine, nakon slavlja 750. obljetnice svetoga kapulara uz Veliku i Malu Gospu postaje jedno od glavnih protenja u svetitu. Ono je karmelski tiho i sabrano i duboko pobono. Moemo rei da s Danom domovinske zahvalnosti zapoima priprema za glavno
56
PRILOZI
protenje Velike Gospe. Veernja misa Dana zahvalnosti postala je zazivom Duha Svetoga za Devetnicu koja zapoima na Blagdan Boje lica, 6. kolovoza. Devetnicu ove godine i njezina euharistijska slavlja slavili su sveenici karmelske provincije povodom godinjice dolaska Karmeliana u Remete i osnutka Karmelskog samostana Majke Boje Remetske. Predstavljanje karmelskih mistika i njihove duhovnosti jako je obradovalo hodoasnike te su mnogi zaeljeli da se u istom duhu nastavi i slijedeih godina. Zamijeen je vei broj sudionika u Devetnici i na jutarnjim i na veernjim slavljima. Sama svetkovina je punila svetite i okolicu od ranih jutarnjih sati. Na prvomeuharistijskom slavlju u 6 sati crkva je bila puna. Uzoriti Ordinarij, nadbiskup zagrebaki, gospodin Josip kard. Bozani slavio je sveano Euharistijsko slavlje u 18 sati. U propovijedi potaknuo je okupljeno mnotvo da nasljeduje na nebo uznesenu Bogorodicu u njezinoj odlunoj vjeri Bogu i vjernosti Sinu unato svih potekoa i prijetnji neprijatelja. Misa Zahvalnica je dan poslije svetkovine okupila je zahvalne due na sveanost Te Deuma za sve milosti koje je Bog svima udijelio po zagovoru Zagovornice Hrvatske, Najvjernije Majke. Protenje Male Gospe zapoelo je trodnevnicom. Svetkovina, iako je djelatni dan od jutra je okupljala Marijine tovatelje na molitvu i euharistijska slavlja. Sveanu euharistiju u 10.30 slavio je na mladomisnik vl. o. Joan Haziev, lan nae zajednice u Sofiji u Bugarskoj. Nakon slavlja svima je podijelio mladomisniki blagoslov.
Poslije podnevni dio dana svetite su ispunili lanovi Franjevakog svjetovnog reda grada Zagreba. Uz petoricu njihovih duhovnih voditelja Euharistiju je slavio vl. o. Nikola Barun TOR sa Ksavera. arka molitva i gromko pjevanje ispunjali su svetite i okoli.
Veernje slavlje okupilo je, moemo rei, mnotvo vjernika. Upravo se osjeao vjerniki zanos. Vjerujem da nebo nikako ne ostaje ravnoduno na takva vjernika dogaanja. Kia, koja je obilno padala nije omoguila druenje u crkvenom dvoritu. Svi ostali Marijanski spomendani slavili su se u svetitu na veer marijanskom pobonou, pjevanom misom s propovijedi. Subotnje mise za hodoasnike slave se svake subote u 11 sati a prethodi im marijanska pobonost, a nakon mise slavi se molitva za bolesnike, jer svetite nosi naslov Ljekarna nebeska. Oni koji se ranije najave, mogu ili za vrijeme mise ili nakon primiti Sakrament bolesnikog pomazanja ili primiti Karmelski kapular.
57
Protenjarska godina slubeno zavrava na blagdan Marijina prikazanja 21. studenoga. Sveana misa zahvalnica slavi se u 19 sati. Ove godine na taj je dan, nedjelju, bila svetkovina Krista Kralja. U dane trodnevnica i devetnice, te na same svetkovine i blagdane prije veernjeg euharistijskog slavlja zajedniki se u svetitu slave Veernje hvale, Veernja. Jutarnje hvale slave se na svetkovine i blagdane prije jutarnje Euharistije. Molitvu Srednjega asa karmeliani slave u crkvi svakog dana
nakon jutarnje euharistije. Hodoasnici i upljani veoma su dobrohotno prihvatili i rado sudjeluju s redovnicima u molitvi Crkve. U ime Karmelske redovnike zajednice zahvaljujem hodoasnicima i upljanima na podrci i svesrdnoj pomoi bez koje ne bismo mogli napredovati. Posebno ne bismo mogli ureivati crkvu svetita ni iznutra ni izvana. O tome e biti govora na drugom mjestu. br. Vjenceslav Mihetec, upravitelj Svetita
PREDAVANJA O. JURE ZEEVIA U BEOGRADU
Teoloki fakulteti: Katoliki bogoslovni fakultet Sveuilita u Zagrebu i Pravoslavni bogoslovni fakultet Univerziteta u Beogradu ve niz poratnih godina nastoje njegovati odreene oblike suradnje u skladu sa znanstvenim teolokim naelima i sa zakonima i disciplinom Crkava u ijem se krilu nalaze.
Tako je, nakon prethodnih konzultacija odlukom od 5. studenog 2008. godine Senat Univerziteta u Beogradu je izabrao dr. Juru Zeevia, vanrednog profesora Katolikog bogoslovnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu u zvanje gostujueg profesora. U skladu s time rektor Univerziteta prof. dr Branko Kovaevi i dekan Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu prof. dr Irinej Bulovi, sa jedne strane i gostujui
58
PRILOZI
profesor dr Jure Zeevi, vanredni profesor Katolikog bogoslovnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, sa druge strane i u aktualnoj 2010./2011. akdemskoj godini su zakljuili Ugovor o angaovanju gostujueg profesora prema kojemu se gostujui profesor se angauje za izvoenje nastave / pojedinih oblika nastave / iz predmeta Sveto-otajinsko bogoslovlje, odnosno ue oblasti Praktino bogoslovlje.
studira znanstveno, u duhu istinoljublja i otvorenosti evanelju Isusa Krista koji je molio za jedinstvo svojih uenika, ma to mi danas razumijevali pod pojmom jedinstva.
Zgrada Pravoslavnog bogoslovskog Fakulteta Univerziteta u Beogradu
O. Jure je u srijedu 22. prosinca 2010. u prostorijama Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta odrao predavanja studentima master studija na temu Sakramenti i sakramentali u teologiji Katolike Crkve.
Domaini: prof. dr. sc. Nenad Miloevi i prof. dr. sc. Irinej Bulovi, dekan PBF-a
U okviru ugovorne suradnje izmeu dva fakulteta u Zagrebu je na Katolikom bogoslovnom fakultetu Sveuilita reciprono angairan prof. Pravoslavnog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, dr. sc. Nenad Miloevi, za predavanja u okviru kolegija Istona liturgika. Ova suradnja slubenih visokokolskih ustanova ima uz svoju praktinu dimenziju i svoje simboliko i svjedoko znaenje, jer oituje elju i volju najodgovornijih ljudi u tim, u objema Crkvama znaajnim, obrazovnim ustanovama, da se kranska teologija
Program u etvrtak 23. prosinca 2010. imao je i svoje konkretne iskustvenopraktine sadraje. Naime studenti su, u svrhu upoznavanja i osobnog iskustvenog produbljenja teme, posjetili i katoliku katedralu u Beogradu gdje su nazoili Euharistiji koju je predslavio i kod koje je propovijedao o. Jure. Kod Euharistijskog slavlja pjevale su asne sestre i ministrirali ministranti koji djeluju i slue pri Beogradskoj nadbiskupiji. Budui da su se sluaima master studija pridruili i studenti pojedinih godina dodiplomskog studija dojmljivo je bilo u prepunoj katedrali doivjeti s koliko panje i potivanja ti prisutni mladi pravoslavci prate i susreu euharistijsko
59
slavlje druge Crkve, to upuuje ne samo na visoku opu i teoloku kulturu nego i na zrelu duhovnu razinu i kvalitetan odgoj i obrazovanje na samom Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu. Nakon euharistijskog slavlja svi su se sudionici okupili u velikoj dvorani u Nadbiskupiji, gdje je o. Jure prvo predavao i tumaio elemente liturgijskih slavlja, a potom i odgovarao na brojna pitanja prisutnih studenata. Svoje prinose raspravi dali su i drugi nazoni kolege profesori pravoslavnog bogoslovskog fakulteta. Prije euharistijskog slavlja o. Juru i profesore primio je i Beogradski nadbiskup mons. Stanislav Hoevar, koji se prije euharistijskog slavlja u katedralnoj crkvi obratio i studentima i pozdravio ih srdanom dobrodolicom. Izrazio je svoju radost zbog odvijanja ovakvih zajednikih programa koji pridonose da se kao krani bolje upoznajemo i razumijemo.
i na slubenoj nastavnoj razini, prof. dr. sc. Nenad Miloevi i dekan PBF-a prof. dr. sc. Irinej Bulovi, episkop Baki, koji su mu cijelo vrijeme iskazivali istinsku kransku ljubaznost i gostoljubivost. O. Jure je tijekom boravka u Beogradu susretao i druge profesore koji predaju na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu, meu njima i episkope preosv. gosp. dr. Porfirija Peria, episkopa jegarskog i preosv. gosp. Maksima Vasiljevia, episkopa zapadnoamerikog te Ministra vera u vladi Republike Srbije, dr. Bogoljuba ijakovia, koji je takoer predava na na pravoslavnom bogoslovskom fakultetu. Bila je to prigoda da se, uz ostalo, razmijeni i teoloka literatura i da se poblie upozna aktualno stanje na podruju teolokog istraivanja u dvjema sredinama.
Popis predavaa na PBF-u meu kojima je i ime o. Jure kao gostujueg profesora
Mozaik u dvorani Beogradske nadbisupije, rad Marka Rupnika
Domaini oca Jure tijekom boravka u Beogradu bili su kolega supredava s kojim je zapoeta suradnja dvaju Fakulteta
O. Jure je bio prisutan i na molitvi Veernje u bogoslunom prostoru sv. Ivana Evaneliste (paraklisu s. Jovana Bogoslova) u sklopu zgrade Fakulteta i nakon molitve na rekreativnom druenju sa studentima i profesorima, kod kojega su se dekan dr. Bulovi i o. Jure obratili prisutnima kraim pozdravnim govorima. Uz aj i pjesmu mogla se doivjeti istinska kranska dobrohotnost, a kroz nju i prisutnost zajednikog Gospodina, jer su svi bili svjesni da su okupljeni iskljuivo u Njegovo ime.
60
IZ NAIH ZAJEDNICA
IZ NAIH ZAJEDNICA ZAGREB - REMETE Draga brao i sestre, ve je prolo dosta vremena od zadnjeg izvjetaja o ivotu remetske zajednice. Budui da nas je veliki broj u samostanu, uvijek je dinamino, dogaaju se razne aktivnosti na podruju apostolata, duhovnog ivota, ali i svakodnevnih situacija koje ivot u zajednici ine i zahtjevnim, ali i lijepim i blagoslovljenim. Moda moe biti interesantan podatak o broju subrae koji trenutno ive u Remetama. Ukupan broj je 30 zajedno s kandidatima i malim sjemenitem. Takoer, dvojica subrae o. Miroslav Ugljar, te o. Endre Nagy konventualni su lanovi. Prvi pastoralno djeluje u Njemakoj, a drugi je na poslijediplomskom studiju u Rimu. Tako da naoj zajednici pripadaju 32 lana. Ovako veliki broj ukazuje na mnogovrsnost apostolata i dogaanja od kojih emo neke od njih sada i spomenuti. U prolome broju Karmelskog vjesnika bio je izvjetaj o srebrnom jubileju sveenitva naeg o. Jure Zeevia (1. kolovoza - Drenovci; 8. kolovoza - Remete). No, ipak u kronologiji dogaanja elio bih se jo jedanput prisjetiti na tu proslavu. Svaka proslava je obogaenje za zajednicu i provinciju, osobito kada se radi o obljetnicama kao to je i ova. Otac Jure ve od djeatva, od sjemenita, ivi i radi u Karmelu, nesebino slui Redu i Crkvi dugi niz godina i vjerujem da se to uistinu osjeti ne samo u Remetama i na Provincijalnoj razini, nego i meu svim naim bratskim i sestraskim zajednicama. Zato je i dogaaj njegovog jubileja takoer i slavlje za sve nas koji smo povezani vezama Karmela. Ovom prilikom, jo jedanput estitam i zahvaljujem o. Juri. Ovogodinja proslava Velike Gospe bila je obiljeena prisutnou velikog broja hodoasnika u svetitu Majke Boje Remetske.
U devetnici se govorilo o vanim karmelskim likovima i tovanju Blaene Djevice Marije. To su bili intenzivni dani za zajednicu ispunjeni zadovoljstvom zbog prisutnosti hodoasnika, velikog broja ispovijedi i
61
dostojanstvenog sudjelovanja u danima devetnice i na sam dan Velike Gospe kada je euharistijsko slavlje predslavio kardinal Josip Bozani. Od 6. do 9. studenog o. Jure Zeevi i o. Antonio-Mario irko pohodili subrata o. Miroslava Ugljara u Njemakoj povodom njegova odlaska u mirovinu. Sada boravi u Tuttlingenu. Otac Miroslav koji je poznat po svojoj drueljubivosti, jednostavnosti i gostoprimstvu veoma se obradovao dolasku subrae i zajednitvu. U toj prigodi, subraa su koncelebrirala na svetoj misi za Hrvate u Tuttlingenu: o. Antnio je predslavio Euharistiju, a o. Jure propovijedao.
Ovakve posjete su vane jer su znak zajednitva, ohrabrenja i potpore subratu unato prostornoj udaljenosti. Ono to na poseban nain ispunja radou jesu nova zvanja koja su znak ivosti Provincije. Vjerujemo da dobri Bog blagoslivlja nae napore. U prvome redu tu mislim na molitve kojima se i remetska zajednica pridruuje, a osobito klerikat. Potom tu su i razliite inicijative, osobni razgovori, duhovne obnove... sve su to trenuci koji se velikim djelom odvijaju upravo u Remetama. No zahvaljujui suradnji naih samostana od 26.-28. u studenom 2010. sudjelovalo je u programu jedanaest mladia zajedno s naim kandidatima. O tome e biti i poseban izvjetaj no vrijedno je spomenuti i na ovome mjestu rad na duhovnim zvanjima koji jedan od prioriteta u ovom trogoditu. Takoer, odnedavno je malo sjemenite obogaeno i novim lanom: Leopoldom Koliem, roenim 28. prosinca 1993. godine u Vitini, dananja Republika Kosovo, Hrvat po narodnosti sa mjestom stanovanja u selu Peskovec kraj Vrbovca. Karmel je upoznao preko Karmelske mladei koja se okuplja na Vrhovcu kod sestara karemlianki BSI, a nau zajednicu je upoznao preko duhovnih vjebi za mladie koji eventualno osjeaju duhovni poziv. Proteklih mjeseci nastojalo se je organizirati zajednike izlete koji veoma znae za meusobnu
Zahvalili su o. Miroslavu koji je prije odlaska u mirovinu cijeli niz godina sluio njemakoj mjesnoj Crkvi i naoj Hrvatskoj Karmelskoj Provinciji.
62
IZ NAIH ZAJEDNICA
povezanost, zajednitvo, ali i odmor. Osobito su lijepi izleti u kojima se susreemo s najbliima nae subrae. Tako smo 17. kolovoza bili u sv. Martinu na Muri gdje smo posjetili sestru i brata naega o. Franje Podgorelca. Takoer i na izletu u Kutjevo 17. studenog i posjeta dotinoj upi, obili smo u mjestu Venja i ujaka naega o. DraenaMarije Vargaevia. Tom prilikom dola je i njegova mama i sestra. Vjerujemo da e u tome smislu posjeti obiteljima i rodbini nae subrae biti i dalje jer su se pokazali veoma dobro prihvaenima i potrebnima. Ne treba niti spominjati koliko je lijep i sadrajan bio i susret s naim sestrama karmeliankama u Sori, u Sloveniji. Od ostalih dogaanja volio bih spomenuti aktivan pastoralni rad u upi od ega spominjem veoma dobro organiziranu zajednicu obitelji u Remetama. Potom istiem rad s obiteljima i njihovom djecom u filijalnoj crkvi sv. Terezije Avilske. elja je da se to bolje duhovno i preko nekih inicijativa poveemo s roditeljima i djecom. U tom smislu posjeuju se obitelji, osobito djece prvopriesnika, krizmanika i ministranata. U filijalnoj crkvi na retu postoji ve dugogodinja tradicija prisutnosti ministranata. Na poetku kolske godine osjetno se smanjio njihov broj zbog smjene generacija. Roditelji su pozivani da potaknu svoju djecu da se prikljue ministrantskoj grupi. Tako da je danas
ponovno prisutno oko petnaestak ministranata. Uz sudjelovanje na Svetoj Misi, zajedno se drue i na susretima svake subote, a povremeno se organiziraju i zajedniki izlasci. Planira se i zajednika duhovna obnova na proljee u Krku u naemu samostanu. Druga naa subraa djeluju na drugim podrujima apostolata. O. Jure, o. Dario i o. Franjo daju svoj doprinos zajednici i promicanju Karmelske duhovnosti kroz rad na Katolikom bogoslovnom Fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Osobito se radujemo to je u meuvremenu, od zadnjeg javljanja u Karmelskom Vjesniku, o. Dario izabran a o. Franjo reizabran u sveuilinog docenta, te im obojici estitamo. Draga brao i sestre, to su ukratko neka od dogaanja i aktivnosti koje sam elio s vama podijeliti i Bogu zahvaliti. Sigurno je da ima jo dogaaja, no i ovi su prilika da se svi kao sestre i braa iste karizme Karmela jo vie poveemo. Tako npr. rad na zvanjima, rad u upnom pastoralu... nisu samo stvar jedne zajednice nego meusobne suradnje, duhovne povezanosti, ali i timskog rada. U ime remetske zajednice elim svima blagoslovljen Boi i Novu 2011. godinu. Neka nas sve prati zagovor Marije, Kraljice Karmela. Va o. Antonio-Mario irko, prior
63
SOMBOR
Karmel u Somboru, poput ostalih naih zajednica, i itavog Reda posebno njeguje svoju marijansku dimenziju. ivei pod okriljem i zatitom Majke i Kraljice Karmela nastojimo se zaogrnuti njezinim krepostima i istovremeno ukazivati na njezin lik u svijetu. U tom je duhu zamiljena i ponuena duhovna obnova za sve vjernike grada Sombora i ire okolice koja se odrala u trodnevnici pred svetkovinu Bezgrenog zaea Blaene Djevice Marije. Ove godine njezin voditelj i propovjednik bio je o. Draen-Marija Vargaevi, OCD.
posvemanju predanost Bogu, te njezinu majinsku ulogu u ivotu Crkve. Veoma je vano da vjernici, po milosti i prosvjetljenju Duha Svetoga, prepoznaju Marijinu slubu u misteriju Krista i Crkve. Tada e upoznati njezino milosre, kojega je puna, i potrebu njezine pomoi, te e joj se utjecati u svim prilikama kao svojoj dragoj Odvjetnici i Posrednici kod Isusa Krista. Vrei unutarnju i savrenu pobonost prema Bezgrjenoj Djevici svaka dua e uvidjeti kako je Marija najsigurnije, najlake, najkrae i najsavrenije sredstvo da uzmognemo doi k Isusu Kristu.
U tri milosna dana pred svetkovinu o. Draen-Marija je posebno razradio tri velike teme: potrebu za obraenjem, zatim za veim pouzdanjem u Boju providnost (krepost nade), te nunost ivota u skladu s boanskim milosrem koje nas preporaa i uzdie na dostojanstvo djece Boje. Na samu svetkovinu propovjednik je istaknuo veliinu Bezgrjene Djevice, njezinu
Stoga je o. Draen-Marija na kraju duhovne obnove pozvao vjernike da i oni, poput brojnih svetaca tijekom itave povijesti Crkve, prakticiraju posvetu Bezgrjenom Srcu Marijinu. Posebno je tu istaknut primjer sluge Bojega, pape Ivana Pavla II. koji je to sam ivio i drugima preporuivao. Vaa braa iz Sombora
64
IZ NAIH ZAJEDNICA
SPLIT
Drage sestre i brao, dopustite da Vam prikaemo kronologiju nekih dogaaja iz ivota splitske zajednice i upe sv. Mihovila Arkanela na Kamenu koju vodimo.
2. 02. 2010. Ecol je poeo na gradilitu naeg Karmelskog samostana i crkve na Vidovcu traiti vodu. Napravljene su etiri buotine. Voda je naena na dubini oko 100 m i ima je dovoljno. 6. 02. 2010. U Nadbiskupskom sjemenitu povodom Dana ivota, sudjelovala je Nazaretska skupina djece iz nae upe koju vode lanovi Marijine legije. 26. 28. 02. 2010. O. Branko je odrao trodnevnu duhovnu obnovu u Peruiu kod Zadra. Jedan dan su doli i mladi iz upe sv. Mihovila Arkanela sa Kamena, svirali i svjedoili o svome ivotu i radu. 5.-7. 03. 2010. Duhovna obnova Molitvene zajednice sv. Terezije Avilske (koja se sastaje redovito utorkom na Kamenu i iji je voditelj gosp. Petar Jurevi) u franjevakom samostanu u Zaostrogu. Voditelji su bili prof. dr. Ivan Bodroi i o. Branko. Tema: Euharistija. 19. 03. 2010. Na Sirobuji, u crkvi sv. Leopolda B. Mandia misu i propovijed za obitelj dan oeva, predslavio je i propovijedao o. Ervin Ukui. 6.-10. 04. 2010. O. Smiljo je odrao sestrama u akovu duhovne vjebe. 21. 04. 2010. O. Branko je blagoslovio gradilite za kuu etvero malodobne djece iz obitelji Boi.
U splitskoj zajednici su konventualna trojica subrae: o. Smiljo, o. Ervin i o. Branko. O. Ervin je imao zdravstvenih tegoba i trenutno boravi u remetskoj zajednici. O. Smiljo isto ima zdravstvenih potekoa (operirao titnjau i problemi sa kraljenicom). Povremeno naoj zajednici priskae u pomo o. Zlatko Pletikosi sa Zidina.
65
Djeca su nai upljani koji su ostali bez oba roditelja. 24. 04. 2010. Sv. Krizmu u upi sv. Mihovila Ark. podijelio je mons. Marin karica. 25. 04. 2010. Bila je prva sv. Priest u upi sv. Mihovila Ark. 8.-9. 05. 2010. Nai mladi su bili na Susretu mladih u Zadru (25 mladih).
11. 07. 2010. Mjeoviti zbor upe sv. Mihovila nastupio je na upnoj misi u zadarskoj katedrali. 17. 07. 2010. Na upljanin Petar onli, sa jo estoricom svojih kolega, stupio je u franjevaki novicijat na Visovcu.
14.-16. 05. 2010. Na duhovne vjebe za ministrante na Krku u vidu promocije duhovnih zvanja skupinu djece vodio je o. Branko. 6. 06. 2010. Mjeoviti zbor upe Kamen pjevao je na upnoj misi na Sirobuji. 10.-12. 06. 2010. U Trogiru, u franjevakom samostanu na Dridu, u crkvi Uznesenja Marijina trodnevnicu u ast sv. Anti predvodio je o. Branko. 19. 06. 2010. Mjeoviti zbor upe sv. Mihovila nastupio je na smotri zborova na Slimenu.
20. 07. 2010. Kod hodoaa sv. Iliji na Zidine i u Meugorje, VIS Mihovil, zbor mladih iz upe Kamen pjevao u misi na Zidinama i u Meugorju. 2. 08. 2010. U Resniku u upi Bl. Majke Terezije iz Kalkute slavio je misu i propovijedao o. Branko. 28. 08. 2010. Organizirali smo hodoae udotvornoj Gospi Sinjskoj i posjet rodnoj upi o. Branka GalaGljev 4. 09. 2010. VIS Mihovil nastupio je na Hosana festu u Subotici. Mlade je predvodio o. Branko. Potom je uslijedio posjet zajednici Hosana, urinu, somborskom samostanu i svetitu Aljma.
66
IZ NAIH ZAJEDNICA
8. 09. 2010. Prve zavjete sa jo 23com kolega (7 Hrvata - trojica Spliana) u Torinu je kod salezijanaca poloio na upljanin gosp. Mario Bobi, dipl. ing. strojarstva. Zavjetima je nazoio kamenski upnik o. Branko. 20. 09. 2010. Dogodilo se oblaenje karmelskih novaka na Krku, a meu njima je i na upljanin s Kamena br. Vitomir avar. 8. 10. 2010. Molitvena zajednica sv. Jeronima s Kamena zajedno sa molitvenom zajednicom iz Vodica imala je duhovnu obnovu u marijanskom svetitu Vepric. Voditelji obnove bili su don Hrvoje Dragun i o. Branko Zebi. 8.-10. 10. 2010. upno hodoae Zaljev hrvatskih svetaca, sa dva autobusa hodoasnika: Vepric, Dubrovnik, Boka Kotorska i Meugorje. Organizirao je i vodio o. Smiljo. 10. 10. 2010. VIS Mihovil je nastupio na Marija festu u Molvama. 16. 10. 2010. Zapoela je Ministrantska malonogometna liga: nai ministranti trenutno su na prvom mjestu u svojoj skupini. 27.10.2010. Rekolekcija solinskog dekanata odrana na Kamenu. Domaini su bili naa subraa. Molitveni dio pripremio o. Branko, predavanje o sakramentima je odrao dr. Emanuel Petrov a ruak su pripremile sestre anele.
26. 09. 2010. Mladi gitaristi s Kamena, orkestar Barcarola, pod ravnanjem gosp. Nike apina, odrali su u naoj crkvi na Kamenu u sklopu priprave za proslavu sv. Mihovila Ark. zatitnika upe, prigodni koncert. 28. 09. 2010. Organiziran je tradicionalni Koncert uoi svetkovine sv. Mihovila Ark, zatitnika upe. Nastupili su upni zborovi sa Kamena i kao gost Mjeoviti upni zbor sa Klisa, koji su pjevali u misi. 29. 09. 2010. Na sv. Mihovila mladomisniko slavlje imao je o. Joan Hadiev, predslavio sveanu misu i propovijedao.
67
28.10.2010. U sklopu proslave 180. godina utemeljenja upe Gala-Gljev klanjanje pred Presvetim za sve upljane predvodio je o. Branko. Na svetkovinu Svih Svetih misno slavlje je predvodio mons. Marin Barii. Tom prigodom je izdana monografija upe Gala-Gljev iz koje potjee o. Branko. 13.11.2010. Pomo i podrku molitvenoj zajednici u Rudinama (Katela) prilikom trodnevne duhovne obnove koju je predvodio don Dario ori pruio je o. Branko. Molitvena zajednica u Rudinama, broji stotinjak lanova svih uzrasta, je povezana sa molitvenom zajednicom sv. Jeronima koja se okuplja nedjeljom na Kamenu. 14. 30. 11. 2010. Duhovna obnova za sve upljane svaki dan s poetkom u 15,00 sati. Nakon mise odrane su kateheze neokatekumenskog puta. U upi djeluju dvije zajednice. 17. 11. 2010. Zbor mladih sa Kamena predvodio je misu i pjevanje u splitskom sjemenitu. 29. 11. - 24. 12. 2010. Zornice sa jutarnjim pohvalama u naoj upi su lijepo posjeene (svaki dan ujutro je oko 150 priesti). 1. 12. 2010. Izdana je Izmjena i dopuna lokacijske dozvole za izgradnju Pastoralnog centra Hrvatske Karmelske Provincije sv. oca Josipa, od 12. 12. 2000. Otpravak je konaan i pravovaljan. 12. 12. 2010. Projekcija filma Gospa Guadalupska u produkciji studija Aheropita, naih upljana i suradnika Petra i Anite Jurevi. 14. 12. 2010. Sveano misno slavlje u ast sv. Ivana od Kria na Sirobuji je predslavio o. Branko. Nakon misnog slavlja u Bratovtinu karmelskog
3.-5. 12. 2010. Duhovna obnova molitvene zajednice sv. Terezije Avilske (oko 60 sudionika zajedno sa djecom) odrana je u franjevakom samostanu u Zaostrogu. Obnovu je predvodio prof. dr. fra Toni Vukovi, a pomagao mu je i o. Branko.
68
IZ NAIH ZAJEDNICA
kapulara primljeno je vie od 30 novih lanova koje su za slavlje pripremile sestre karmelianke BSI sa Sirobuje. 18. 12. 2010. Skupina ministranata iz upe Kamen sa o. Brankom bila je na izletu na Zvjezdarnici. Mosor je bio okien u bijelo, a snijega dovoljno za grudanje i sanjkanje. 19. 12. 2010. Na koncertu bendova mladih u crkvi sv. Dominika u Splitu nastupio je i VIS Mihovil sa Kamena. 19. 12. 2010. Oko 40-ak mladih, I. i II. razreda srednje kole, sa upnikom don Matom kariiem iz Brela dolo
na Kamen. U prigodnom programu upoznali se sa Karmelom, a o. Branko im je govorio o duhovnom pozivu.
ZIDINE Na kraju smo kalendarske godine u kojoj je u Karmel sv. Ilije dolo najvie grupa otkako je centar otvoren. To je pokazatelj da centar postaje poznat i prepoznatljiv po svojoj ponudi i da osobe koje dolaze, odlaze zadovoljne jer se ponovno vraaju i preporuuju nas i drugima. Osim redovitih duhovnih obnova, duhovnih vjebi i programa koji se u centru nudi i koji se dogaao od posljednjeg javljanja valja izdvojiti duhovne vjebe za redovnike nae Hrvatske karmelske provincije koje je u listopadu vodio mons. Ratko Peri, biskup Mostarsko-Duvanjski. U duhovnim vjebama je sudjelovalo vie od dvadeset redovnika iz gotovo svih naih zajednica. Tema duhovnih vjebi je bila biblijska: Isus i njegovi sugovornici.
69
U studenome je odran na Dan permanentne formacije i Sabor provincije u kojemu je sudjelovalo tridesetak redovnika. Tema dana permanentne formacije bila je timski rad, dok se na saboru provincije razgovaralo o aktualnim temama u provinciji. Zadnji dan susreta Provincijalni savjet je odrao i svoju redovitu sjednicu. Prije Boia jo su se dogodila dva dogaaja vana za Karmel sv. Ilije. Na inicijativu gosp. Stipe Renia, koji je slikar, organizirana je dobrotvorna likovna kolonija. Cilj likovne kolonije je pomo dovrenja duhovnog centra. Pedesetak umjetnika, slikara i kipara, boravilo je od 17. do 19. prosinca u centru i slikalo umjetnika djela koja ostaju u centru i bit e prodavana na aukciji koja e se organizirati u ljeto sljedee godine. Sav novac daruje se Karmelu sv. Ilije i posluit e dovrenju ureenja centra.
Ovih dana bi trebala iz tiska izai knjiga s dvostrukim DVD-om Vila bana zvala priko Vrana - Pjesme i plesovi Hrvata u BiH. Rije je o projektu o. Zvonka Martia, lana nae zajednice, koji se bavi ouvanjem kulturne batine Hrvata iz BiH. Knjiga je bogato opremljena s preko stotinjak fotografija, tekstom o povijesti pjevanja i plesanja...
Uz knjigu, na posljednjoj stranici bit e i dva DVD s oko etiri sata video materijala snimljenog na 34 razliite lokacije u BiH gdje ive Hrvati, od Bihaa do istone Bosne, od Oraja do Neuma, pa i skupine iz Bukog blata i Bosanskog Grahova. Knjiga je zamiljena da bude suvenir i zbog toga je sav tekst dvojezian hrvatski i engleski.
70
IZ NAIH ZAJEDNICA
SOFIJA
papa Ivan XXIII, 14. listopada zgrada je blagoslovljena i sveano otvorena. Zgradu duhovnog centra, koji nosi naslov "bl. papa Roncalli" blagoslovio je Apostolski egzarh i predsjednik Bugarske biskupske konferencije mons. Hristo Projkov. Ujedno je blagoslovljena i otvorena katolika knjiara, koja je sastavni dio duhovnog centra. Od naeg posljednjeg javljanja u naoj zajednici i u mjesnoj Crkvi dogodilo se nekoliko vanih dogaaja. Nakon viegodinje obnove zgrade bive nuncijature, gdje je za svoga boravka u Bugarskoj djelovao mons. Angelo Giuseppe Roncalli, kasnije Duhovni centar otvorio je na Provincijal o. Vinko Mami. Na slavlju otvaranja centra su sudjelovali Apostolski nuncij, nadbiskup Januarius Bolonek, tajnik nuncijature mons. Luciano Russo, veleposlanica Republike Hrvatske Danijela Barii i drugi uzvanici.
71
Prigodom inauguracije, Sveti Otac Benedikt XVI poslao je brzojav kojega je potpisao dravni tajnik Svete Stolice kardinal Tarcisio Bertone. Brzojav Svetoga Oca proitao je Apostolski nuncij. Kao i u ostalim duhovnim centrima nae Provincije i u ovome centru elimo razvijati duhovne sadraje koji su specifini za nau karmelsku duhovnost, no elimo ujedno ponuditi i sadraje koji su zanimljivi za specifini situaciju mjesne Crkve.
dominikanskog svjetovnog reda imati e mogunost u zgradi duhovnog centra da odravaju svoje susrete. Takoer i mlade e imati mogunost svojih tjednih susreta formativnog i rekreativnog sadraja. Jo u proljee ove godine u nedovrenoj zgradi duhovnog centra odravala se kola ikonopisa kojega je vodio jedan od najboljih bugarskih ikonopisaca. Ovu kolu su pohaali veinom djeca djelatnika francuskog veleposlanstva u Bugarskoj. kola se nastavlja i slijedee godine. U okviru duhovnog centra emo imati i jednu sobu mali muzej bl. pape Ivana XXIII. Duhovni centar je otvoren duhovnim pokretima, tako da e u njemu svoje susrete imati i pokret Vjera i svjetlo. U potkrovlju zgrade imamo i sedam soba sa devet kreveta. Te sobe smo predvidjeli za studente katolike iz drugih dijelova Bugarske, kao i Makedonije koji studiraju u Sofiji. Preko ljeta i preko praznika kada studenti nemaju nastavu sobe mislimo koristiti za duhovne vjebe manjih grupa. U okviru centra mislimo imati i kolu molitve jer to smatramo kao neto izuzetno vano. O. Provincijal je ujedno otvorio i "Institut za bogoslovlje i duhovnost", koji je glavna akademska institucija Centra. Institut je prva i jedina ustanova za studij katolike teologije i duhovnosti u Bugarskoj, a studij e trajati tri godine. Predavanja su tri puta
U zgradi duhovnog centra imati e svoje susrete lanovi naega Svjetovnog reda. Takoer i lanovi
72
IZ NAIH ZAJEDNICA
tjedno u veernjim satima. Program studija i podrobne informacije o ovome studiju mogu se dobiti na Internet stranici Karmela u Bugarskoj koju ureuje na o. Joan www.karmil.tk. Na studij je upisano 27 studenata, od kojih su i dvojica koji su ve zavrili pravoslavnu teologiju, no ele studirati jer ih zanima katoliko bogoslovlje i duhovnost. Predavanja su poela 18. listopada.
Vano je napomenuti da je ujedno i otvorena Internet knjiara: http://www.roncalli-books.org/. U ovome kratkom vremenu bilo je vie od 300 posjetilaca Internet knjiare. Posebno smo se radovali tome da je osim o. Provincijala, ovome vanom dogaaju prisustvovao i na o. Joan koji je s nama proslavio i blagdan nae sv. Majke Terezije. Sveanom arhijerejskom liturgijom koju je predslavio apostolski ekzarh mons. Hristo Projkov, proslavili smo blagdan nae sv. Majke Terezije. Prigodnu blagdansku propovjed imao je Apostolski nuncij u Republici Bugarskoj nadbiskup mons. Janusz Bolonek. Apostolski nuncij je dobar poznavaoc karmelske duhovnosti, jer je kao nuncij u raznim zemljama imao tijesnu suradnju sa sestrama karmeliankama i braom karmelianima. Tu suradnju nastavio je i ovdje u Bugarskoj. Uvijek se rado odazove naim pozivima i pozivima naih sestara da sudjeluje u naim blagdanima. Veliki dogaaj za mjesnu Crkvu bila je proslava jubileja 150 godina Katolike Crkve bizantskog obreda u Bugarskoj. Od 4 7 studenoga na zavrnoj proslavi Jubileja u Sofiji se okupilo vie od 40 biskupa, uglavnom grkokatolikih iz Europskih zemalja. Meu njima je bilo i 2 kardinala. Prefekt kongregacije za Istone Crkve kard. Leonardo Sandri i predjsednik CCEE-a kardinal Peter Erd. Na ovoj
Uz Centar i Institut, otvorena je uz pomo dobroinitelja gosp. Svetoslava Boilova i katolika knjiara koja je jedina katolika knjiara u Bugarskoj. U ovome periodu knjiaru su posjeivali ne samo katolici, nego i pravoslavni vjernici, sveenici i jedan pravoslavni biskup.
73
proslavi sudjelovao je i Krievaki vladika mons. Nikola Keki. Domain susreta bio je apostolski Egzarh za katolike bizantskog obreda mons. Hristo Projkov. Na o. Provincijal nije bio u mogunosti sudjelovati na ovoj proslavi i kao svoga izaslanika imenovao je priora Somborske Zajednice o. Bernardina. Prisustvo o. Bernardina jako nas je obradovalo jer o. Bernardin dolazi u Bugarsku ve puno godina i dosta ljudi ga ovdje ve pozna. Osim proslave jubileja grkokatiliki biskupi su imali i svoj redoviti susret koji se organizira svake
godine. Susret biskup i proslava Jubileja bili su izuzetno dobro organizirani i protekli su vrlo sveano. U ovu proslavu bila je ukljuena i naa zajednica koja od poetka svoga dolaska u Bugarsku djeluje meu grkokatolicima jer u Bugarsku nas je pozvao apostolski ekzarh mons. Hristo Projkov, koji je odgovoran za grkokatolike u Bugarskoj. A nae sestre karmelianke su takoer bile pozvane prije 75 godina od tadanjeg grkokatolikog biskupa mons. Kirila Kurteva.
Od 10 do 12 prosinca u naem duhovnom centru odrale su se duhovne vjebe za mladie i djevojke koje trae svoje zvanje. Ovo su ve etvrte duhovne vjebe koje su organizirane od tima za promicanje zvanja koja je odgovorna za cijelu Bugarsku. U ovaj tim smo ukljueni i mi karmeliani i djelujemo zajedno s
jo nekoliko reodvnika i redovnica u organiziranju duhovnih vjebi. Tema ovih duhovnih vjebi bila je: Zvanje i ljudska zrelost. Tijekom duhovnih vjebi ima vie razliitih sadraja. Upoznavanje, nagovori, Euharistijsko slavlje, razgovori sa sveenicima i sestrama, ispovijedi, pitanja i odgovori i cjelonono klanjanje, a mladi se
74
IZ NAIH ZAJEDNICA
mijenjaju prema rasporedu koji se napravi. Na ovom susretu sudjelovalo je 15 mladih iz razliitih krajeva Bugarske. U programu susreta bila je i posjeta naim sestrama karmeliankama. Prva tri susreta bili su odravani u Kazanluku, Belenama i Rakovskom. I ove godine smo sveano proslavili blagdan naeg sv. Ivana od Kria u naoj crkvi. Kao i za blagdan sv. Majke Terezije, sveanu arhijersku liturgiju predslavio je apostolski ekzarh mons. Hristo Projkov. Prigodnu blagdansku propovjed imao je Apostolski nuncij u Republici Bugarskoj nadbiskup mons. Janusz Bolonek. Apostolski nuncij je govorio o duhovnom prijateljstvu izmeu sv. Majke Terezije i sv. Ivana od Kria. Pridruujemo se svoj brai karmelianima i sestrama karmeliankama u slavljenju otajstva Isusova roenja. Znamo jako dobro koliko je to otajstvo Isusova roenja prisutno u naoj karmelskoj duhovnoj tradiciji. Zajedno sa svima vama elimo i mi ivjeti duboko to otajstvo Isusove poniznosti i ljubavi prema Bogu i ljudima. Vaa braa karmeliani iz Sofije
KRK
Draga brao i sestre, Dragi itatelji Karmelskog vjesnika! S dolaskom novaka naa Zajednica je sada druga po veliini u Provinciji. Ukupno nas je jedanaestorica (6 novaka, 4 sveenika i jedan sveanozavjetovani brat). ivot u Zajednici se odvija onako kako je i predvien dnevnim redom. Apostolat je proet molitvom koja je redovita. Novicijatski program takoer se odvija po predvienom planu i programu, a novaci, polaganim ali sigurnim koracima, napreduju u karmelskom
stilu ivota kao i u spoznajama koje se tiu boanskog poziva, karizme i duhovnosti Reda. Ovom prigodom zahvaljujem svoj naoj subrai koja su ve odrala neka od predavanja novacima kao i onima koji e to tijekom novicijatske godine uiniti na spremnosti i portvovnosti te svijesti da su novaci zajednika briga sve brae u Provinciji. Osim redovitog programa koji spada na Novicijat, novaci, pored ostaloga, vjebaju liturgijsko pjevanje jedanput tjedno sa s. Kristijanom,
75
voditeljicom krkog katedralnog zbora. Takoer, redovito sudjeluju u asistenciji biskupu tijekom vanijih svetkovina i blagdana kada su sveane pontifikalne mise. to se tie kandidata za Karmelski svjetovni red, susreti koji su otpoeli u oujku o. g. odravaju se redovito jedanput mjeseno. Ima ih ukupno 15-ak, petoro iz Krka, po jedna djevojka iz Njivica i Omilja a ostali su iz Rijeke. Redovito ih dolazi svega 5-6 osoba. Ostali povremeno, od kojih neki ee, drugi rjee. Dvojica su muki a ostalo su udate ene i djevojke. U subotu 18. prosinca imali su jednodnevnu duhovnu obnovu koju je vodio o. Zdenko. U obnovi je sudjelovalo 7 lanova. Neki od lanova iz Rijeke nisu mogli doi zbog prometnog kolapsa koji je nastao uslijed snijega.
Od ponuda naeg Duhovnog centra naveo bih svakako Biblijske veeri koje su se odravale etvrtkom u Adventu. Odaziv je bio poprilino dobar i vjerojatno emo i u Korizmi nastaviti s istom ponudom. Prve dvije veeri imao je o. Zdenko o temi Muko i ensko stvori ih (Post 1,263,24), a treu i etvrtu veer o. Petar s temama: Abraham, praotac vjere (Post 12 i 22) i Mojsije, figura Mesije i svakog krtenika (Izl 2-15). Na kraju, u ime Krke zajednice, svoj naoj subrai i sestrama kao i svim itateljima Karmelskog vjesnika elim sretan Boi i blagoslovljenu novu 2011. godinu! br. Petar, prior i magister novaka
76
IZ NAIH ZAJEDNICA
IZ SESTARSKIH KARMELA BREZOVICA Drage sestre i brao! U nama i oko nas sve je ovih dana usmjereno na jedno na Isusov roendan, na Boi. On se dogaa i u nama i po nama. K prisutnom Bogu lete nae misli, oivljuju najljepa sjeanja, uzdiu se nae molitve i rtve, piu se tople estitke i peku se boini kolai. Tu smo blii Novoroenome, a takoer i jedni drugima. Put Boanskog Djeteta, malenosti i poniznosti, siromatva i nejakosti, i na je put do njega a s njime do Vas, do svakoga ovjeka. Na tom putu elimo Vam zahvaliti, na kraju jo jedne graanske godine i na poetku nove, na duhovnom suputnitvu, molitvama, suradnji i blizini koja nas je radovala. Jednako tako Vam se i dalje ivo preporuamo i dijelimo s Vama neke trenutke zadnje dionice ovogodinjeg puta. Barievi, TOR, i kroz prigodnu homiliju oivio misijski duh u nama, sa eljom da svoj ivot molitve usmjerimo jo snanije prema misijama i misionarima. U srijedu, 20. listopada euharistijskim slavljem komemorirali smo sedmu obljetnicu odlaska u vjene stanove naeg brezovikog upnika, blagopokojnog vl. Franje Dunaja. Misno slavlje predvodio je vl. gospodin Zvonko Vukovi, sadanji brezoviki upnik i u svojoj prigodnoj homiliji spomenuo se ivota, rada, vrlina, revnosti i velikodunosti koju je vl. Dunaj ugradio u ivot i duhovni rast mjesne crkve, a takoer je dao svoj obol na liturgijsko-duhovnom i drugim podrujima naega Karmela, kojega je cijenio i volio. Svetkovinu Svih Svetih, u ponedjeljak, 1. studenoga, proslavili smo sveanom euharistijom koju je predslavio o. Alojz ubeli, OP, prior otaca Dominikanaca u Zagrebu, a u svojoj prigodnoj homiliji pozvao nas je na ivot svetosti Biti svet u svijetu koji nas okruuje, poziv je svakoga od nas. Potrebno je samo uti taj poziv, prihvatiti ga i odgovoriti na njega poput svih svetih. Jer, to su oni ivjeli i dali za Gospodina i za ovjeka, moemo i mi, rekao je o. ubeli.
Snaga i radost liturgijskih slavlja Na Misijsku nedjelju, 17. listopada, misno slavlje predslavio je o. Josip
77
O Crkvi kao sakramentu spasenja, koje je isti Boji dar, prema Drugom Vatikanskom Koncilu, propovijedao je uvjerljivo na vl. gospodin upnik Zvonko Vukovi, na Duni dan, 2. studenoga, za vrijeme sv. Mise. Posebno se spomenuo onih pokojnika koji su od Boga odlutali sa eljom da Boje milosre bude nad njima i da ugledaju ono svjetlo koje je zasvijetlilo na Isusovom grobu u uskrsno jutro. Gdje je Isus, tu je Raj!
sabranou i pokazali ljubav prema Gospodinu i radost u druenju s njime, kao i s nama nakon misnoga slavlja. Govorei o Kristu Kralju i njegovim kriterijima za ulazak u Kraljevstvo Boje, vl. Budinski je poruio prisutnima da Krist Kralj nije gledao na svoje interese ve na ovjeka i njegovo spasenje, te da je to i na put do Krista, jer emo biti sueni po tome koliko smo ljubili Boga i ovjeka i dopustili Gospodinu da kroz nas djeluje. Svetkovinu Krista Kralja sveano smo proslavili s brojnim vjernicima, a misno slavlje predslavio je na o. Anelko Jozi, OCD, iz Remeta i izrekao homiliju nadahnutu misnim itanjima. Govorio nam je uvjerljivo o Kristu Kralju iji su kriteriji drugaiji od zemaljskih vladara. Izmeu ostalog rekao je da je Kristovo Kraljevstvo Kraljevstvo ljubavi, mira, istine, ivota i blaenstva, a ta naela Krist trai i od svojih, da budu ljudi za druge. Tajnu svoga Kraljevstva Krist je objavio malenima i poniznima. Ono najdragocjenije to nam Isus moe dati je njegova rtva na kriu, ljubav i mir. Gdje je Isus, tu je Raj. Isus je nae Nebo, naglasio je na kraju svoje propovijedi o. Anelko. Svetkovinu Bezgrene, u srijedu, 8. prosinca, proslavili smo sveanom Euharistijom koju je predslavio vl. gospodin Ivica Berdik, upnik u Botincu, Novom Zagrebu. Govorei o ovjekovom bijegu od Boga zbog
Uz ona redovita nedjeljna misna slavlja koja su nam predvodili o. Josip Barievi, TOR, oci dominikanci, oci isusovci i nai oci karmeliani, izdvojit emo ovdje jo i uonicu Krista Kralja, subotu 20. studenoga. Misno slavlje predslavio je vl. Branimir Budinski, upni vikar u Utrinama, Novi Zagreb, a zbor mladih iz spomenute upe, uz ministrante, uzveliao je misno slavlje te sudjelovao u molitvi nae Veernje asoslova. Mladi su pomno pratili liturgijska zbivanja, molitvom, pjesmom,
78
IZ SESTARSKIH ZAJEDNICA
grijeha, kao i o Bezgrenoj Djevici koja je poetak boljega svijeta, rekao je propovjednik i ove misli: Bog ti je priao i eli te uzdii u svoj boanski ivot. Bog nam daje blagoslov za nas i za svakoga pojedinca, ne zlo. Neka s Marijom u nama zapone bolji svijet, Boji svijet, gdje nas Bog eli pribliiti sebi. Svetkovina sv. Ivana od Kria Pogledom ljubavi mijenjati svijet Provincijal Hrvatske dominikanske provincije Navjetenja BDM o. Anto Gavri, OP, predslavio je sveanu euharistiju u utorak 14. prosinca 2010., u prigodi svetkovine naeg sv. o. Ivana od Kria, nauitelja Crkve, mistika i duhovnog oca i obnovitelja Karmela, u naem svetitu. Uz njega je bio suslavitelj vl. Slavko Pavlovi, upnik upe sv. Ivana Nepomuka u Stupniku-Luko, a karmelianin o. uro Filipovi, OCD, ispovijedao je i oblaio u kapulare tovatelje sv. Ivana od Kria.
Ivan Krstitelj zavrio u pustinji. Tamna no je kad je Herod dao odrubiti Ivanu glavu u tamnici. Tamna je no koju je Krist proivio na kriu i na Kalvariji. Tamna je no koju je proivio Ivan od Kria ne samo devet mjeseci u tamnici u Toledu, ve ona o kojoj govori Ivan od Kria da traje desetljea i desetljea, rekao je na poetku homilije o. Gavri. Duhovnu nauku, ivot i djelo sv. Ivana od Kria usporedio je s Doaem, u kojemu nam je Otac po svom Sinu objavio Sebe, put svetosti, suoblienja Kristu Gospodinu i sjedinjenja s njime. Taj put iziskuje odricanja, tamne noi, proienja osjeta i naeg uma, vrijeme iekivanja, a sve zavrava smirajem, jedinstvom, pogledom bez rijei, pogledom ljubavi, naglasio je voditelj slavlja i sve to saeo u jednoj misli sv. Ivana od kria: Ne trai Krista bez Kria. Zatim je pojasnio spomenutu misao i rekao: Na pogled u Krista Raspetoga otkriva nam ljubav Boju, sve to nam Bog dariva. Taj pogled na Krista na Kriu mijenja i na pogled na brata i na svijet. Ivan od Kria tim pogledom ljubavi mijenja ljude koji su mu nanosili patnju. On pokazuje svoju hrabrost u trenucima patnje upravo tim pogledom ljubavi.
Vrijeme Doaa, je vrijeme iekivanja koje moe potrajati i biti ovito tamom. Tamna je no bila kad je
Misno slavlje pratio je svojim skladnim pjevanjem na sestarski zbor pod ravnanjem nae s. M. Bonite
79
Kovai, OCD, a za svetkovinu smo se pripremale devetnicom molitava i Veernje asoslova, kao i sv. Krunicom prije misnoga slavlja. Rije zahvalnosti izrekli su prisutnima vl. upnik Pavlovi i Pater Provincijal. Veernju sv. Misu predslavio je prof. dr. sc. Stjepan Baloban, rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemenita i redoviti profesor na KBF-u u Zagrebu, uz mr. vl. Milana Pueca, duhovnika u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemenitu, dok je Oktet zagrebakih bogoslova umjetnikom pjesmom uzveliao liturgijsko slavlje. Hodoasnike, meu kojima su bili brojni mladi, ispovijedao je na o. uro Filipovi, OCD.
Ivanu od Kria koji je naiao na sline probleme u drutvu svoga vremena. Ivan se nije mirio s problemima, ve je sebe promijenio da bi promijenio situaciju u drutvu. U tome mu je pomogao susret s velikom enom sv. Terezijom Avilskom 1567. u Medini del Campo, i taj susret je promijenio njegov ivotni pravac.
Tko se bori za dostojanstvo ovjeka, svakog ovjeka? Tko e pomoi tom malom, obinom ovjeku da se uspravi i pone misliti svojom glavom? Koja je uloga nas krana i Crkve danas? zapitao se izmeu ostalog, u svojoj homiliji prof. Baloban. Odgovor je potraio u sv.
Propovjednik je tu naao poruku za probleme naeg hrvatskog drutva i naglasio: Nitko drugi nee rijeiti teku gospodarsku i politiku situaciju u naoj dravi. Sve ovisi o meni. Nitko drugi nee misliti i donositi odluke umjesto mene... U pitanju je samo dar slobode, kako govori Papa Benedikt XVI. u svojoj knjizi: 'Svjetlo svijeta.' Slobodni smo initi dobro i mijenjati svijet na dobro ili initi zlo, rekao je dr. Baloban. Tome u prilog bila su i misna itanja koja kao da su pisana za na narod u ovim tekim trenucima. Snagu za initi dobro daje nam Duh Sveti, a Krist Gospodin trai od nas potpuno predanje i povjerenje i svijest
80
da je On trajno prisutan u naem ivotu. Na kraju svoje homilije voditelj slavlja je pozvao sve prisutne da ive drugaije od trenda u svijetu i da pomognu ovjeku u potrebi, te da tako kao krani svi ugradimo svoj obol za boljitak drutva. U tome nam pomae i priprema za dolazak Svetog Oca Pape Benedikta XVI. u Hrvatsku, u lipnju 2011. godine, koja se odvija pod geslom: Zajedno u Kristu i to na razini: obiteljskog, crkvenog i nacionalnog zajednitva. Svoje estitke i preporuke u molitve, osobito za nova duhovna zvanja u Crkvi, posebno u Zagrebakoj nadbiskupiji, izrekao je rektor Baloban u ime poglavara Bogoslovije, bogoslova i u svoje osobno, te otvorio nove nade i ohrabrenja za ivot obinog ovjeka u neobinim prilikama. Svjedoiti i navijetati istinske vrijednosti u svijetu diktature relativizma Vrijeme u kojem ivimo je pod diktaturom relativizma, misao je Sv. Oca Pape Benedikta XVI. koju je izrekao 15. travnja 2005. uoi svog prvog nastupa u slubi Petrova nasljednika, a o tome nam je odrao predavanje, u etvrtak 11. studenoga, dr. o. Mijo Niki, DI. Diktatura relativizma uvukla se u sve pore ljudskog ivota, istaknuo je koristei materijale istoimenog
odranog simpozija i izdanog zbornika. Ona ne gleda na vrijednosti u sebi, ve se ravna po ovjeku koji slijedi djelovanje svoje naravi, naglasio je uz ostalo predava. Potom je govorio o karakteristikama postmodernog drutva koje stvara generacije izgubljenih, konfuznih ljudi i duhovnih invalida. U takvom drutvu vano je da redovnitvo svjedoi i navijeta istinske vrijednosti slobodnog i potpunog predanja dragome Bogu po obnovi u vjeri, molitvi, sakramentima, te po ivljenju autentine ljubavi, iskrene poniznosti, sluenja, istoe i siromatva. Bogu posveene osobe pozvane su da svijetu svjedoe, kad se ovjek predaje Bogu, da vie nema to izgubiti. Gubiti je teko, dok ne izgubi sve, naglasio je izmeu ostalog, p. Niki. Komplementarnost kao faktor integriteta zajednice U petak, 3. prosinca 2010. s panjom smo sluale predavanje naeg oca Jure Zeevia, OCD, na temu: Komplementarnost kao faktor integriteta zajednice. Ve sam prijevod ovih tuica - Uzajamno upotpunjavanje kao imbenik cjelovitosti (potpunosti i uspjelosti) zajednice posvjeuje nam jednu od temeljnih zakonitosti kvalitetnog zajednitva, istaknuo je o. Jure. Nijedan ovjek, pa tako ni jedan lan redovnike zajednice, ne raspolae svime, svatko od nas se kompletira, upotpunjuje i ocjelovljuje u
81
uzajmanosti. Svatko za sebe, mi smo u odreenom smislu "fragmenti" i tek zajedno popunjavamo "mozaik", tek zajedno oblikujemo koliko-toliko cjelovitu, uspjelu i za opstanak - u ekonomskom, strunom, duhovnom, afektivnom itd. smislu - sposobnu samostansku obitelj. Kao jedinstvene osobe sa razliitim darovima nismo stvoreni i ne trebamo teiti da svi budemo posve "isti" kao u sluaju "Prokrustove postelje" ili "klonova". "Upravo zahvaljujui naelu komplementarnosti, naoj razliitosti,naim raznovrsnim darovima i strunim osposobljenostima, nitko od nas ne mora sam sve, ali kad svatko ugradi u zajednicu ono s ime on raspolae, svi u zajednici ipak imamo sve vano to nam je potrebno za ivot, pokrijemo sva osnovna podruja potrebna za funkcioniranje zajednice", posvijestio nam je o. Jure. Tko bi mislio da je sam sebi u svemu dostatan, zatekao bi se u samoi, izolaciji, nedostatnosti i nesrei, zapravo u paklu (u patnji) zaboravljenosti i nevoljenosti, necjelovit, nepotpun, "gladan" mnogo ega bitnoga. Nitko nikada nije bio sam sebi dosta. Komplementarnost je spasenjska kategorija, budui da
spasenje ljudske osobe biva mogue tek Bojim upotpunjenjem nae smrtnosti i omeenosti. O. Jure nam je govorio sluei se primjerima iz Sv. Pisma: od ovjeka u edenskom vrtu, pa do apostolskog kolegija i Crkve kao zajednice, uvijek je bilo potrebno oslanjati se blinje, davati i pri-mati, te u uzajamnom upotpunjavanju postizati cjelovitost i uspjelost. Stoga i odgoj i samoodgoj po naim zajednicama uvijek trebaju biti za komplementarno zajednitvo. Potrebno je za takav, uzajamno se upotpunjujui, suivot graditi svijest, razvijati osjeaj za suradnju i odgovornost za ukupnost zajednice. Nezrelost je kada osoba iz sebinosti i komotnosti, bilo sraunato, bilo nesvjesno, pristaje samo na primanje od drugih a ne i na davanje drugima, ili pak na puno primanja od drugih a malo davanja drugima. Premda je u tijelu odraslog ovjeka, tada je nalik neodraslom djetetu... Uravnoteen i komplementaran pristup zajednici, zrele i zdrave motivacije i ciljevi osoba koje ine zajednicu, omoguuju radosnu, skladnu, ivotnu, plemenitu i vrsnu zajednicu, u kojoj se po mnogima ima sve ili gotovo sve to je potrebno za ivot dostojan ovjeka, Bojeg ovjeka. O. Jure je na kraju zakljuio: Darovi koje je pojedinac primio, tek ukoliko se uklope u cjelinu neke zajednice, obiteljske ili redovnike, bivaju dostatno osmiljeni i donose
82
plodove zbog kojih su nam povjereni. Kao u evanelju o talentima, svi su pozvani raditi i dati na raspolaganje ono to im je povjereno od Gospodina, podvostruavati od Njega primljene darove, jer tek razliitost darova u uzajamnom darivanju omoguuje da svi imaju to im treba, omoguuje ivot. Tek tada se i u aktualnim ivotnim trenucima i na kraju zemaljskog hoda smijemo nadati onome: 'Valja slugo dobri i vjerni! (...) Ui u radost gospodara svoga!' (Mt 25, 21) Na dlanu Providnosti Povijest Boanske Providnosti stara je kao i ovjek. Moemo to na svoj nain ustvrditi i za Boju Providnost na ijem dlanu poiva na Karmel od svojih poetaka. U taj projekt ugraeni su mnogi mali i veliki ljudi naega podneblja, naih obiteljskih, upnih i redovnikih zajednica; ljudi vjere, molitve, rada, kulture, znanja i umjetnosti. Svima, na kraju ove graanske godine, iskreni i topli hvala, uz sklopljene ruke i Boansku nagradu. Danas bismo spomenuli samo neke. Meu njima upljane upe Vukovina, u pitomoj turopoljskoj ravnici, tamo od blagopokojnog vl. gospodina upnika ure Makarevia, pa do dananjeg vl. gospodina upnika ure Saboleka. Svjedoci smo po njima Boanske Providnosti i skrbi ve preko 65 godina. Naime, svake jeseni obdare ti dobri ljudi na Karmel, a uz njega i mnoge potrebne, plodovima svojih njiva, vinograda, vrtova i uljevima svojih marljivih ruku.
83
Tako su nas u subotu, 6. studenog, obdarili bogatom i biranom zimnicom i omoguili nam manje egzistencijalnih problema. Ne samo to su nas obdarili, ve su sami utovarivali i istovarivali zimnicu i darovali Karmelu ono najbolje od svoga rada i od sebe. Gospodin im ljubavlju i svakim blagoslovom uzvratio, a Karmel ih ne zaboravlja u svojim dnevnim molitvama.
Jednako tako zahvaljujemo i Ekonomatu Zagrebake bogoslovije koji nas je u utorak, 7. prosinca, obdario isto bogatom zimnicom, a bogoslovi Luka Brei i Filip inko, pod vodstvom ekonoma-domara, gospodina Marijana Furjana, iskrcali su zimnicu i preporuili se u molitve sestara. Na dlanu Boje Providnosti bili smo noeni i kroz minulu 2010. godinu. Vae sestre iz Karmela-Brezovice
KLOTAR IVANI je u proteklom razdoblju obdario Gospodin! Svetkovinu sv. Male Terezije, 1. listopada, sveano smo proslavile, zajedno sa brojnim njenim tovateljima, prijateljima nae zajednice i upljanima. Euharistijsko slavlje predvodio je o. Stjepan Vidak, karmelianin, odgojitelj bogoslova u Remetama. Suslavitelji su bili pre. Josip ori, generalni vikar sisake biskupije, fra Tomislav Boiek, gvardijan, upnik fra Josip Vrbanec, OFM i drugi sveenici, prijatelji nae zajednice.
Potovana i draga brao, drage sestre! Evo i opet prigode svima vam se javiti i pokuati vam prenijeti ime nas
84
Poticajnim i sadrajnim mislima u homiliji, o. Stjepan nas je duhom proveo kroz kratki, ali duboko osmiljen ivot sv. Male Terezije. Naglasio je kako ju je poniznost dovela do Boga. Nita nije pripisivala sebi, nego Njemu. Ljubav je bila klju otkria njezina zvanja. Posebno se isticala u ljubavi prema svojim susestrama. Znala je podnositi njihove slabosti i nesavrenosti. Svoj ivot u Karmelu posebno je posvetila molitvi za sveenike i misionare. O. Stjepan nas je potaknuo kako i na ivot, po primjeru i zagovoru sv. Male Terezije, moe postati svjedoenje Boje ljubavi bratu ovjeku, posebno onima s kojima ivimo. Duhovno osvjeenje u naoj zajednici bili su dani duhovnih vjeba koje je od 4. do 9. listopada vodio o. Jozo Milanovi, benediktinac. Sredinjom temom, Izlazak iz Karmela, o. Jozo nas je podsjetio da je na poziv ivjeti s Njim u Karmelu. No, nismo lieni napasti da gradimo i ivimo karmel po svojoj mjeri. Tako moemo ivjeti u karmelu, a ne vidjeti Njega. Stoga je potrebno izlaziti iz karmela, i doi do Gospodina. Rije Boja, kroz dnevna euharistijska slavlja i liturgiju asova, bila je nadahnue kako sluati i ivjeti Boju poruku u svakodnevici.
Tih dana su nas prijateljskim posjetom ugodno iznenadile . M. Blaga Bunuga, vrhovna glavarica Drube sestara milosrdnica i s. Blanka Vrdoljak, zamjenica vrhovne glavarice. Dana 12. listopada, s. M. Ljiljana od Duha Svetoga (Preli), s. M. Karmela od Krista Kralja (Kneevi) i s. T. Marija od Gospodina Isusa i Sv. Crkve (Selinger), koje su u nau zajednicu dole na ispomo na tri godine, nakon isteka toga vremena vratile su se u svoju matinu zajednicu u Breznici akovakoj. S. Ljiljani, s. Karmeli, s. Mariji kao i s. Ani Mariji od Milosrdne Ljubavi Boje (Dugonji), koja se u svoju zajednicu vratila u srpnju, zahvalne smo za velikoduno pruenu pomo i molimo Gospodina da im uzvrati svojom dobrotom i blagoslovom. Ujedno zahvaljujemo zajednici sestara u Breznici akovakoj koja nam je izila u susret u naoj potrebi, te
85
duhovnom asistentu Udruge, o. Juri Zeeviu, OCD, koji se tada odazvao na nau molbu i svojim zauzimanjem najvie doprinio da sestre dou i da se realizira naa molba za personalnom ispomou.
se u pastoralnom centru Vrbani gdje imaju svoju radionicu akvarela. Kroz zajednitvo i umjetniki rad razvijaju svoju kreativnost i svjedoe kako je i u treoj ivotnoj dobi mogue zapoeti neto novo i ivjeti osmiljeno. Kroz meusobno upoznavanje i spontani razgovor iskusile smo kako nas Gospodin povezuje i obogauje. Dana 31. listopada preselio se u Vjenost vl. Matija Burja, brat nae s. Terezije. ivio je skrovito. Svojom oinskom briljivou mnoge je due tjeio i iskazivao im ljubav nebeskog Oca, osobito u skaramentu pomirenja. Na poseban nain zaduio je nau karmelsku obitelj kojoj je velikoduno sluio. Mnogo puta osjetile smo njegovu bratsku ljubav prigodom posjeta naoj s. Tereziji i u mnogim sveanim euharistijskim slavljima nae zajednice. Vjerujemo da sjedinjen s Gospodinom moli za nas i prati nas na putu k vjenoj domovini.
Svetkovinu sv. Terezije Avilske, nae Majke, proslavile smo radosna srca jutarnjom sv. Misom koju je predslavio fra Tomislav Boiek, gvardijan. Fra Tomislav nas je lijepim i dubokim mislima potaknuo da molitvom i sluenjem u Crkvi svakodnevno ivimo duh i karizmu sv. Terezije. Slijedeeg dana posjetila nas je grupa umirovljenica, predvoena gospoom Ingom Crnogaj, naom znanicom. Ove drage gospoe sastaju
86
Sv. Nikola i ove godine nas je darivao. Kao osobit dar doivjele smo susret s p. Mijom Nikiem, DI, koji nas je obogatio predavanjem Svjedoiti i navijetati istinske vrijednosti u svijetu diktature relativizma, koje je odrao na ovogodinjem 26. redovnikom tjednu u Zagrebu 17. i 18. rujna. P. Mijo je u predavanju najprije iznio analizu postmodernog drutva i glavne karakteristike diktature relativizma kojom je proeto dananje drutvo. Glavna oznaka relativizma, rekao je predava, u tome je da on nigdje ne prihvaa vrsta i trajna naela, to je stil ivota u kojem nema apsolutnih vrijednosti, nego svatko sam sebi stvara svoje vrijednosti. Bogu posveene osobe, nastavio je p. Mijo, u redovnikom ivotu trebaju svjedoiti istinske vrijednosti i tako potvrivati svoj novi identitet koji su dobile svojim zavjetovanjem. Osoba koja se posvema preda Bogu ljudski gledajui gubi sve, a u stvarnosti tek tada postaje istinski slobodna i kao takva otkriti kako tek u Bogu posjeduje sve, nastavio je predava. Znajui da je Kraljevstvo Boje utjelovljeno u osobi Isusa Krista, Sina
Bojega, od redovnika se oekuje da svojim ivotom iaruju Krista, da miriu Kristom, kako lijepo ree sv. Pavao da smo mi ugodan miris Kristov Bogu. (2 Kor 2, 14), zakljuio je p. Mijo Niki. Na kraju ovog naeg javljanja elimo i molimo da Boji zagovor na poseban nain uvijek bdije nad svima nama i da nam Bog podari obilje Duha svojega kako bismo u ovom svijetu bili sluge i svjedoci Boje Ljubavi! Bilo vam blagoslovljeno ovo boino i novogodinje vrijeme, vrijeme radosti i slavlja prisutnoga Boga Ostajemo s vama povezane u molitvi i srdano vas pozdravljamo! Vae sestre iz Klotar Ivania
BREZNICA AKOVAKA Draga naa brao i sestre! Premda je od naeg zadnjeg javljanja u Vjesniku proteklo svega dva mjeseca, napretek je toga to je u to kratko vrijeme Gospodin proivio s nama, a i mi s Njim. Evo najvanijih dogaaja! Pred svetkovinu nae svete Majke
87
Terezije od Isusa, s. Ljiljana, s. Karmela i s. Marija, na veliku radost cijele zajednice, vratile su se s trogodinje ispomoi iz Karmela u Klotru Ivaniu, dok je s. Ana Marija stigla neto ranije, u srpnju. Sada se osjeamo u punom sastavu i nastavljamo svoj zajedniki put u ovoj kui svetog Josipa, Bogu na ast i svetoj Crkvi na korist! Desetak dana nakon toga, pohodili su nas naa braa o. provincijal Vinko Mami i o. Jure Zeevi, kako bi zahvalili zajednici na iskazanoj velikodunosti u pogledu personalne ispomoi potrebitoj zajednici u Klotru, a osobito sestrama koje su tu ispomo svojom velikodunou omoguile. Prilikom podjele sakramenta svete Potvrde u naoj upi, posjetio nas je na pomoni biskup mons. uro Hrani. U radosnom susretu s njim, priao nam je o projektima i planovima nae Nadbiskupije, osobito u pogledu pastorala mladih, te je iznio svoja pozitivna iskustva s ljetonjeg boravka u Taizu kamo je vodio mlade na duhovnu obnovu. Od 15. do 20. studenog, naa je zajednica pod vodstvom somborskog priora o. Bernardina Viszmega, OCD imala svoje zajednike duhovne vjebe. Ovogodinja je tema bila o zajednitvu, odnosno o zajednici koju je voditelj definirao kroz tri stvari koje ju karakteriziraju kao pravu, a to su uzajamna povezanost, ljubav jednih za druge i poslanje. Kroz osam nagovora,
o. Bernardin je govorio o svemu onome to nae kvalitetno zajednitvo prijei i izgrauje, o naim osobnim potrebama i udjelu koji tvori zajedniki mozaik u kojem je svaki dio jednako dragocjen i vaan. Tako smo razmiljali o zajednici kao mjestu unutarnje slobode, mjestu prihvaenosti, voljenosti, mjestu otvaranja, suradnje, pratanja, ozdravljenja i rasta. Pretposljednji dan duhovnih vjebi bio je dan pustinje, kada smo doputale da sve to smo ule padne jo dublje i odjekne u naoj nutrini novim odlukama i novim susretima s Bogom.
Odmah po zavretku duhovnih vjebi, iz Remeta su nas posjetili naa subraa Nikola i Josip, sestre franjevke Branka, Magdalena i Bernarda,
88
gospoa Matija Sliko te gospoe Ankica i Janja koje rade u kuhinji remetskog samostana. U radosnom druenju prisjetili smo se mnogih zajednikih dana i dogaaja iz Remeta, a vjerujem da je svatko od nas osjetio i obnovio milost koja nas je kroz deset godina stavila jedne kraj drugih u Remetama. Gotovo je jednak broj godina protekao otkako smo doselile ovdje, no sjeanje i zahvalnost za sav put kojim je ova zajednica bila voena od Gospodina ne smanjuju se, a ovakvi ih susreti jo umnaaju i blagoslivlju.
sveenitva. Kao vrstan glazbenik i kompozitor, odsvirao je nakon svete Mise nekoliko skladbi meu kojima su se nali i njegovi autorski radovi te skladbe njegovog dragog uitelja o. Anselma Canjuge, kao i djela velikog J. S. Bacha. Nesebino nam poklonivi na kraju notalne zapise svoga stvaralatva, ostale smo potaknute ivotnou ovog starijeg kapucina koji ve tolike godine svojim darovima duha i naravi slui Gospodinu i njegovu narodu.
U srijedu 24. studenog imale smo sasvim osobitu Misu i koncert nakon nje. Kapucin iz Osijeka, o. Zvonko Pag, podijelio je s nama radost proslave svog dijamantnog jubileja
Jo nas je jedna posjeta sve razveselila! Putujui na simpozij o moralu u Svetom pismu koji je odran u akovu, etvorica predavaa sa zagrebakog KBF-a, profesori biblijskih predmeta Nikola Hohnjec, Ivan Dugandi, Boo Luji i na o. Dario Toki, nisu mimoili ni na Karmel! U domaem okruju koji stvara ljudska blizina nadahnuta Bogom, bilo je mjesta i za aljivo i za ozbiljno. Susret s razliitim poslanicima na njivi Bojoj uvijek nas nuka na zauzetiju molitvu i povezanost udova jednog Tijela svete Crkve!
89
I na kraju, eljele bismo s vama podijeliti jedan lijepi dogaaj koji se zbio na prvu nedjelju Doaa, pod svetom Misom! Naime, tog su dana Pavo i Cecilija Jano, stariji brani par iz naeg sela akovaka Breznica, slavili pedeset godina svoga braka. Uz nazonu rodbinu i prijatelje, dvoje naih slavljenika je obnovilo svoju branu vjernost obredom koji ih je vratio mnogo godina unazad, u zimski pejza ovog malog slavonskog sela iz 1960. godine. Budui da tada nisu imali mogunost kupiti vjenano prstenje, uinili su to sada. Sve su nas obradovali svojom mladenakom ozarenou i sreom, a osobito jednostavnou odgovora bake Cecilije, koja je u svoje ime i u ime svoga supruga na pitanje o slobodnom pristanku na ovaj in, zaueno i odluno odgovorila: Pa nema nas 'ko prisilit'! Uistinu, u ljubavi nema prisile, pa ni nakon mnogo godina, tekoa i bolesti, ona se ne smanjuje, jer se hrani odozgo i hrani mladost srca. Velika poruka vjernosti svima nama!
Pri kraju smo jo jedne graanske godine, i ovom prilikom zahvaljujemo svima vama koji ste na razliite naine potpomogli na posveeni ivot molitve kako bi on bio bezbriniji i mirniji. Svojom podrkom, darovima, rijeima, propovijedima, prijateljstvom, razumijevanjem i molitvom, uvijek ste nam otvarali vrata svoga srca u kojem smo nazirale Boga i Njegovu slavu. Potaknute dubokom zahvalnou za sve susrete i dogaaje protekle godine, sve vas nosimo ususret Bogu koji dolazi kao maleno Dijete u Betlehemu. Neka se rodi u Betlehemu svakoga od nas i neka bude Bog prisutni i voljeni u svakom vaem danu nadolazee 2011. godine! To vam ele i mole Vae zahvalne sestre iz Karmela u Breznici akovakoj
90
MARIJA BISTRICA Drage sestre i brao! Ove dane proivljavamo u duhovnoj radostI zbog svijesti da nam je Bog blizu i da nam je svoju blizinu osobito oitovao u Boiu. Dok pjevamo boine pjesme o Bogu s nama, mi znamo da On dolazi i da je ve doao. elimo Vam sretne i blagoslovljene ove dane oko Boia i takva neka bude i cijela 2011. godina.
Kako se ove godine slavila 50. godinjica smrti bl. kardinala Alojzija Stepinca, zato smo i mi to osobito imale na umu pri susretu s naim posjetiteljima. Na poseban smo nain hodoasnicima iz Podstrane kod Splita, iz Donje Lomnice, Ferianaca i Senja te uiteljima iz Primorskogoranske upanije pokuavale pribliiti Blaenika govorei kako su njegove moi pohranjene pod oltarom nae crkve. Isto tako prigodu za upoznavanje s Blaenikom imali su i uenici sedmih razreda iz Metkovia, estih razreda O. . Dubec te osmih razreda O. . Ljudevit Gaj iz Krapine koji su u sklopu terenske nastave posjetili na Karmel. Tu su prigodu imali takoer i prvopriesnici iz Kutjeva te Zbor mladih Varadinske biskupije. Radosno smo takoer doekale pjeake sudionike Stepineve krunice koji su hodoastili 30. listopada od zagrebake Katedrale do Marije Bistrice. S njima smo zajedno izmolili molitvu za skoru kanonizaciju bl. Alojzija. Mladomisniko ljeto
Obradovane smo takoer i vijeu da e nas u svibnju idue godine pohoditi Sveti Otac. To e biti posebna milost za na narod, a osobito za nas posveene osobe. Ve sada udruimo se u molitvu da taj pohod donese to vie duhovnih plodova.
Mladomisnika slavlja ovoga ljeta u naem Karmelu zapoeo je 29. lipnja o. Joan od Kria i Milosra Bojega (Hadziev), a zajedno s njim suslavili su vl. Matija Burja i o. Stjepan Vidak, OCD, magistar bogoslova. Slijedeeg dana, 30. lipnja bilo je mladomisniko
91
slavlje ovogodinjih reenika Zagrebake nadbiskupije te Varadinske, Sisake i Bjelovarskokrievake biskupije. Sv. Misu predslavio je vl. Kristijan Bogdan, a homiliju je odrao vl. Darko Rogina. Dane Bl. Djevice Marije u Karmelu obiljeile su dvije mlade Mise: 13. srpnja na svetkovinu Majke Boje Bistrike vl. Branka Riseka, rodom iz Mihovljana, te na Gospu Karmelsku 16. srpnja vl. Kornelija Grgia, rodom iz nae upe. Sv. Ilija doveo je jo jednog mladomisnika, naime 20. srpnja kad na Red slavi tog starozavjetnog sveca, svoju mladu Misu s nama je proslavio i vl. Ivan Grbei, mladomisnik iz upe Gore, Sisaka biskupija. Svi su nam oni svojim mladomisnikim slavljima eljeli zahvaliti za molitvenu potporu na putu do sveenitva. Predavanja za duhovno obnavljanje Za nae trajno duhovno obnavljanje pobrinuli su se nai predavai pa je tako predavanje Blagdan ljubavi Gospa Karmelska 28. 07. odrao o. Sreko Rimac, OCD, a 13. 9. o. Jure Bosani, DI imao je nagovor: Zavjetujte i izvrite svoje zavjete. O. Miljenko Suac, monfortanac, 22. 9. govorio nam je o knjizi sv. Terezije Avilske Put k savrenosti. O knjizi Moj ivot, odnosno o stupnjevima molitve prema poglavljima 1122, govorio nam je 27. 10. o. Petar Janji. O. Sreko Rimac odrao nam je 26.
11. predavanje o bratskoj, odnosno sestrinskoj ljubavi.
U zajednitvu s naim Pastirima elei s nama podijeliti svoje radosti i brige i ohrabriti nas na naem putu posveenja, pohodili su nas nai (nad)biskupi: 20. 08. mons. Vlado Koi, sisaki biskup; 21. 08. mons. elimir Pulji, zadarski nadbiskup, koji je s nama slavio sv. Misu; 29. 08. mons. Slobodan tambuk; 11. 09. mons. Valentin Pozai; 03. 10. vojni biskup mons. Juraj Jezerinac zajedno sa pomonim vojnim biskupom SAD-a za Europu mons. Richardom Spencerom. Na nedjelju zahvalnicu 31. 10. pohodio nas je i svoje nakane preporuio u nae molitve kardinal Vinko Pulji, vrhbosanski nadbiskup. Jo poneki radosni susreti Osobit susret bio je 25. kolovoza sa sestrom Vedranom Ljubi, iz Drube Keri Boje Ljubavi, misionarkom u Ugandi koja nam je na zanimljiv nain
92
predstavila svoj rad i nastojanja da Isusa donese mnogim duama. Ona se osobito brine za kolovanje djece, te radi s djevojkama koje bi eljele pristupiti njihovoj Drubi. Tako smo se barem na trenutak nale u misijama, da nam molitva za misije bude ara. Preasni Slavko Gabud, dugogodinji upnik u Sraincu (Varadin), s nama je 26. kolovoza slavio sv. Misu, a zatim nam je u govornici pripovijedao zanimljive zgode svog bogatog sveenikog ivota, a osobito nam je bilo zanimljivo uti o njegovom umijeu izrade i popravka orgulja. Bila je to prigoda da mu estitamo 50. godinjicu misnitva. U naoj crkvi je na o. Viktor Grbea, imao sv. Misu 4. rujna u sklopu duhovne obnove za roditelje ija se djeca lijee od ovisnosti, a 3. listopada je u svojstvu vojnog kapelana doveo na kratak susret djelatnike iz vojarne Pleso.
Bogoslovije zajedno s prefektom vl. Dubravkom krlinom Hrenom koji su doli preporuiti se u molitve naih sestara.
Obradovali su nas i nai patri: o. Branko, o. Stjepan i o. Draen i doveli uz snjene prepreke 28. 11. veliku grupu mladia i njihove kandidate koji su imali duhovnu obnovu u Remetama. S nama su slavili Veernju molitvu. Proslave Male i Velike Terezije Blagdan sv. Male Terezije (1. listopada) proslavile smo jutarnjom sv. Misom koju je predvodio zajedno s vl. Matijom Burjom, na o. Anelko Jozi iz Remeta. On je u propovijedi na vrlo jednostavan i zoran nain prikazao ivot male Svetice, njezin put
Posjetili su nas takoer isusovaki novaci s Fratrovca, franjevaki novaci s Trsata, te bogoslovi zagrebake
93
predanja i pouzdanja u Gospodina, njezinu bezgraninu ljubav prema Bogu. Ona je s ljubavlju vrila male stvari u svojoj svakodnevici, posve predana volji Bojoj. U susretu s o. Anelkom bila nam je prigoda da mu estitamo 30. godinjicu sveenitva koju slavi ove godine. Na svetkovinu Sv. Terezije Avilske imale smo priliku upoznati o. Matu Bonjaka, dominikanca, koji je slavio sv. Misu u zajednitvu s vl. Matijom Burjom i don Pavom Gospodnetiem s Hvara, a kasnije u osobnom susretu otkrio nam je zanimljivu povijest svoga redovnikog zvanja, svoj ivotni put. Oduevio nas je svojom jednostavnou i smislom za humor. Preminuo na misnik vl. Matija Burja Na vl. Matija Burja preminuo je 31. listopada u upnom dvoru u Mariji Bistrici. Neka ga Gospodin u izobilju nagradi za sve to je uinio za Njegovu slavu a osobito za na Karmel kojega je ljubio svim svojim srcem ba kao pravi duhovni otac. Vie od jedanaest godina, toan kao sat, svakog je dana revno dolazio s nama slaviti sv. Misu u nau karmelsku crkvu posveenu bl.
Alojziju Stepincu, kojeg je toliko volio i rado o njemu govorio, nadajui se da e doivjeti njegovu kanonizaciju. I posljednjeg dana svog zemaljskog ivota u nedjelju, 31. listopada, to je isto revno uinio svim svojim snagama, koje su bile sve slabije. Molimo za pokoj njegove due. Kanonska vizitacija i izbori Mons. Valentin Pozai, pomoni biskup zagrebaki, kao delegat uzoritog kardinala Josipa Bozania 22. i 23. studenoga 2010. godine obavio kanonsku vizitaciju samostana i zajedno s vl. Brunom Matosom, upnim vikarom u Mariji Bistrici, predsjedao izborima novog vodstva samostana. Za prioricu samostana ponovno je izabrana s. Marija Petra od Presvete Euharistije (Mira Fiter) a njezine savjetnice su: s. M. Gabrijela od Otkupiteljeve Ljubavi (Ruica Batelja), s. Bernardica od Lurdske Gospe (Anica Ivani) i s. Marija Nevenka od Krista Raspetoga (Nevenka Baurin). Preporuamo ih u Vae molitve i srdano Vas pozdravljamo. Draga naa Brao i Sestre! Od naeg prolog javljanja prolo je evo, oko dva mjeseca. U tom vremenu ivot u naem Karmelu tee svojim ritmom u skladu sa ritmom liturgijskih slavlja, godinjih doba, meusobnih susreta.
SARAJEVO
94
U vremenu Doaa smo nastojale malo intenzivnije razmiljati o Bojem dolasku k nama. Sada, o Boiu posvjeujemo si njegovu prisutnost meu nama. Iako bi to trebalo biti za nas vrijeme vee povuenosti i tiine, dragi Bog nam alje na vrata brojne ljude koji na taj nain ispunjavaju svoje "doae". Doi sestrama i neto donijeti vele ovdje: sevap je. Bilo da su jabuke obrali donijeli su nama, bilo da su ribe lovili, svinje i pilie klali donijeli su i nama, bilo da su im dragi gosti doli doveli su ih i k nama. A ove godine smo dobili i velike jaslice od naih prijatelja Talijana koje "etvorica moraju nositi" i to samo kroz velika vrata! Zbilja je lijepo vidjeti radosne ljude kada s radou darivaju: na licu im sjaji neka Boja iskra! Tako su se izmjenjivali nai upljani, sveenici, Carabinieri, prijatelji, asne sestre, majstori Na prvu nedjelju Doaa uz dan duhovne obnove koji je bio obiljeen
klanjanjem pred Presvetim, u popodnevnim satima prigodni nagovor odrao nam je don arko V. Oap, duhovnik bogoslova, na temu meusobnog prihvaanja. U sadrajno bogatom predavanju kao temelj svega izraeno je Boje prihvaanje svakoga od nas. Kad smo toga duboko svjesni, svi drugi nai ispadi (da bismo bili zamijeeni i vani) nestaju, a i nae prihvaanje drugih postaje "prirodna reakcija". Naveo je zanimljivu reenicu o sv. Katarini Sijenskoj: kako se stjee dojam kada se ita njen ivotopis "da dragi Bog nema drugog posla nego baviti se samo Katarinom. Kao da je ona Njemu jedina." Duhovno nas je krijepio i na ispovjednik fra Slavko Topi, kao i na Uzoriti otac Kardinal koji je na sv. Nikolu, uz ono duhovno blago, obdario sestre i punom koarom svega. Ovih dana imamo svako jutro u 6 sati sv. mise zornice koje nam predvode na upnik i kapelan. Lijepo je vidjeti mnotvo vjernika okupljenih oko oltara u te jutarnje sate. I snijeg nam je zabijelio okitivi borie, a nai zorniari rado su se prihvaali lopate "krei" put do crkvenih vrata. Budui da je sada "vrijeme blago, onaj as kada slavimo svanue spasenja svemu svijetu elimo vam svima Boju blizinu i blagoslovljenu novu 2011. godinu, ispunjenu mirom, nadom i dobrom! Vae sestre iz Sarajeva
95
NNSHAT - ALBANIJA
Od naeg posljednjeg javljanja prolo je oko dva mjeseca. I za to kratko razdoblje opet moemo rei da nam je Gospodin svakodnevno iskazivao dokaze njegove ljubavi i brige, te moemo iskreno s psalmistom rei ti me razveseljuje u svim djelima svojim. Jedan dogaaj kojim nas je Gospodin izuzetno obradovao bio je tradicionalni susret katolikih i pravoslavnih teologa. Ovaj puta su izabrali na Karmel za mjesto susreta. Budui da puno molimo za jedinstvo krana, bile smo poaene to smo mogle pruiti gostoprimstvo tako dragim gostima. Pravoslavne goste predvodio je pomoni episkop Tirane Nikolla, koji se ivo interesirao za na nain ivota, nau karizmu i molitvu. Kroz nae zajedniko druenje zaista smo doivjeli da smo braa i sestre u Isusu, i da za ivljenje jedinstva nije potrebno ekati slubeno, vidljivo
jedinstvo. Moemo i duni smo ostvarivati Isusovu elju da svi budu jedno ve sada prihvaajui jedni druge kao dar. Episkop Nikolla je podijelio s nama njegovu alost zbog toga to u Albaniji nema pravoslavnih monahinja te izrazio elju da nas opet posjeti i da se ovo nae bratsko sestrinsko druenje nastavi. Na svetkovinu sv. Majke Terezije, naa postulantica Nevilja, je nakon uspjeno zavrenog postulata ula u novicijat primivi sv. odijelo i uzevi novo ime s. M. Judita od Uskrslog Isusa. Preporuamo je u molitve da radost i ar koji je nosi zbog poziva nikad se ne ugasi, nego da sve vie raste te bude vjerna ker nae sv. Majke Terezije. Mogle bismo rei da se upravo sv. Majka Terezija pobrinula da se nekoliko dana na intenzivniji nain druimo s njom i sv. Ivanom od Kria kroz predavanja o. Michelangela
96
Msgr Mario Rusotti, biskup Cantalanissete na otoku Siciliji posjetio nas je uz dogaaj sklapanja sestrinstva sa naom biskupijom. To je bio jednostavan susret u kojem smo se spomenuli bl. M. Candide i drugih naih sestara koje su ivjele i jo ive na Siciliji. O. Lovro Gavran, na dugogodinji prijatelj i dobroinitelj, a sada franjevaki provincijal Bosanske provincije sa o. Matom i o. Anelkom, uvelike su nas iznenadili i obradovali kad su pozvonili na naim vratima. Pellegrina, OCarm. Iako o. Michelangelo nije OCD, vrlo dobro poznaje nau sv. Majku i Ivana od Kria tako da su nam njegova predavanja zaista bila jedno osvjeenje, obogaenje i podrka u naem nastojanju povratka na izvore i obnavljanju hoda sa sv. Majkom. Od drugih dogaaja i susreta kroz ovo razdoblje mogli bi odvojiti vrlo simpatian susret s o. Gottfriedom Ugolini, DI, profesorom psihologije na teolokom fakultetu u Eisenstadtu, u Austriji, zatim duhovnu obnovu djelatnika i dobrovoljaca Radio Marije, s voditeljem don Prek Lazri. Sv. Misu na kojoj smo sudjelovale i mi predvodio je o. Gazmend Tinaj, franjevaki provincijal. U propovijedi je naglasio kako je bitno ivjeti Evanelje u svakodnevnom ivotu i da je takvo svjedoanstvo najbolji navjetaj Isusa. Susret je protekao u bratsko sestrinskom raspoloenju, radosno i srdano. P. Lovro nas je ukratko upoznao s prilikama u provinciji, o pastoralnom radu, o podmlatku i dr. Pri odlasku obeali smo jedni drugima molitvenu podrku. Ovih dana kad piem ovaj izvjetaj, kako je ve poznato, velik dio sjeverne Albanije zahvaen je poplavama. Nosimo patnju svih tih ljudi u naim svakodnevnim molitvama, te ih preporuamo i svima vama u molitve. elimo vam blagoslovljeno vrijeme Boia, ustrajnost na putu u iekivanju Bojih dolazaka i duu punu radosti i vjere da moemo prepoznati svaki Isusov dolazak bez obzira na koji nain doao! Uz srdaan pozdrav svima, Vae sestre iz Albanije
97
SOFIJA - BUGARSKA
Draga nasa brao i sestre! U zraku se osjea i sve mirii po Boiu. Srca su nam spremna za Dar od Oca, za najveeg Kralja, za dolazak Jedinoroenoga Sina Bojega. elimo s Vama podijeliti nasu radost i zahvalu, jer kad se radost i zahvala dijele, postaju jo vee. Ako pogledamo iz sebe vidimo samo dobrotu i milosre Oca, koje sije po putu, da idemo sigurne k Njemu, s radou, ljubavlju i s cistom vjerom. Ljubav Njegova uvijek je tu, jer je vjena i beskrajna. Evo kako nas je Njegova oinska ljubav i briga vodila od zadnjeg naeg javljanja. Poetkom mjeseca lipnja, kod nas je, pod vodstvom naeg o. Tadeja Perice, svoje duhovne vjebe imao na svjetovni Red. Naa braa i sestre, s
kojima smo na kraju duhovnih vjebi imale susret u naoj govornici. Radost je to bila obostrana. Da, radost je vidjeti zapaljene due za Boga i nutarnju molitvu, dok se bore u svakodnevici ivota, na radnom mjestu, sa eljom da svjedoe pouzdanje u Boga, koje je njima samima sigurni vodi u ivotu.
98
Sveanu Liturgiju predvodio je Apostolski Egzarh mons. Hristo Projkov. Koncelebrirali su Apostolski nuncij Janusz Bolonek, nasa braa karmeliani: o. Sreko Rimac, o. Tadej Perica, o. Joan Hadziev i o. Stjepan Vidak te nai sveenici iz nadbiskupije i drugi sveenici misionari u Bugarskoj.
Na Svetkovinu Gospe Karmelske, izrekla je svoj "FIAT" Gospodinu, poput Presvete Djevice Marije, naa s. Joana od Kria i Malog Isusa. Pripremila se za taj veliki dan kroz 10dnevne duhovne vjebe.
Radost su toga dana s nama podijelile i mnoge sestre redovnice: sestre milosrdnice iz Komateva, sestre od Uznesenja, sestre Oblatke iz Plovdiva, sestre Slubenice iz Ukrajine, sestre Euharistinke, sestre Milosrdnog Isusa iz Poljske, koje rade u nuncijaturi, sestre Majke Terezije, Nas je sve za Svetkovinu Majke i Kraljice Karmela, kroz trodnevnicu, pripravio na o. Tadej Perica. Govorio nam je o Gori Karmelu, koja u Svetom Pismu simbolizira krasotu, plodnost, kao i duhovnu silu Izraela. Zatim je otac govorio o Marijinoj ulozi u Otkupljenju, i o njenoj velikoj brizi za nas, njenu djecu, i kako nam ona treba biti model za nas ivot, ovdje i sada.
99
koje su upravo na Gospu Karmelsku otvorile svoju novu kuu u Sofiji.
posveenih osoba. Marija naa nebeska Majka, sabrala nas je da slavimo Presveto Trojstvo. Dana 19. kolovoza posjetile su nas sestre Majke Terezije iz Sofije iz novootvorene kue, gdje pomau najbjednijima, kojih u Bugarskoj ima puno. Njih etiri, nasmijane i radosne, iz kojih se nazire Boja ljubav i milosre. Jedna je Rumunjka, dvije su Indijke i etvrta je iz Poljske. Svaka od njih nam je govorila malo o sebi, o svojem zvanju i o svojoj obitelji. Na kraju su nas pozvale da se duhovno sjedinimo s njima, povodom stote obljetnice roenja njihove a i nae Majke Terezije. Poslije smo od njihove poglavarice dobile i slubenu molbu da se molimo za tu novu zajednicu u Sofiji, kao kao to e se i one za nas moliti. Dana 23. kolovoza u pratnji naeg o. Sreka doli su nam akovaki bogoslovi, Damir i Tomislav. Damir je ve bio kod nas. Obojica, a osobito Tomislav, je zagrijan za istoni obred. Preporuili su se u nae molitve za svoje akonsko reenje, koje su trebali imati u studenom ove godine. U mjesecu rujnu posjetila nas je naa velika dobroiniteljica gospoa Assumpta sa svojim suprugom Franciskom iz panjolske - "Fundacija Karmel". Zahvaljujui njihovoj velikoj dareljivosti mogli smo ovog ljeta napraviti ezdesetak metara klauzurnog zida. Za blagdan nae drage sv. Male Terezije pripremile smo se trodnevnicom, koju nam je
Ne mogu a da ne spomenem i naeg br. Stipu i puno naroda Bojega, koji su s nama toga dana dijelili nau veliku radost.
Zaista naa privremena kapela, nikad nije bila ispunjena s toliko Bogu
100
imao o. Petko Valov. Kroz tri dana govorio nam je o ljubavi nebeskog Oca, koji se za nas brine Oinskom i Majinskom ljubavlju. Na sam blagdan sv. Liturgiju je predslavio generalni vikar mons. Blagovest Vangelov s mons. Lucianom Ruso, tajnikom iz nuncijature. Bilo je dosta naroda Bojega, te smo na kraju svi dobili blagoslovljenu ruu u znak kako nam je i obeala naa svetica da e sipati iz neba rue milosti cijelu vjenost. Na svetkovinu nae sv. Majke Terezije, na vladika, mons. Hristo Projkov sluio je kod nas sv. Liturgiju.
radost, bili kod nas na ruku i o. Provincijal i naa braa iz Sofije. A zatim smo imale susret s njima u naoj govornici. To nam je zaista lijepi dar od nae sv. Majke za njenu svetkovinu. Od 17. do 23. listopada naa zajednica je obavila zajednike duhovne vjebe pod vodstvom naeg o. Sreka. Tema je bila "Tajna duhovnog ivota". O. Sreko je poeo o poniznosti, zatim se dugo zadrao na bratskoj ljubavi... Najvie na onome od sv. Majke: ako bi znale koliko je vana ljubav prema blinjemu, ne bi imali druge brige... A onda o opratanju. Pratanje je vano, jako vano, naglasio je o. Sreko. Poetkom mjeseca studenog, Katolika crkva istonog obreda u Bugarskoj slavila je 150 godina sjedinjenja s Rimom. Za taj veliki dogaaj i mi smo imale izloeno Presveto, dok se to veliko slavlje oko nas zbivalo i dragom Bogu zahvaljivalo, za sve jubilarne milosti. Imale smo radost da su i k nama u posjet doli mnogi biskupi. Osobito pastiri naih sestara iz Slovake i Ukrajine, da mognu zajedno popriati na materinjem jeziku. Tako su nas 4. studenog posjetili: vladika Jan Babjak, Metropolita Slovaki, vladika Milan Chautur, iz Koica, vladika Milan Sasik iz Ukrajine sa svojim akonom Nikolajem, vladika Vladimir JuakPoljak, Maarski vladika Filip Kosis
Zatim nam je doao na provincijal o. Vinko Mami, koji je u Sofiju doao za blagoslov duhovnog centra, kod nae brae. Tako su na nau veliku
101
sa svojim akonom. Poslije odsluene sveane sv. Liturgije, zadrale smo se s njima u srdanom razgovoru. Idui dan k nama je u pratnji o. Sreka doao i o. Bernardin, koji je za tu veliku zgodu doao u Sofiju kao delegat o. Provincijala. Zajedno s o. Srekom sluili su kod nas sv. Liturgiju po istonom obredu. Dana 6. studenog posjetili su nas oci Salezijanci Petar Nimec i Antonin Koman, misionari u Bugarskoj sa svojim subratom, novim misionarom br. Sures iz Indije. Uza svu jezinu barijeru mogli smo se razumjeti. Ne zato to bi mi razumjele Indijski, nego to se on uporno trudio da govori Bugarski, koji po njegovom miljenju nije teak?
Taj isti dan poslije podne imale smo ugodno iznenaenje. Posjetio nas je vladika Josef Wert iz Sibira, nosei nam poklone od naih sestara karmelianki, koje ive u njegovoj biskupiji. Kakva radost za sve nas! No jubilarna iznenaenja se nisu tu zaustavila. Slijedeeg dana u posjetu su nam doli Ukrajinski biskupi:
vladika Mihail Kolutin - iz biskupije Sokal- Zovka - Ukrajina, vladika Ihor Voznjak - Lavov i novoimenovani pomoni vladika Benedikt Aleksijuk - Lavov, a malo potom pridruio im se tajnik za istone crkve, vladika Cyril Vasil SJ. Zaista su svi bili radosni da su otkrili jedan mali karmel, u kojem tiho ive Ukrajinke, za koje oni nisu ni znali. Dana 8. studenog stigli su nam vladika Hlib Loncina iz Ukrajine, ivi u Londonu za Ukrajince, vladika Bohdan Dzurak - Kiev, tajnik biskupske konferencije u Ukrajini. S njima u pratnji, kao tajnik biskupske konferencije u Bugarskoj, bio je i na o. Sreko Rimac. I oni su odsluili sveanu sv. Liturgiju, nakon koje smo se sreli u naoj govornici. Zaista, bili su to i ostat e nezaboravljeni dani radosti i Boje milosti za sve nas. Moglo se je osjetiti, kako dragi Bog obilato daje svoju ljubav i dobrotu, preko svojih pastira. Zatim nas je 9. studenog posjetio o. Claude Robinet SJ iz Belgije, koji ve dugo ivi u Rimu i radi na radio Vatikanu. Na kraju jubileja k nama su doli o. Vojteh i o. Lucijan od Uskrsnua iz Poljske, koji inae rade kao misionari u Varni. Od njih smo ule kako je bilo na sveanostima, jer su bili zadueni kao ceremonijali, kroz sve te dane. Krajem studenog, Boja providnost nam je poslala jo jedno lijepo iznenaenje. U posjetu su nam doli preasni Antun Pecar, mons. Martin Korpic iz Austrije, Protonamjesnik Dejan Dimitrijevi iz Srbije i jo jedan
102
sveenik Zadarske nadbiskupije. Dana 4. studenog na o. Tadej Perica imao nam je predavanje, na ve uhodanu temu o naoj sv. Majci Tereziji. Ovaj puta se zadrao na samospoznaji, kao i na molitvi, koju je napisao na o. General na kraju dokumenta "Za Tebe sam roena". Trudimo se kao zajednica za obljetnicu sv. Majke 2015. U tome nam rado pomau naa braa i uvijek su spremni pritei u pomo. Zahvalne smo im, kao i generalnoj kui za prinos u pogledu "Put k Savrenosti". Eto, Boja Providnost brine neprestano
o nama. Brine se za nae due i za sve ostalo, kao i za gradnju nae crkve, koja pomalo ide naprijed. Neka sve bude za Njegovu veu slavu, Njegovu slavu i ljubav, jer ljubav se plaa ljubavlju. "To pokuavamo svaki dan iznova: da mu damo ljubav, ljubav i opet ljubav". On e nam je dati, draga naa brao i sestre na slamici u talici, da ostane s nama zauvijek! Ondje s Presvetom Djevicom Marijom u Utjelovljenoj Ljubavi, ekamo Vas i radosno pozdravljamo, Vae sestre iz Sofije
SORA - SLOVENIJA V mislih na vas se oziramo nazaj v pretekle mesece in odkrivamo, kako je Gospod vodil zgodbo ivljenja nae skupnosti. Zahvaljujemo se mu za vse dobro in lepo ter za mo v vseh tekih trenutkih. Izmed mnogih dogodkov izbiramo le najbolj odmevne. Zaenjamo z mesecem julijem in s praznikom Karmelske matere Boje, ko je slovesno somaevanje vodil ljubljanski nadkof msgr. dr. Anton Stres. Med mao je podelil kapulirje 20 novim lanom Karmelske bratovine. V avgustu je na praznik sv. Edith Stein, 9. 8., pri nas maeval letonji novomanik p. Marjan Kokalj, jezuit, ki se je v pridigi zahvalil Gospodu za nao veliko svetnico in sozavetnico
Dragi nai bratje in sestre! Prva adventna nedelja je danes in pada prvi sneg. Dobro je e pobelil zemljo in narava se je odela v skrivnostno tiino. Kakor da se je vsa potopila v skrivnost priakovanja. Kaj, koga priakuje? Mi vemo. Prosimo v tem adventnem asu za milost, da bi vsako loveko srce za to vedelo in priakovalo Odreenika.
103
Evrope. Po mai nam je v skupnem sreanju spregovoril o svoji bogati poti duhovnega dozorevanja in rasti. Pred praznikom Marijinega Vnebovzetja, 14. 8., je pristopila k prvim svetim zaobljubam za tri leta s. M. Favstina. Zaobljube je izrekla obkroena s skupnostjo sosester in pred materjo - v navzonosti svoje
druine ter duhovnikov, ki so maevali: sv. mao je daroval upokojeni ljubljanski nadkof msgr. Alojz Uran, somaevala pa sta prof. Juhant in msgr. Janez Zupet, profesor latinine na gimnaziji, ki jo je pred vstopom v Karmel zakljuila s. Favstina. Prisoten je bil tudi na bogoslovec Boris Rozman.
Na god sv. Jerneja in ustanovni dan samostana sv. Joefa v vili, 24. 8., je prejela redovno obleko s. Damjana (Marija Damjana Jezusova), ki je ohranila svoje krstno ime: to je ime, s katerim jo je Gospod poklical v ivljenje in s katerim jo je v ivljenju klical v odnos, v prijateljstvo s seboj.
104
Mesec september se je zael z zelo lepim in pomembnim dogodkom: 10. 9. je obhajal v na skupnosti svojo zlato mao g. kardinal Franc Rode, s katerim smo se po mai sreali v prijateljskem in sproenem pogovoru. e isti dan smo priele duhovne vaje pred praznikom povianja sv. Kria. tiri dni je bil z nami na zvesti p. Zdenko Krii OCD. Ob temi Zaobljube pri sv. Materi Tereziji smo se lepo pripravile na obnovitev zaobljub na sam praznik, 14. septembra. Oktober je z vrtnicami odprla sv. Terezija Deteta Jezusa. Na njen praznik, 1. 10., je sv. mao daroval upokojeni ljubljanski nadkof g. Uran, ki je v pridigi povedal, da je vstopil v bogoslovje ravno na 1. oktobra in zato izroil svojo pot sv. Tereziji Deteta Jezusa. Sredina meseca, 15. 10., nas je pozdravila s slovesnostjo srebrnih zaobljub s. Terezije. Obhajali smo jih s sv. mao, ki jo je daroval ljubljanski nadkof msgr. Anton Stres, somaevala pa sta njegov tajnik, g. Matej Pavli, ter prof. Juhant. Praznovanja hvalenosti za zvestobo redovnemu poklicu so se udeleili tudi domai s. Terezije, dan pa so nam polepali najprej duhovno, s preudovitim petjem, ob sreanju pa e z obilico smeha duhovniki, ki so zdrueni v oktet Oremus. Znani so s svojim petjem, s katerim priujejo za
To je ime, s katerim jo bo poklical poslednji dan in po katerem se bosta prepoznala. Sv. mao je ta dan daroval kanonik msgr. Franci Vrhunc.
Naslednji dan, 25. 8., ko so bili pri mai prisotni tudi njeni domai, pa je maeval upnik njene nekdanje upnije sv. Jakoba v Ljubljani, jezuit p. Joe Kokalj, ki je bil na svoji duhovniki in redovniki poti tudi 15 let misijonar v Zambiji. Somaevala sta p. Ivan Rampre, jezuit, ki vodi slovensko dopisnitvo Radia Vatikan, ter prof. Juhant. Z igranjem na saksofon je med sv. mao slavila Gospoda Jasmina Arambai, nekdanja tudentka s. Damjane.
105
Kristusa, tako v Sloveniji kakor tudi v tujini.
Sveto deelo. Z povezane v molitvi.
njim
ostajamo
Dvakrat nas je v novembru obiskal in daroval sv. mao spiritual ljubljanskega semenia, msgr. Franci utar. Priel je na zahvalno nedeljo, 7. 11., in ez teden dni, 14. 11., ko je daroval sv. mao za pokojnega g. nadkofa Alojzija utarja, ob 90. obletnici njegovega rojstva. Mae se je udeleila tudi s. Mira Roanc, dolgoletna osebna tajnica pokojnega nadkofa. V pripravi na 500-letnico rojstva sv. Matere Terezije beremo v nai skupnosti enkrat tedensko njen Lastni ivljenjepis, kar nam je dobrodola vzpodbuda za povezanost z Redom OCD.
Na misijonsko nedeljo, 24. 10., smo si v veerni rekreaciji ogledali predstavitev power point, ki so jo o sv. Tereziji Deteta Jezusa pripravile karmelianke iz Salamanke. Konec meseca oktobra pa nas je priel duhovno obogatit ter opravit kvatembrsko spoved p. Mato (od 25. do 27. 10.). Pritegnil nas je v razmiljanje o Gospodovi molitvi Oena v uenju svete matere Terezije. Prvi petek meseca novembra je znova daroval sv. mao upokojeni ljubljanski nadkof g. Alojz Uran, ki je kmalu za tem odel za dalji as v
106
Naj nae poroilo zakljuimo potopljeni v skrivnost Boia. Tihota stvarstva. Zunaj snei. Praznik Jezusovega rojstva ... Sv. Edith Stein je ob tem zapisala: Vse skrivnosti kranstva so ena sama nedeljiva celota. e se poglobimo v eno od njih, nas ta privede k vsem drugim. Tako pot od Betlehema pelje neustavljivo na Golgoto, od jasli h kriu. /.../ Po kriu in trpljenju k veliastvu vstajenja - to je bila pot uloveenega Bojega sina. S Sinom lovekovim dospeti skozi
trpljenje in smrt k veliastvu vstajenja - to je pot za vsakogar od nas, za celotno lovetvo. Naj nas v adventnem priakovanju in vse dni leta, ki prihaja, spremlja ta zavest: pot, ki jo je prehodil Jezus Kristus - od jasli do kria, od kria do vstajenja - je tudi pot vsakega izmed nas. V hvaleni molitvi povezane z vami vas vse prav prisrno pozdravljamo, vae sestre karmelianke iz Sore
MIRNA PE
Hvaljen Jezus i Marija! Dragi bratje in sestre! Iskrena hvala za vae molitve, rtve in dobre elje, naj vas varuje in vodi Karmelska Mati Boja vse do polnega zdruenja z Bogom. Zelo smo hvalene za obisk nae bratje: p. Jure, p. Vinko - Provincijal, p. Zdenko, p. Antonio Mario in bratja iz Zagreba. Bog vam povrni za vse. Nek vas krepa mo Svetoga Duha.
Prisrno pozdravljamo in ponino prosimo za molitev za nove poklice. vae hvalene sestre karmelianke Mirna Pe
SVJETOVNI RED - OCDS U ime Svjetovnog reda Karmela, svoj brai i sestrama u Redu srdaan pozdrav! Nakon naih duhovnih vjebi u srpnju, usljedila je ljetna stanka u kolovozu, kada su mnogi od nas, o
107
najveem blagdanu Uznesenja Blaene Djevice, pohodili marijanska svetita diljem domovine, da zahvale Majci na zagovoru ili da zgovor prose...Od tih nadahnua u Jeruzalemu ivimo na svagdan u Nazaretu!... Na prvi mjeseni jesenski susret odran je u subotu 25. rujna 2010. Sv. misu predslavio je o. Antonio irko, a nagovor poslije mise odrao je o. Vjenceslav Mihetec. Obojica su nas, jedan kod oltara Gospodnjeg, a drugi nakon slavlja, ohrabrili da se na svom ivotnom putu tiho i neprimjetno ugraujemo u vrijeme, koje kvalitetnije (i preko nas!) - po Bojem ide naprijed...Mjesta, pak, naeg apostolata su naa obitelj, radno mjesto i materijalna pomo pri uzdravanju, kolovanju i odgoju buduih sveenika, sve uz molitvu upuenu Gospodnjoj Providnosti i zagovorniku, jednih za druge... Na tom je susretu u ime zajednice, mali znak panje velike zahvalnosti, dar za imendan naem ocu Slaveku, uruio br. Ivan Juri.
Idui na susret odran je u subotu 30. listopada. Nakon sv. mise koju je s nama slavio o. Antonio, vrlo nadahnut nagovor o molitvi adoracije odrao nam je o. Ante Stanti, pouivi nas da iz osobnog razmatranja i adoracije izviru nae molitve koje se pretau u molitvu Crkve, ije smo tijelo.
Zato je vano uzeti ozbiljno Pravilo: Danju i nou razmatrati zakon Gospodnji. 27. studenog slavili smo sv. misu s ocem Vjenceslavom, s kojim smo se potom kratko susreli u dvorani Duhovnog centra sv. Ivana od Kria. Ovom prigodom, (bez nagovora) dogovorene su jo jednom smjernice glede ukljuivanja nae zajednice u prouavanje djela sv. Terezije. Na susretu je zajednici kao izdvojeni lan (iz Pule) bio predstavljen Florijan eli, koji je ve bio na nekim naim susretima. Florijan e se upoznati blie s Redom, pa mu je o. Vjenceslav preporuio da, (poto e
108
SVJETOVNI RED - OCDS
mu tako biti blie i zgodnije), prati i povee se sa braom karmelianima na Krku, gdje ve postoji lijepi broj laika simpatizera (aspiranata) Svjetovnog reda.
Duhovna obnova je molitvom Srednjeg asa.
poela
O. Draen Vargaevi nas je zatim, kroz prijepodnevne sate, biranim komentarima na temu ljubavi iz djela Put k savrenosti nae nauiteljice, sv. Terezije uveo u stupnjeve razvitka duhovne ljubavi. Objasnivi nam postupnost ali odlunost - taj put k Ljubavi koji Terezija - nakon godina muka spoznaje i danas nama preporua, otac Draen je napravio poveznicu Hvalospjeva ljubavi sv. Pavla i Puta sv. Terezije, pokazavi nam kako je ovaj njen nain i te kako primjenjiv ( i potreban nam!) u naim ivotima, u branoj i roditeljskoj ljubavi. Sv. misu smo slavili u 11 sati u remetskoj crkvi Uznesenja BDM, zajedno sa hodoasnicima u remetsko svetite i bolesnicima. Gospodinu smo i mi na oltar prinijeli nae bolesnike i druge potrebe. Poslije ruka i druenja, u popodnevnim smo satima po grupama nastavili razmatrati odlomak iz estog poglavlja Puta k savrenosti - o savrenoj ljubavi - i doli do zakljuka da nam je, po ljudskoj prirodi, draga i potrebna naklonost ljudi oko nas, ali da, kako veli sv. Terezija, trebamo uvijek iznova paziti da : nitko (u toj elji) ne ode za protivnicima, te da nam naklonost Gospodnja bude uvijek najmilija plaa.
Uslijedio je susret s naim provincijalom o. Vinkom Mamiem, koji je bio doao na rekreaciju s nama, ali su ga lanovi zajednice zasuli pitanjima o Redu, o Upravi u pogledu na nas, o crkvenim pitanjima, kao i ustrojstvu europskih reformiranih i nereformiranih zajednica. Nakon iznesenih razliitih miljenja, provincijalu je bilo drago da smo uli jedni druge, jer je i sam miljenja kako je u zajednici vrlo bitno moi otvoreno razgovarati i iznijeti svoj stav. To je prvi korak ka moguem rjeavanju problema (i moguih konflikata, ako ih ima). Trebamo nauiti (u ljubavi!) rei ono to smatramo da je potrebno (ako postoji problem), a jo vie znati uti drugoga... Napokon, nau cjelodnevnu duhovnu obnovu uoi Boia imali smo u subotu 11. prosinca 2010.
109
Na tu smo nakanu formirali i nae molitve, kada smo susret zavravali I. Veernjom tree nedjelje doaa. Blagoslovljen Bog iji spomendan roenja slavimo i Drugom se dolasku
nadamo. Neka blagoslov prati.
vas
sve
Njegov
s. Davorka Juri, OCDS
DUHOVNE VJEBE I DOIVOTNA OBEANJA U Karmelskom samostanu u Somboru od 17. do 19. rujna 2010. god. odrane su duhovne vjebe za lanove Karmelskog svjetovnog reda. Prisustvovalo je 25 zavjetovanih lanova i 6 kandidata, koji su u pripremi za Svjetovni red. Prisutni su bili i izdvojeni lanovi iz Varave, Beograda, Nia i Subotice. Tri sestre su poloile doivotna obeenja: 1. Izabela orevi, s. Marija od Presvetog Lica, 2. Ana Antuni, s. Ana od Svetog Bartolomeja i 3. Karmela Maleni, s. Marijana od Kraljice Karmela NAI POKOJNICI
vl. Matija Burja U nedjelju, 31. listopada, preminuo je u upnom dvoru u Mariji Bistrici vl. Matija Burja, brat nae sestre Terezije. Vl. Matija roen je 15. srpnja 1930. godine u Brezariu, u upi Krai, kao drugo od osmero djece Josipa i Barbare, roene Stepinac. Nakon zavrene osnovne kole u Kraiu odlazi u meubiskupijsko sjemenite na alati u Zagrebu.
Predavanja na temu iz Ivanovog Evandjelja "Uskrienje Lazarovo" drao je o. Zlatko Pletikosi. Uz Boji blagoslov! Sestra Katarina Jurii Sombor, 11. listopada 2010. god.
110
NAI POKOJNICI
Na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu zavrava teoloke studije i sveeniku formaciju. Za sveenika je zareen 29. lipnja 1957. godine. Iste godine prima slubu kapelana u Koprivnici. Od 1958. do 1962. godine obnaa upniku slubu u Sveticama, a nakon toga imenovan je upnikom u Lukau kod Virovitice gdje ostaje do 1974. godine. Iste godine u jesen imenovan je upnikom u upi sv. Nikole u Krapini koju obnaa do 1999. godine kada je imenovan supsidijarom u upi Uznesenja Blaene Djevice Marije u Mariji Bistrici i duhovnikom u Karmelu Majke Boje Bistrike i bl. Alojzija Stepinca u Mariji Bistrici.
Vl. Matija ivio je skrovito. Svojom oinskom briljivou mnoge je due
tjeio i iskazivao im ljubav nebeskog Oca, osobito u skaramentu pomirenja. Na poseban nain zaduio je nau karmelsku obitelj kojoj je velikoduno sluio. Mnogo puta osjetile smo njegovu bratsku ljubav prigodom posjeta naoj s. Tereziji i u mnogim sveanim euharistijskim slavljima nae zajednice. Sahranjen je 3. studenog u rodnom Kraiu. Na sv. Misi zadunici okupilo se osamdesetak sveenika te preuzviena gospoda biskupi: mons. Juraj Jezerinac, mons. Valentin Pozai, te mons. Josip Mrzljak koji je predslavio sv. Misu i sprovodne obrede. Sprovodu su prisustvovali i mnogi vjernici iz rodne upe Krai, iz Krapine, Marije Bistrice, Karlovca te iz ostalih upa u kojima je preasni Burja djelovao. U svojoj oporuci, zapisao je:
elim umrijeti kao dijete Boje, kao sveenik Katolike Crkve, okrijepljen svetim sakramentima, molei Boga da mi udijeli tu milost, i biti pokopan najjednostavnijim sveenikim sprovodom; ako bi bilo mogue, na upnom groblju u Kraiu elim da se od moje ostavtine uzdrava jedan sjemenitarac, sveeniki kandidat za vrijeme srednjeg kolovanja. Takoer neka se tako uzdrava i jedan bogoslov Zagrebake nadbiskupije. Tako inim da na neki nain vratim dug svojoj nadbiskupiji za svoje kolovanje. U svojoj oporuci mislio je na sve nas, na cijeli svijet Osobitu brinost iskazao je zemljoradnicima, molitveno je zagrlio cijeli svijet kada je zapisao: Neka se dade neki iznos samostanima bosonogih karmelianki. Vjerujemo da sjedinjen s Gospodinom moli za nas i prati nas na putu k vjenoj domovini. sestre karmelianke iz Klotar Ivania
111
Posljednji oprotaj s. Terezije s bratom Matijom (proitano na sprovodu 3. studenog) Dragi moj brate Matija! Zadnji oprotaj s Tobom, na svetkovinu sv. Male Terezije, bio je nedoreen. Nisam ni u snu slutila da je to zaista na zadnji susret i oprotaj na ovome svijetu. Uobiajena svjeina Tvoga duha, duboka i iskrena radost, popraena blagim smijekom, zasjenile su mi dublji pogled u dubinu Tvoga bia, tako da nisam mogla nazrijeti to sve proivljava u dui. A zapravo Ti si, ako se ne varam, znao da je Gospodin ve blizu i da e nas uskoro iznenaditi, ali ne prije vremena. No, to se i dogodilo. elio si ivjeti, ivjeti je dar, ivjeti to kvalitetnije za druge odgovorno i zauzeto, u slubi Kristova sveenika, kao pastir dua i djelitelj svetih Otajstava. Oko toga si se iskreno trudio i u tome milou Bojom napredovao. Duboko si shvatio to znai biti ispovjednik dua. Zato si znao esto ponavljati da si najdublju radost doivljavao u ispovjedaonici. Volio si ovjeka, elio si ga uvjeriti da je voljen od Boga, to je najdublja istina. On se ne spominje naih grijeha, nego nam sve milostivo prata. Gospodin je nagradio Tvoje plemenite napore i nastojanja nagradom duboke radosti koju si zraio elei svima radost i sreu, koje si susretao na putu kroz ivot. I doao je as, najsretniji as u ivotu svakog ovjeka, da ue u radost Gospodara svoga, u mili Oev dom, u posjed vjene slave obasjane suncem bez zalaza i sjene. Poivao u Miru Bojem, to Ti od srca eli Tvoja odana sestra Marija, s. Terezija, karmelianka Karmel sv. Male Terezije, Klotar Ivani, 3. studeni 2010.
O POROENJU
"Vrijeme ono dospjelo je Da se svjetlo rodilo je; Kao enik iz lonice Pokazuje svoje lice; Pod rukom mu Zarunica, Njegova srca miljenica. Djeva ista, Majka mila, U jasle ga postavila. Meu nijeme dv'je ivine Da mu ondje drubu ine. Vjenanje se ovdje zbiva Boanstva i ovjeanstva, Zato ovaj prizor skriva Mnogostruka svjedoanstva: Svjetlo Boje nebom sijeva, Aneoski pjev odmijeva; U jaslama tijesnim Boga uje plakat sa tjeskobom: Pirni to je nakit to ga Ljudska narav nosi sobom. Majka udivljena gleda zamjenu jo nevienu: Bog se ljudskom plau preda, Ljude Boja radost prenu! To dvoje se prvom zbilo I na zemlji pojavilo."
Sv. Ivan od Kria, OCD, Nauitelj Crkve
112
POMAGALO ZA SLAVLJE LITURGIJSKE GODINE - OCD
113
114
115
116
117
118
SADRAJ
SADRAJ RIJE OCA PROVINCIJALA 1 SA SJEDNICA PROVINCIJALNOG SAVJETA 2 SAZIV PROVINCIJALNOG KAPITULA 2011. 4 PROMJENA MJESTA ODRAVANJA DUHOVNIH V JEBI 4 DAN PERMANENTNE FORMACIJE I SABOR PROVINCIJE 2010. 5 KARMELIANIN 32 PRILOZI 34 IZ NAIH ZAJEDNICA 61 IZ SESTARSKIH KARMELA 77 SVJETOVNI RED - OCDS 107 NAI POKOJNICI 110 POMAGALO ZA SLAVLJE LITURGIJSKE GODINE - OCD 113 SADRAJ 119
119
KARMELSKI VJESNIK God. XXX (2010) br. 4 Glasilo hrvatskih karmeliana i karmelianki OCD i Svjetovnog reda OCDS * Izdavai: Hrvatska karmelska provincija sv. Oca Josipa Udruga Bl. Alojzije Stepinac bosonogih karmelianki u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini Svjetovni red OCDS HKP * Urednik: Jure Zeevi, OCD Tajnik HKP sv. Oca Josipa i Duhovni asistent Udruge Bl. Alojzije Stepinac bosonogih karmelianki u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini * esmikoga 1, HR 10000 Zagreb; Tel. (01) 4500-500; Fax. (01) 4580-953 E-mail: provincija@karmel.hr http://www.karmel.hr

Karmelski Vjesnik 4-2010

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Karmelski Vjesnik 4-2010

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

RIJE OCA PROVINCIJALA

RIJE OCA PROVINCIJALA

KARMELSKI VJESNIK, 4 / 2010

IZ RADA PROVINCIJALNOG SAVJETA

KARMELSKI VJESNIK, 4 / 2010

o. Vinko Mami, provincijal

DUHOVNE VJEBE 2011.

DAN PERMANENTNE FORMACIJE I SABOR PROVINCIJE 2010.

KARMELSKI VJESNIK, 4 / 2010

Dan permanentne formacije u utorak 23. studenog 2010.

U samostanskoj crkvi Karmela sv. Ilije

DAN PERMANENTNE FORMACIJE 2010.

Predavanja dr. sc. Jadranke Garmaz o timskom radu

KARMELSKI VJESNIK, 4 / 2010

DAN PERMANENTNE FORMACIJE 2010.

KARMELSKI VJESNIK, 4 / 2010

DAN PERMANENTNE FORMACIJE 2010.

KARMELSKI VJESNIK, 4 / 2010

DAN PERMANENTNE FORMACIJE 2010.

odreenim okolnostima i osobine sangvinika, flegamatika ili melankolika. Neosporno je da se

KARMELSKI VJESNIK, 4 / 2010

Prednosti timskog rada:

DAN PERMANENTNE FORMACIJE 2010.

KARMELSKI VJESNIK, 4 / 2010

DAN PERMANENTNE FORMACIJE 2010.

lista specifinih ciljeva suglasnost oko pristupa poslu zajednika odgovornost

KARMELSKI VJESNIK, 4 / 2010

DAN PERMANENTNE FORMACIJE 2010.

KARMELSKI VJESNIK, 4 / 2010

Definiranje zajednikih vrijednosti:

DAN PERMANENTNE FORMACIJE 2010.

KARMELSKI VJESNIK, 4 / 2010

SABOR PROVINCIJE 2010.

KARMELSKI VJESNIK, 4 / 2010

SABOR PROVINCIJE 2010.

Centra preko kardinala uputio sadrajni brzojav.

KARMELSKI VJESNIK, 4 / 2010

SABOR PROVINCIJE 2010.

KARMELSKI VJESNIK, 4 / 2010

U okviru kulturoloko-rekreativnog sadraja organizirano je hodoae u marijansko svetite u Vepricu.

SABOR PROVINCIJE 2010.

Mozaik prekriva cijeli zid velike polukrune apside crkve. U gornjem

KARMELSKI VJESNIK, 4 / 2010

SABOR PROVINCIJE 2010.

Vrednovanje Dana permanentne formacije i Sabora Provincije

KARMELSKI VJESNIK, 4 / 2010

KARMELSKI VJESNIK, 4 / 2010

KARMELSKI VJESNIK, 4 / 2010

U REMETAMA ODRANA POVIJESNA 42. PLENARNA SKUPTINA HKVRP-HUVRP

KARMELSKI VJESNIK, 4 / 2010

SUSRET KARMELSKIH PROVINCIJALA EUROPE U BEJRUTU

KARMELSKI VJESNIK, 4 / 2010

KARMELSKI VJESNIK, 4 / 2010

NOVACI NA PROSLAVI U PUNTU

PRVI SUSRET "EX ALUMNI" 2010/11. U ZNAKU PRISUTNOSTI BOJE

KARMELSKI VJESNIK, 4 / 2010

KAKO DISATI PUNIM PLUIMA?

U remetskome Karmelu odrana je od 26.-28. studenog 2010. duhovna obnova

KARMELSKI VJESNIK, 4 / 2010

SUSRET BIBLIARA U AKOVU

BRAA IZ REMETA U SLOVENIJI

KARMELSKI VJESNIK, 4 / 2010

OSNUTAK KARMELSKE MLADEI BSI OIMA KARMELSKOG SJEMENITARCA