XXXIII, 2/2013

3
Rije oca pRovincijala
Drage sestre i brao,
na logu Godine vjere simbolom lae na
valovitom moru prikazana je Crkva. Slika
valovitoga mora prikladno oslikava izazo-
ve s kojima smo suoeni u svakodnevici
vjere. Ne smijemo zatvoriti oi pred brzim
i sloenim drutvenim promjenama koji-
ma se ponekad dovode u pitanje i temeljne
ljudske vrijednosti. Naprotiv, te promjene
trebamo promatrati i razabirati, ispravno
ih vrednovati, dobro u njima prihvaati, a
ono to se protivi naoj vjeri odluno od-
bacivati. Papa Franjo prua nam pregrt
poticaja na osobno promiljanje. Njegova
jednostavna i prodorna upozorenja dotiu
bolne probleme nae svakodnevice i nude
Kristov lijek: biti u slubi Evanelju, a ne
sluiti sami sebi.
Porukom bremenit susret poglavara
OCarm i OCD u Ayelsfordu upravo na
tom tragu govori o oslobaanju karizme
za obnovljeni pogled na ivot. Misli se na
oslobaanje kontemplativnog i misionar-
skog potencijala od povrnosti i sebino-
sti kako bi se svijetu pokazalo jedno novo
ovjetvo. To novo ovjetvo je kontem-
plativno. Dok se danas naelno vrednuje
ovjek kao takav, zaboravlja se na Boga.
Kontemplativna humanost prolazi iz su-
sreta s Bogom i prepoznavanjem njegove
slike u ovjeku. Takva se humanost, na-
ime, okree Ocu i svakog brata i sestru
promatrala s kristovskim suosjeanjem
kao suputnika na ivotnom hodoau.
Kontemplativna humanost raa misionar-
ski duh, duh koji odluno naputa usmje-
renost na sebe te uprisutnjuje trojstvene
odnose zajednitva i jednostavnosti.
Tako, na olujnom moru svakodnevice,
ne otuujui se od svijeta niti se utapajui
u njemu, plovimo onako kako su nam je-
dra vjere razapeta.
Dogaaji proteklog tromjeseja poka-
zuju raznolikost puine po kojoj plovimo:
ona je molitvena, ali i intenzivno aktivna;
bogato crkvena, ali i meureligijska; zau-
zeto domovinska, ali i meunarodna. Oni
pokazuju da se i meu nama dogaaju i
globalizacija i mobilnost. Zbog toga smo
svjesni stalne potrebe za osobnim i zajed-
nikim propitivanjem. To nam propitiva-
nje, uvijek u slubi reafirmiranja, pomae
doi do one jasnoe usmjerenja, vitalnosti
vjere i vrstine hoda prema vrhu Karmela
koji su karizmatski i institucionalno pre-
poznatljivi u Crkvi i drutvu. Pomladak u
naim zajednicama koji je uvijek izvor
radosti, pogotovo nai mladomisnici tre-
ba i s pravom trai takvu prepoznatljivost.
Osnutak Prve katolike osnovne kole
u Gradu Zagrebu dogaaj je o kome su
pisali i govorili mnogi crkveni i drutve-
ni mediji, pa ga ne treba posebno istica-
ti. Ipak, vrijedno je spomenuti da su ve
sada popunjeni svi razredi, od prvog do
osmog, to samo po sebi govori o oprav-
danosti poduzete inicijative. Zahvalni
smo zagrebakom nadbiskupu, kardinalu
Josipu Bozaniu, koji je odobrio i podrao
ovaj projekt, kao i svima onima koji su do-
prinijeli njegovom ostvarenju. Do poetka
nastave ima jo dosta posla pa se i nadalje
preporuamo u Vae molitve.
Neka nas u naim plovidbama prati za-
govor Zvijezde mora, istinske kontempla-
tivke i neumorne misionarke, da ostane-
mo vjerni Crkvi, podrka Papi u sluenju
Kristu kormilaru i pouzdano okrilje puto-
vanja svoj brai i sestrama.
Va br. Vinko Mami, provincijal
2/2013.
Karmelski vjesnik * Glasilo hrvatskih karmeliana i karmelianki OCD i Svjetovnog reda OCDS
* Izdavai: Hrvatska karmelska provincija (HKP) sv. Oca Josipa, Udruga "Bl. Alojzije Stepinac"
bosonogih karmelianki u RH i BiH, Svjetovni red OCDS HKP * Urednik: Draen Marija od Mi-
losra Euharistijskog Isusa (Vargaevi), OCD (bdrazenMarija@gmail.com); Pri ureenju ovog
broja suraivali: Bernard ovi (fotografije na str. 38.-39. i na 4. str. ovitka), Senka Blaekovi,
Zlatko od sv. Josipa (uvela), OCD, Ivan od Presvetog Trojstva (Plee), OCD; Adresa: esmikoga
1, HR-10000 Zagreb; Tel. (01) 4500-500; Fax. (01) 4580-953; E-mail: provincija@karmel.hr; www.
karmel.hr * Tisak: Grafocentar * Ovitak: "Gospa Karmelska", Remete, sakristija (str. 1.); kapula-
ri (str. 2.); klaustar Karmela sv. Josipa u Breznici akovakoj; mladomisniki blagoslov 15. lipnja
2013. u Remetama, s. Anela Marija od Djeteta Isusa i Svetog Lica; oblaenje kapulara 11. lipnja
2013. u Remetama (str. 3.); sveeniko reenje u zagrebakoj katedrali 15. lipnja 2013. (str. 4.).
Rije oca pRovincijala 1
iZ SReDinjice ReDa 2
pRiloZi 10
iZ ZajeDnica BRae 41
iZ SeSTaRSKiH KaRMela 48
SvjeTovni ReD ocDS 68
SUSTavni STUDij DUHovnoSTi 70
iZ vojnoG oRDinaRijaTa 71
DoDaTci 74
najave 76
4 5
iZ SReDinjice ReDa
Karmelski vjesnik 2/2012.
piSMo GeneRalnoG
DeFiniToRija (17)
Briga o registrima u karmel-
skim zajednicama; susreti
zajednice moraju biti esti;
nastojanja oko Teresianuma;
potrebni redovnici za Svetu
Zemlju; sljedei izvanredni
generalni defnitorij u J. Koreji;
na pomolu osnutak u Istonom
Timoru; objavljen plan terezi-
janskih itanja za 2013.-
2014.; priprema se auriranje
mrenih stranica Reda
Generalna kua Bosonogih
Karmeliana
Corso dItalia 38
00198 Rim Italija
+ 16. lipnja 2013.
Predraga brao i sestre u Karmelu:
MIR!
Od 8. do 14. lipnja okupili smo se u
Rimu na naem 17. susretu Generalnog
definitorija, kojemu je predsjedao N. O.
General Saverio Cannistr. Bili su nazoni
svi definitori. Zahvaljujemo naem tajniku
o. Silvanu Vescoviju i zamjeniku tajnika o.
Gini Pirolu, za njihovu trajnu pomo.
Suoili smo se ovih dana s dugim popi-
som pitanja kojima smo se trebali pozaba-
viti i koje sada dijelimo s vama.
Ponajprije smo podnijeli izvjetaje o
posjetima ostvarenim u ovom razdoblju:
o. General posjetio je Angloirsku provin-
ciju, o. Emilio posjetio je Lombardijsku
provinciju i Srednjetalijanski komesarijat
koji ukljuuje Toskansku i Rimsku provin-
ciju; o. Albert Wach izvijestio nas je o svo-
me posjetu Maarskoj i o. Marcos Jchem
o posjetu Meksiku, gdje je imao priliku
sudjelovati na jednom kongresu duhov-
nosti u pripravi Terezijanskog jubileja. Sa
svoje strane, o. George Tambala pohodio
je Povjerenstva i Misije Burundija-Ruan-
de, Tanzanije i Kameruna, kao i Mada-
gaskarski komesarijat. Konano, o. John
Grennan izvijestio nas je o posjetu Malti.
P. Augustine Mulloor obavio je posjet
Meunarodnom zavodu sv. Ivana od Kria
i podnio nam vrlo pozitivni izvjetaj, bilo
o kakvoi izgradnje, bilo o posveenosti i
suradnji meu studentima u pogledu nji-
hova karizmatskog i intelektualnog rasta.
Na ovom susretu uveli smo neke pro-
mjene u odgojnoj zajednici. Onima koji
odlaze zahvaljujemo za njihovo sluenje
Redu i za tako vane zadae koje su obav-
ljali ovih godina; izraavamo dobrodoli-
cu novim odgojiteljima, molei Gospodi-
na da ih prosvijetli u njihovu djelovanju.
Imena novih odgojitelja priopit emo
vam kada promjene budu konane.
eljeli bismo vie poglavare i mjesne
poglavare podsjetiti na vanost posveiva-
nja pozornosti registrima koji svjedoe o
ivotu naih okruga i zajednica.
Nai zakoni pomau nam podsjetiti se
na one knjige koje ne smiju uzmanjka-
ti niti u jednoj naoj zajednici. Nuno je
imati knjigu misnih nakana, gdje se tono
sabiru preuzete i odsluene nakane (usp.
kan. 957-958; Odredbe 269), kao i knjigu
zakladnih Misa (usp. Odredbe 273); usto,
nuno je imati knjigu pokojnika Reda
(usp. Odredbe 46a) i jo jednu za po-
kojnike Zajednice (usp. Isto, 2) u koje
se upisuju nekrologiji pokojne brae.
Preslika tih nekrologija mora se poslati
Generalnom predstojniku. Jednako su
vane ekonomske knjige (usp. Odred-
be 247) i u kuama novicijata jo jedna
knjiga u koju se zapisuju imena novaka
i datum njihova ulaska u novicijat (usp.
Odredbe 81); zavjeti se uvijek moraju
upisati u isprave (usp. Odredbe 107) i
sauvati u arhivu.
Na jednak nain nai nas zakoni podsje-
aju da susreti zajednice moraju biti esti
(usp. Odredbe 238) i da se moraju sabirati
zapisnici rada tih susreta (acta, usp. Odred-
be 242a). Uvijek se savjetuje da svaka za-
jednica posjeduje knjigu ljetopisa u koju
biljei vlastitu povijest i zajedniki ivot.
Briga o registrima nije ponajprije ob-
veza nametnuta zakonskim imperativom:
njihovo pozorno ispunjavanje i uvanje
u arhivu na odgovarajui nain sluenje
je prolosti, sadanjosti i budunosti, jer
nam omoguuje dodirnuti puls naega
ivota, ostaviti trag naega prolaska kroz
ivot onima koji e nas naslijediti. Taj tra-
ga mogao bi ih prosvijetliti, pomoi im i
takoer podsjetiti ih na one koji su dali
svoj ivot radei za dobro Reda i Crkve.
Njihova imena sabrana u knjigama po-
kojnih ne e ostati zaboravljena, nego e
se izgovarati u molitvi brae svaki put kad
budu itali te registre.
U skladu s naznakama koje je dao Ge-
neralni kapitul, Definitorij, a napose o.
Saverio kao Generalni predstojnik i veliki
kancelar, nastavljaju raditi na porastu kva-
litete Fakulteta Teresianum. Obnavljamo
profesorski zbor i, u dijalogu s Poglavari-
ma, nadamo se postojeoj skupini preda-
vaa ubrzo pridruiti neke mlade.
Ovih dana pozabavili smo se i eko-
nomskim pitanjima. Velikodunost naih
sestara bosonogih karmelianki i pomo
nekih Provincija omoguili su nam pred-
staviti sanirani polugodinji proraun.
Tako smo 52 500 mogli pomoi brau
koja studiraju za magisterij i doktorat; s
217 724 Teresianum i mogli smo plati-
ti obroke CITeS-ova duga. Namijenili smo
usto 53 719 klauzurnim samostanima u
potrebi. Meu ostalim izlazima, namije-
nili smo 20 438 trokovima za pripravu
Petstote terezijanske obljetnice.
Podsjeamo Provincije koje jo nisu iz-
vrile uplatu njihovih godinjih doprinosa
da to uine to prije. Svima hvala za vau
pomo.
Osim to smo se bavili pitanjima koja
se tiu nae nazonosti u Svetoj Zemlji,
6 7
Karmelski vjesnik 2/2012.
iZ SReDinjice ReDa iZ SReDinjice ReDa
suoili smo se iznova s razvojem pro-
jekta Stella Maris u dijalogu sa Svetom
Stolicom. Pomaka naalost nema i rjee-
nje se ini vrlo tekim zbog velikih po-
treba i s jedne i s druge strane. O. Attilio
Ghisleri posjetit e Izrael izmeu 22 i 29
lipnja u svojstvu generalnog ekonoma
te e pokuati iznai rjeenja za trenut-
no stanje te tako nastaviti s projektom
preustroja Wadi En Siaha, koji dobro
napreduje.
Vanije od ekonomskoga stanja je sta-
nje osoblja. Potrebni su nam redovnici
koji e, imajui poziv da rade u Svetoj Ze-
mlji, Isusovoj zemlji i kolijevci Reda, taj
poziv njegovati te obznaniti svoju raspolo-
ivost svojim poglavarima na nain da, u
dijalogu s o. Generalom, mognemo pove-
ati nau tamonju prisutnost koja je tako
znakovita i tako potrebita osoba.
Ovih dana odluili smo o datumu i
mjestu gdje e se slaviti sljedei Izvanredni
generalni definitorij: bit e to od 26. kolo-
voza (dolazak) do 3. rujna (odlazak) 2014.
u Daejonu (Juna Koreja).
to se tie misionarskoga irenja Reda,
o. Augustine Mulloor ostvario je prve
susrete i kontakte s ciljem zapoimanja
s dvjema prisutnostima terezijanskoga
Karmela u ri-Lanci i Bangladeu. Nje-
gov rad omoguio je napredak pothvata u
nadi da e se ubrzo moi zapoeti s dvama
iskustvima.
Isto tako primili smo pismo Predsjed-
nika Iberijske konferencije provincijala, u
kojemu on od Definitorija trai ovlatenje
za zapoimanje s nunim koracima u vidu
osnutka u Istonom Timoru. Generalni
definitorij ovlauje i s radou podrava
tu odluku iberijskih provincijala.
Nastavljaju se radovi na osnutku u Al-
baniji i ve se pripremaju neke skupine
redovnika i laika koje e nastaviti svoj mi-
sionarski rad na sjeveroistoku te zemlje.
Ostvaruju se vrsti koraci s ciljem pre-
obrazbe Generalnog izaslanstva Konga
u komesarijat. U tom smislu, porasla je
i zamjetljivo se poboljala briga oko kar-
melianskog identiteta, pastorala i obli-
kovanja zvanja. U vidu vee ekonomske
neovisnosti, Izaslanstvo je zamolioa po-
mo za proirenje Kinshaskog Teresia-
numa s ciljem poboljanja usluga koje se
ondje pruaju i poveanja ulaza za upo-
rabu strukture. Prvi projekt u iznosu 325
000 $ pokuat e sakupiti uz odreenu
pomo, premda Izaslanstvo moe pokriti
dobar dio trokova.
U ovom zasjedanju pokuali smo odgo-
voriti na neka pitanja u svezi Svjetovnoga
reda koja se odnose na razne okruge. Na
naem iduem zasjedanju eljeli bismo
posvetiti vie prostora razmjeni nekih in-
tuicija s naom svjetovnom braom o nji-
hovome pozivu i poslanju.
U odnosu na bosonoge karmelianke, o.
General imao je razne susrete s europskim
udrugama i o. Emilio susrest e se uskoro
s Lombardijskom udrugom kako bi razgo-
varao o vanim pitanjima glede posljed-
njih dokumenata koje je izdala CIVCSVA
(Kongregacija za ustanove posveenog i-
vota, nap. prev.). Na isti nain o. General
susreo se s Generalnim poglavarima onih
obitelji koje imaju kontemplativne mona-
hinje, kako bi pripravio skoranji susret s
Tajnikom spomenute Kongregacije i, mo-
gue, s Predstojnikom iste.
Razgovarali smo i o naim klauzur-
nim samostanima u arapskim zemljama.
Posebno je zabrinjavajue stanje u Alep-
pu (Sirija), gdje su nae sestre suoene s
ratnim stanjem, premda nam prilikom
posljednje komunikacije koja je s njima
ostvarena poruuju da su usprkos stanju
koje ih okruuje dobro.
Nastavljaju se radovi na pripravi Terezi-
janskog jubileja te ete na mrenoj stranici
Reda koju obnavljamo moi pronai izbor
tekstova koje predlaemo itavom Redu za
Broj dokumentiranih rtava u 813 dana sirijskoga graanskog rata (do 7. lipnja 2013.) je 70108. U Aleppu,
gdje su bosonoge karmelianke, broj rtava je vei od 10 tisua. Izvor: http://www.syrianshuhada.com/
8 9
Karmelski vjesnik 2/2012.
iZ SReDinjice ReDa iZ SReDinjice ReDa
Karmelski vjesnik 2/2013.
sljedeu godinu na raznim jezicima: pa-
njolskom, talijanskom, engleskom i por-
tugalskom (brazilsko izdanje tekstova).
Ubrzo se nadamo dodati druge jezike.
Na jednak nain elimo podsjetiti na
neke znaajne datume o kojima trebamo
voditi rauna u vidu jubilejskih proslava:
23. travnja 2014.: etiristota obljetnica
proglaenja sv. Terezije blaenom.
21. rujna 2014.: etiristota obljetnica
smrti o. Jeronima Gracijana. Tom prigo-
dom slavit e se u Bruxellesu spomendan i
u crkvi bosonogih karmeliana istaknut e
se spomen ploa. Za tu prigodu oci Gene-
rali OCD i OCarm napisat e zajedniko
pismo.
15. listopada 2014.: Otvaranje Jubilar-
ne proslave petstote obljetnice roenja sv.
Terezije.
28. oujka 2015.: Petstota obljetnica ro-
enja sv. Terezije od Isusa.
4. travnja 2015.: Petstota obljetnica kr-
tenja sv. Terezije od Isusa (podudara se s
Vazmenim bdijenjem).
Od 2. do 24. svibnja 2015.: Generalni
kapitul u Avili.
15. listopada 2015.: Zatvaranje Terezi-
janskog jubileja.
Osim tih datuma, obavjetavamo vas da
se 2014. godine navruje esto godina od
roenja br. Lovre od Uskrsnua i 28. svib-
nja 2015. etiristo godina od smrti asnoga
sluge Bojega Josipa od Isusa i Marije.
Madagaskarska biskupska konferenci-
ja, pod ravnanjem mons. Fabiena OCD,
zatraila je od Svete Stolice da Sinoda bi-
skupa 2015. bude posveena temi kran-
ske molitve, budui da se obiljeava tije-
kom Terezijanskog jubileja.
S obzirom na obnovu mrene stranice
Reda, ovih smo dana doekali tehniare iz
Skupine UNDANET iz Salamanke (pa-
njolska) koji u suradnji s tajnikom za infor-
macije, g. Juanom Borregom, pripremaju
auriranje stranice. Uskoro emo vam moi
ponuditi ono to se tehniki zove beta ina-
ica, to jest pokusnu inaicu sa svim raspo-
loivim funkcijama na nain da korisnici
mogu zamijetiti manjkavosti ili stvari koje se
mogu popraviti. Oekujemo vau suradnju.
Razmatra se i objavljivanje aplikacije
za pametne telefone (Smartphone) i ta-
blet ureaje, kojom e se na tim ureaji-
ma uiniti dostupnim asoslov na raznim
jezicima, ukljuujui i Vlastiti asoslov
Reda, kao i neki tekstovi naih svetaca.
Obavijestit emo vas o daljnjem razvoju.
Podsjeamo vie poglavere da je ve
predstavljen program Prvoga kongresa
Reda o komunikaciji koji e se odrati u
CITeS-u u Avili od 17. do 21. rujna 2013.
Za sve one koji se jo nisu upisali podsjet-
nik da to jo mogu uiniti.
elei vam sretan blagdan nae Presve-
te Majke Karmelske, ostajemo povezani u
zajednitvu s Kristom. +
Vaa braa:
o. Saverio Cannistr, General
o. Emilio J. Martnez
P. Albert Wach
o. Augustine Mulloor
P. Robert Paul
o. Marcos Juchem
o. Peter Chung
o. George Tambala
o. John Grennan
poRUKa S Dva
GeneRalna
vijea, ocaRM
i ocD, cijeloj
KaRMelSKoj
oBiTelji
Aylesford, 10-17. svibnja 2013.
U ovoj Godini vjere, mi, lanovi dvaju
Generalnih vijea karmelianskih redova
OCarm i OCD, doli smo na hodoae u
engleski Aylesford. Rije je o mjestu va-
nom za cijelu Karmelsku obitelj. Tonije,
na ovome istom mjestu s kojeg vam pi-
emo ovu poruku na blagdan sv. imuna
Stocka, nalaze se ostaci drevne karmeli-
anske kue, koju su 1242. godine osnova-
li hodoasnici-pustinjaci s gore Karmela.
Njihov povratak iz Svete zemlje u Europu,
njihov postupni prelazak iz pustinjakog
u prosjaki ivot, njihovo iskustvo Boga i
prije svega, njihova ponizna i bratska vjera
u Mariju u vremenu kulturne krize, bili su
za nas izvor nadahnua. Dali su nam raz-
miljati i o novom shvaanju nae misije
u dananjem svijetu bila je to tema ko-
joj smo posvetili najvie radnih sesija. Pri
tome nas je usmjeravao kombonijanski
misionar otac Benito De Marchi.
U Aylesfordu nam je domain bila lo-
kalna zajednica brae OCarm, kojima e-
limo od srca zahvaliti na toploj i brinoj
dobrodolici. Bilo je ovo vrijeme molitve,
bratstva, meditacije, tijekom kojeg smo
doivjeli i dva znaajna ekumenska do-
gaaja. Slavili smo Prvu Veernju nedjelje
zajedno s naom anglikanskom braom u
drevnoj rochesterskoj katedrali (osnova-
noj ljeta Gospodnjeg 604.). Drugi je doga-
aj bio sastanak u Cambridgeu s Lordom
Rowanom Williamsom, kenterberijskim
nadbiskupom emeritusom, profinjenim
teologom i izuzetnim poznavateljem kar-
10 11
Karmelski vjesnik 2/2012.
iZ SReDinjice ReDa iZ SReDinjice ReDa
Karmelski vjesnik 2/2013.
melianske duhovnosti i svetaca. Ta dva
susreta u molitvi i teolokom promiljanju
pomogla su nam shvatiti da se dananje
poslanje mora ostvarivati u tijesnoj su-
radnji s ostalim kranskim skupinama, u
duhu ekumenske otvorenosti.
Iz naeg hodoaa u korijene Karme-
la u Europi proizalo je ponizno uvjerenje
da ova epoha, koju karakteriziraju globa-
lizacija, pokretljivost u svim smjerovima,
erupcija drugoga u naem ivotu, afir-
macija vrijednosti subjekta i gubitak
osjeaja Boga, zahtijeva novi misionarski
duh. Odnosno, zahtijeva srce koje je vie
evaneosko, a manje sigurno u sebe. Ono
to elimo podijeliti s drugima zapravo
nisu nazori o svijetu niti stavovi o onome
starom sebi, ve novo ovjetvo koje nam
je Otac dao kao dar kroz svojega Sina koji
je umro i uskrsnuo i koje bez prestanka
oblikuje Duh Sveti. U svojem vrlo zapa-
enom obraanju Biskupskoj sinodi u li-
stopadu 2012. godine, govorei o sv. Edith
Stein, Rowan Williams nazvao je to novo
ovjetvo kontemplativnim.
Preuzimajui taj izraz i dajui mu tipi-
no karmelianski tih, pokuali smo opisa-
ti u svojim promiljanjima ovjetvo koje
zaboravlja sebe, u tiini i koje je slobodno
od zamorne potrage za osobnim zado-
voljstvom i od tvrdnje da usreuje druge
nameui im zamisli i projekte. To novo
ovjetvo, okrenuto Ocu, moe vidjeti sve
ljude, a osobito one siromane, marginali-
zirane i trpee, oima punim Milosra. To
je gostoljubivo ovjetvo, spremno krenuti
na trajno hodoae zajedno sa enama i
mukarcima naeg vremena kako bi pro-
nalo put koji nas vodi dublje u srce troj-
stvenoga ivota.
Nama je nemogue zamisliti to novo
ovjetvo bez oslobaanja karizme za
novi i obnovljeni pogled na ivot (Beni-
to De Marchi). Odnosno, bez oslobaanja
njegova kontemplativnog i misionarskog
potencijala od svake plitkosti, arogancije
i sebinosti, koji mu ne daju da vidi troj-
stvenu ljubav i da zatvori u sebi taj autore-
ferencijalni krug.
S druge, pozitivnije strane, osloboditi
karizmu znai jasnije doivjeti trojstvene
odnose bratstva i zajednikog ivota. To
znai iznova otkriti radost navijetanja
Evanelja i uivati u doivljaju jedinstva
i jednostavnosti koji postoje izmeu Oca,
Sina i Duha Svetoga. Na taj ih nain mi
moemo svjedoiti u svakom vremenu i
na svakom mjestu, i u svakom kontekstu
u koji smo poslani.
U svemu tome prati nas Marija Majka
Boja, i naa Majka. Ona je za karmeliane
uzvieni model ovjetva koje slua Rije i
promilja ivoga Boga. Ona je kontempla-
tivni ideal, koji unato tome pristupa sva-
kome od nas da kroi zajedno s nama kao
hodoasnica. Ona nas grli svojom majin-
skom i bratskom ljubavi, palei u naim sr-
cima taj plamen ljubavi. Siromana i poni-
zna, ona jednostavnim znakom kapulara
titi taj plamen u naim krhkim ljudskim
tijelima i preobraava ga u goruu strast za
evangelizacijom i misionarstvom. Njezina
diskretna ali rjeita prisutnost u naem
ivotu znai da su oni koji nose kapular
pozvani posvetiti svoj ivot ljubavi prema
svojem blinjem. U tom smislu Karmelska
Djevica je bila nazivana i Misionarkom
meu ljudima(Oscar Romero).
Draga brao i sestre, naputamo
Aylesford s obnovljenom svijeu o daru
svojega poziva i misije koja je s njime po-
vezana. Uskrsli Gospodin poziva nas da
se ne bojimo tekoa na koje emo naii
i da se ne obeshrabrimo kada se suoimo
s neizbjenim kunjama i moguim neu-
spjesima. Ma koliko beznaajni i siroma-
ni, u svima nama postoji snanija sila, koja
je osvojila svijet. To je sila Oeve ljubavi
za nas, sila njegove Rijei i njegova Duha
koja nas pokree naprijed prema svijetu i
otvara nas prema svima onima koje Gos-
podin dovede na na put. Na nas ekaju
brojne ene i mukarci, oekujui da im
Karmelska obitelj pokae Boju njenost.
Neka nam Gospodin pomogne da ne utr-
nemo njihovu nadu! +
Prijevod s engleskog: D
12 13
pRiloZi
Karmelski vjesnik 2/2013.
MonS. niKola
eTeRovi poHoDio
KaRMel Sv. joSipa
Na blagdan Boanskog milosra, 7. trav-
nja 2013., mons. Nikola Eterovi, glavni
tajnik Biskupske sinode u Rimu i naslov-
ni cibalski nadbiskup, zajedno s mons.
Marinom Srakiem, akovako-osjekim
nadbiskupom, posjetio je zajednicu se-
stara karmelianki u Karmelu sv. Josipa, u
Breznici akovakoj.
Srdanim rijeima dobrodolice priorica,
s. M. Ljiljana od Duha Svetoga (Preli)
izrazila je zahvalnost nadbiskupu Marinu
za oinsku brigu i dobrotu kojom prati
zajednicu sestara, a kojoj je znak i njegov
posjet s nadbiskupom Eteroviem prigo-
dom njegova kratkog boravka u akova-
ko-osjekoj nadbiskupiji. Mons. Eterovi
sestrama je govorio o svojoj zahvalnosti
to je tijekom slube u Rimu imao ast su-
raivati s papom Ivanom Pavlom II. te se
osvrnuo na nedavna dogaanja u Rimu.
veliina Bojeg milosra
Govorei o Ivanu Pavlu II. nadbiskup
Eterovi priznao je kako je duhovno dir-
nut veliinom Bojeg milosra upravo na
blagdan Boanskog milosra koji je Ivan
Pavao II. promicao zahvaljujui misti-
nom iskustvu Faustine Kowalske, redov-
nice koja je na neki nain anticipirala ono
to je kasnije i crkveno nauiteljstvo te to
e teolozi razvijati - da je Bog ne samo
pravedan, svemogu, nego u prvom redu
- milosrdan. To smo ve znali iz Starog
zavjeta, ali u pashalnom otajstvu Isusa
Krista, Njegove muke, smrti i uskrsnua,
zahvaljujui mistinom iskustvu redovni-
ce Faustine, Crkva je otkrila tu istinu koja
je bila latentna u Svetom pismu, u crkve-
noj tradiciji. To nam govori kako je Duh
Sveti uvijek prisutan u Crkvi, kako nas
vodi u spoznanje punine istine.
Uvijek smo znali da je Bog milosrdan, ali
ova pobonost i naglasak upravo na veli-
ini Boanskog milosra je novost. Boja
rije je iva!
Objanjavajui pojam nove evangelizacije
nadbiskup je napomenuo da to nije neko
novo evanelje, ve evanelje Isusa Krista
koje je uvijek isto - uvijek je novo zato to
je Isus Krist uvijek nov te navodei po-
znatu izreku sv. Ivana od Kria Isus Krist
nepresuni je izvor s kojeg uvijek dolaze
novi izvori Boje milosti primijetio da
smo upravo toga svjedoci na nedjelju Bo-
anskog milosra Isusa Krista.
Zahvalno govorei i o susretu s bl. Maj-
kom Terezijom Kalkutskom, mons. Etero-
vi primijetio je da su sveci prisutni meu
nama i istaknuo: Ako smo svi pozvani na
svetost, to osobito vrijedi za sestre koje su
izabrale put svetosti, te je potaknuo kar-
melianke da izabirui mala, uska vrata
na putu savrenstva, na herojski nain ive
obeanja poslunosti, istoe i siromatva
kako bi mogle biti ive svjedokinje Uskr-
sloga Gospodina i navijetati Boansko
milosre svim ljudima dobre volje. Pod-
sjetio je i da su svi zadnje pape naglaavale
vanost redovnikog kontemplativnog i-
vota za obnovu Crkve i pozvao sestre da
budu velike, ne samo u velikim idealima,
ve i u malim stvarima.
Mons. eterovi o papi Franji
Nadbiskup Eterovi sestrama je govorio
i o svojim zapaanjima prigodom nedav-
nog odreknua Benedikta XVI., konklava,
izbora pape Franje i prvih koraka njegova
pontifikata. Papa Franjo mons. Eteroviu
nije bio nepoznat kao mnogima jer ga je
upoznao na biskupskim sinodama kao
nadbiskupa i kardinala Buenos Airesa te
predsjednika Biskupske Konferencije La-
tinske Amerike.
Njegove jasne ideja i otvorenost za su-
radnju te pastoralne smjernice donesene
u Aparecidi za cijeli kontinent Latinske
Amerike mons. Eterovi saeo je u neko-
liko vanih rijei: Jedna od vanih ideja
kontinentalna je permanentna misija.
Crkva ne moe biti samo malo stado koje
se okuplja u upama, u malim grupama,
nego se te grupe moraju otvoriti i ii u svi-
jet, navijetati Blagu vijest onima koji su se
udaljili. To je dalo jedan novi polet Crkvi u
Latinskoj Americi.
Druga ideja je da svi krani trebaju
biti uenici i misionari. Dakle, ne ivjeti
kranstvo samo za sebe, nego stvarno biti
svjedok i misionar u ambijentu, podru-
ju gdje djeluje od obitelji do zajednice,
upe, drutveno-politikih odnosa Sve
to onda zahtjeva pastoralno obraenje jer
nije Crkva samo ona koja se brine da zadr-
i vjernike koji su ostali, ve ide u traenju
onih koji su se udaljili.
Sadanji Papa kada je bio kardinal go-
vorio je da je situacija danas potpuno
drugaija nego ona koju je ivio Isus kad
je ostavio 99 ovaca i iao u potragu za jed-
nom ovcom. Jer danas se esto dogaa da
nam je ostala jedna ovca, a 99 ih je izvan.
Bogu hvala, to nije jo u Hrvatskoj, ali u
nekim zemljama jest
Nadbiskup Eterovi opisao je kako je
papa Franjo u Buenos Airesu, gradu s oko
14 15
pRiloZi pRiloZi
Karmelski vjesnik 2/2013.
15 milijuna stanovnika, bio lider u kon-
kretnoj pastoralnoj skrbi za ljude koji su
se udaljili od Crkve. To su nove situacije,
novi izazovi. To je osobito pastoral velikih
ogromnih gradova - megapola. Neto se
slino dogaa i ovdje u Hrvatskoj sad u
vrijeme sekularizacije, pojasnio je karme-
liankama. Primijetio je da je novi Papa
u malo vremena pobudio veliki interes
i simpatiju u svijetu te ustvrdio: Nee
to uvijek biti tako. Kad pone govoriti o
nekim problemima onda e vjerojatno i
njega kritizirati. Ali dobro, kritizirali su i
Isusa, pa e onda i svakog tko je na Kri-
stovoj liniji, no evanelje nam kae: Ne
bojte se! Mi smo svi jadni, krhki i slabi,
ali Bog je s nama, Uskrsli je s nama to je
naa snaga!
Tom prilikom mons. Sraki sestrama
je darivao fotografije pape Franje kao us-
pomenu na dogaaj njegova uvoenja u
slubu rimskog biskupa, kojemu je osob-
no nazoio.
Mons. Eterovia zanimalo je iz kojih
krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine te
Vojvodine sestre dolaze i to rade za svo-
je uzdravanje. Uslijedilo je zajedniko
fotografiranje, nakon kojega je naslovni
cibalski nadbiskup obeao da e Svetom
Ocu, prigodom skorog susreta, prenijeti
pozdrave sestara i ukraenu svijeu s li-
kom sv. Josipa.
Izrazio je uvjerenje da e papi Franji
biti drago uti da zajednica karmelianki
iz Hrvatske moli za njega i da ga duhov-
nom povezanou prati na prvim kora-
cima njegove nove, odgovorne pastirske
slube rimskog biskupa. +
iZleT KRKe
ZajeDnice na
cReS i loinj
Dana 11. travnja krka zajednica je pola
na jednodnevni izlet trajektom sa Krka na
Cres, da bi potom sa Cresa dola na Loinj.
Stigavi trajektom na Cres prvo smo
posjetili drevnu osorsku biskupiju gdje
smo se upoznali sa bogatom sakralnom
zbirkom i prekrasnom osorskom katedra-
lom u kojoj se nalazi tijelo osorskog bisku-
pa sv. Gaudencija iz 11. st.
Razgledavi Osor zaputili smo se pre-
ma Velom Loinju gdje smo kratko bili go-
sti sestara milosrdnica koje su nas srda-
no primile. upnik Velog Loinja otvorio
nam je vrata crkve sv. Antuna Pustinjaka i
u njoj pokazao puno vrijednih sakralnih
predmeta. Vidjevi ljepote Velog Loinja
zaputili smo se prema Malom Loinju u
kojem smo posjetili crkvicu u kojoj je bilo
izloeno Presveto. U cijeloj biskupiji se u
ovoj godini vjere u svim crkvama nastoji
izloiti Presveto - tako da smo imali mi-
lost pri posjeti crkvama uz razgledavanje
i Gospodinu se pokloniti. Nakon kratkog
predaha i okrijepe zaputili smo se iz Ma-
log Loinja prema gradiu Cresu. Tamo
smo obili staru gradsku jezgru te posjetili
upnu crkvu, pozdravili upnog vikara i
na neobian i zanimljivi nain susreli gos-
pou koja se bavi preradom ovje vune i
izradom vunenih odjevnih predmeta.
Draga gospoa nas je upoznala sa svojim
radom. Pokazala nam je kako izrauje vu-
nene odjevne pre dmete te nas upoznala sa
radionicama za djecu.
Nakon svih tih dogaaja koje nam je
udijelio Gospodin ispunjeni radou i za-
hvalnou vratili smo se trajektom kui na
Krk. +
poHoD iDovSKoj
vjeRSKoj ZajeDnici
O. Jure Zeevi, u svojstvu
tajnika Vijea HBK za eku-
menizam i dijalog, zajedno s
predsjednikom istoga Vijea,
mons. Vladom Koiem,
biskupom sisakim, u pri-
jateljskom i radnom pohodu
idovskoj vjerskoj zajednici
Bet Israel u Zagrebu
O. Jure Zeevi, u svojstvu tajnika Vijea
HBK za ekumenizam i dijalog, zajedno s
predsjednikom istoga Vijea, mons. Vla-
dom Koiem, bio je u utorak 16. travnja
2013. u prijateljskom i radnom posjetu
idovskoj vjerskoj zajednicu Bet Israel u
Hrvatskoj.
U srdanom druenju s domaini-
ma - rabinom dr. sc. Kotelom Dadonom,
predsjednikom vjerskog odbora Bet Isra-
ela Aleksandrom Mihaelom Srekoviem
i glasnogovornicom Jasminkom Doma
- gosti su razgledali prostore zajednice u
Mauranievoj ulici br. 6 i u razgovoru se
upoznali s djelovanjem zajednice, njenim
aktivnostima i aktualnostima, a razmije-
njeni su i prigodni darovi. Sudionici su-
sreta su odgovarali i na pitanja prisutnih
novinara. Istakli su da je ovaj bilateralni
susret lanova dviju vjerskih zajednica
jedan od izraza uzajamnog potivanja i
otvorenosti za meusobnu suradnju u
bilateralnim i u multilateralnim meure-
ligijskim okvirima. Susret je istovremeno
i izraz nastojanja dviju vjerskih zajednica
da budu konstruktivni i kohezioni imbe-
nik hrvatskog drutva i znakom zdravih
odnosa u njemu. Gospodin rabin, dr. sc.
Kotel Dadon, u ovoj je prigodi priopio da
e idovska vjerska zajednica Bet Israel u
16 17
pRiloZi pRiloZi
Karmelski vjesnik 2/2013.
svojstvu domaina pozvati vjerske zajed-
nice u Hrvatskoj na Deveti meureligijski
susret Visokih predstavnika vjerskih za-
jednica u Hrvatskoj, vjerojatno u svibnju,
nakon to se sa svima usuglasi termin.
Domaini i gosti su potom u ozraju
povjerenja i srdanosti podijelili iskustvo
blizine i kod zajednikog stola, blagujui
koer-hranu pripremljenu na tradicional-
ni idovski nain. +
Slavlje o 50.
SvjeTSKoM DanU
MoliTve Za
DUHovna Zvanja
(Preuzeto s: www.redovnistvo.hr, 18. trav-
nja 2013.)
U zagrebakoj prvostolnici u etvrtak, 18.
travnja euharistijsko slavlje o 50. Svjet-
skom danu molitve za duhovna zvanja
predvodio je pomoni biskup zagreba-
ki Valentin Pozai. Tom prigodom je u
dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pa-
storalnog instituta u Zagrebu 18. travnja
premijerno prikazan dokumentarni film
Susret. Darivanje Boga ovjeku redatelja
Roberta Knjaza.
Na svetoj misi u katedrali koncelebri-
ralo je dvadesetak sveenika meu koji-
ma i predsjednik Hrvatske konferencije
viih redovnikih poglavara i poglavarica
o. Vinko Mami, OCD, povjerenik za pa-
storal duhovnih zvanja Zagrebake nad-
biskupije Dubravkokrlin Hren, rektor
Nadbiskupskog bogoslovnog sjemenita
Anelko Koak, rektor Meubiskupij-
skog sjemenita Domagoj Matoevi.
Uvodei u misno slavlje, biskup Pozai
je naglasio kako je ovo okupljanje u duhu
ispunjenja Isusove elje Molite Gospoda-
ra etve, da poalje radnika u svoju etvu.
U prigodnoj homiliji pak se osvrnuo na
misna itanja. Podsjetio je, kako u sakra-
mentu Euharistije Isus prinosi sama sebe
kao obilan kruh za na zemaljski i vjeni
ivot.
No, mi moemo zanemariti, odbaciti
taj kruh. Odbiti Isusa, Kruh ivota teki je
grijeh, i znai odbiti istinski ivot sada i u
vjenosti.
Prihvatiti Isusa u svoj ivot, zalog je ne
samo nepresune hrane na ovom zemalj-
skom putovanju, nego i jamstvo zajedni-
tva i ivota u vjenosti, posvijestio je.
Nadalje, govorei o odazivu, biskup je
podsjetio kako Dobri Pastir trai vjerne i
odvane suradnike. Njegov glas odjekuje
kroz vremena i prostore ove nae Zemlje:
Koga da poaljem? I tko e nam poi? To
je uo mladi Izaija i nije ostao nijem, nego
je progovorio: Ja rekoh: Evo me, mene
poalji (Iz 6,8).
Sudbina poziva i poslanja vezana je uz
duhovno stanje i zrelost i odvanost po-
zvanih Tko ima ui, neka uje! Ti koji
uju, bit e batinici brojnih milosti i bla-
goslova, za sebe i za druge Blago vaim
oima to vide, i uima to sluaju (Mt
13,16-17).
Da takvi pozivi uvijek iznova snano
odjekuju, i da se uju, i da njih budu dani
isto tako snani, velikoduni odgovori,
hrabri i ponosni odgovori: danas posebno
molimo, naglasio je, te podsjetio na rije-
i iz Kane Galilejske: to god vam rekle,
uinite (Iv 2,5) i dodao Majinski savjet,
najbolji je savjet.
Uz Godinu vjere propovjednik je na-
glasak stavio na Boji dar vjere i na vjer-
niki odgovor povjerenja i pouzdanja u
Boga Gospodara i Ljubitelja ivota. Na te-
meljima vjere ivi i cvate nada u blagoslov
molitve za navjestitelje i svjedoke evane-
lja i ljubav prema svim ljudima, svoj djeci
Bojoj, kojima je potrebna radosna vijest
spasenja i preobrazbe ivota, rekao je, te
pozvao na promiljanje o bitku temelj-
nog sakramenta Crkve, koja je sazdana od
vidljivog i nevidljivog zalaganja za Boje
kraljevstvo na zemlji, i za njegove brojne
i vrijedne poslenike u vinogradu Gospod-
njem, kao i na one koji u tiini rtve i lju-
bavi prizivaju blagoslov.
Zvanja su dar Srca Isusova, dar za
koji Crkva moli iz dana u dan. Kao u
poetku, tako i danas crkvena zajednica,
okupljena oko Djevice Marije, Kraljice
Apostola moli za procvat novih zvanja
i asnih sestara i redovnika i sveenika
koji e htjeti uti i radikalno ivjeti svoj
sveti poziv u vjeri i ljubavi darovanog
poslanja, rekao je na kraju homilije bi-
skup Pozai.
Prije blagoslova vl. krlin zahvalio je
predvoditelju misnog slavlja, kao i svima
koji su dali doprinos za obiljeavanje Dana
molitve za duhovna zvanja, kao i onima
koji e slijedee nedjelje u upama orga-
nizirati proslova nedjelje Dobrog Pastira.
Posebno je zahvalio svim redovnikim
kandidatima i kandidaticama, bogoslovi-
ma i sjemenitarcima na elu s njihovim
odgojiteljima i poglavarima.
18 19
pRiloZi pRiloZi
Karmelski vjesnik 2/2013.
Upravo su ti mladi ljudi u naem vre-
menu konkretni primjer Bojeg zova i
ljudskog odgovora. Oni koji u dananje
vrijeme polaze za Isusom dokaz su da
Dobri Pastir ne uti. On i danas prolazi
uz obale, uz gradove i predgraa i zove.
Oni su uli njegov glas, rekao je krlin, te
zahvalio i na molitvenom praenju svim
vjernicima laicima. Ohrabrio je i sve one
koji se ove godine spremaju ui u bogoslo-
vije, sjemenita i samostane.
Misno slavlje pjevanjem su uveliali za-
grebaki bogoslovi.
Na je premijernoj projekciji filma Su-
sret. Darivanje Boga ovjeku nakon rije-
i dobrodolice rektora Nadbiskupskoga
bogoslovnog sjemenita mr. Anelka Ko-
aka, predsjednik Hrvatske konferencije
viih redovnikih poglavara i poglavarica
dr. o. Vinko Mami posebnu je zahvalu
uputio voditeljici Povjerenstva za promi-
canje zvanja HKVRPP s. Ani Begi koja je
zajedno s o. Antonijem Marijom irkom,
OCD idejni zaetnik dokumentarnog
filma.
Govorei o samom filmu, dr. Mami re-
kao je kako on eli predstaviti redovnitvo
danas.
No, da bi se izbjegao iskljuivo infor-
mativni karakter s puno podataka koji
ponekad optereuju gledatelja, film opisu-
je redovnitvo kroz etiri osobne ivotne
prie.
Svoja svjedoanstva iznijele su redovni-
ce s. Maja Pavla Bai i s. Valerija Kova
te redovnici don Mladen Deli i fra Jozo
irko.
Oni nam govore o tome kako su odra-
stali u ovom i ovakvom svijetu, ne razliku-
jui se ni po emu posebno od veine svo-
jih vrnjaka i kako su u jednom trenutku
odluili ostaviti sve. Govore o tome kako
su doli do tako radikalne odluke i o na-
inu na koji su se susreli s redovnitvom
kao svojim ivotnim odabirom. etiri su
to vrlo razliite povijesti kojima je samo
jedna stvar zajednika, a to je oduevljenje
za osobu Isusa Krista, rekao je dr. Mami.
Pojasnio je i kako je taj dokumentarni
film dio zajednikog projekta HKVRPP
i KVRPP BiH na podruju promicanja
duhovnih zvanja, a cijeli opus obuhva-
a asopis Susret te mrenu i facebook
stranicu.
U glazbenom dijelu programa sudjelo-
vali su zbor uenica enske ope gimna-
zije iz Zagreba i Bogoslovski oktet, a pro-
gram je vodio Ante Novak.
U prepunoj dvorani meu kojima po-
sebno valja istaknuti mnotvo mladih, na
projekciji su bili biskupski vikar za osobe
posveenog ivota zagrebaki pomoni
biskup Valentin Pozai, kao i provincija-
li i provincijalke, odgojitelji bogoslovije i
sjemenita. Nazoio je i izaslanik Konfe-
rencije viih redovnikih poglavara i po-
glavarica Bosne i Hercegovine fra Zdrav-
ko Dadi. +
ZaHvalno
HoDoae
oDGajaniKa i
oDGojiTelja
U HRvaTSKo
nacionalno
MaRijanSKo
SveTiTe MaRijU
BiSTRicU
Poto je Onaj koji je stvorio ljeto i zimu
(Ps 74,17) dopustio da ove godine zima
potraje malo dulje, tako se i nae peto za-
hvalno hodoae Majci Bojoj Bistrikoj
pomaklo s korizmenog vremena na vaz-
meno vrijeme. U subotu 20. travnja 2013.
sunane zrake su ve od 6 sati ujutro navi-
jetale da nas oekuje divan dan. Tako je
i bilo.
Pozdravivi Kraljicu neba i uz mo-
litvu Pozivnika, uputili smo se u 6. 15
sati ve poznatim nam putem prema
Beiima, Markuevcu, Vidovcu, Mariji
Snjenoj, Lazu mjestima na putu do
Marije Bistrice. Bilo nas je petnaest od-
gajanika i dva odgojitelja. Pozdravljajui
Krista ili njegovu Majku kratkom mo-
litvom kod svakog raspela ili kapelice,
divei se svemu stvorenju koje se budi
nakon zimskog poinka, stigli smo oko
9 sati do kapelice Marije Snjene gdje
smo napravili stanku od sat vremena
koju smo iskoristili za okrjepu tijela i
due. Stradao je po koji sendvi, napu-
nili smo boce svjeom izvorskom vo-
dom, a molitvom Jutarnjih hvala dali
smo hvalu Bogu te se duhovno pripre-
mili za najteu dionicu koja je bila pred
nama, uspon koji je najzahtjevniji od
svih uspona na putu. Ne traje dugo, no
iako je duh voljan, tijelo je slabo (ne
za sve) pa nekima od nas dah nestaje.
Ovaj dio puta provodimo u utnji kako
bismo se vie oslonili na Boga. Uspon na
goru uvijek podsjea i na nae duhovne
uspone. Bude teko, ponekad se spota-
kne, teko se die, moda se i padne, no
ako se ne prestane hodati, makar stopu
pred stopu, doe se do kraja, a onda
osjeaj punine, zadovoljstva, radosti, sa-
mopouzdanja, zahvale Bogu. Neto ega
20 21
pRiloZi pRiloZi
Karmelski vjesnik 2/2013.
ne bi bilo da nije potekoa. Kakva li je
tek nagrada za oi kad nakon tekog us-
pona na neku planinu pukne predivan
pogled na neki proplanak, dolinu, kada
se otvori novi horizont kojeg nikad ne
bismo vidjeli da nismo krenuli uspinjui
se makar dobili i uljeve. Koji e tek biti
pogled, kad nakon trajnog ivotnog du-
hovnog uspinjanja ugledamo Stvoritelja,
Oca, novo nebo i novu zemlju.
Nastavili smo molitvom krunice, pje-
smom i bratskim razgovorima kroz zele-
nilo ume i polja, ponekad malo blatnja-
vom stazicom, ali srca radosna i spokojna,
prema Lazu gdje nas je opet oekivala
stanka od oko 45 minuta i to kraj crkve sv.
Andrije apostola, pored kipova kardinala
hodoasnika: bl. Alojzija Stepinca, Franje
epera te Franje Kuharia. Nakon osvje-
enja sladoledom i odmora, izmolili smo
Srednji as i krenuli ubrzanijim korakom
prema cilju koji nije bio daleko. Zvonike
bistrike bazilike ugledali smo oko 14.30
sati.
Uli smo u svetite pjevajui pjesmu
bistrikih hodoasnika, Marijinih put-
nika, koji se utjeu njezinom zagovoru i
srcem je pozdravljaju pruajui joj svoje
ruke. Nakon toga smo ostali u osobnoj
molitvi, koliko je tko htio, da bi slijede-
a postaja bio samostan naih sestara
karmelianki.
Prvo smo slavili Veernje pohvale, a
nakon toga svetu misu koju je predslavio
o. Zlatko Pletikosi, prefekt djeakog
sjemenita, koji je toga dana imao mali
jubilej pet godina od njegova prezbiter-
skog reenja. On je putem napravio kri
od grana koje je naao, okitio ga cvijeem
koje smo nalazili putem i donio ga u sa-
mostansku crkvu te se u propovjedi osvr-
nuo na simboliku kria i podijelio s nama
razmiljanja koja su ga vodila dok je kri
nastajao hodom prema odreditu.
Nakon svete mise uslijedila je veera,
a onda rekreativno druenje sa sestrama
uz priu, alu i pjesmu. Vrijeme povratka
se brzo pribliilo pa je uslijedio povratak,
ovaj puta automobilima, a za to smo za-
hvalni brai koja su dola po nas.
Bog je divan u djelima svojim! I ovaj
put nas je milovao zrakama sunca, zeleni-
lom tek razlistane ume koje odmara oi,
uborom bistrih potoia, mirisom um-
skoga cvijea, pjevom ptica, tiinom i rije-
ju koju smo kao braa i sestre mogli raz-
mijeniti i dati neto od sebe jedni drugima.
Zahvaljujemo i ovaj put sestrama koje
su nas radosno primile i ugostile te kao
zahvalu i ovim putem molimo Gospodina
da ih sve vodi pravim putem svetosti i
blagoslovi novim zvanjima.
Bio je to dan to ga uini Gospodin!
Amen. Aleluja! +
TRiBina na
HRvaTSKoM
KaToliKoM
SveUiliTU
(Preuzeto s: www.ika.hr, 24. travnja 2013.)
Oprotenje grijeha, uskrsnue tijela i
ivot vjeni bila je naslovna tema pete i
posljednje tribine u povodu Godine vjere
Zagreb, (IKA) - Oprotenje grijeha,
uskrsnue tijela i ivot vjeni bila je na-
slovna tema pete i posljednje tribine u po-
vodu Godine vjere odrane na Hrvatskom
katolikom sveuilitu u Zagrebu u srijedu
24. travnja.
Sudjelovali su dekan Katolikoga bo-
goslovnog fakulteta Sveuilita u Splitu dr.
fra Ante Vukovi i docent na Odsjeku za
filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu
dr. Igor Mikecin.
Promiljajui temu uglavnom s po-
zicije platonistike filozofije, dr. Mi-
kecin je, kako je izvijestio portal Glasa
Koncila, razlagao pojmove ovjekove
due, tijela, grijeha, (be)smrtnosti i i-
vota. Posve je bjelodano kako neto kao
dua opstoji, ali je filozofsko pitanje to
se tono misli pod pojmom gr. psihe,
kako stoji s duevnom moi i u pogle-
du njezine smrtnosti, protumaio je dr.
Mikecin Platonovo poimanje due kao
onoga to sebe samoga pokree, najpo-
kretljivijeg od svega, prvog uzroka kre-
tanja koji u svome vlastitome biti sebe
samog uspostavlja.
Predava je govorio o dui svega, mi-
sli koja se susree posvuda u grkoj filo-
zofiji, ralanjenoj na tri dijela: razabiru-
i, uvstvujui i udei vid due. Naveo
je kako ono to preostaje kao besmrtno
jest razabirui vid, dok preostala dva
odumiru.
Dr. Mikecin je ukazao na razliku izme-
u dvije vrste tijela, kako filozofija tuma-
i, ono zemaljsko (duevno) i duhovno
tijelo, kao razliku izmeu propadljivoga
i nepropadljivoga. U filozofiji se odnos
due i tijela razumije tako da dua nije u
tijelu. Dua je sama, i nema nikakve due
koja na neki nain ne bi bila tjelesna, i
tijelo koje bi bilo bez due, zakljuio je.
Dr. Vukovi je uporite za tri naslovne
sintagme oprotenje grijeha, uskrsnue
tijela i ivot vjeni promatrao kroz vlasti-
to vjerovanje. Napomenuo je kako vjerni-
ku katolika ispovijed omoguuje iznijeti
ono to titi, i nita taj prozor ne moe
zamijeniti. Ispriao je iskustvo ubojice iz
diska koji je, unato nevjeri, imao potre-
bu barem jednom ovjeku ispriati svoju
priu.
Netko tko je optereen grijehom ne
moe dobro misliti. Oprotenje grijeha je
prilika ovjeku da ponovno dobije ansu
koju je bio prokockao, naglasio je preda-
va. Takoer je etimoloki razlagao pojam
oprosta i opratanja, istiui teret krivnje
kao jedan od najteih.
Glede uskrsnua tijela, naznaio je teo-
loko shvaanje kao uskrsnue osobe i cje-
lovitog ovjeka. Vjera se moe osloniti na
zbunjenost pisaca evanelja, fenomen je
nadiao njihova shvaanja, lake bi im bilo
povjerovati da je Isusovo tijelo ukradeno,
misliti o drukijem tijelu, naglasio je de-
kan splitskog KBF-a. Zakljuio je kako
osobno o ivotu vjenom moe domisliti
samo vjerom kao osloncem da je Isus iv.
U meusobnoj raspravi dodatno se
produbljivalo filozofsko i teoloko poima-
nje grijeha, vjere i due. +
22 23
pRiloZi pRiloZi
Karmelski vjesnik 2/2013.
oTvoRena iZloBa
TRaDicijSKi naKiT
HRvaTa U BiH
(Preuzeto s: www.bljesak.info, 25. travnja
2013.)
Pod pokroviteljstvom poasnog konzu-
la Republike Maarske u Mostaru Vlade
Lukia, a u sklopu programa Dana Matice
hrvatske Mostar 2013. godine, veeras je
u Mostaru otvorena izloba Tradicijski
nakit Hrvata u BiH.
Tim povodom u izjavi za Fenu autor
izlobe otac Zvonko Marti iz samosta-
na Karmel sv. Ili-
je, kazao je kako
je izloba presjek
tradicijskog naki-
ta Hrvata u BiH
prikazan na jedan
mul t i medi j al an
nain.
Po njegovim
rijeima, izloba
je dio etnografske
zbirke hrvatskih
pukih nonji i na-
kita tomislavgrad-
skoga samostana
Karmel sv. Ilije.
Zbirka svoje po-
etke biljei u Otroj Luci i Boku u okolici
Oraja, gdje se od 1999. do listopada pro-
le godine o prikupljenom blagu brinula u
svojoj obiteljskoj kui majka Luca oi.
Iako je nastala spontano, zbirka je po-
primila nacionalno etnografski karakter
sa 140 cjelovitih pukih nonji i vie od
500 primjeraka razliitog nakita iz broj-
nih hrvatskih sredina u BiH, kazao je otac
Zvonko.
Dodao je kako se postav zbirke ve mo-
gao vidjeti u Hrvatskoj, Francuskoj, Filipi-
nima i Kini.
Izloba je postavljena u Klubu Alumi-
nij i bit e otvorena do 13. svibnja. +
KaRMelSKi
RaZGovoRi
(Preuzeto s: www.katolik.hr, 28. travnja
2013.)
Pod okriljem zidova jednog hrvatskog
Karmela, razgovarali smo s bosonogom
karmeliankom, prolazei kroz teme po-
ziva, molitve, karmelske duhovnosti i sve-
takih uzora.
Kako jedna karmelianka doivljava
svoje poslanje u Crkvi?
Svoje biti karmeliankom osjeam
kao prebivanje u srcu Crkve. Osnova pozi-
va je nasljedovanje Isusa Krista. Kao kar-
melianka nastojim na intenzivan nain
ivjeti ono to smo svi primili u krtenju
ucjepljenje u Krista. Nastojim preslikati
ivot Kristov u svoj, ali moda vie kroz
vid Kristove molitve na gori i povlaenja
u osamu. To je poziv svima koji su posve-
eni kontemplativnom ivotu nasljedo-
vanje Krista molitelja. Na nadbiskup, kar-
dinal Josip Bozani rekao nam je jednom
prilikom da je na zadatak svjedoiti na
tihi nain kako je lijep ivot s Bogom.
Osjetite li plodove svojih molitvi ili ivite
samo od vjere?
Najee je to ivot iz vjere. To mora biti
ivot iz vjere jer je apsurd ivjeti u Karme-
lu, a ne imati vjeru. Ali doivljavamo i to
da ljudi, koji su nam se preporuili u moli-
tve, znaju doi ili nazvati i obavijestiti nas
o uslianju. Po vjeri, po molitvi dogaaju
se udesa i to nam je veliki poticaj za za-
hvalnost Bogu.
Je li Uiteljstvo u zadnje vrijeme govorilo
o vanosti kontemplativnog ivota u Crkvi?
Nama, sestrama vaan je dokument
Verbi Sponsa koji govori o klauzuri mona-
hinja. Papa Benedikt XVI. je u posljednje
vrijeme na katehezama govorio o molitvi.
Po tome se vidi koliko je Svetome Ocu sta-
lo do molitvene dimenzije u Crkvi koja je
danas dosta zanemarena. Nakon Drugog
vatikanskog sabora otilo se u krajnost
jednog aktivizma gdje se previe oslanjalo
na ljudske mogunosti, a zanemarilo mo-
litvu. La dananjeg svijeta je da sve moe
sam, da mu Bog nije potreban time na-
alost katkada bivaju poneseni i vjernici.
Vaan je i dokument Vita Consecrata u
kojem se papa Ivan Pavao II. u jednom
dijelu obratio kontemplativnim monahi-
njama. Ali i u papinu konkretnom pozivu
kontemplativnim redovnicama da dou
u Vatikan i ondje mole za njega i njego-
vo poslanje, moemo iitati koju vanost
Sveti Otac pridaje ovoj dimenziji.
Svjedoci smo poveanog interesa za kon-
templativne redove, ali i nastanku novih.
Osjeaju li se takva gibanja i u Karmelu?
to se tie Karmela u Hrvatskoj, Bogu
hvala, nije bilo velikog vremenskog raz-
doblja u kojem nije bilo interesa i novih
zvanja. Duh potie mlade ljude da se oda-
zovu na takav poziv. esto imamo priliku
ugostiti djevojke, koje se dvoume o svome
pozivu, tako da ovdje proborave nekoliko
dana i u tiini mole kako bi spoznale volju
Boju.
Kako spoznati Boju volju: Zove li me
Gospodin u posveeni ivot?
To je stvar nutrine svake osobe to ne
moe nitko izvana nekome rei ili namet-
nuti. Moe postojati tiha elja od malena
koja pomalo usmjeruje osobu. Vano je
pratiti i pomoi mladima koji imaju takav
interes. Ovo predstavlja redoviti put, ali
Bog progovara i kroz neoekivana pro-
svjetljenja i obrate u ivotu. Osoba se ve
priprema za brak, a onda prisustvuje re-
24 25
pRiloZi pRiloZi
Karmelski vjesnik 2/2013.
enju ili zavjetovanju i osjeti duboku elju
da i ona poe tim putem. elja za brakom
proizlazi iz naravi, dok redovniki poziv
ne moe biti bez Duha Svetoga, jer je to
neto nadnaravno. Osjeaj dubokog mira i
radosti pokazuje da sam na pravome mje-
stu. Zaljubljenost, zagledanost u Krista
je temelj bez kojega bi sve ovo bila samo
iluzija.
to prije svega privlai mlade ljude u
klauzurne samostane?
Radikalnost ivot u kojem e ovjek
pustiti sve i poi za Gospodinom. Isto tako
i potreba: biti s Bogom. Kada osoba uvi-
di da je jedino Bog moe istinski usreiti,
a da joj ostalo ne moe dati pravu sreu.
Spoznaja da je Bog najvea vrijednost, da
je ivot s Bogom neto najljepe to je
kljuno.
Koje su najee potekoe s kojima se
moraju suoiti pridolice u samostanu?
Najee su to ivotne navike koje treba
mijenjati i prilagoditi ih ritmu zajednice.
Najvie se primjeuje samosvijest mladih
i navezanost na svoje miljenje.
To je velika opasnost jer zatvaramo
mogunost da nam se na neto ukae ili
otvore novi horizonti. Ako smo uvjereni
da mi najbolje znamo to je za nas dobro,
koji sustav duhovnosti njegovati, onda se
zatvaramo. Izvana se prilagode, ali unu-
tra ostaje navezanost na sebe. Lijek za ovo
je biti poput otvorene knjige, biti iskren,
spreman prihvatiti ono novo to mi se
nudi i to primijeniti u ivotu. Tada se gra-
de zdravi temelji za budui redovniki i-
vot. Ako toga nema, sadi se, ali se ne ubiru
plodovi. Primjeuje se i afektivna nezre-
lost kao da se granice sazrijevanja po-
miu. Katkad je potrebno neke temeljne,
isto naravne stvari izmijeniti, a to moe
biti teko, napose ako je osoba ve u zreli-
jim godinama.
Postoje li neka mjesta, profesije, zajedni-
ce odakle uglavnom dolaze kandidatice za
Karmel?
Primjeuje se velika razliitost mjesta
odakle su sestre cijela Hrvatska. U za-
dnje vrijeme u naoj zajednici dosta dola-
ze djevojke iz Frame, imamo nekoliko se-
stara iz nje. Opazili smo da se djevojke iz
neokatekumenskog pokreta takoer dosta
interesiraju za Karmel. to se tie profesi-
je primjeuje se da u posljednje vrijeme
veinom dolaze fakultetski obrazovane
osobe.
Mnogi prepoznaju Karmel kao mjesto
molitve. Koji su temelji, ali i specifinosti
molitvenoga hoda u Karmelu?
Sveta Terezija je nauiteljica Crkve u
odnosu na molitvu, tako da se moe rei
da crpimo iz pravoga izvora. Terezija je
proizala iz karmelske loze koja stavlja na-
glasak na nutarnji ivot, ivot u Bojoj pri-
sutnosti korijeni za ovo su u proroku Iliji
i njegovom: iv je Bog pred ijim licem
stojim. Terezija je to obogatila, kao i svaki
svetac, tako da karmelska duhovnost nije
neto statino, ve dinamino. Pravilo nas
poziva da dan i no razmatramo zakon
Gospodnji, a da bi se to moglo, potreb-
no je imati isto srce. Terezija progovara
o vanosti pripreme za molitvu, asketski
je vid kod nje dosta naglaen. Na poetku
svoje knjige Put savrenosti govori o tri
stvari: poniznosti, ljubavi i nenavezanosti.
To su tri kreposna temelja neophodna za
molitvu. Ako nema poniznosti, tj. ako ni-
sam u istini ili u se Boga bojati i bjeati
od Njega ili u u oholosti zaboraviti na
Njega. Terezija je jako inzistirala na biti
u istini kada sam pred Bogom: uviala
je svoju bijedu, ali i to da je njezina dua
prekrasan zamak, dragulj, neto Bogu pre-
dragocjeno. Spoznaja Boje ljubavi, da je
Bog spreman za nas dati svoji ivot, budi u
nama potrebu da ga molimo, sluamo, bu-
demo s Njime. Terezija bi kazala: Ljubav
budi ljubav. Bez ljubavi nema molitve. U
Osnucima kae da se moliti moe svugdje
jer je molitva ljubav. Iz ljubavi prema Bogu
proizlazi i ljubav prema ovjeku. I na kra-
ju, nenavezanost na stvari, osobe, sebe
ne zarobljavati druge u svome srcu. Treba
ostaviti da bi se natrag primilo stostruko.
Ovo su neophodni preduvjeti za molitvu.
Nadalje, Terezija govori kako Boga osjea
u svome srcu, shvaa da Bog nije negdje
daleko, ve u njenoj dui. Za ovo otkrie,
do kojeg je dola itajui Augustina, kae
da je to ranije znala da ne bi ostavljala
Gospodina toliko puta samoga i bila tako
nevaljala, to esto kae za sebe.
Moete li nam dati neke praktine
smjernice kako razmatrati kako je sveta
Terezija pouavala svoje keri?
U Putu savrenosti Terezija nudi do-
bru metodu: na poetku ispitati savjest,
izmoliti Ispovijedam se i prekriiti se, a
onda potraiti Gospodinovo drutvo. To
ne znai da On nije tu, ve mi sebi mora-
mo posvijestiti da je On ve tu. Gledajte
ga, govorite mu, sluajte ga. Savjetuje da se
uivimo u neki evaneoski prizor i bude-
mo s Gospodinom u njemu. Kae: Ako
ste vesele gledajte ga uskrsloga; ako ste
alosne gledajte ga kako nosi kri. U
bilo kakvom stanju bili, uvijek moemo
biti s Gospodinom. Terezija se esto na-
vraala prizoru u Maslinskom vrtu. Ova-
kva metoda je veoma efikasna jer posa-
danjuje i poosobljuje biblijski tekst Bog
meni upravo sada neto govori. U molitvi
je bila kristocentrino usmjerena govo-
rila je o opasnostima molitvenih metoda
koje se udaljuju od konkretnog i evane-
oskog Krista i zalaze u apstrakciju ili idu
mimo Krista ovjeka. Voljela je rei da je
molitva razgovor s Bogom s Onim za
koga znamo da nas ljubi. Svijest da te Bog
gleda kao otac, da te Krist gleda kao zaru-
nicu, prijateljicu svijest o ljubeljivom
pogledu Bojem koji poiva na tebi, to je
veoma vano. Tu se onda razvija spontani
razgovor pun povjerenja i ljubavi. Sluga
Boji o. Gabrijel od sv. Marije Magdalene
je dosta dobro razradio molitvenu meto-
du u svojevrsnom katekizmu karmelske
molitve gdje govori o itanju, meditaciji,
uvstvenom razgovoru, zahvali, prikaza-
nju i pronji.
Koji su problemi u molitvenom hodu?
Molitva ponekad bude teka, to moe
biti uzrokovano umorom, psihikom sla-
bou, rastresenou. Kod umora se dobro
naspavamo, ali s rastresenou nije lako
jer misao ne moe zaustaviti, tu mora-
mo nastaviti molitvu borei se i uporno se
vraajui Gospodinu. Vano je imati vr-
26 27
pRiloZi pRiloZi
Karmelski vjesnik 2/2013.
stu odluku da u svaki dan odvojiti odre-
eno vrijeme za molitvu. Ako molitva ne
mijenja na ivot, to se onda ne moe na-
zvati molitvom. Molitva mora biti uteme-
ljena u mojoj konkretnoj ivotnoj situaciji
dolazim pred Isusa sa svojom istinom, a
ne nekim apstrakcijama. Puno pomae pi-
tati se to bi Isus uinio u ovoj mojoj kon-
kretnoj situaciji. Autentina molitva mora
se oitovani u plodovima Duha Svetoga:
ako nema ljubavi, mira, radosti onda ne-
to nije u redu s molitvom. Danas je esto
opasnost zaustaviti se samo na afektivnoj
molitvi koja ostaje samo na razini osjeaja,
ali ne mijenja ivot.
Recite nam neto o Maloj Tereziji i ma-
lome putu?
Mala je Terezija ivjela Evanelje. Uni-
la je u njegovu logiku i bila sva obuzeta
Kristom. Hranila se Svetim Pismom. Nje-
zin se mali put temelji na spoznaji vlastite
malenosti i slabosti, a s druge strane Bo-
jeg milosra. Bila je realna, stajala u svojoj
istini, ali je imala i silne elje vinuti se u
visine. Uvidjela je da je samo Bog moe
ondje uzdignuti te mu se u svojoj real-
nosti posve predala, ali i inila to moe.
Nije mogla initi velike stvari, ali je zato
bila velemajstor u injenu malih stvari s
ljubavlju. Nije propustila niti jednu sit-
nicu gdje bi se mogla samozatajiti iz lju-
bavi prema Bogu. Zato to je ukazala na
vanost koju imaju u Bojim oima male
stvari, uinjene s ljubavlju, postala je to-
liko obljubljena meu ljudima. Za sve-
tost nisu potrebne velike stvari, ve velika
ljubav. Svaku gestu, misao pretvarala je u
ljubav. Kae da nije prolo ni tri minute, a
da ona nije pomislila na Boju prisutnost.
Ona nije neka sladunjava svetica, ve he-
rojska svetica, jer za velike stvari primimo
ljudsko divljenje, ali za sitnice ljudske oi
ne mare i tu je potreban heroizam vjerno-
sti u sivilu svakodnevnice.
Iako meu pukom nije jako poznata,
teolozima je veoma interesantan lik blae-
ne Elizabete od Trojstva. Moete li nam ga
predstaviti?
Ona je na tragu karmelske tradicije i-
vjela snanu svijest Boje prisutnosti. Dok
je jo bila mala, jedan joj je sveenik obja-
snio znaenje njezina imena: Elizabeta
kua Boja, i to ju je fasciniralo. Stalno se
navraala na misao da je ona obitavalite
Boje, da je Bog u njoj. Pobonost prema
Presvetom Trojstvu je dola malo kasnije.
To je bila klica njezinog zvanja. Morala se
dosta boriti s obitelji kako bi ula u Kar-
mel. U svojoj glasovitoj molitvi Presvetom
Trojstvu, napisanoj u asu nadahnua, izra-
zila je na prekrasan nain svoj odnos prema
trima boanskim Osobama. U jednom svo-
me pismu definira karmelianku kao osobu
koja se zagledala u Raspetoga, dragovoljno
prigrlila kri kako bi se suobliila Njemu.
Znala se nazivati pohvalom Slave. Ovaj
izraz je nala u poslanicama svetoga Pavla,
na kojima se jako nadahnjivala. Shvatila je
da je stvorena kako bi njezin ivot postao
proslava Boga to je krajnji poziv krani-
na, postati laudem Gloriae. Poznata je nje-
zina izreka u kojoj govori da je ona ve u
nebu jer je Bog u njenoj dui. Ipak, njezino
nebo je bilo ispunjeno krievima: zbog bo-
lesti na elucu umrla je praktiki od gladi,
iscrpila se kap po kap, poput Krista na kri-
u kojemu se uvijek eznula suobliiti.
Moete li nam kazati o
odnosu blaenog kardina-
la Stepinca i Karmela?
Kardinal je imao veli-
ku ljubav prema Karme-
lu. Doveo je prve sestre u
Brezovicu i oinski se za
njih brinuo, gradio novi
samostan u ratnim okol-
nostima. Posjeivao je
esto sestre i proviao im
hranu i nadzirao gradnju.
Svake subote je s njima
na koljenima molio sva
tri otajstva krunice pred
Presvetim. Kada je imao
kakve potekoe dolazio
je u Karmel to sve opi-
suje o. Benigar u svojoj
knjizi. Kada su ga pitali
koje je njegovo najve-
e ostvarenje, mnogi
su oekivali da e rei
osnivanje novih upa,
jer dananje najvee i
najpoznatije gradske
upe je osnovao upravo
on, ali on je rekao da je
Karmel njegovo ivotno
djelo. Bio je molitelj koji
je znao cijeniti molitvu.
Sestrama je povjerio na-
kane i odredio ih za sva-
ki dan. Mi smo zadrale
te nakane: ponedjeljkom
molimo za sve sveeni-
ke, bogoslove i sjemenitarce; utorkom
za redovnike, srijedom za obitelji, et-
vrtkom za mlade, petkom za biskupe,
misije i misionare; subotom za potrebe
Karmela, a nedjeljom za osnutak novih
upa u Zagrebu. Osjeao je duboku po-
trebu za molitvom te je u pismu sluzi
Bojem o. Anti Antiu otkrio da planira
osnovati jo tri Karmela koji e biti po-
put utvrda na sve etiri strane njegove
biskupije.
Sveti Ivan od Kria je poduavao svo-
ju duhovnu djecu uz pomo skice uspona
na goru Karmel. I kardinal Stepinac je e-
sto razmatrao ovaj crte. Moete li nam ga
rastumaiti?
Prikazuje put ogoljivanja, ienja
due. Djelo Uspon na goru Karmel go-
vori o oslobaanju due kako bi mo-
gla biti prosvjetljenja. Crte prikazuje
tri puta: put zemaljskih dobara (ivot,
zdravlje, imovina), put nadnaravnih
dobara (vienja, vlastite kvalitete) i put
odricanja. Ako se nalijepimo na stvari s
puta zemaljskih ili nadnaravnih doba-
ra, ne moemo doi do vrhunca gore
sjedinjenja s Bogom. Npr. mogu biti na-
vezana na vlastite kreposti, dar govora
u jezicima te smatrati da je to najvei
28 29
pRiloZi pRiloZi
Karmelski vjesnik 2/2013.
vrhunac svetosti tada mi ova dobra
nita ne koriste. Stoga e Ivan ponavlja-
ti: nita, nita, nita. Kako bi dola do
vrhunca moram ii putem vjere, nade
i ljubavi. Mi preesto na mjesto cilja, a to
je slava Boja, postavimo sredstva. Moram
biti zahvalna na dobrima koje mi je Bog
dao, ali moj identitet nije u tim dobrima.
Moj identitet nije u tome da mi drugi go-
vore da sam kreposna, da imam lijepi glas,
jer se na to mogu navezati i sve propad-
ne u vodu. Sve mora biti na slavu Boju.
Sve treba usmjeriti na slavu Boju to je
mistika svakidanjeg ivota, u svakoj stvari
svoga ivota prepoznati Boju ruku. Tere-
zija, govorei o nenavezanosti, govori isto
to, ali onako kako je znala, dok je Ivan bio
teolog pa je to sistematizirao. Sveti Igna-
cije Loyola govori o svetoj ravnodunosti.
Zaetnici obnovljenoga Karmela pozna-
ti su kao oni koji su obilovali mistinim
fenomenima. Susree li se i danas meu
njihovom duhovnom djecom sudionitvo u
tim darovima?
Karmel je prije svega put u vjeri, nadi
i ljubavi. Ipak je teko znati, posjeduje li
pojedina sestra neke od tih darova, osim
ako je oit, poput levitacije. Uvijek ostaje
Ivanova pedagogija da se na izvanredne
fenomene ne treba uope obazirati. Sveta
Terezija je malo blaa te govori da ako mi
ti darovi pomau da budem blie Bogu,
neka budu. Naalit e se da se moemo
okoristiti i lanim vienjem ako me ona
potiu na ljubav prema Bogu. U hrvat-
skom Karmelu kod sluge Bojega o. Ge-
rarda Stantia moemo uvidjeti razliite
ovakve fenomene, ali pretpostavljam da i
danas ima toga.
I za kraj to je najljepe u ivotu jedne
karmelianke?
Spoznaja da je Bog sve to prua nu-
tarnju i tihu radost koja daje snagu ivjeti
svakidanjicu s velikodunou i preda-
njem Bogu u iju smo prisutnost uronje-
ni. ovjek na trenutke osjeti kako je to u
Bojem srcu. +
Spectrum (2012.) 3-4, 149.-154.
KaRMelSKi
DopRinoS oSMoM
MeUReliGijSKoM
SUSReTU viSoKiH
pReDSTavniKa
vjeRSKiH
ZajeDnica U
HRvaTSKoj
Na Osmom meureligijskom susretu vi-
sokih predstavnika vjerskih zajednica u
Hrvatskoj s glavnom temom Zajednike
religijske vrijednosti u slubi drutvene
pravednosti, odranom u utorak 7. svib-
nja 2013., u prostorijama idovske vjerske
zajednice Bet Israel u Zagrebu, Maura-
niev trg 6 sudjelovao je i lan Hrvatske
karmelske provincije sv. oca Josipa o. Jure
Zeevi. Uz o. Juru na susretu su sudjelo-
vali visoki predstavnici iz 11 kranskih
crkava: Msgr. Vlado Koi, predsjednik Vi-
jea HBK za ekumenizam i dijalog, sisaki
biskup; Mevludin ef. Arslani, lan Meihata
Islamske zajednice u Hrvatskoj; Dr. Kotel
Da Don, rabin idovske vjerske zajednice
Bet Israel u Hrvatskoj; Luciano Moe Pre-
levi, rabin Koordinacije idovskih opina
u RH; o. Slobodan Lali, protojerej stavro-
for Srpske pravoslavne Crkve; o. Kirko Ve-
linski, protojerej Makedonske pravoslavne
Crkve - Ohridske arhiepiskopije; Branko
Beri, izabrani biskup Evangelike Crkve
u RH; Branimir Buanovi, tajnik Sinode
Reformirane kranske (kalvinske) Crkve
u Republici Hrvatskoj; Toma Magda, pred-
sjednik Saveza baptistikih Crkava; doc. dr.
Vedran ulabi, tajnik Evaneoske pente-
kostne Crkve u RH i Sreko Kuburi, tajnik
Jadranske unije konferencija Kranske ad-
ventistike Crkve.
Uvodni, protokolarni dio susreta koor-
dinirala je gospoa Jasminka Doma, gla-
snogovornica navedene vjerske zajednice.
Pozvala je dr. Vladimira alamona, Pred-
sjednika idovske vjerske zajednice Bet
Israel u Hrvatskoj, koja je bila domain
susreta, da se obrati prisutnima. Dr. ala-
mon je pozdravio sve nazone, poelio im
dobrodolicu, istaknuo da su ovakvi susre-
ti i njihove teme rezultat obiljeja vreme-
na i stanja u kojemu ivimo te prisutnima
poelio uspjean zajedniki rad. Gospoa
Doma zamolila je potom gosp.
Kotela Da Dona, rabina idov-
ske vjerske zajednice Bet Israel u
Hrvatskoj, da uputi svoj pozdrav
sudionicima susreta, koji je svi-
ma poelio srdanu dobrodoli-
cu i naznaio kontekst u kojem
se ovaj susret dogaa.
Radni dio susreta kooordini-
rao je prof. dr. sc. Jure Zeevi,
Tajnik Vijea HBK za ekume-
nizam i dijalog i Predsjedatelj
Ekumenskog koordinacijskog
odbora crkava u Hrvatskoj. Predloio je
metodoligiju rada i predstavio polazni
tekst Zajednike izjave koji je pripravljen
na prethodnom zajednikom radnom
susretu. Predstavnici vjerskih zajednica
informirali su jedni druge o aktualnosti-
ma u svojim zajednicama. Meu ostalim,
kao primjer viestrano zrelih odnosa i
meusobne otvorenosti hrvatske sredine
istaknut je primjer otvorenja Islamskog
centra i damije u Rijeci, a kao neprihvat-
ljive navedene su pojave antisemitizma,
islamofobije, kranofobije i ksenofobije
u pojedinim zemljama Europe. Nakon
dorade i usuglaavanja glasovanjem je
jednoglasno usvojena i javnosti predstav-
ljena Zajednika izjava pod naslovom
Zajednike religijske vrijednosti u slubi
drutvene pravednosti. Potom su sudi-
onici susreta bili na raspolaganju prisut-
nim novinarima, a nakon toga uslijedio je
prijateljski razgovor i druenje oko stola s
30 31
pRiloZi pRiloZi
Karmelski vjesnik 2/2013.
o. vinKo
MaMi oDRao
pReDavanje na 10.
MeUnaRoDnoM
SiMpoZijU o
MiSTici U RiMU
Pod naslovom Zamak due: duhovno
praenje mistinog razvoja, od 7. do 9.
svibnja u Rimu je odran 10. Meunarod-
nom simpoziju o mistici. Seminar se odvi-
jao na Papinskom institutu za duhovnost
Teresianum, a dio je pripreme za pro-
slavu 500. godinjice roenja sv. Terezije
Avilske, ije e zavrno slavlje biti 2015. u
Avili.
Najzrelije i najpoznatije djelo sv. Terezi-
je Zamak due analizirano je u kontekstu
suvremenih duhovnih, eklezijalnih i kul-
turno-sociolokih kretanja. Na Seminaru
su predavanja imali strunjaci s podruja
duhovnosti, psihologije i Svetog pisma.
O. Vinko Mami odrao je predavanje na
temu Krist je ta kua (5M 2,4): Biblijski
pristup molitvi ujedinjenja. Osnovna teza
predavanja bila je da se sudei po indi-
kacijama evaneliste Luke terezijanski
nain mentalne molitve u bitnim elemen-
tima podudara s marijanskim, te da je
upravo takva molitva potrebna suvreme-
nom ovjeku radi obnove vlastite nutrine,
njegovog ili njenog holistikog rasta, te
humanizacije drutva u cjelini.
Seminar je organiziran i kao radionica,
pa je nakon svakog predavanja bilo prili-
ke za razgovore i promiljanja na dotinu
temu.
Slijedei, 11. Meunarodni seminar o
mistici, predvien je za svibanj slijedee
godine. +
jeDinSTven
KUlTURni i
MeUReliGijSKi
DoGaaj KoD
ToMiSlavGRaDa
Povodom Meunarodnoga dana muzeja,
u Duhovnom centru Karmel sv. Ilije na
Bukom jezeru kod Tomislavgrada or-
ganiziran je program pod nazivom I za
prolost i za budunost. Uz folklorne sku-
pine iz Tomislavgrada i Livna, sudjelovali
su i dervii Rifaijsko-bedevijske tekije iz
Varea, to je svjetski raritet, i karmelian-
ski bogoslovi iz Zagreba.
Prije otvorenja izlobe i kulturno-za-
bavnog programa upriliena je molitva
na kojoj su prisustvovali i dervii, a nakon
toga je uprilieno otvorenje novog posta-
va u etnografskoj zbirci Karmela Sv. Ilije
Tradicijska odjea i nakit Hrvata, Srba i
Bonjaka u Bosni Hercegovini.
Nakon toga uslijedio je program, je-
dinstven i ekskluzivan u svijetu, budui
da dervii svoje sveane odore ne iznose
iz tekije.
Za ljubav oca Zvonka Martia uinili su
ne samo to, nego su i nastupili u sklopu
kulturno-umjetnikog programa. Tako se
pjesma dervia zaorila u Karmelu Sv. Ilije
na obali Bukog jezera. +
o. DaRio ToKi
pReDvoDio
DUHovnU oBnovU
i FoRMacijU Za
RaD U GRUpaMa
U BUGaRSKoj
13 i 14 svibnja o. Dario Toki, na poziv
Konferencija viih poglavara i poglavari-
ca Bugarske, odrao je duhovnu obnovu
i predavanja o metodi rada u grupama
redovnicima i redovnicama koje djeluju
u Bugarskoj. U Bugarskoj ima 108 redov-
nika i redovnica. U radu Konferencije vi-
ih redovnikih poglavara i poglavarica,
iako to nije obavezno, sudjeluju skoro svi
predstavnici Redova prisutnih u Bugar-
skoj. Nae sestre karmelianke, u skladu
sa svojom karizmom, ne sudjeluju aktivno
u radu Konferencije, nego sve aktivnosti
Konferencije prate molitvama i rtvama.
Ovaj susret je bio organiziran u Ra-
kovskom, u blizini Plovdiva, u samosta-
nu franjevaca konventualaca. Na susretu
je sudjelovalo 44 redovnika i redovnica.
Svoja predavanja o. Dario je odrao na ta-
lijanskom jeziku uz simultano prevoenje
32 33
pRiloZi pRiloZi
Karmelski vjesnik 2/2013.
na bugarski. Prvi dan bio je dan duhovne
obnove. O. Dario, u svome poznatom i-
vom stilu, govorio je o dinamici oprata-
nja. Predavanje je bilo jasno i razumljivo,
s raznim primjerima iz ivota koji su ilu-
strirali reeno, a to se sudionicima jako
svidjelo jer su primjeri bili iz pastoralnog
ivota s kojima su se i oni susretali. Na su-
sretu je bio prisutan i Nikopolski biskup
mons. Petko Hristov, koji je predsjednik
komisije za Bogu posveeni ivot BK Bu-
garske. Biskup je predslavio oba dana sv.
Euharistiju.
Drugoga dana o. Dario je govorio o
tome kako organizirati i voditi biblijsku
grupu u upi te je govorio i o metoda-
ma rada s Biblijom. Predava je iznio niz
praktinih savjeta koji su jako vani za
formiranje i voenje biblijske grupe. Po
podne je bio praktini dio. Uesnici su bili
podijeljeni u etiri grupe i svaka grupa je
imala zadatak da pokua u praksu prove-
sti ono to su uli na predavanjima prije
podne. Na kraju svi su se skupili u dvorani
i predstavnici grupa su podnijeli izvjee o
radu u grupama.
Sudionici susreta su bili jako zadovoljni
onim to su uli i nauili od o. Darija, a to
e im biti od koristi u njihovom pastoral-
nom radu. Na kraju su svi traili da imaju
predavanja o. Darija, a on je ostavio svoja
predavanja i skriptu o metodama rada s
biblijom. Predavanje i skripta e biti pre-
vedeni na bugarski jezik i biti e poslani
redovnikim zajednicama.
O. Dario u pratnji o. Sreka posjetio je
i grad Plovdiv gdje se je upoznao sa ljepo-
tama staroga grada kojega nazivaju bugar-
skim Jerihonom jer je star oko 7000 godi-
na. Plovdiv je poznat po svome vlastitom
stilu gradnje, a sadanje kue, u starome
dijelu, potjeu najee iz 19. stoljea.
O. Dario posjetio je na samostan sv.
Josipa u Sofiji, kao i nae sestre karmeli-
anke iz samostana Sv. Duh i nakon toga
se vratio u Hrvatsku.
Budui da su se sudionicima susreta
svidjela predavanja, izrazili su nadu da e
opet imati priliku uti tako korisna i zani-
mljiva predavanja o. Darija. +
iZleT i HoDoae
novaKa U
MaRiaZell
Dana 20. svibnja na Duhovski ponedje-
ljak nakon objeda zaputili smo se (novaci,
magistar, o. Endre i P. Michael) u Maria-
zell i okolicu. Vozei se prema Mariaze-
llu, najvanijem hodoasnikom mjestu
u Austriji, uivali smo u ljepoti prirode:
zelenilu uma i panjaka te bijelim vrhun-
cima Alpa. Na putu su se smjenjivali sun-
ce i kia. A ekala su nas i stanovita lijepa,
ugodna i ona manje ugodna iznenaenja.
Grad Mariazell udaljen je 143 km od
Graza, a smjeten je u dolini Salza, usred
sjevernih tajerskih Alpa. U blizini gra-
da nalazi se alpsko jezero Erlaufsee.Osim
iznimnog znaenja za Austrijance, ovo
marijansko svetite takoer ima veliko
znaenje i za katolike iz susjednih istonih
zemalja. Centralna figura svetita je Ma-
rijin kip, isklesan u lipovom drvu. Prije
pet godina (2007.) Svetite je slavilo 850.
obljetnicu svoga osnutka. Tom prigodom
posjetio ga je i sam papa Benedikt XVI.
Po dolasku u svetite zatekli smo lijep
broj hodoasnika iz raznih dijelova Au-
strije a bila je i jedna grupa iz Slovake.
Nakon osobne molitve i pobonosti na
prior P. Michael je bio ugodno iznenaen
susrevi se u svetitu sa svojim ocem, se-
trom i bratom koji su s jednom grupom
hodoasnika pjeice stigli u Svetite. Za-
dravi se u ugodnom razgovoru s rod-
binom P. Michaela i napravivi nekoliko
fotografija, zaputili smo se prema bivoj
Kartuziji u Gamingu. Proavi pored je-
zera Erlaufsee kojeg smo ipratili samo po-
gledima iz auta ubrzo smo stigli do jednog
potoka gdje smo se zaustavili te proetali
do oblinjeg vodopada. Tu, pokraj vodo-
pada, na kratko, smo imali dojam da smo
na Plitvikim jezerima. Po povratku pre-
ma autima ekalo nas je novo iznenae-
nje. Frau Marianne Weinberger, redovita
goa naeg samostana u Krku, prolazei
tom cestom u autu prepoznala je nekog od
novaka te se zaustavila da nas pozdravi. I s
njom smo se zadrali u kraem razgovoru
te fotografiranjem zabiljeili taj nenadani
susret.
Stigavi pak u Gaming, bivu kartuziju
ekalo nas je i tree iznenaenje. Nakon
to smo izmolili Veernju molitvu u samo-
stanskoj crkvi, susreli smo nae franjevce
treoredce iz Hrvatske: novog Provinci-
jala, fra Nikolu Baruna, Iliju ivkovia,
Zvonimira Brusaa i Petra Baia. Oni su
zajedno s provincijalima i delegatima iz
drugih provincija sudionici Generalnog
Kapitula njihovog reda koji se odvija u
ovom zdanju.
Provincijal TOR fra Nikola Barun nas
je ukratko upoznao sa sadanjim sta-
njem bive kartuzije koju su 1984. kupili
franjevci treoredci iz SAD te je paljivo
obnovili. Samostan je pretvoren u hotel s
4 zvjezdice unutar kojega se nalazi resto-
ran i pivovara ije ukusno pivo smo i sami
kuali.
Inae ovaj Kartuzijanski samostan
osnovao je Albrecht II, vojvoda od Au-
strije 1332. U njemu su 452 godine ivjeli
kartuzijanci, tj. sve do 1984. kada je preao
u vlasnitvo amerikih treoredaca. Sa-
mostan je jedan od najvanijih i najljepih
spomenika u Srednjoj Europi. Sa svojim
34 35
pRiloZi pRiloZi
Karmelski vjesnik 2/2013.
gotikim krovom Kartause Gaming je
povijesni dragulj umjetnosti. U crkvi Ma-
ria Thron pokopani su suosniva Austri-
je, vojvoda Albrecht II, i njegova supruga
Ivana Pfirt te Elizabeta od eke, ki cara
Karla IV.
Nakon bive kartuzije svratili smo jo
do rodne kue P. Michaela a potom s nje-
govim tatom otili na veeru na drevno
obiteljsko imanje. U kui koja datira iz
1637. godine, a koja je pretvorena u Etno
restoran, mogli smo kuali specijalitete
domae austrijske kuhinje.
U povratku za Graz u kasnim veer-
njim satima doivjeli smo jo jedno ovaj
puta manje ugodno iznenaenje. Nesta-
lo nam je goriva a
prve dvije crpke na
koje smo naili bile
su zatvorene jer je
u Austriji Duhovski
ponedjeljak neradni
dan. Nije nam dru-
go preostalo nego
lepanje do prve
otvorene benzinske
crpke. Sreom to
nije potrajalo vie
od pola sata. Rije-
ivi problem s gori-
vom zahvalni Bogu i
puni dojmova brzo
smo stigli do Graza
i jo bre uronili u
san. +
U KaRMelU SveTe
Male TeReZije U
KloTaR ivaniU
iZaBRano novo
voDSTvo
Sisaki biskup Vlado Koi izvrio je, u
srijedu 22. svibnja, redovitu kanonsku
vizitaciju Karmela Svete Male Terezije u
Klotar Ivaniu.
Biskup je razgovarao sa svim sestrama
i upoznao se sa stanjem samostana. Po-
slije vizitacije, u prisutnosti kancelara Si-
sake biskupije mons. Marka Cvitkuia,
sestre su pristupile izborima za vodstvo
svog samostana u novom trogodinjem
razdoblju.
Nakon zaziva Duha Svetoga i svetaca
Karmelskog reda, koji je predvodio biskup
Koi, izabrana je s. Danijela Terezija Li-
cul, dosadanja priorica, za novu prioricu
samostana, a za savjetnice su izabrane: s.
Ana Marija tefanac, prva savjetnica, s.
Kristina Tropp, druga savjetnica i s. Lidija
Bakula, trea savjetnica. Biskup je potvr-
dio prioricu s. Danijelu Tereziju i sestre
savjetnice u novom mandatu uprave Kar-
melom Svete Male Terezije te na sestre
zazvao Boji blagoslov, dok je kancelar
ovjerio samostanske knjige biskupijskim
peatom i sastavio Zapisnik o odranim
izborima. +
oTvaRa Se pRva
KaToliKa
oSnovna Kola U
GRaDU ZaGReBU
U Zagrebu se otvara Prva katolika osnov-
na kola. S radom e zapoeti od rujna ove
godine, u kolskoj godini 2013./2014.
Osnovna kola bit e smjetena u Kul-
turnom centru Peenica, Ivanigradska
41a, a vodit e je oci karmeliani. kola je
besplatna. U njoj e biti organiziran produ-
eni boravak za uenike od 1. do 4. razreda,
a cijena boravka bit e slina onoj u drav-
nim kolama. Kako postoji interes roditelja
iz raznih dijelova grada, predvien je kol-
ski autobus za ueniki prijevoz.
Sve informacije mogu se dobiti na bro-
ju mobitela 099 7780 888, slanjem upita na
email adresu katolickaskola@gmail.com te
na mrenoj stranici www.katolickaskola.
com.
kola e izvoditi program Ministarstva
znanosti, obrazovanja i sporta, uz dodat-
nu mogunost uenja latinskog i grkog,
zatim suvremenih jezika u popodnevnim
terminima te dopunske nastave.
U objektu osnovne kole je i Glazbena
kola Zlatka Balokovia, to e pomoi or-
ganizaciji uenja sviranja pojedinih instru-
menata u popodnevnim terminima. kola
je organizirana u sklopu Kulturnog centra
Peenica s kazalinim, glazbenim i likov-
nim radionicama, to takoer otvara razli-
ite mogunosti za usavravanje uenika.
S osnutkom ove kole osiguran je kon-
tinuitet katolikih obrazovnih institucija u
Zagrebu, od vrtia do sveuilita. Naime,
do sada su postojali vrtii, gimnazije i sve-
uilite, ali je u lancu obrazovanja nedo-
stajala katolika osnovna kola.
Nije potrebno posebno napominjati
koliko je vaan uspostavljeni kontinui-
tet, kao i obrazovni i odgojni utjecaj na
intelektualnu, humanistiku i katoliku
formaciju uenika u razdoblju od 1. do 8.
razreda. +
36 37
pRiloZi pRiloZi
Karmelski vjesnik 2/2013.
TRaGoM ivoTniH
pUTova MaRice
STanKovi
(Preuzeto s: www.ika.hr, 26. svibnja 2013.)
Zagreb, (IKA) - U sklopu Molitvenog
svibnja, na svetkovinu Presvetog Trojstva,
26. svibnja, u upnoj crkvi u zagrebakim
Remetama odran je recital Tragom i-
votnih putova Marice Stankovi. Tekstove
u izboru arka Brzia recitirala je Ankica
Juki, dramaturginja je bila Jelena Tenodi
Vertu, a redatelj Boris ataj.
Recital je obuhvatio izabrane izvorne
tekstove slubenice Boje Marice Stan-
kovi u kojima govori o svome ivotu,
poevi od najranijih dana u obiteljskom
krugu, preko burnih mladenakih vre-
mena obiljeenih djelovanjem Katolike
akcije i stvaranjem prvoga hrvatskog svje-
tovnog instituta Suradnica Krista Kralja,
do vremena njezina progona, zatoenitva
i smrti. +
SUSReTi MlaDiH
poD voDSTvoM
oTaca
KaRMeliana
(Preuzeto s http://djos.hr 26. svibnja
2013.)
Mladi karmelske molitvene zajednice
ZaMaK molitve, pod vodstvom redovnika
karmeliana iz zagrebake upe Uznese-
nja Blaene Djevice Marije u Remetama,
o. Draena Marije Vargaevia i o. Zlatka
Pletikosia boravili su u Slavoniji 25. i 26.
svibnja. Susreli su se s mladima iz neko-
liko slavonskobrodskih upa i zajedno
sudjelovali u duhovnom programu pod
geslom Povjeri se Mariji odranom u
Centru za duhovne obnove Marijin dom
u Podvinju. Susret u Marijinu domu or-
ganizirali su Slavonskobrodski dekanat i
Hrvatska karmelska provincija sv. Josipa,
u suradnji sa Zajednicom karmelskih la-
ika Boanskog Srca Isusova iz Slavonskog
Broda. Zbog kie, izostala je planirana
hodoasnika procesija od upne crkve
Sv. Antuna Padovanskog do Marijina
doma, no program je bio ispunjen moli-
tvom, prigodnim nagovorom i klanjanjem
pred Presvetim, uz pjevanje i sviranje se-
stara urulinki Ksenije i Monike. Na kraju
veeri, oci karmeliani s brda su blagoslo-
vili grad Slavonski Brod, kako je to esto
inio pokojni mons. Ivan eo, utemeljitelj
i prvi voditelj Marijina doma.
U nedjelju su se lanovi ZaMKa moli-
tve uputili sestrama karmeliankama u
akovaku Breznicu gdje su s nekoli-
cinom mladih iz Osijeka, Ovare i Stri-
zivojne, sudjelovali na misnom slavlju o
svetkovini Presvetoga Trojstva. Nastoje-
i uroniti u tajnu i otajstvo Trojedinoga
Boga, pod zatitom sv. Josipa, uvara
ovog Karmela i platem Gospe Karmel-
ske, a na temelju homilije o. Draena,
mladi su promiljali o Bojem ivotu za-
etom u njihovim srcima, kao i potrebi
njegovanja i putanja tog Bojeg ivota
da se rodi na svijet. Nakon mise uslije-
dilo je druenje sa sestrama, upoznavanje
s putem nastanka samostana u Breznici,
povjeravanje molitvenih nakana, ali i raz-
miljanje o novim susretima i inicijativa-
ma povezivanja mladih kako bi se zajedno
napajali na izvorima karmelske duhov-
nosti. Svoj boravak u Karmelu mladi su
zakljuili polusatnom osobnom molitvom
u tiini, a potom su posjetili i Svetite Bo-
anskog Milosra na Ovari. +
Ivica Vlai/M. Kuvedanin
veeRaS oBlaiM
KapUlaR!
na SeBe i na
DoMovinU
U utorak 11. lipnja u Karmelu u Remeta-
ma odrana je 11. Karmelska veer pod
naslovom: kapular Gospe Karmelske.
Na poetku ovog duhovno-kreativnog su-
sreta za mlade mladi su postavili pitanje:
to obui veeras?. Njihov odgovor bio
je neuobiajen: Veeras oblaim kapu-
lar! Kroz glazbu, sliku, glumu i rije, te
38 39
Karmelski vjesnik 2/2012.
pRiloZi pRiloZi
dojmljiva osobna svjedoanstva, prikaza-
na je svrha i snaga noenja tog malog ko-
mada platna.
Prema Gospinu obeanju, tko ga nosi,
ima njezinu zatitu u ovom ivotu, te tko u
toj odjei umre uiva njezinu zatitu i po-
slije smrti. esnaestero vjernika, mahom
mladih, predalo se Majci Mariji primivi
sveano kapular, uz molitvu i potporu
prisutnih.
Budui da Marija vodi k Isusu, veer je
nastavljena u adoraciji, uz pjesme zahval-
nosti za primljena dobra. Pred kraj vee-
ri Gospina zatita simbolinim je inom
zazvana na cijelu Hrvatsku. Mladi su se
posloili u geografski lik Hrvatske, zastu-
pajui tako u molitvi sve svoje sunarod-
njake, a potom je na njihova ramena po-
loen veliki kapular. Ovim inom mladi
su htjeli podsjetiti na vanost Gospine
zatite svoje Domovine pred izazovima
koji se pred njom postavljaju uoi ulaska
u Europsku uniju. Na kraju ovog duhov-
nog susreta, sudionici su se druili i iz-
mijenili svoja iskustva i dojmove. Video
inserte ovog dogaaja moete pogledati
na Youtube kanalu: Karmel Mladi. +
novaci na
HoDoaU U
loReTTU i U poSjeTi
FRanjevciMa
i Bivoj
KaRMelianSKoj
pUSTinji
Na spomendan sv. Antuna padovanskog,
13. lipnja bili smo pozvani od franjevaca
OFM (Franziskanerplatz, 1) u njihov sa-
mostan da zajedno s njima sudjelujemo
u liturgiji asova, Euharistijskom slavlju i
sveanom objedu, emu smo se vrlo rado
odazvali.
Franjevaki samostan u Grazu je jedan
od samostana sv. Franje Asikog koji je
osnovan u samim poecima Reda, u prvoj
polovici 13. stoljea. Samostan je sagraen
na obalama rijeke Mure u centru grada. To
je ujedno i prvi izgraeni vjerski objekt u
gradu Grazu. Samostanska crkva sa svo-
jim prepoznatljivim zvonikom je i upna,
a posveena je Uznesenju Blaene Djevice
Marije.
U subotu, 15. lipnja sudjelovali smo u
hodoau to ga je organizirao Karmelski
svjetovni red iz Austrije (Graz, Be i Linz)
u Loretto u Burgelandu. Mi (novaci, magi-
ster, P. Michael i lanovi OCDS) iz Graza
putovali smo mini busom, dok su drugi
uglavnom pristizali osobnim automobili-
ma. Euharistijsko slavlje koje j ezapoelo
u 10:00 predslavio je austrijski provincijal
o. Paul uz koncelebraciju o. Michaela, o.
Aleksandra i o Petra. Po zavretku svete
Euharistije zaputili smo se u oblinji re-
storan gdje smo okrijepili tijelo. Nakon
objeda odvezli smo se do Mannersdorfa,
parka prirode koji se nalazi istono od
Bea, smjetenog u dunavskoj regiji Donje
Austrije, na zapadnim obroncima plani-
ne Leitha. Veliki dio podruja dananjeg
parka prirode pripadao je bosonogim kar-
melianima koji su ovdje imali samostan
pustinju kroz period od oko 140 godina.
Samostan je dala sagraditi 1644. Eleonora
od Mantove i sluio je kao pustinja dok
ju nije ukinuo car Josip II., 1783. Tono
sto godina prije ukinua a svega 39 godina
nakon osnivanja samostan je bio spaljen
i uniten od Turaka 1683., da bi u vrije-
me vladavine Marije Terezije doivio svoj
procvat. U samostanu-pustinji (St. Anna
in der Wste) koja se nalazila na 106 hek-
tara zemljita (livade i ume) iji je opseg
zida iznosio 4,5 km, ivjelo je istovremeno
i do 37 redovnika. Od 1984. biva pusti-
nja pretvorena je u Nacionalni park. To
40 41
Karmelski vjesnik 2/2012.
pRiloZi pRiloZi
je najmlai park prirode u Donjoj Austriji.
Samostan je danas mjesto mira ali i kul-
turnih zbivanja. Njegove velike listopadne
ume, travnjaci i aleje pruaju prigodu za
odmor i duge etnje u jo uvijek netaknu-
toj prirodi.
Na posjet bivoj karmelianskoj pu-
stinji zavrio je Veernjom molitvom, na-
kon koje je uslijedio agape uz druenje i
rekreaciju.
Puni dojmova i zahvalni Bogu na lijepo
provedenom danu vratitli smo se u na sa-
mostan u Graz u ranim veernjim satima. +
Dvojica noviH
SveeniKa U
vRTU KaRMela
Subota, 15. Lipnja 2013l, bila je svean i
radostan dan, kako za cijelu Zagrebaku
nadbiskupiju, tako i za nau karmelsku
Provinciju. Naime, taj je dan zagrebaki
nadbiskup kardinal Josip Bozani zaredio
jedanaest novih sveenika, a meu njima i
dvojicu naih karmeliana, o. Danijela Sa-
lekog od Boje Ljubavi (olu) i o. Stipu od
Boanskog Srca Isusova (Tomia).
U zagrebakoj prvostolnici na svea-
nom misnom slavlju, uz uzoritog gosp.
Kardinala, koncelebrirali su pomoni za-
grebaki biskupi, provincijali i 150 sve-
enika, kao i nemali broj trajnih akona.
Osim toga, prvostolnica je bila ispunjena
mnotvom vjernika, meu kojima su bili
lanovi obitelji, roaci, prijatelji i upljani
naih reenika.
Neposredno prije homilije uslijedilo
je pojedinano prozivanje kandidata za
reenje, pri emu je svaki od njih svojim
Evo me! potvrdio svoju spremnost da
se posve preda Bogu u slubi sveenitva.
Nakon toga je uslijedila propovijed u kojoj
je Uzoriti podsjetio na smisao slube prez-
bitera rijeima: Oni e biti suoblieni Kri-
stu, vrhovnom i vjenom sveeniku, bit
e sjedinjeni s biskupskim sveenitvom,
posveeni za prave sveenike Novog za-
vjeta da propovijedaju Evanelje, da pasu
Boji narod i da, osobito euharistijskom
rtvom, slave bogosluje. Promiljajui o
odgovornosti iste slube i njezinom zna-
enju u suvremenom svijetu, Kardinal je
posebno istaknu vanost molitve za ivot
sveenika. Razmatrajui Evanelja nije
teko primijetiti da je molitva imala veo-
ma vano mjesto u Isusovu ivotu. Evan-
elisti ga esto predstavljaju u molitvenom
zajednitvu s nebeskim Ocem, posebno u
kljunim trenucima njegova poslanja. Isus
je u Getsemanskom vrtu pozvao apostole:
Bdijte i molite da ne padnete u napast
(Mt 26,41). Molitva je, dakle, za apostole
morala biti konkretan nain sudjelovanja
u Isusovu asu. Tako treba biti i za nas
sveenike. Bez molitve prijeti opasnost da
se podlegne istoj napasti u koju su upali i
apostoli kad su se suoili sa sablazni kri-
a (usp. Gal 5,11). Stoga je Uzoriti oin-
ski potaknu reenike na ustrajnu molitvu
rijeima: Dragi reenici, poput Krista
koji je poslanje to mu ga je povjerio Otac
nebeski usko povezao s molitvom, dugom
i postojanom, noi je provodio u molitvi,
i vi ste pozvani u temelj svoje sveenike
egzistencije staviti molitvu. Ona e vam
pomoi da uskladite ivot sa slubom, da
ouvate identitet i autentinost svoga sve-
enikog zvanja i poslanja.
Nakon homilije je uslijedio sam obred
reenja. Prije svega obeanja vezana za
sveeniku slubu i poslunost biskupu,
koji su dali reenici. Zatim je uslijedi-
la prostracija kojim su oni izrazili svoje
potpuno predanje Bogu, dok cijela Crkva
molila za njih pjevane litanije. Nakon toga
uslijedio je sredinji dio obrede reenja
polaganje biskupovih ruku u tiini kojim
se predaje dar svetog reda. Nakon to je
biskup poloio svoje ruke, u znak svee-
nikog zajednitva, svi prisutni pomo-
ni biskupi i sveenici su poloili ruke na
nae reenike. Nakon toga su novozare-
enim sveenicima braa sveenici po-
mogli da obuku sveeniko ruho. Naim
novim karmelianskim ocima Danijelu i
Stipi su pomogli na provincijal, o. Vinko
42 43
Karmelski vjesnik 2/2012.
pRiloZi
Mami, i odgajatelj bogoslova, o. Stjepan
Vidak. Kad su novi sveenici bili obueni
Kardinal je svakom pojedinom pomazao
ruke, i pruio kale s vodom i vinom i pli-
ticu s hostijom. Na kraju obreda reenja
uslijedio je cjelov mira Kardinala i novih
sveenika.
Nakon obreda reenja nastavljeno je
euharistijsko slavlje, a nai novu svee-
nici su po prvi puta sudjelovali u prino-
su euharistijske rtve, a na kraju misnog
slavlja, poslije Kardinalovog blagoslova, i
oni su po prvi puta podijelili svoj mlado-
misniki blagoslov okupljenom mnotvu.
Ispred katedrale su se nai reenici ima-
li prilike susresti s obiteljima, rodbinom i
prijateljima, a potom su se sa subraom i
uom obitelji povukli u lijepi remetski sa-
mostan, gdje je bio uprilien sveani ruak.
Ako ste pomislili da je time ova radosna
pria zaokruena, malo ste se prevarili. Na-
ime, isti dan predveer nai novi sveenici,
o Danijel i o. Stipe su po prvi puta slavili
svoju misu u okrilju starog nam svetita
Majke Boje Remetske, a tom prigodom
je otac Provincijal propovijedao i ukratko
iznio sr sveenike slube. To je tzv. mlada
misa za remetsku upnu zajednicu, a posli-
je nje su nai novi sveenici pojedinano
podijelili mladomisnii blagoslov svojoj
subrai i svim prisutnim upljanima. Time
je ovaj sveani i radosni dan zavrio.
I dok nae reenike preporuujemo
i dalje u vae molitve (jer bez molitve
nema ni sveenika) oni, radosni s pri-
mljenih milosti, zahvaljuju dragom Bogu
na svemu, i sve vas izruuju u Boansko
Srce, da vam ono uzvrati svakim dobrom
za podrku koju ste im pruali.
Video zapis izabranih dijelova Mlade
Mise u Remetama moete pronai na
Youtube kanalu: Karmel Mladi +
Najprije se radujemo naim mladomi-
snicima o. Danijelu oli i o. Stipi Tomiu
koji su 15. lipnja zareeni za sveenike u
zagrebakoj katedrali. Njih dvojica svoj
put prema redovnitvu i sveenitvu naj-
vie su ostvarivali u remetskoj zajedni-
ci. Zato smo ponosni i Bogu zahvalni na
njihovoj ustrajnosti, nesebinosti i ljubavi
prema Provinciji koja se oitovala svih
ovih godina njihove formacije. Neka ih
dobri Bog blagoslovi u njihovom sluenju,
a Marija Kraljica Karmela zagovara.
Imendani su uvijek vana stvar u naoj
Provinciji. Tako smo i ove godine prosla-
vili zatitnika nae subrae o. ure Filipo-
KaRMel ReMeTe
Dvojica mladomisnika; posjet
o. uri; ekumenske aktivnosti
o. Jure
U ovome broju naega vjesnika elio bih
ukratko spomenuti nekoliko znaajnih do-
gaaja u ovih proteklih mjeseci koji nas sve
podsjeaju na ljepotu komplementarnog
zajednitva koju ostvarujemo ivotom u
samostanu.
44 45
Karmelski vjesnik 2/2012.
iZ ZajeDnica BRae iZ ZajeDnica BRae
Karmelski vjesnik 2/2013.
via i o. Jure Zeevia svetog Jurja. Tom
prilikom posjetili smo, gotovo svi lanovi
nae zajednice, naega subrata o. uru u
Cugovcu. Kako smo ve ranije pisali on se
nakon modanog udara nalazi u Cugovcu
na oporavku kod asnih sestara iz Njema-
ke kongregacije svetoga Franje. Bilo nas je
oko 20. Slavili smo Euharistiju, te se nakon
toga druili na zajednikoj veeri na kojoj
smo svi osjeali posebnu Boju prisutnost
preko molitve i bratske blizine. O. uru i
dalje preporuamo u vae molitve.
Na o. Jure, kojega smo kao zajednica na
odreeni nain darovali Crkvi na ekumen-
skom podruju, neumorno nas zastupa na
znaajnim ekumenskim zbivanjima kod
nas i u inozemstvu. Dana 10. sijenja 2013.
sudjelovao je na skupu Odgoj i obrazova-
nje u svjetlu svetih knjiga, kojega je organi-
zirala Mitropolija Zagrebako ljubljanska,
sudjelovao je predavanjem Izabrane teme
odgoja i obrazovanja; dana 21. sijenja bio
je predstavnik Katolike Crkve na sredi-
njem molitvenom slavlju za jedinstvo kr-
ana u pravoslavnom hramu Preobraenja
Gospodnjeg u Zagrebu; od 18. do 20. trav-
nja 2013. sudjelovao je na meunarodnom
znanstvenom skupu Za slobodu nas Krist
oslobodi! Nova evangelizacija u svjetlu dje-
lovanja svete brae irila i Metoda, kojega
su u Srijemskoj Mitrovici i Beogradu zajed-
niki organizirali Beogradska nadbiskupija,
Srijemska biskupija i Katoliki bogoslovni
fakultet u akovu povodom 1700. obljet-
nice Milanskog edikta i 1150. obljetnice
dolaska sv. brae irila i Metoda u Panoni-
ju, meu ostalim i predavanjem Traenje
jedinstva u razliitosti; od 24. do 26. svibnja
2013. godine, na Pravoslavnom bogoslov-
skom fakultetu u Beogradu (PBF) sudjelo-
vao je u radu meunarodnog znanstvenog
skupa Crkva u doba Svetoga cara Konstan-
tina Velikog predavanjem Milanski edikt
u kontekstu jedinstva Crkve i drutvenog
suivota u svoje vrijeme i danas.
Pribliava nam se naa najvea svet-
kovina - Karmelska Gospa. Neka nas sve
prati njezin zagovor kako bismo, slijedei
Marijin ivot, bili putokaz ljudima k Isusu.
O. Antonio-Mario irko, prior
KaRMel KRK
Izmjena sastava zajednice;
molitveni ivot; dolazak gos-
tiju; vrednovanje postulanata;
izlet; Svjetovni red (OCDS);
Svetkovina Karmelske Gospe
Brai i sestrama u Karmelu, pozdrav s Krka,
Odlaskom brae novaka nae provicije
u Gradaki samostan Austrijske provin-
cije izmjenio se je sastav nae zajednice u
Krku. U osoblju i brojano.
U Graz su otili novaci: br. Kreimir
Josip, br. Petar onli, br. Mate Danoli,
br. Ivan ivkovi, br. Ivan Plee, br. eljko
Bezi, br. Nikola Grizelj i njihov magistar
o. Petar Janji.
Na mjesto o. Petra doao je iz Remeta o.
Ervin. Nakon akonskog reenja u zajed-
nicu je doao i br. Danijel olo - akon.
Zajednica je obogaena s dvojicom po-
stulanata, koji su na svetkovinu sv. Josipa
primljeni u postulaturu. To su gospoda:
Venceslav Arangelov Nikolov i Tomislav
Atelj. Tako se je oblikovao sljedei sastav
zajednice: o. Vjenceslav Mihetec pri-
or; o. Ervin Ukui I. savjetnik; o. Ivan
Podgorelec II. savjetnik; br. Danijel olo
akon; br. Miroslav Peji III. savjet-
nik i gospodarstvenik; br. Marko Anii
junior.
Molitveni ivot tee po ustaljenom ras-
poredu. Uspijevamo se okupiti na moli-
tvu i onda kada su u kui gosti. Neki od
njih uzimaju udjela bilo u asoslovu, bilo
u Euharistiji. Korizmu smo slavili ozbilj-
no. Ponekad smo bili pozvani na koju
upu uglavnom za ispovijedanje. Vazme-
no trodnevlje bilo je sveano slavljeno u
Krkoj katedrali pa smo po obiaju uzi-
mali udjela u slavaljima od Cvjetnice do
Uskrsa. Br. Dani-
jel - akon vr-
io je akonsku
slubu na svim
k a t e d r a l n i m
slavljima.
U zajednicu
dolaze gosti bilo
poj e di na no,
bilo u skupina-
ma. Pojedinci
trae sudjelo-
vanje u zajed-
nikom ivotu,
kako bi nas upo-
znali. Skupine
trae po koji na-
govor i Euhari-
stiju. Uglavnom
uspijevamo od-
govoriti na za-
datke. Poetkom
oujka ugostili
smo skupinu
prijatelja Kar-
mela (Zajed-
nica karmelskih
laika) koju vode sestre karmelianke
Boanskog Srca Isusova s Vrhovca. Jedno-
dnevna duhovna obnova. Vrijeme im nije
nikako posluilo. Druga, znaajnija, sku-
pina bili su provincijali Srednjoeuropskih
provincija, koji su u naoj kui odrali svoj
redoviti susret. Doao je Vrhovni definitor
za nae podruje o. Albert Wach, koji je
predsijedao skupu. Zatim provincijali: o.
Vinko Mami i njegov zamjenik o. An-
tonio Mario te provincijali Njemake,
Austrije, Maarske, poljskih provincija
Varave i Krakova, te predstavnici polj-
skih samostana u Bjelorusiji, Ukrajini i
Slovakoj. Oni su slijedili svoj raspored
i otili su od nas veoma zadovoljni. U
Uskrsnom tjednu su nas posjetili naa
braa klerici iz Remeta. Nekolicina njih
zajedno s o. magistrom bili su kod nas
u Spasovskom tjednu. Imali su najbolju
nakanu pomoi nam urediti samostan-
ski vrt, ali vrijeme nije dozvolilo. Njima
srcem zahvaljujemo, jer su nam uljepali
molitvu, ivot i rad.
Vie puta u korizmi nas je posjetio o.
Drago Mari. S nama je na blagdan sv.
Josipa radnika proslavio i svoj prezbiter-
ski jubilej; 45. obljetnicu prezbiterskog
reenja.
Na jednom od samostanskih kapitula
vrednovali smo nae postulante. O rezul-
tatima razgovora i savjetovanja izvjestili
smo o. Provincijala. On je nakon toga
razgovarao s postulantom Venceslavom i
prenio mu miljenje zajednice. Na koncu
je Venceslav uvidio da ipak nije pozvan u
karmelski red, te se, u dogovoru s o. Pro-
vincijalom, odluio vratiti u Bugarsku.
Kao to je obiaj u naim zajednicama
jedan dan u uskrsnom vremenu posvetili
smo odmoru i otili na izlet. Posjetili smo
otoke Cres i Loinj. U Osoru smo razgle-
dali katedralu sv. Gaudencija, renesansno
djelo Jurja Dalmatinca (autora ibenske
katedrale). Uz Osorske glazbene veeri,
koje se odravaju u Katedrali, ta je crkva
i riznica kako prevrijednog crkvenog ruha
i inventara, tako i suvremene sakralne
umjetnosti. Pravo duevno osvjeenje. U
Velom Loinju smo razgledali crkvu sv.
Antuna pustinjaka. Graena je u slogu
46 47
Karmelski vjesnik 2/2012.
pRiloZi pRiloZi
Mletakog baroka a kroz nju nas je proveo
upnik. Kod toga nam je pomogao i bivi
sjemenitarac Tomislav Kuli, upnikov
pomonik.
Poeli su dolaziti gosti u skupinama i
pojedinano. Oko njih pomae nekoliko
ljudi izvana. Loe vrijeme je onemogui-
lo dolazak ljudi u svibnju i prvim danima
lipnja. Trudimo se biti im pri ruci u sva-
kom pogledu.
Uz zajednicu se okuplja i skupina koja
se zanima i priprema za Svjetovni red
(OCDS). est e ih 28. srpnja dati prva
obeanja.
Brat Danijel se od poetka lipnja po
predvienome rasporedu poeo pripre-
mati za prezbitersko reenje. To ukljuuje
duhovne vjebe i liturgijske pripreme. U
subotu 15. lipnja zareen je u zagrebakoj
prvostolnici a u nedjelju je slavio Mla-
du misu u svojoj upi u Trnovici. U tim
slavljima u ime zajednice udjela su uzeli
o. Ervin i br. Miroslav. Vratili su se puni
snanih dojmova.
Nai postulanti, Tomislav i Leopold
(koji je u zajednicu doao nakon matu-
ralnih ispita) otii e tijekom dva tjedna
u svoje obitelji prije novicijata. Duhovne
vjebe za novicijat obavit e u Grazu za-
jedno s novacima koncem kolovoza.
Najblia nam je sada svetkovina Kar-
melske Gospe. Mi nemamo svoje crkve,
pa ak ni prostranije kapele na dostu-
pnom mjestu, tako da nam priprema
ostaje u datim okolnostima u zajednici.
Na svetkovinu emo ugostoprimiti gos-
podina biskupa i sveenike grada i oto-
ka Krka, predstavnike gradskih vlasti i
prijatelje. Koristimo zgodu da subrai i
susestrama u Karmelu poelimo blago-
slov svetkovine za sretnu budunost pod
Bojim blagoslovom i zagovorom Majke
i Kraljice Karmela.
Eto, ivimo i radimo. Trudimo se Bogu
na slavu i ast Blaene Djevice Marije.
Preporuamo se vaoj bratskoj i duhovnoj
pomoi. +
U ime subrae u Krku:
br. Vjenceslav Mihetec, ocd. prior
KaRMelianSKi
novicijaT U GRaZU
Draga brao i sestre,
prolo je vie od est mjeseci od nae-
ga posljednjeg javljanja. Mnogo se toga
u meuvremenu dogodilo to elimo s
vama podijeliti. Kako bismo to to vjernije
prenijeli, posegnut emo u nau Kroniku
gdje biljeimo sve dogaaje i uspomene.
Najvea novost i promjena koja nas je
zadesila jest preseljenje novicijata u Graz.
Sredinom sijenja nam je na provincijal
o. Vinko potvrdio nae skoro preseljenje, a
nakon posjeta vrhovnog poglavara Reda,
o. Saverrija bilo je sve konano potvreno
i dogovoreno.
Karmelski samostan u Grazu (Austrija)
postao je nova kua novicijata. Dogaaj je
to od velike vanosti za na Red jer se tim
potezom, izmeu ostalog, nastoje ojaati
veze s Austrijskom karmelskom provinci-
jom koja oskudijeva zvanjima.
U Graz smo otili, nakon napornih
poslova oko preseljenja stvari, sredinom
oujka. Samostanska zajednica i vjernici
vrlo su nas srdano doekali te im na tome
zahvaljujemo.
Karmelski vjesnik 2/2013.
U Grazu nas je doekao prior o. Micha-
el Obermayr. U samostanu smo jo zatekli
starog prijatelja, o. Oktavija, a konventual-
nost su dobili o. Petar, magistar novaka, i
o. Endre. Prior nas je upoznao s lokalnom
vjernikom zajednicom koja se okuplja u
samostanskoj crkvi, svetitu Majke Bo-
je Snjene (Maria Schnee). Bogu hvala,
karmelska zajednica i vjernici vrlo su nas
srdano i toplo doekali. Tako smo ve
prvoga dana probili led i, znajui da smo
lijepo primljeni, lake i radosnije nastavili
novicijatski hod u tom posve novom i ne-
poznatom okruenju.
Vjerujemo da smo se dobro snali u
novim okolnostima i da smo se uspjeno
integrirali u zajednicu. Jezina nam je ba-
rijera svakim danom sve manja jer poha-
amo teaj njemakog jezika.
Redovito imamo predavanja koja nam
dri o. Petar, magistar. Poetkom prosin-
ca odsluali smo sva predavanja na temu
Teologija i duhovnost posveenog ivo-
ta, to je temelj za bolje razumijevanje
smisla redovnikog ivota i upoznavanje
vlastita poziva. Takoer smo uili i o Sve-
tom Pismu u Opem uvodu u Bibliju, a u
sijenju smo dublje obradili nauk i djela
sv. Ivana od Kria.
U travnju smo bolje upoznali Malu
Tereziju, kroz izlaganja oca magistra i za-
jedniko itanje Povijesti jedne due, a
krajem svibnja poeli smo s temom Uvod u
djela i nauku sv. Terezije Avilske. Od ostalih
predavaa ugostili smo u veljai o. Stjepana,
koji nas je pouio o temi Bratski ivot u
zajednici, a u svibnju nam je o. Vjenceslav
odrao predavanja o Teologiji zavjeta. O.
Endre nam je u oujku predavao o Teo-
loko-kanonskim elementima posveenog
ivota, a o. Dominik nas je posjetio u trav-
nju i pouio nas o vanosti crkvenih ota-
ca za razumijevanje Sv. Pisma. O. Draen
Marija nas je poetkom veljae - na vrlo
zanimljiv i pristupaan nain - poblie
upoznao s nekim vanijim temama iz bo-
gate duhovne nauke naega sv. oca Ivana
od Kria.
48 49
Karmelski vjesnik 2/2012.
pRiloZi pRiloZi
to se tie duhovnog ivota, nastojimo
svakodnevno napredovati u sluenju Bogu
i ljudima te se uimo bratskom ivotu u
zajednici. Sredite svakog naeg dana jest
Euharistija koju slavimo ujutro i koja nam
daje snagu da se suoavamo s izazovima
svakoga dana. asoslov, koji molimo e-
tiri puta na dan, takoer nam je okosnica
svakodnevnog ivljenja jer se tako molei
uimo posveivati vrijeme i ljude Bogu.
Povremeno napravimo koji izlet. U
posebno lijepu nam je sjeanju ostao izlet
u Mariazell, o kojem podrobnije moete
itati u ovom broju Karmelskog vjesnika.
Osim Mariazella, toga smo dana posjetili
bivu kartuziju u Gamingu te proli ita-
vu tajersku uzdu i poprijeko, uivajui u
prirodnim ljepotama koje su nas ostavljale
bez daha i budile u nama divljenje i zahva-
lu Tvorcu svega stvorenoga.
Svake subote poslijepodne imamo
prigodu proetati do grada pa nastojimo
dobro iskoristiti vrijeme za upoznavanje
prirodnih i povijesno-kulturnih ljepota
Graza. Grad ima oko 250 000 stanovnika
raznih kultura i nacija, ukljuujui i vie
od 5000 Hrvata. Graz se prvi put spominje
1128. godine, a tada su ga naseljavali pre-
teno slavenski stanovnici. U 12. stoljeu
poeo je proces kolonizacije junoalpskog
prostora.
Izvorite kolonista bilo je njemako
govorno podruje. S jaanjem obrta i tr-
govine dolazi do doseljavanja bavarskih
kolonista u podgrae koje se ubrzano ra-
zvijalo. Oni su postupno potisnuli slaven-
ske starosjedioce. To je osim iz brojnih do-
kumenata vidljivo i u nazivu jer se jedno
vrijeme mjesto nazivalo Bavarski Gradec
(Bayrisch-Grtz). Ipak je u gradskoj topo-
nimiji bila i dalje jasno vidljiva slavenska
osnova na koju se postupno nadograiva-
lo njemako govorno nazivlje.
U 12. stoljeu, u vrijeme grofa Otokara
III. Traungovca, postao je glavni grad ta-
jerske. Pripadnik obitelji Habsburg Leo-
pold III. proglasio je 1379. godine tajerski
Gradec-Graz prijestolnicom svoje drave.
Car Fridrik III. deset je godina iz Graza
kao prijestolnice vladao Svetim Rimskim
Carstvom. Car Ferdinand I. svom je sinu
Karlu II. dao na upravu unutarnjoaustrij-
ske zemlje (tajerska, Koruka, Kranjska i
Istra) a on je 1564. godine odabrao Graz
za glavni grad zemalja kojima je vladao. U
Grazu, koji je tada imao 30.000 stanovni-
ka, dolo je do izgradnje reprezentativnih
graevina. Karla je naslijedio sin Ferdi-
nand, koji je kasnije postao car. On je iz-
gradio poznati mauzolej kraj katedrale u
kojem je pokopan. Nakon njega Graz je
prestao biti prijestolnica.
U tom je znaajnom razdoblju u Grad-
cu bio 1608. osnovan hrvatski kolegij,
koji je djelovao do 1624., kad se preselio
u Be.
Potkraj 16. stoljea Graz je postao
sreditem zapovjednitva koje je zapo-
vijedalo i hrvatskim podrujem - Sla-
vonska Vojna Krajina. Iz grada se za-
povijedalo glavnim utvrdama Varadin,
Koprivnica, Krievci i Ivani. Zanimlji-
vo je da su u spomenutim utvrdama
od 16. do 18. stoljea zapovjednici bili
najee asnici podrijetlom iz Graza i
njegove tajerske okolice. Od 16. do 20.
stoljea mnogo je hrvatskih studenata
studiralo u Grazu pa i danas ima relativ-
no brojna hrvatska studentska zajednica
u ovom gradu (http://hr.wikipedia.org/
wiki/Graz).
Mjesto u kojem se okupljaju brojni Hr-
vati jest Hrvatska katolika misija koju
vode oci franjevci irilo-Metodske pro-
vincije, tonije fra Franjo Jurinec. Dosad
smo dva puta sudjelovali u slavlju svete
Euharistije u HKM-u (nedjelja duhovnih
zvanja i Dan Hrvata tajerske) i bili smo
vrlo sretni to moemo meu naim ljudi-
ma u stranoj zemlji svjedoiti o Karmelu
i ljepoti Bojega poziva. U HKM-u sreli
smo i upoznali brata naeg oca Anelka,
Martina Jozia i njegovu obitelj, koji su
nas pozvali na kavu i druenje. Nismo se
jo uspjeli odazvati, ali uskoro ih namjera-
vamo posjetiti.
Ovih je dana naa novicijatska zajedni-
ca u kojoj je bilo sedam novaka umanjena
za jednog lana. Naime, 10. lipnja napu-
stio nas je br. Petar Donli, kojemu eli-
mo obilje blagoslova u budunosti i pre-
poruujemo ga u molitve.
Od 5. do 12. lipnja u naoj je zajednici
boravio akon Danijel olo, kojemu je o.
Endre propovijedao duhovne vjebe kao
pripravu za sveeniko reenje. Trebao je
doi i drugi na akon, br. Stipe Tomi, ali
zbog zdravstvenih razloga bio je sprijeen.
Na dan sv. Antuna Padovanskog, 13.
lipnja, bili smo pozvani od franjevaca
OFM (Franziskanerplatz, 1) da zajedno s
njima sudjelujemo u liturgiji asova, Eu-
haristijskom slavlju i sveanom objedu,
emu smo se vrlo rado odazvali.
U subotu, 15. lipnja sudjelovali smo u
hodoau to ga je organizirao Karmelski
svjetovni red iz Austrije (Graz, Be i Linz)
u Loretto u Burgelandu. Euharistijsko
slavlje predslavio je austrijski provincijal
o. Paul uz koncelebraciju o. Michaela, o.
Aleksandra i o. Petra.
Nakon objeda u oblinjem restoranu
otili smo do Mannersdorfa, mjesta gdje je
neko bila jedina karmelska pustinja na po-
druju dananje Austrije dok je nije ukinuo
car Josip II. 1783 godine. Od 1984. biva
pustinja pretvorena je u Nacionalni park.
Eto, nadamo se da ste u ovom kratkom
presjeku kroz proteklo razdoblje novicija-
ta mogli uvidjeti neto od naeg novici-
jatskog hoda. Subrau, koja su ve zavr-
ila novicijat, ovo e podsjetiti na njihove
novicijatske dane, ali elimo i da one koji
su jo neodluni u tome da odgovore na
Boji poziv potakne na velikoduni oda-
ziv Gospodinu; uostalom, to je jedan od
razloga zato zapisujemo svoje uspomene
i radosno ih dijelimo s vama.
Sve u svemu, radosni smo i zadovoljni
zbog preseljenja u Graz te u tom duhu na-
stavljamo koraati s Gospodinom u preo-
stalom dijelu novicijata. Na kraju, elimo
zahvaliti krkoj zajednici, na elu s prio-
rom o. Vjenceslavom za provedeno razdo-
blje na Krku koje nam je ostalo u divnom
sjeanju. +
Veliki pozdrav iz
karmelskog novicijata u Grazu!
50 51
iZ SeSTaRSKiH KaRMela
Karmelski vjesnik 2/2013.
KaRMel BReZovica
Nakon uskrsnih slavlja; novici-
jat pomalo raste; 50. svjetski
dan molitve za duhovna zva-
nja; Stepineva Crkva; susret
s rektorom bogoslovije i Ok-
tetom bogoslova; nakon sakra-
menta sv. Potvrde; zatitnica
naega Grada; nai mladomis-
nici: o. Danijel olo i o. Stipe
Tomi; estitka uz svetkovinu
Gospe Karmelske
Dragi na Oe Provincijale, drage nae se-
stre i brao!
U tijeku blie pripreme za Petu skup-
tinu Udruge Bl. Alojzije Stepinac boso-
nogih karmelianki u Hrvatskoj i u Bosni
i Hercegovini kao i daljnje pripreme za
najveu svetkovinu Karmela, Gospu Kar-
melsku, evo nas na trenutak i na strani-
cama naega Karmelskog vjesnika. elja
nam je da i tako dotaknemo i susretnemo
Boju dobrotu, mudrost i ljepotu, kako
bismo bili jo vie svjedoci Boga ivoga
i njegove prisutnosti u nama i oko nas. I
dok motrimo ivot oko nas, njegove za-
htjevnosti, napore i uspone, radujemo se
novom prodoru Boje milosti u naa srca
i u ove vrue ljetne dane. Usprkos svemu
vjerujemo da je ve na putu do nas blagi
Ilijin lahor s gore Horeba, koji e nas na
boanski nain osvjeiti. U tom ljetnom
predahu moete uzeti u ruke i na Kar-
melski vjesnik za duhovni odmor i okrje-
pu. Tu ete nai, izmeu ostaloga, i donje
retke.
nakon uskrsnih slavlja
Bogatstvo i dinamika blagdanske i dnevne
liturgije, u kojoj smo susretali Uskrsloga,
kao i svjedoke njegova uskrsnua, otkriva-
lo nam je snagu nae vjere, njezinu unu-
tarnju dubinu i veliinu te na cilj koji nam
je Uskrsli pokazao, nae uskrsnue.
Tu smo istinu svjedoili jedni drugima,
kao i onima koji su nam tih dana estitali
blagdane ili su se preporuivali u nae mo-
litve. Uskrsna radost odjekivala je u naim
pjesmama i susretima, a Vazmena oktava
bila je prava lepeza dinaminih liturgij-
skih susreta s raznim predvoditeljima mi-
snih slavlja i propovjednicima.
Tih su dana bili kod nas svjedoci Uskr-
sloga: o. Alojz ubeli, OP, o. Zdravko
Bari, SMM, msgr. mr. Antun Sente, u-
pnik, vl. Borna Pukari, vl. Ivica Zlodi,
upnik, don Pejo Orki, SDB, Provincijal
i don Anto Stoji, SDB, koji su svaki dan
slavili Euharistiju uz prigodnu homiliju.
novicijat pomalo raste
A onda se zbilo i ovo: u krugu nae re-
dovnike zajednice u nedjelju 14. travnja
primila je karmelsko redovniko odijelo
i zapoela svoj put u novicijat dosada-
nja naa postulantica Blaenka Bai iz
Slavonskog Broda. Njezina posveta Gos-
podinu nadahnjuje se na vjeri, molitvi i
sluenju Presvete Djevice Marije, kao i
na duhovnosti bl. Elizabete od Presvetog
Trojstva. To potvruje i njezino novo ime:
s. Marija Karmela od Rijei Boje, a jedna-
ko tako i njezin moto ulaska u redovniki
ivot: Bog u meni, ja u Njemu (bl. Eliza-
beta, OCD).
Zanimljiv je Gospodin u odabiru svo-
jih suradnika: uz ostala zanimanja kojima
je obdario na Karmel, izabrao je i jednu
pravnicu da bi se borila za Boja i ljudska
prava u tiini Karmela. I dok s. Marija Kar-
mela zapoinje svoj novicijat, tu su ve, u
drugoj godini novicijata, sestre novakinje:
s. Marija Regina od Presvete Euharistije,
s. Marija Jelena od Milosrdne Ljubavi i s.
Ana Marija od Presv. Srca Isusova. A po
zavretku tromjesenog karmelskog isku-
stva krenule su put postulature postulanti-
ce Marija Mustapi iz Metkovia i Ksenija
Marinkovi iz Splita.
Naim novakinjama i postulanticama
elimo od srca hrabrost i radost svakod-
nevnog uspona na brdo Karmel. Dakako, i
vjernost i ustrajnost na karmelskom putu.
Sve ih preporuamo vaim molitvama i
duhovnoj podrci, a one vas ne zaborav-
ljaju u svojim susretima s Gospodinom.
na 50. Svjetski dan molitve
za duhovna zvanja
Sveanim euharistijskim slavljem koje je
predslavio don Anto Stoji, SDB, prosla-
vili smo, na etvrtu Vazmenu nedjelju 21.
travnja 2013., zajedno s brojnim vjernici-
ma, 50. Svjetski dan molitve za duhovna
zvanja. Propovjednik je naglasio da je i-
tava Crkva veliko Kristovo stado, koje slu-
a Kristovu rije, koje nalazi u njoj snagu
i koje s njom svladava smrt i zlo, kako bi
stiglo do uskrsnua.
52 53
iZ SeSTaRSKiH KaRMela iZ SeSTaRSKiH KaRMela
Karmelski vjesnik 3/2012.
Jednako tako pozvao je sve prisutne
na molitvu za duhovna, sveenika i re-
dovnika zvanja te da uine ono to oni
mogu kako bi u Crkvi uvijek bilo dobrih
sveenika i redovnika. Sveenici se svo-
jim poslanjem bore da ljudi imaju ivot
vjeni. Oni su nam potrebni da nam po
Euharistiji, po Rijei Bojoj i sakramen-
tima komuniciraju vjeru. Isto tako i ljudi
koji se oduevljavaju Kristovim ivotom i
koji ga izbliza nasljeduju. To su redovni-
ci i redovnice. Svjedoanstvo redovnika i
redovnica moe biti jae od svake rijei,
naglasio je, izmeu ostaloga, don Stoji
i zaelio da Boja ljubav doe i danas na
svijet, osobito po ljudima koje Bog poziva
u duhovni poziv.
Uz euharistijsko slavlje te cjelodnevno
klanjanje i razmjenu duhovnih iskustava
toga smo dana promiljali i razmatrali
poruku Sv. Oca pape Benedikta XVI. na
temu Zvanja su znak nade utemeljene na
vjeri. Papa Benedikt, iako svjestan realno-
sti drutva u kojemu ive dananji mladi,
ima silno povjerenje u njih, optimistiki
gleda na budunost Crkve, na vjeru mla-
dih, koja raste iz osobnog susreta s Kri-
stom te iz povjerljiva dijaloga s Njime u
kranskim zajednicama proetim vjerom
i nadom.
Na zavretku svoje poruke Papa Bene-
dikt XVI. poruuje mladima, a s njima i
svima nama, ovo: Dragi mladi, ne bojte
se slijediti Isusa i kroiti zahtjevnim i hra-
brim putovima ljubavi i velikodunog za-
uzimanja! Tako ete biti sretni to sluite,
bit ete svjedoci one radosti koju svijet ne
moe dati, bit ete ivi plamenovi jedne
beskrajne i vjene ljubavi, nauit ete dati
obrazloenje nade koja je u vama (1 Pt 3,
15).
iz dana u dan
Netko je rekao da od teorije do prakse
treba preplivati more. S druge strane, ni
praksa nije uspjena ako nije utemeljena
na teoriji. Budui da smo jo uvijek na
putu prema savrenstvu, koristiti se mora-
mo i jednim i drugim da bi ono Boje vie
zaivjelo u nama. U tome su nam i u ovom
razdoblju pomogli i unaprijedili nas nai
vrsni predavai.
Tako smo u ponedjeljak 15.
travnja sluali predavanje p. Ivice Muse,
DI na temu idovi i krani, a na mp.
Otac Provincijal Vinko Mami, OCD odr-
ao nam je u srijedu 17. travnja, u sklopu
sakramenta pomirenja, predavanje pod
naslovom Isus, Kruh ivota, dok nam
je o. Vjenceslav Mihetec, OCD, takoer
u srijedu, 24. travnja, odrao predavanje
O poniznosti u djelima nae sv. Majke
Terezije. Akademik prof. Franjo anjek,
OP, odrao nam je u srijedu 1. svibnja ak-
tualno predavanje: Hrvatska pred ulazak
u Europu, koje je izazvalo nau pojaanu
pozornost.
Proroci i njihovo vrijeme za nae
vrijeme bilo je zapaeno predavanje P.
Marka Matia, DI, odrano u utorak 14.
svibnja, a o Molitvi sjedinjenja s Bogom,
prema Zamku due (V. odaje, 2, 4.), go-
vorio nam je, u etvrtak, 16. svibnja, na
mp. Otac Provincijal. O. Vjenceslav Mi-
hetec, OCD odrao nam je u utorak, 21.
svibnja, uvjerljivo predavanje na temu:
Spoznaja samog sebe u poniznosti, pre-
ma sv. Majci Tereziji (.13,1), dok nam je
o. Dario Toki, OCD takoer u utorak, 4.
lipnja, znalaki tumaio Poune umetke
u knjizi Osnutaka, a o sluanju te o Lju-
bavi prema Bogu i ovjeku imali smo
prigodu uti naeg mp. o. Vinka Mamia,
OCD u etvrtak 6. lipnja 2013. godine. Sve
su to bili orijentiri na cesti naega ivota, u
hodu prema savrenstvu.
Stepineva crkva
upljani upe Bl. Alojzije Stepinac iz
Koprivnice pod vodstvom vl. gospodina
upnika Krunoslava Paalata, u sklopu
redovnog godinjeg planiranja pastoralne
godine 2013/2014., osobito koordinacij-
sko vijee, njih oko pedesetak, posjetili su
u srijedu 1. svibnja 2013. godine nae sve-
tite i samostan. Bilo je to i njihovo studij-
sko putovanje koje su zapoeli susretom s
Majkom i Kraljicom Karmela, kao i sa se-
strama, u ije su se zagovorne molitve po-
novno preporuili te ga zavrili susretom
sa sv. Antunom Padovanskim u Lasinji.
Vl. upnik predstavio je svoju upu i
upno koordinacijsko vijee, kao i bogat
svestrani ivot upe, uz jaku dinamiku
pastoralnih djelatnosti, to nas je ugodno
iznenadilo i zadivilo. Upravo zbog te di-
namike i zauzetosti za duhovno dobro i
rast upe preporuili su se vl. Krunoslav
i upljani jo snanije u nae molitve, koje
im, kako rekoe, puno znae, osobito u i-
votnim iskuenjima.
Uz svoje preporuke i zanimanje za na
duhovno-molitveni ivot darovali su nam
i svoj lijepi pastoralni upni list Stepine-
va Crkva te pokazali da stvarno nasljedu-
ju vjerom i ivotom svoga nebeskog zatit-
nika bl. Alojzija Stepinca.
Susret s rektorom
bogoslovije i oktetom
bogoslova
Prijatelji Karmela, slino kao ono Isus
za svoga zemaljskog proputovanja, rado
svraaju k svojim sestrama. Tako su nas
vedra lica i radosne due posjetili u ne-
djelju 14. travnja, na povratku sa sveanog
misnog slavlja u upi Uznesenja BDM u
Brezovici, preasni gospodin mr. Anelko
Koak, rektor u Nadbiskupskom bogo-
slovnom sjemenitu, domai vl. gospo-
din upnik Zvonko Vukovi i Oktet zagre-
bakih bogoslova.
54 55
iZ SeSTaRSKiH KaRMela iZ SeSTaRSKiH KaRMela
Karmelski vjesnik 2/2013.
Aktualnosti iz njihova i naega ivota te
iz ivota Crkve bile su predmetom naeg
susreta, naih nada i oekivanja. Jednako
tako ojaali smo svoju vjeru i molitvu, kao
i muusobnu podrku u ostvarenju povje-
rene nam zadae u Crkvi.

nakon sakramenta
sv. potvrde
Djelitelj sakramenta sv. Potvrde u naoj
upi Uznesenja BDM u Brezovici, msgr.
Mijo Gabri, posjetio je u subotu 18.
svibnja i nau karmelsku zajednicu. U
njegovoj pratnji bili su domai gospodin
upnik, vl. Zvonko Vukovi, zatim dekan
Svetonedjeljskog dekanata, vl. Dragutin
Bubnjar, vl. mr. Mijo Matoevi i vl. Mi-
hajlo Simunovi iz Krievaca.
U vrlo srdanu razgovoru sveenici su
podijelili s nama svoja duhovno-pastoral-
na iskustva, obnovili svoje uspomene, za-
nimali se za na molitveni i svakidanji i-
vot te se s povjerenjem preporuili u nae
daljnje molitveno suputnitvo, dok nam je
msgr. Gabri iznio ohrabrujua iskustva s
brezovikim krizmanicima.
Zatitnica naega Grada
Nakon sveanih misnih slavlja i homilija
na nedjelju Presvetog Trojstva i na svetko-
vinu Tijelova, koja su predslavili mp. Otac
Provincijal Salezijanaca, don Pejo Orki,
SDB i vl. gospodin Domagoj Matoevi,
rektor djeakog sjemenita na zagreba-
koj alati, slavili smo Srce naega grada
Zagreba, a onda i sviju nas, Majku Boju
od Kamenitih vrata. Sjedinili smo svoja
srca, svoje molitve, pjesme i sveanu eu-
haristiju s naim Zagrepanima i zahvalili
smo Isusovoj i naoj Majci Mariji to sto-
ljeima bdije nad naim gradom, uva ga
i titi od svih vrsta poara koji nasru na
ivot naih sugraana.
Sveanu euharistiju predslavio je, u
petak, 31. svibnja, msg. mr. Antun Sente,
upnik sv. Barbare u Zagrebu, a na zbor
pratio ju je prigodnim pjesmama. Msgr.
Sente nam je ocrtao Mariju kao vjernicu i
uiteljicu vjere u svim situacijama njezina
ivota, od anelova navjetenja do Isusova
uznesenja na Nebo. Tako je, izmeu osta-
loga, rekao i ovo: Dragi Bog je Mariju
vodio putem iskuenja, ali joj je darovao i
svoje osvjeenje.
Tako On postupa i s nama: nakon naih
krieva alje nam lahor, znak svoje pri-
sutnosti. Mariji vjernici suobliimo nau
vjeru. Jer Marija je Majka, po njoj i mi pri-
mamo novo osvjeenje vjernosti njezinom
Sinu, naemu Bratu.
nai mladomisnici: o. Danijel
olo i o. Stipe Tomi
Radost koju se ivi i dan koji se pamti
darovao nam je Gospodin u nedjelju 16.
lipnja. Naime, naa subraa karmeliani
o. Danijel Saleki od Boje Ljubavi, olo,
OCD i o. Stipe od Boanskog Srca Isuso-
va, Tomi, OCD slavili su u naem svetitu
svoju Mladu Misu.
Euharistijsko slavlje predslavio je rado-
sno o. Stipe, a o. Danijel je propovijedao.
Nadahnjujui se na misnim itanjima te
nedjelje, o. Danijel uvjerljivo je govorio
o Bogu ljubavi i milosra, o Bogu, milo-
srdnom Ocu, kojega bi sveenici trebali
posebno nasljedovati jer smo, naglasio je
o. Danijel, doivjeli radost Bojega Mi-
losra i to elimo dati drugima. Zatim je
obrazloio Isusove odgojne metode prema
grjenici i imunu, pozivajui nas na ivot
vjere, molitve i krjeposti.
Jednako tako zaelio nam je da raste-
mo u ljubavi Bojoj, jer je to jedino to vri-
jedi za vjenost. Pri kraju euharistijskog
slavlja nai su nam se mladomisnici pred-
stavili i podijelili nam svoj mladomisniki
blagoslov.
Meu onima koji su primili mladomi-
sniki blagoslov bila je i naa ministran-
tica Karmela Matijevi, dvanaestogodinja
djevojica koja je udesno ozdravila za-
govorom Gospe Karmelske, nakon teke
prometne nesree u kojoj je njezin ivot
bio lijeniki beznadan, a danas je prvi
put, nakon dva mjeseca, sudjelovala na sv.
Misi.
Radost euharistijskog susreta nastavila
se u naoj govornici, gdje su nas mlado-
misnici upoznali sa svojim putom do sve-
enitva te smo zbog njih jo vie slavili
Gospodina i veliali njegova udesna djela
u naim ivotima. Cjelokupni susret bila je
prava duhovna obnova za nau karmelsku
obitelj, rekoe sestre. Duhovno-molitvena
pratnja nastavlja se jo intenzivnije i za-
uzetije, a naim mladomisnicima elimo
radost Boje milosrdne ljubavi u njihovu
sluenju Kristu Gospodinu i brai ljudima
te predanje Gospodinu u svim situacija-
ma ivota, po uzoru na Presvetu Djevicu
Mariju.
estitka uz svetkovinu
Gospe Karmelske
U hodu vjere i molitve mislimo na sve
vas i elimo vam snagu Marijine ljubavi,
poniznosti i jednostavnosti u vaem du-
hovnom i radinom ivotu. Neka vas njezin
kapular odjene u njezine vrline i obnovi
savez ljubavi i vjernosti njoj i njezinu Bo-
anskom Sinu. S tim mislima stavljamo
vas pod njezino okrilje. +
Vae sestre iz Karmela-Brezovice
56 57
iZ SeSTaRSKiH KaRMela iZ SeSTaRSKiH KaRMela
Karmelski vjesnik 2/2013.
KaRMel KloTaR
ivani
Posjet mons. Nikole Kekia,
biskupa krievakoga; pre-
davanja p. Mije Nikia, DI i
o. Darija Tokia, OCD; kanon-
ska vizitacija sisakoga bisku-
pa; susret s prvopriesnicima
Mnogopotovani i dragi oe Provincijale,
draga brao, drage sestre!
U ovom javljanju dijelimo s vama pro-
tekle dogaaje u kojima prepoznajemo
Boju ljubav i Njegovu prisutnost.
Sveenici Gornjogradskoga dekana-
ta Zagrebake nadbiskupije druili su se
8. travnja u Mari, nekadanjem sjeditu
Maranske grkokatolike biskupije. Tom
prigodom nakratko su posjetili i na sa-
mostan. Neka uskrsli Gospodin sve nas
vodi u ivot vjeni!, zapisao je u knjigu
dojmova Nikola Keki, biskup krievaki.
Pozvani na svetost, bila je tema pre-
davanja koje je 26. travnja odrao p. Mijo
Niki, DI. Govorio nam je o tome kako
je ovjek stvoren na sliku Boju i kako u
njegov identitet pripada slinost Bogu.
Budui da je Bog apso-
lutno savren u svemu
po svojoj naravi, ovjek
je pozvan pribliiti se
tom idealu, pozvan je
na svetost. Biti svet za-
pravo znai biti u mi-
losti Bojoj; biti dobar
ovjek; ivjeti u istini;
biti u miru s Bogom i
ljudima; ivjeti u slo-
bodi; ivjeti po svojoj
savjesti; opratati dru-
gima i moliti za oprost;
vjerovati u Boga i vje-
rovati Bogu; predati
se Bojoj providnosti; ljubiti Boga iznad
svega, a blinjega svoga kao samoga sebe.
Dana 29. travnja o. Dario Toki, OCD
predstavio nam je Notu s pastoralnim
smjernicama za Godinu vjere Kongrega-
cije za nauk vjere, kroz predavanje Godi-
na vjere to je to? Potom je uslijedilo
jo zanimljivije predavanje Vjera u Evan-
elju po Luki. O. Dario govorio je o vjeri
u Lukinu prikazu Isusova djetinjstva, dje-
lovanja i nauka. Govorio je i o alternativ-
nim prikazima teme vjere u Evanelju po
Luki, kao to su Vjera i poziv, Vjera u
posljednji as. Zakljuio je kako Luka ne
daje posebnu definiciju vjere, ve pojam
utemeljuje na zajednikoj sinoptikoj tra-
diciji: oitovano pouzdanje u Isusovu do-
brotu i mo, ali i nastavlja u smislu da o-
vjek postane dostojan Bojega povjerenja,
da se izgradi u Njegova slugu. Ta izgradnja
vjere ide u smjeru osobnog prihvaanja
Boje volje te se oituje u plodovima koji
nisu samo individualnoga, nego i komuni-
tarnoga, pa i ireg znaaja.
Povodom 920. obljetnice prvoga pisa-
nog spomena Ivania, u subotu 18. svibnja
u Klotar Ivaniu u upnoj crkvi Marijina
uznesenja na nebo, koja se ovdje slavi kao
Majka milosra, odrana je osma Smo-
tra crkvenih zborova Hrvatske franjeva-
ke provincije sv. irila i Metoda. Smotru
je organizirao fra Antun Jasenovi, povje-
renik ove Provincije za kulturu i sakralnu
glazbu. Nastupio je rekordan broj zborova,
sveukupno 27, od Trsata preko Vukovara,
Iloka, Baa, Zemuna sve do Subotice. Na
zborovanju se okupilo oko 750 sudionika.
Nakon odranog programa, sv. Misnog
slavlja i domjenka, u poslijepodnevnim
satima mnogi su sudionici smotre posje-
tili na samostan i kratko se zadrali u sr-
danu razgovoru.
U ozraju slavlja svetkovine Duho-
va, sisaki biskup mons. dr. Vlado Koi
obavio je 22. svibnja redovitu kanonsku
vizitaciju naeg Karmela, a u poslijepod-
nevnim satima pristupile smo izborima
nove Uprave u sljedeem trogoditu. Na-
kon zaziva Duha Svetoga, pod predsjeda-
njem sisakoga biskupa, a u nazonosti
kancelara Sisake biskupije mons. Marka
Cvitkuia, za prioricu je izabrana s. Da-
nijela Terezija od Svete Obitelji (Licul). Za
savjetnice izabrane su: s. Ana Marija od
Utjelovljenja (tefanac), s. M. Kristina od
Presvetoga Trojstva (Tropp) i s M. Lidija
od Duha Svetoga (Bakula). Zahvaljujemo
svima za bratsku i sestrinsku molitvenu
povezanost.
Dana 25. svibnja posjetili su nas ue-
nici drugih razreda Tehnike i Industrij-
sko-obrtnike kole u Sisku sa svojom
profesoricom Majom Golub. Za veinu
tih djevojaka i mladia posjet Karmelu
bilo je nesvakidanje iskustvo. Stoga su se
mladi ivo zanimali za na nain ivota. I
mi smo u tom susretu oslukivale njihov
govor, probleme koji ih mue u obitelji,
Crkvi i drutvu. Molimo Isusa da te mlade
ljude privue k sebi, k svome Srcu punom
ljubavi, koje jedino moe ispuniti najdu-
blju enju ljudskoga srca.
Mjesec lipanj zapoeli smo jednim ra-
dosnim dogaajem. Ovogodinji prvo-
priesnici upe Sv. Antuna Padovanskog
u Zagrebu krenuli su 1. lipnja, zajedno sa
svojim upnikom fra Martinom Jakovi-
em, OFM Conv., asnim sestrama vje-
rouiteljicama i svojim roditeljima na izlet
u Klotar Ivani i Staru Maru. U svetitu
Majke Milosra slavili su sv. Misu, a po-
tom su posjetili nas, u samostanskoj kape-
li. S djetinjom otvorenou zanimali su se
za iskustvo ivota u klauzuri. Uz radost i
pjesmu te neto slatkia mogle smo isku-
siti istinitost Isusovih rijei iz Evanelja:
Ako se ne obratite i ne postanete kao dje-
ca, neete ui u Kraljevstvo nebesko. (Mt
18,3)
Prijateljskim posjetom 11. lipnja obra-
dovao nas je p. Vatroslav Halambek, DI,
urednik hrvatskoga programa Radio Va-
tikana. Pogaate li o kome smo najvie
razgovarali? Dakako, o papi Franji!
Jo bismo izdvojile susret s nastavnici-
ma Osnovne kole Stjepan Basariek u
Ivani Gradu. Susret je organizirao Mileo
Todi, vjerouitelj.
Na kraju ovoga naeg javljanja srda-
no vam estitamo svetkovinu nae Majke,
Kraljice Karmela, toplo vas pozdravljamo
i molimo za vas! +
Vae sestre iz Klotra Ivania
58 59
iZ SeSTaRSKiH KaRMela iZ SeSTaRSKiH KaRMela
Karmelski vjesnik 2/2013.
KaRMel MaRija
BiSTRica
Nagovori za duhovnu izgrad-
nju; hodoaa i posjeti; ti-
jelovska procesija; privremeni
zavijeti s. Klementine od Lurd-
ske Gospe
Drage sestre i brao!
Na svakodnevni ivot s Gospodinom
protkan molitvom, radom i sestrinskim
druenjem bio je od vremena do vremena
obogaen i posebnim milosnim trenutci-
ma koje i na ovaj nain elimo podijeliti
s vama.
Nai su se oci karmeliani svojim pre-
davanjima brinuli za nau trajnu formaciju
i bivali nam na raspolaganju za razgovore
i ispovijed. Tako nam je o. Stjepan Vidak
odrao dva predavanja o duhovnom pri-
jateljstvu (10. 4. i 6. 5.), a 18. 4. o. Draen
Marija Vargaevi govorio nam je o ivotu
i spisima sv. Terezije Andske. Nakon due
stanke o. Miljenko Suac nastavio nam je
govoriti 23. 4. i 22. 5. o Zamku due nae
sv. Majke Terezije prema knjizi elim vi-
djeti Boga sl. B. o. Eugena od Djeteta Isu-
sa, OCD.
Osim predavanja za duhovnu izgradnju
imale smo i jednu praktinu pouku: ga
Rozalija Kurjakovi uputila nas je 2. 5. u
nain izrade raznih eernih ukrasa.
S mlaom braom karmelianima ima-
le smo ve tradicionalni susret prilikom
njihova hodoaa u Mariju Bistricu, koje
je ove godine odrano 20. 4. Zajedno smo
slavili Veernju molitvu, a zatim i sv. Misu
koju je predslavio o. Zlatko Pletikosi, a
suslavio je o. Stjepan Vidak. Nakon veere
imali smo vrlo srdaan bratsko-sestrinski
susret u govornici koji je bio proet raz-
govorom, pjevanjem, sviranjem ... ak i
glumom.
U nedjelju 2. 6. posjetili su nas i kar-
melski laici koji se okupljaju kod sestara
karmelianki BSI, a dovela ih je s. Maja
Pavla Bai. Bili su s nama na Veernjoj
molitvi, a zatim smo se svi zajedno pri-
druili mnotvu vjernika koji su se u isto
vrijeme, zajedno sa Svetim Ocem, klanjali
pred Presvetim.
Kako je poela hodoasnika sezona
na Mariji Bistrici, mnogi hodoasnici
rado svraaju i k nama u Karmel pa nas
je tako 7. 4. posjetio biskup Mrzljak te
smo s njime porazgovarale o stanju u
njegovoj biskupiji, koju je preporuio u
nae molitve. Dana 9. svibnja posjetila
nas je grupa primalja koje su se oku-
pile iz cijele Hrvatske u Mariji Bistrici
na svom kongresu, a 12. 5. skupina od
tridesetak studenata sa Hrvatskog ka-
tolikog sveuilita te skupina sestara
karmelianki BSI. Na misnik vl. Antun
Motoi posjetio nas je 10. 6. sa svojim
kolegama s kojima je prije pedeset godi-
na zapoeo svoj put prema sveenitvu u
Malom sjemenitu na alati ... Ukratko,
imale smo priliku susresti se s raznim
grupama hodoasnika od malene djece,
prvopriesnika, krizmanika, uenika,
studenata, raznih upa, molitvenih za-
jednica do umirovljenika i bolesnika. Sve
ih trajno ukljuujemo u svoje molitve i
Gospodinu preporuujemo sve njihove
nakane i potrebe.
Najuzvieniji Gost, koji je trajno s nama,
sve je uredio da onoga kinog etvrtka 30.
svibnja, kad smo slavili svetkovinu Tijelo-
va, kia prestane padati tono kad je trebala
zapoeti tijelovska procesija, koja ve tradi-
cionalno zavrava u naem Karmelu. Tako
smo najsveanije doekali Isusov dolazak u
nau kuu dublje si posvijestivi Njegovu
trajnu prisutnost meu nama.
Na blagdan Pohoenja Bl. Djevice Marije
31. 5. naa je s. Klementina od Lurdske Gos-
pe poloila svoje privremene zavjete. Tom
su sveanom inu nazoili njezini roditelji,
sestra, kumovi i prijatelji. Svetu Misu i obred
zavjetovanja predvodio je o. Draen M. Var-
gaevi, OCD, a suslavili su mons. Juraj Ba-
telja, pre. Josip Golubi, njezin bivi upnik
te na misnik vl. Antun Motoi.
O. Draen je u nadahnutoj propovije-
di govorio o Marijinoj otvorenosti Duhu
Svetomu, otvorenosti koja je preduvjet za
Utjelovljenje Isusa Krista. Pozvao je sve
okupljene, a osobito nas sestre i s. Klemen-
tinu, na takvu otvorenost Bogu koja nee
prijeiti da se u nama rodi Isus Krist kako
bismo Ga, poput Marije, nosili drugima.
Zahvaljujte s nama, drage sestre i brao,
za sva divna djela koja nam uini i koja e
initi Gospodin u naem zajednitvu i u
naim srcima. Hvala vam! +
Vae sestre iz Marije Bistrice
60 61
iZ SeSTaRSKiH KaRMela iZ SeSTaRSKiH KaRMela
KaRMel BReZnica
aKovaKa
Imenovanje novog nadbisku-
pa akovako-osjekog mons.
ure Hrania; ulazak u novi-
cijat s. Anele Marije od Dje-
teta Isusa i Svetog Lica; odgo-
vor i zahvala naeg dragog
pape Franje; posjeti sveenika i
hodoasnika; koncerti
Draga naa brao i sestre!
Vrijeme od naeg zadnjeg javljanja,
osim to nam je donijelo obilje kie, bilo je
ispunjeno i obiljem milosti koje nas utvr-
uju u tome da Bog sve ini novo i da je
najbolje ono i onako kako daje Gospodin,
koji upravlja naim putovima na kojima
elimo ivjeti u zahvalnosti i predanju!
S tim smo osjeajima primile dugo
ekanu vijest o imenovanju novog nadbi-
skupa akovako-osjekoga, naeg novog
poglavara. U etvrtak 18. travnja apostol-
ski je nuncij naim novim nadbiskupom
proglasio dosadanjeg pomonog biskupa
mons. uru Hrania, to je u naem Kar-
melu doekano s velikom radou i sjea-
njem na bratsku ljubav, brinost i poto-
vanje s kojima je otac biskup uro uvijek
dolazio u nau zajednicu. Dok oekujemo
dan njegova preuzimanja slube 6. srpnja,
s osjeajima iskrene zahvalnosti molimo
i za naeg dosadanjeg poglavara mons.
Marina Srakia, nadajui se da e sada, u
umirovljenikim danima, jo ee dola-
ziti u ovaj na Karmel!
Jo jedan dugo iekivani dan, osobi-
to za nau postulanticu Bibijanu Pernar
iz Slavonskoga Broda, bio je dan njezina
ulaska u novicijat i primanja svetog odi-
jela naega Reda na nedjelju Dobrog Pa-
stira 21. travnja. Kroz taj korak blie po-
sveenju i svetim zavjetima ona je u novoj
etapi redovnikog ivota i svojim novim
imenom s. Anela Marija od Djeteta Isu-
sa i Svetog Lica eljela naem Gospodinu
predati svoj karmelski put u poniznosti i
jednostavnosti boanskog Djeteca, kako
bi Njegovo Lice mogla svagda traiti u
skrovitosti ovoga ivota. Svetu Misu za-
hvalnicu predslavio je njezin upnik vl.
David Sluganovi, uz sudjelovanje nekoli-
cine prijatelja i lanova obitelji.
U svojemu prolom izvjeu pisale smo
vam o dragom posjetu mons. Nikole Ete-
rovia iz Rima i svijei s likom sv. Josipa,
koju smo tom prigodom po njemu poslale
naem papi Franji na dar. Dana 8. svibnja,
na spomendan Blaene Djevice Marije,
posrednice milosti i roendan bl. Alojzija
Stepinca, stigao je odgovor i zahvala naeg
dragog pape Franje, koji je i time potvrdio
svoju naklonost prema malim ljudima i
skrivenim sluiteljima Crkve. Ne moramo
ni spominjati kako je taj dan bila i srije-
da, dan posveen sv. Josipu, i kako naem
veselju i ganuu nije bilo kraja! Papa Fra-
njo je molitvama naeg Karmela povjerio
svoju slubu i itavu Crkvu sa svim njenim
nakanama, a mi smo kroz te rijei osjetile
poziv na jo dublje poniranje u otajstvo
Crkve, njezinih pastira i mistinih udo-
va, osobito onih trpeih i siromanih.
U tom smo duhu 2. lipnja, pred licem
Euharistijskog Spasitelja, nale zajedni-
tvo ljubavi i poklonstva itave Crkve i
Svetog Oca u satu klanjanja, koji nas je
ujedinio i na vidljiv nain pred Onim koji
jest sredite i kralj svojih vjernih i svoje
Crkve! Jednako tako svoju smo molitvu
u spomen-sobi blaenog Pape na blagdan
Srca Isusovog ujedinile i s nakanom na-
ih nadbiskupa prigodom desete obljet-
nice pohoda pape Ivana Pavla II. naoj
nadbiskupiji u zahvalu za sve primljene
milosti.
Na duhovni ivot obogatili su sveeni-
ci koji su u nau zajednicu doli kao ispo-
vjednici, misnici ili predavai. Na splitski
prior o. Branko Zebi zajedno je s nama
proslavio treu godinjicu posvete nae
crkve. Vl. Davor Vukovi, upnik u a-
kovakim Selcima i profesor na KBF-u u
akovu, u svom je predavanju o dogmat-
skoj konstituciji o boanskoj objavi Dei
Verbum pokuao povezati tematiku II.
Vatikanskog sabora i godine vjere, stavlja-
jui u sredite poziv na jednako aenje
Kristova Tijela i Boje Rijei. Na o. Mato
62 63
iZ SeSTaRSKiH KaRMela iZ SeSTaRSKiH KaRMela
Milo iz Remeta u svom nam je preda-
vanju o zavjetu poslunosti progovorio o
sebedarju iz ljubavi te o prinosu i posve-
enju vlastite volje kako bismo se sjedinili
sa spasiteljskom Voljom Bojom. Dugo-
godinji dragi prijatelj zajednice o. Alfonz
Orli, franjevac iz Pazina, takoer nam je
progovorio o osmiljenosti redovnikog
ivota danas i o zavjetima koji postaju uo-
sobljeni nain naega ivota i oivotvore-
na enja za slinou s Isusom.
Kroz vie susreta s naim posjetiteljima i
hodoasnicima imale smo prigodu posvje-
doiti svoj nain ivota. Bili su tu lanovi
Udruge sv. Vinka iz svih dijelova nae nad-
biskupije, dehonijanac p. Zvonko eremet
s jednom skupinomiz Poege, lanovi Fra-
njevakog svjetovnog reda iz Hercegovine
i Dalmacije, dragi
posjetitelj sisa-
ki biskup mons.
Vlado Koi sa
svojim surad-
nicama i vl.
Davidom Sluga-
noviem, na o.
Draen Marija s
nekoliko lanova
Zajednice mladih
Karmela iz Re-
meta, sestre Mi-
sionarke Ljubavi
iz Banja Luke s
kojima smo ima-
le lijep sestrinski su-
sret, te vesela grupa
djece iz osjeke upe
Preslavnog Imena
Marijina sa svojim
kapelanom vl. elj-
kom imiem, koji su
nam postavljali vrlo
raznolika i matovita
pitanja o naem na-
inu ivota i o kojima
smo morale zaista
jako dobro razmisliti!
Gospodin nam je
providio i dva kon-
certa u kojima smo
istinski uivale ne
samo zbog ljepote glazbe, nego i zbog vr-
snoe izvoaa. Katedralni koralisti Co-
ram Domino iz akova priredili su nam
duhovno skazanje u gregorijanskom ko-
ralu pod nazivom Messia, a skupina od
desetak ponajboljih hrvatskih tamburaa
i dvije sopranistice izveli su nam koncert
klasine glazbe koja u tamburakoj izved-
bi zvui uistinu prekrasno!
Sa eljom da vas sve prati zagovor nae
Nebeske Majke i Kraljice, srdano vas po-
zdravljamo, zajedno se s vama uspinjui
stazama Karmela i molei za sve vas! +
Vae sestre iz
Karmela u akovakoj Breznici
KaRMel SoRa
(Slovenija)
ivljenje slovenskega muenca
bl. Alojzija Grozdeta
Drage nae sestre in bratje,
namesto obiajnih dogodkov, ki se v
klavzurnem samostanu veinoma ponav-
ljajo, bi tokrat elele v glavnih potezah
opisati ivljenje Slovenskega muenca bl.
Alojzija Grozdeta, po katerem so nae
sestre uprizorile igrico, katera je vso sku-
pnost med seboj zelo povezala. Nastala je
ob spominu na 70. obletnico Grozdetove
muenike smrti (1. 1. 1943) in 90. oblet-
nico njegovega rojstva (27. 5. 1923).
Blaeni Alojzij (Lojze) Grozde se je ro-
dil 27. maja 1923 v Gorenjih (danes Zgor-
njih) Vodalah pri Triu (kofija Novo
mesto), kot nezakonski sin Marije Groz-
de in Franca Udova. Ker je bila pri hii
revina, je mati Marija kmalu morala iti
na dnino po blinjih vaseh in otroka pu-
ala doma. Za malega Lojzka se je tedaj
zavzela Marijina mlaja sestra Ivanka in
zanj prav po materinsko skrbela. Kljub
temu je bridko obutil pomanjkanje ma-
terine in oetove ljubezni, e posebej po-
tem, ko se je njegova mati l. 1927 poroila
z Joetom Kovaem in se preselila v dve
uri hoda oddaljeno vas Gornje Impolje.
eprav je Marija imela Lojzka zelo rada in
on njo, ga ni mogla vzeti s seboj, ker njen
mo tega ni dovolil. Tako je mali Lojze
ostal brez matere v svoji rojstni hii, kar
mu je povzroalo veliko trpljenja in srnih
bolein.
V starosti 6 let je Lojze zael obiskovati
ljudsko olo, najprej 2 leti v Triu, nato
pa e 4 leta v Studencu. Rad se je udele-
eval pouka, pomagal soolcem pri uenju
in nalogah, se pridno uil in z velikim ve-
seljem prebiral knjige. Pokazal je izredno
nadarjenost na vseh podrojih. Uitelj je
to opazil in ob koncu 6. razreda je nje-
govim domaim priporoil, naj nadaljuje
s olanjem na viji oli. Teta Ivanka se je
odpravila sluit v Ljubljano z namenom,
da bi Lojzetu priskrbela vpis na katero
od ljubljanskih ol. Dobila je slubo gos-
podinjske pomonice pri dobri in verni
druini Pogaar. Gospa Karla Pogaar je
postala velika Lojzetova dobrotnica in mu
z Bojo pomojo preskrbela vse potrebno
za vpis na Klasino gimnazijo v Ljubljani
ter bivanje v Marijaniu, dijakem zavodu
za deke od 1. do 8. razreda gimnazije. Po
uspeno opravljenem sprejemnem izpitu
je 12 letni Lojze l. 1935 priel v Ljublja-
no. Sprva se je teko vivel v povsem nov
nain ivljenja v zavodu in tudi v oli je na
zaetku imel smolo. Toda kmalu je iz pla-
hega in tihega postal ivahen, podjeten in
samozavesten fant. Z vestnim in marljivim
64 65
iZ SeSTaRSKiH KaRMela iZ SeSTaRSKiH KaRMela
Karmelski vjesnik 2/2013.
uenjem je bil proti koncu olskega leta e
trden odlinjak z ugledom pri soolcih in
profesorjih. Kmalu po zaetku 2. razreda
je bil po uspeno opravljenih preizkusih
sprejet v zavodsko Marijino kongregacijo
Brezmadene.
V 3. razredu je Lojzetu, ki je bil takrat
e v 15. letu, pretila nevarnost, da zaide na
kriva pota. Njegovi vzgojitelji in predstoj-
niki so bili zanj v velikih skrbeh in so se
spraevali, kako naj ga obvarujejo. Prite-
gnili so ga k apostolatu v KA (Kat. akciji).
Tako se je Lojze decembra 1937 prvi ude-
leil sestanka pri KA. Poslanstvo in cilji
KA so ga osebno globoko nagovorili in po
zaetnem omahovanju se je z vso mojo
svoje volje odloil stopiti na strmo in ozko
po kreposti. V njem je prevladala misel:
Noem biti povprene. Tako velike in
lepe naloge, kot si jo je zastavila KA, se
splaa lotiti, naj stane kar hoe! Zael je
bolj paziti nase v oli in zavodu. Pazljivo in
mirno je sledil pouku, spotoval je profe-
sorje in predstojnike, jih ubogal, soolcem
je rad pomagal pri uenju, ne glede na nji-
hove idejne nazore, bil natanen in dosle-
den v izpolnjevanju
hinega reda. Kot
vzoren lan Kato-
like akcije in Mari-
jine kongregacije si
je v svojem okolju,
med soolci, tova-
rii in profesorji,
prizadeval z besedo
in zgledom povsod
prinaati Kristusa
in lu njegovega
nauka. V debatah
je odlono pobijal
zmote marksisti-
no materialisti-
ne miselnosti in s
svojimi sodbami
uveljavljal katolika
naela. S tem je ho-
tel svoje soolce in
tovarie iztrgati iz
krempljev brezbo-
nega komunizma,
ki se je zael e ne-
varno iriti tudi po
naih krajih. Zgled za trdnost v izpovedova-
nju katolikih nael in v ravnanju po njih je
rpal pri svetnikem kofu Antonu Mahni-
u. Vendar ni ostal samo pri besedah. Ko je
neko stvar spoznal za dobro, je od nje niso
mogle odvrniti ne besede drugih ne zgled
okolice. S trdno in mono voljo in seveda z
Bojo milostjo se je upiral slabim zgledom
in mikom ter plaval proti toku povprene
veine. Z vso gorenostjo in navduenjem
je opravljal svoj apostolat pri KA in tudi
druge spodbujal in vnemal za njene ideale
ter jih pridobival za dobro stvar, za Jezusa
Kristusa. Vendar jih je bilo le malo, ki bi
hoteli ali zmogli slediti njegovemu zgledu.
Tudi med soolci in prijatelji ni mogel najti
takega, s katerim bi se zaradi veje duevne
razvitosti pogovoril o stvareh, za katere se
je sam zanimal. Zato je vekrat util v dui
nekakno moreo zavest osamljenosti in
zapuenosti. V takih trenutkih se je e bolj
oklepal Boga in v molitvi pred Najsvetejim
iskal moi in pomoi pri Njem. Stanovitno
se je boril za istost ter toliko bolj duhovno
rastel, kolikor bolj se je moral boriti.
Do deklet je bil vedno zadran in previ-
den, a brez kakne nenaravne prisiljenosti.
Na odnos med fantom in dekletom ni gle-
dal pretirano ozkosrno ampak tako, kot
mu je to narekoval zdrav kranski ut. O
vsem tem je imel visoke predstave in ni
dovolil, da bi se kdo ob njih malopridno
posmehoval. Tudi pri branju knjig je bil
zelo izbiren in se je varoval zlasti takih,
ki bi utegnile biti nevarne za istost. Bral
je res le kvalitetne in visoko umetnike
knjige. Najraje pa je prebiral Kempanovo
Hojo za Kristusom, ki ga je poleg Svete-
ga pisma od vseh duhovnih knjig najbolj
dvignila.
Ves uspeh pri
svojem trudu in
prizadevanju pa je
priakoval bolj od
Boje pomoi kot
od lastnega dela.
Molitev, e pose-
bej ronega venca,
ki ga je zelo cenil,
obiski Najsvetej-
ega, vsakodnev-
na sv. maa in sv.
obhajilo, delo na
sebi, skrb za la-
stno posveenje
ter mnoge rtve,
odpovedi in samo-
premagovanja, ki
jih je znal vdano in
potrpeljivo nositi,
je polagal na oltar
pred evharistinim
Zveliarjem in vse
to obraal v apo-
stolske namene
da bi Jezus Kristus
zakraljeval v vseh
srcih, v zasebnem
in javnem ivlje-
nju naega naro-
da. Kljub temu ne
smemo misliti, da
je bil Lojze kak-
en udak, samo-
tar in nesposoben
za drubo. Ne, v
drubi je bil vesel, ivahen, aljivec - va-
sih e preve, portnik in telovadec. Koli-
kokrat se je s prijatelji podil po Marijani-
kem dvoriu in se skupaj z njimi smejal!
Slovenski narod in domovino je Lojze
zelo ljubil. Kot globoka pesnika dua je
znal obudovati njene naravne lepote. V
vsem je iskal in gledal Bojo ljubezen in
skrb, ki bedi nad njim in vsemi ljudmi. Vsa
svoja obutja je lepo in pretresljivo izraal
v svojih pesmih, ki jih je tudi objavljal v
dijakih glasilih Izvir, Plamen in Christo-
phoros. Znanih nam je 153 njegovih pe-
smi in 22 proznih besedil (- zbral in uredil
66 67
iZ SeSTaRSKiH KaRMela iZ SeSTaRSKiH KaRMela
Karmelski vjesnik 2/2013
.
jih je dr. Anton trukelj v knjigi Blaeni
Lojze Grozde: Pesmi in proza, Druina
2011) V njih ni opeval samo domovine,
ampak tudi lepoto kmekega, preprostega
ivljenja na vasi, izpovedoval svoja verska
obutja, napisal nekaj ljubezenskih in de-
klikih pesmi ter nekatere prilonostne
pesmi. Bil je tudi odlien pevec. Skupaj s
svojimi tovarii je rad prepeval zlasti do-
moljubne pesmi. Vendar je vselej hotel
peti po svojem okusu in ni dovolil, da bi
se kdaj pelo kakno nespodobno pesem.
Tudi s tem je opravljal svoj apostolat.
V zadnjem letu njegovega ivljenja so
se v naem narodu zaele dogajati strahot-
ne stvari, ki so ga zelo prizadele. Najprej
poboji uglednih, znanih ljudi spomladi
leta 1942, ki so bili s svojo trdno versko
preprianostjo trn v peti komunistinim
privrencem in med katerimi je bilo tudi
nekaj takih, ki jih je Lojze od blizu poznal.
Ob tem so vstajale v njem nejasne slutnje,
da tudi njega aka podobna usoda. Poleg
tega se je v njem pojavila skrb, kateri po-
klic naj si izbere. Molil je in prosil Boga za
razsvetljenje, ter se obrnil tudi na nekatere
znance in prijatelje, da bi spoznal Bojo
voljo, v katerem poklicu bi lahko najve
napravil za Gospoda, za blagor naega na-
roda in zvelianje du. Avgusta istega leta
se je zdelo, da je priel do jasnosti, da se
odloi za duhovnitvo, po katerem je e od
malega hrepenel, toda po kakem mesecu
se je v njem zopet pojavil dvom. Ta nego-
tovost je Lojzeta, ki je bil sicer v svojih od-
loitvah vedno zelo trden in premorten,
zelo muila. A Bog je vse to dopustil zato,
ker je elel, da bi se Lojze v molitvi e bolj
zatekal k njemu, odmrl sebi in se e tesneje
priklenil Nanj. S tem ga je najuinkoviteje
pripravil na poklic, ki mu ga je v svoji pre-
vidnosti namenil.
Slutnjo o smrti in celo o muenitvu je
Lojze vekrat izrazil svojim prijateljem.
Zadnjih nekaj mesecev je postal nekam
nenavadno resen, tih in zamiljen. Pri sv.
mai je njegova velika zbranost pri ostalih
nehote zbujala pozornost. Ker je bil v 8.
razredu izvoljen za predsednika Marijine
kongregacije, so pa mislili, da se hoe kar
najbolje pripraviti na praznik Brezmade-
ne, glavne zavetnice kongregacije. A to je
bila v resnici priprava na smrt.
Za boine poitnice si je Lojze elel po
ve mesecih odsotnosti zopet obiskati svo-
je domae, e posebej mater. Predstojniki
Mesto v blizini gradu na Mirni - tam so nasli Grozdetovo truplo
so ga svarili, naj ne hodi domov, e, da
je zaradi partizanov tam nevarno, a on jih
je miril reko, da bo ostal kar pri soolcu,
e bo videl, da ni varno. Preden je stopil
na vlak, je v samostanski cerkvi v Stini
opravil sv. spoved in prejel sv. obhajilo
zadnjo popotnico in opravil spravno po-
bonost petih prvih sobot. Ker se je pri
Trebnjem vlak ustavil in ni mogel naprej,
ker je bila proga pokodovana, je bil prisi-
ljen izstopiti in pe nadaljevati pot. Kma-
lu je prisedel na neki voz. Toda pri Mirni
so voz ustavili partizani in Lojzeta prijeli.
Najprej so ga zaslievali in v neki gostilni
pretepli, nato so ga peljali v Sokolski dom,
kjer so proti veeru priredili novoletno za-
bavo, t.i. Vesela igra in nanjo vabili va-
ane in svoje somiljenike. Na tej zabavi
so Lojzeta grozovito muili in s tem hoteli
izvabiti iz njega priznanje, da je belogar-
dist oz. da je vojni obveevalec in ovaduh,
kar pa seveda ni mogel, ker to ni bil. Pri
njem niso nali niesar belogardistinega,
ampak le italijansko dovolilnico za bivanje
v domaih krajih, latinski misal, Hojo za
Kristusom ter nekaj podobic in knjiic o
Fatimski Materi Boji. Iz sovratva do vere
so ga ponoi, iz 1. na 2. januar 1943, ko e
ni dopolnil niti 20 let, vsega iznakaenega
in onemoglega od muenja odgnali v gozd
in ga ob potoku Vejerica umorili.
Ko se Lojze po boinih poitnicah ni
vrnil v olo, so pri predstojnikih v Marija-
niu, prijateljih in znancih v KA in kon-
gregaciji zaele vstajati temne slutnje, da
bi utegnil biti tisti dijak, o katerem je pri-
hajalo iz Mirne vse ve novic, kako je bil
muen, prav Lojze Grozde. Vse je prevzela
globoka alost, ko so po skoraj dveh me-
secih, 23. februarja 1943 nali njegovo
truplo, ki je bilo nestrohnjeno. Bog je pa
s udeem hotel ohraniti dokaz o mue-
nitvu svojega zvestega sluabnika. 25. fe-
bruarja so ga ob navzonosti tete Ivanke in
nekaterih tamkajnjih vaanov pokopali
na pokopaliu v entrupertu.
e dobro leto po smrti, l. 1944, je nje-
gov prefekt v Marijaniu, dr. Anton Strle,
napisal prvi ivljenjepis, ki je vse do da-
nanjih dni glavni vir podatkov o Groz-
detu. Ta ivljenjepis je l. 1950 ljubljanski
kof dr. Gregorij Roman, ki je bil v iz-
gnanstvu, izroil papeu Piju XII. Ob 50.
obletnici Grozdetove smrti je nadkofija
Ljubljana zaela cerkveni postopek za pri-
znanje njegovega muenitva ter s tem za
njegovo beatifikacijo in kanonizacijo. 27.
marca 2010 je pape Benedikt XIV. potrdil
dekret o muenitvu Lojzeta Grozdeta. 13.
junija 2010 je bil na Slovenskem evhari-
stinem kongresu v Celju muenec Aloj-
zij Grozde razglaen za blaenega. Njegov
god praznujemo na njegov rojstni dan, 27.
maja. Na njegov prvi god, 27. 5. 2011, so
bile njegove relikvije slovesno prenesene
iz pokopalia v entrupertu v cerkev Ma-
tere Boje na Zaplazu, glavno romarsko
cerkev Novomeke kofije.
Pripis: Vlogo Lojzeta Grozdeta je si-
jajno odigrala s. Favstina, ki je igrico tudi
napisala. V ostalih vlogah so se menjale
s. Regina, s. Terezija, s. Pija in s. Monika.
Vse so se odlino izkazale s svojimi igral-
skimi talenti. Bogu hvala za ta dar! elele
smo ga podeliti z vami. Prisrno vas po-
zdravljamo! +
Vae sestre iz Sore, SLO
68 69
iZ SeSTaRSKiH KaRMela iZ SeSTaRSKiH KaRMela
Karmelski vjesnik 2/2013.
KaRMel nnSHaT
(alBanija)
Molitva za duhovna zvanja;
Mlada Misa don Elija Zano-
larija; posjet provincijala
njemakih kapucina; priprema
gradnje duhovnoga centra i sa-
mostana brae karmeliana
Draga naa brao i sestre!
Srdano vas sve pozdravljamo u ovom
vremenu priprave za ljeto, kad Albanija
postaje sredite raznih kampova i teaje-
va, pravo misijsko sredite. No iako je to
intenzivnije razdoblje posjeta i dolazaka
hodoasnika, ni u ovo vrijeme koje je iza
nas nije ih nedostajalo.
Bila nam je ast i radost to je na Kar-
mel ove godine bio mjesto molitve za du-
hovna zvanja uoi Nedjelje Dobroga Pa-
stira. Naime, lanovi pastorala za duhovna
zvanja ove su godine odluili organizirati
molitvu u dva klauzurna samostana u
Albaniji, kod sestara klarisa u Skadru i u
naoj crkvi, te tako traiti od Gospodi-
na da poalje nove radnike u svoju etvu
koja je toliko velika , a radnici nedostaju.
Brojni su se sveenici, redovnici, redovni-
ce i vjernici okupili toga dana, ak i vie
no to smo oekivale, na Svetoj Misi koju
je predslavio biskup Lezhe mons. Otavio
Vitale. On je u prigodnoj propovijedi
pozvao mlade da se ne boje otvoriti vra-
ta Kristu ako On pokuca na vrata njihova
srca te naglasio da je to velik blagoslov i
dar za cijelu obitelj. Poslije Svete Mise na-
stavili smo druenje u vrlo prijateljskom i
radosnom ozraju a potom se obogaeni
i s novim snagama vratili svatko na svoje
mjesto i u boj za Gospodina.
Kroz uskrsno vrijeme izdvajamo broj-
ne skupine prvopriesnika i krizmanika
koji su dolazili u na Karmel moliti, pri-
premati se i razmiljati o sakramentu koji
su imali primiti, zajedno sa svojim upni-
cima, sestrama i vjerouiteljima. Posebnu
smo radost doivjele slavei Mladu Misu
don Elija Zanolarija iz biskupije Lugano
(vicarska) i u susretu s kandidatima za
akonsko reenje zajednice Tempulli i
Zotit.
Posjetili su nas takoer i provincijal
talijanske kapucinske provincije iz Barija
zajedno sa est kandidata i naim bivim
upnikom p. Sergiom, koji je sada njihov
magistar u Italiji. On je poelio da i oni
upoznaju Albaniju tijekom nekoliko dana.
Provincijal njemake kapucinske pro-
vincije bio je vrlo zanimljiv i upoznao
nas je sa situacijom u Njemakoj, gdje su
se provincije nedavno ujedinile u jednu.
Vrlo je pozitivno govorio o tom iskustvu
te rekao da je bilo puno vie straha no to
je trebalo biti i da se uope nisu dogodi-
li oni problemi od kojih su svi strahovali,
ve isto jednostavni problemi u razlii-
tim organizacijama dana itd. Zatim nam je
govorio i o tome kako su nadili skandale
koji su se dogodili i meu njima te nam
potvrdio simpatiju koja se budi u njema-
kom narodu za Crkvu.
Budui da je sada, kao to ve znate, u
pripremi gradnja duhovnoga centra i sa-
mostana brae karmeliana koji su sami
mogli napraviti projekt, sve su ei i nji-
hovi posjeti s raznim strunim i iskusnim
osobama i arhitektima.
U nadolazeem vremenu izdvajamo
sveane zavjete nae s. Mihaele od Ra-
njenoga Srca Isusova i Lica Marijina na
svetkovinu Gospe Karmelske 16. srpnja
te je preporuamo u vae molitve kako
bi njezino predanje bilo potpuno te nje-
zin ivot i njezino sluenje plodno za
Crkvu.
Takoer, 21. svibnja ove godine navri-
lo se deset godina otkako smo dole u Al-
baniju, to smo zasad proslavile privatno
unutar samostana, a nadamo se da emo
ovu obljetnicu imati prilike proslaviti i
zajedno s braom koja nam dolaze poet-
kom listopada. Molimo da uvijek budemo
na potpunom raspolaganju Bogu kako bi
On sam mogao djelovati preko nas i po
nama.
Ostajemo povezane sa svima vama,
elimo vam blagoslovljenu i plodonosnu
svetkovinu nae drage Majke, Kraljice
Karmela: neka nam pomogne i izmoli
milost da budemo na hvalu Slave Nje-
gove! +
Vae sestre iz Nnshata
70 71
SvjeTovni ReD ocDS
Karmelski vjesnik 2/2013.
ReMeTe
Susret s o. Zvonkom Martiem;
predavanje Poglavarice o
molitvi i radu kod sv. M.
Terezije Avilske; redoviti
mjeseni susreti Zajednice; IV.
sjednica Savjeta u 2012./2013.;
karmelske mrvice novi
lanovi Crkve
Drage sestre i brao,
na je susret u travnju bio posebno ra-
dostan jer je s nama bio o. Zvonko Mar-
ti, kojega rijetko imamo prigodu vidjeti i
uti; neki su ga od nas tada prvi put susreli
i upoznali. Brojnim konkretnim primje-
rima o. Zvonko nas je podsjetio na istine
koje nam nisu strane, ali ih esto, zatrpa-
ni i optereeni svakodnevnim obvezama,
zaboravljamo, i to redovito ba u trenut-
cima kad nam je njihovo posvjeivanje
najpotrebnije. Vano je biti svjestan da je
Bog svakoga trenutka prisutan u naem
ivotu i svaki trenutak svoga ivota uiniti
trenutkom slavljenja Boga. Tada izgovor
da nemam vremena za molitvu pada
u vodu. Ljudi imaju potrebu upravljati
svojim ivotom i to je avolska zamka.
Vjernik ne upravlja, nego doputa Bogu
da raspolae. to god ini, vjernik ini s
ljubavlju, za Boga, i inei tako, doputa
da Bog razdire Nebesa i sie u njegovu
svakodnevicu. Upitajmo se na kraju dana:
Koliko sam puta danas pomislila/pomi-
slio na Boga? Koliko je moje srce reklo
Bogu da Ga ljubi?
Dana 17. svibnja odrana je IV. sjednica
Savjeta u 2012./2013. godini. Dogovoreno
je da se dokument pristigao iz Generalne
kue u Rimu proslijedi svim lanovima
Zajednice, kako bi dali svoje miljenje o
prijedlogu umetanja novog poglavlja o
zajednici. Potom e Savjet uputiti odgovor
Tajnitvu Reda. Uz odgovor zatrait emo
od Generalne uprave smjernice za rjea-
vanje problema koji je u zajednici trajno
prisutan: to uiniti kad lanovi OCDS,
ak i oni koji su poloili doivotne zavjete,
due vrijeme ne dolaze na susrete i ne jav-
ljaju se? Za prijevod dopisa Generalnoj
upravi zaduena je s. eljka Mihljevi. S.
Tea ivkovi, s. Jasna Ivasi i br. Josip Da-
di odrat e predavanja 21. rujna na pro-
slavi stote obljetnice somborske zajednice
Karmelskog svjetovnog reda. Odreeni su
datumi redovitih mjesenih susreta i du-
hovnih vjebi za iduu godinu. Takoer je
utvren tijek i sadraj mjesenih susreta
koji e od jeseni biti poneto izmijenjen.
Definirano je koje informacije treba sadr-
avati web stranica OCDS.
Na susretu u svibnju poglavarica Re-
metske zajednice s. Tea ivkovi odrala
je predavanje Sv. Terezija Avilska po-
mo, podrka i poticaj u svakodnevnom
radu. Posebno se osvrnula na Terezijin
rad: na osnivanje samostana i na njezinu
pouku kako radu dati vrijednost naju-
zvienije kontemplacije, a iz kontemplaci-
je uiniti djelotvorni posao. Razmatrajui
njezina djela, s. Tea pronala je i izdvojila
mnogo poticaja za djelotvoran molitveni
ivot: u svemu naem djelovanju trebamo
se oslanjati na Gospodina, ija je snaga
bezgranina; pogrene su nae injeni-
ce i izgovori (za mene je to preteko)
kojima odbijamo zadatke to nam ih Gos-
podin eli povjeriti, oduzimajui Mu mo-
gunost da ne-
to napravi uz
nau pomo;
svaku ozbilj-
nu odluku
dobro je naj-
prije pretre-
sti u molitvi;
dva su uvjeta
za ostvarenje
pov j e r e ni h
nam zadataka
poniznost
i samospo-
znaja. Djelo-
vanje i kon-
t e mp l a c i j a
postaju jedno,
tako to jedno
uvijek poziva
drugo.
Ovih dana
Z a j e d n i c a
odie djetinjom radou. etiri karmelske
mrvice novi su lanovi Crkve! U svetitu
Majke Boje Remetske 27. travnja krtena
je Pija Marija, kerkica br. Josipa Dadia,
a 8. lipnja proslavili smo krtenje Karla
Antonija Pija, Davida Marije i Ede Josipa,
trojice sinova s. Tamare Crnko Gmaz i br.
Vlatka Gmaza. Dobri Bog neka ih blago-
slovi i uva. U radosnom molitvenom za-
jednitvu, srdaan pozdrav! +
s. Snjeana Forek, OCDS
72 73
ZavReTaK SeDMe
aKaDeMSKe
GoDine SUSTavnoG
STUDija
DUHovnoSTi
U subotu, 25. svibnja 2013. jo je jedna
generacija Sustavnog studija duhovnosti u
zagrebakim Remetama izila iz student-
skih klupa.
Nakon posljednjih predavanja odra-
nih u ovoj akademskoj godini uslijedilo je
zavrno druenje kojem su nazoili ravna-
telj Studija, provincijal HKP sv. o. Josipa
i predsjednik Hrvatske konferencije viih
redovnikih poglavara i poglavarica dr. o.
Vinko Mami, remetski prior dr. o. Anto-
nio-Mario irko, predstojnik dr. o. Franjo
Podgorelec, zamjenik predstojnika dr.
sc. Stipe Kutlea, prof. knjievnosti i hr-
vatskog jezika Matija Grgat i dr. o. Dario
Toki.
O. Vinko u svom je pozdravnom go-
voru naglasio vanost i potrebu obrazov-
no-formativnih ustanova kao to su SSD
i Teologija posveenog ivota studij
koji s radom zapoinje idue akademske
godine. Zatim je predstavnik studena-
ta Marijan Bian, u ime svih polaznika,
zahvalio ocima karmelianima i svim na-
stavnicima za sjajnu riznicu u koju su ih,
u protekle dvije godine, uvodili i poticali
ih da blago iz te riznice iznose i nesebino
dijele blinjima, te se na taj nain darova-
no znanje i radost ustostruuju. Predstoj-
nik Studija o. Franjo srdano je zahvalio
Ravnatelju te svim nastavnicima i dje-
latnicima za trud i sebedarje, kao i svim
studentima koji su sudjelovali u pripremi
domjenka.
Potom su svi sudionici zajedno zapje-
vali uz pratnju gitare, na kojoj su se izmje-
njivali o. Dario i Ivan Petrovi, webmaster
nove studijske web stranice koji je ujedno
student SSD-a i Fakulteta organizacije i
informatike u Varadinu. Druenje je po-
trajalo jo dugo, a nastavit e se najesen,
na susretima Ex alumna Sustavnog stu-
dija duhovnosti koji se odravaju jednom
mjeseno, tijekom akademske godine. +
Snjeana Forek
21. HoDoae
HRvaTSKe vojSKe i
policije U loURDeS
U organizaciji Vojnog ordinarijata od
21. do 28. svibnja pod geslom Lourdes
vrata vjere odrano je 21. hodoae Hr-
vatske vojske i policije u Lourdes.
Hodoae je zapoelo u utorak 21.
svibnja misnim slavljem koje je u crkvi
Uzvienja sv. Kria u zagrebakom Sige-
tu predvodio vojni ordinarij mons. Juraj
Jezerinac u zajednitvu s generalnim vi-
karom Vojnog ordinarijata dr. o. Jako-
vom Mamiem, biskupskim vikarom don
Josipom Staniem, vojnim i policijskim
kapelanima, meu kojima i s o. Viktorom
Grbeom, OCD, i s drugim sveenicima.
O bogatom sadraju toga hodoaa
moete opirno itati na mrenim stra-
nicama Vojnog ordinarijata RH (www.
vojni-ordinarijat. hr/index. php/vij e-
sti/21._hodochashe_hrvatske_vojske_i_
policije_u_lourdes), dok ovdje donosimo
nekoliko fotografija. +
74 75
Karmelski vjesnik 2/2012.
iZ vojnoG oRDinaRijaTa iZ vojnoG oRDinaRijaTa
HoDoae
pRipaDniKa HRZ i
pZo U ZaGReBaKe
ReMeTe
Pripadnici HRZ i PZO uz vojne kapelanije
Sv. Petra i Pavla hodoastili su 11. lip-
nja 2013. godine po trinaesti put u svetite
Majke Boje Remetske. Hodoasnici su
krenuli pjeice od Zagrebake katedrale
gdje su odrali prigodnu molitvu uz odar
blaenog Alojzija Stepinca. Na putu do
svetita Majke Boje Remetske posjetili
su crkvu sv. Ivana Krstitelja u Novoj Vesi
i groblje Mirogoj gdje su odali poast pr-
vom hrvatskom predsjedniku dr. Franji
Tumanu te svim poginulim braniteljima
iz Domovinskog rata. Uz brojne djelatnike
HRZ-a i PZO-a hodoau su se pridruili
i djelatnici ZZP-a i Pukovnije veze.
Meu hodoasnicima je bila i naredni-
ca Snjeana Grahovac iz pukovnije veze
koja je ujedno bila i turistiki vodi hodo-
aa. Hodoasnicima je govorila o povi-
jesti, arhitekturi i znamenitostima gradu
Zagrebu, zagrebakoj katedrali, crkvi Sv.
Ivana te o Mirogoju.
Misno slavlje u Remetama predvodio
je vojni kapelan HRZ-a i PZO-a, o. Viktor
Grbea, a misu je pjevanjem uveliao zbor
mladih Sveti Mihael iz upe sv. Mihaela
iz Dubrave.
Crkva Majke Boje Remetske nalazi se
u sjevernom dijelu grada Zagreba u grad-
skom naselju Remete. Remete su glavno
marijansko svetite grada Zagreba i nakon
Marije Bistrice drugo po vanosti u sre-
dinjoj Hrvatskoj. Gospa Remetska nosi
naslov Odvjetnice Hrvatske (Advocata
Croatiae) te su joj se kroz povijest molili
i utjecali brojni hrvatski velikani, meu
kojima izdvajamo kardinale Stepinca i
Kuharia. +
Tekst i foto: L. Tomki
RalaMBa 21.
HoDoaa
HRvaTSKe vojSKe i
policije U loURDeS
Djelatnici Ministarstva obrane i pripad-
nici Oruanih snaga RH, predstavnici
Ministarstva unutarnjih poslova, vojni i
policijski kapelani te pomonici vojnih
kapelana, djelatnici Samostalne slube
MUP-a za suradnju s Vojnim ordinarija-
tom u RH i Samostalnog odjela MORH-
a za potporu Vojnom ordinarijatu u RH,
predstavnici Uprave za zatvorski sustav
Ministarstva pravosua, te ostalih slubi
koji su aktivno sudjelovali u organizaciji
i provedbi 21. hodoaa Hrvatske voj-
ske i policije u Lourdes, u srijedu 12. lip-
nja su, okupljeni oko vojnog ordinarija
mons. Jurja Jezerinca, u Zagrebu odrali
ralambu ovogodinjeg hodoaa. Ho-
doae je provedeno od 21. do 28. svibnja
2013. godine.
Vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac u
svom obraanju istaknuo je da je hodoa-
e in vjere, a potom i batina hrvatskog
naroda po kojoj smo prepoznati u svijetu i
koju je potrebno uvati.
Ralambom je koordinirao generalni
vikar Vojnog ordinarijata prof. dr. sc. Ja-
kov Mami, OCD. Zahvalio je svim mini-
starstvima i institucijama koje su se uklju-
ile u ovogodinje hodoae u Lourdes,
te zapovjedniku hodoaa brigadnom
generalu Ivanu Juriu i zamjeniku zapo-
vjednika brigadnom generalu Mladenu
Fuzulu. Pozvao je na vrednovanje hodo-
aa s aspekata koje ono nosi u sebi: du-
hovnog, vojnog i redarstvenog, valjanosti
smjetajnih kapaciteta, meuljudskih od-
nosa te promoviranja Republike Hrvatske
u svijetu.
Hrvatska delegacija, kao jedan od su-
dionika organizatora 55. meunarodnog
vojnog hodoaa, ocijenjena je primje-
renom, posebno zbog izvrsne organizacije
procesije s Presvetim Oltarskim Sakra-
mentom. Uspjenost se oitovala i u po-
zitivnim ocjenama crkvenih, vojnih i di-
plomatskih krugova kao i samih hrvatskih
hodoasnika.
Predstavnik MUP-a g. Ivica Frani pre-
nio je zahvalu zamjenika ministra MUP-
a g. Evelina Tonkovia svim sudionicima
hodoaa, te vojno-redarstveno hodoa-
e smatra primjerom razvoja meuljud-
skih odnosa i promocije Republike Hrvat-
ske u svijetu.
Ovogodinji zapovjednik hodoaa
general Ivan Juri bio je sprijeen sudjelo-
vati na ralambi hodoaa zbog drugih
obveza, a njegove pozdrave prenio je a-
snik za vezu bojnik Tihomir Kordi. Izra-
zio je zadovoljstvo nad uspjeno provede-
nim hodoaem te zahvalio djelatnicima
Vojnog ordinarijata i ostalih slubi na ulo-
enom naporu i zalaganju to je pomoglo
uspjenosti hodoaa.
Vojni i policijski kapelani, koji su na
hodoau sudjelovali kao voditelji poje-
dinih grupa, iznijeli su svoja zapaanja te
preporuke kako bi i slijedee 22. hodoa-
e u Lourdes bilo uspjeno provedeno.
Zacrtane su i smjernice za pripremu 22.
vojno-redarstvenog hodoaa u Lourdes,
koje e biti odrano od 13. do 20. svibnja
2014. godine. +
Tekst: R. Stipeti, foto: M. obanovi
76 77
DoDaTci
Karmelski vjesnik 2/2012.
TeReZijanSKo
iTanje
pReDloeno Za
GoDinU 2013.-2014.
Generalna kua objavila je na mrenim
stranicama Reda (www.carmelitaniscalzi.
com) izbor tekstova iz kraih spisa svete
majke Terezije od Isusa koje predlae cije-
lom Redu za iitavanje i razmatranje.
Neke od tih tekstova imamo na hrvat-
skom jeziku pod naslovom Djela sv. Te-
rezije od Isusa u izdanju Dominikanske
naklade Istina u prijevodu Frana Bini-
koga iz 1933. godine. Ta su djela izdana u
tri sveska, a dijelovi kraih Terezijinih spi-
sa koje e Karmelski red iitavati u godini
2013.-2014. nalaze se u II. svesku (Misli
o ljubavi Bojoj, Vapaji due k Bogu) i
u III. svesku (Izvjetaji, Pjesme i Pi-
sma). U iekivanju novijeg i cjelovitijeg
prijevoda ovo izdanje moe biti dragocje-
no sredstvo pribliavanja kraim Tereziji-
nim spisima na hrvatskom govornom po-
druju. Oni koji se slue stranim jezicima
na Internetu e moi pronai vei izbor
kraih spisa na veim svjetskim jezicima.
Ovdje donosimo samo one tekstove
predloene od Generalne uprave koje tre-
nutno imamo na hrvatskom jeziku:
i. izvjetaji
- Salamanka, travanj 1571. Pjesmica o tr-
pljenju. Probodenje Djeviino. Ekstaza.
(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Izvje-
taji, u: F. BINIKI, prir., Djela sv. Terezija
od Isusa, III., Dominikanska naklada Isti-
na, Zagreb, 1933., 1. izvjetaj)
- Sevilja, kraj 1575. ili veljaa-oujak
1576. Izvjetaj o njezinu duhovnom ivotu
i ispovjednicima.
(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Izvje-
taji, u: F. BINIKI, prir., Nav. dj., III., 2.
izvjetaj)
ii. Misli o ljubavi Bojoj
ili Razmatranja o pjesmi
nad pjesmama
1. poglavlje.
(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Misli o
ljubavi Bojoj, u: F. BINIKI, prir Nav. dj.,
II., 1. poglavlje)
iii. vapaji
Vapaj IV. (SVETA TEREZIJA OD ISUSA,
Vapaji due k Bogu, u: F. BINIKI, prir.,
Nav. dj., II., br. IV.)
Vapaj XVII. (SVETA TEREZIJA OD
ISUSA, Vapaji due k Bogu, u: F. BINIKI,
prir., Nav. dj., II., br. XVII.)
iv. pjesme
- ivim ne ivei u sebi
(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pje-
sme, u: F. BINIKI, prir., Nav. dj., III., br.
I.: Tenja za ivotom vjenim)
- O, ljepoto to nadvisuje!
(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pje-
sme, u: F. BINIKI, prir., Nav. dj., III., br.
III.: Pred ljepotom Bojom)
v. pisma
1. Don Lovri de Cepeda, u Quitu, Avila,
23. prosinca 1561.
(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pi-
sma, u: F. BINIKI, prir., Nav. dj., III., br.
I.)
6. O. Domingu Banjezu, u Valjadolid,
Salamanka, 28. veljae 1574.
(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pi-
sma, u: F. BINIKI, prir., Nav. dj., III., br.
IX.)
8. Don Teutoniju de Braganza, u Sala-
manku, Segovia, 3. srpnja 1574.
(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pi-
sma, u: F. BINIKI, prir., Nav. dj., III., br.
X.)
11. Kralju Filipu II., u Madrid, Sevilja,
19. srpnja 1575.
(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pisma,
u: F. BINIKI, prir., Nav. dj., III., br. XII.)
12. O. Ivanu Krstitelju Rubeu, u Cre-
monu, Sevilja, sijeanj-veljaa 1576.
(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pisma,
u: F. BINIKI, prir., Nav. dj., III., br. XIV.)
15. M. Mariji od sv. Josipa, u Sevilju,
Toledo, 7. prosinca 1576.
(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pi-
sma, u: F. BINIKI, prir., Nav. dj., III., br.
XV.)
34. Don Lovri de Cepeda, u La Sernu
(Avila), Toledo, 10. travnja 1580.
(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pisma,
u: F. BINIKI, prir., Nav. dj., III., br. XVI.)
49. M. Katarini od Krista, u Soriju (po-
sljednje pismo sv. Terezije od Isusa), Valja-
dolid-Medina, 15.-17. rujna 1582.
(SVETA TEREZIJA OD ISUSA, Pisma,
u: F. BINIKI, prir., Nav. dj., III., br. XXI.) +
78 79
najave
Karmelski vjesnik 2/2013.
13. srpnja 2013.
Polaganje doivotnih zavjeta u Svjetov-
nom redu s. Blaenke Delija, s. Boice
Martinek, s. Zdenke Broz, s. Tama-
re Crnko Gmaz, br. Vlatka Gmaz i s.
Snjeane Forek u svetitu Majke Boje
Remetske.
Prvi dan trodnevne duhovne obnove u
pripravi za svetkovinu Gospe Karmelske u
Karmelu u Brezovici.
14. srpnja.
Drugi dan trodnevne duhovne obnove u
pripravi za svetkovinu Gospe Karmelske u
Karmelu u Brezovici.
15. srpnja.
Trei dan trodnevne duhovne obnove u
pripravi za svetkovinu Gospe Karmelske u
Karmelu u Brezovici.
16. srpnja.
Svetkovina Gospe Karmelske.
Sveani zavjeti s. Mihaele od Ranjenoga
Srca Isusova i Lica Marijina u Karmelu u
Nnshatu u Albaniji.
Svete Mise u Karmelu u Brezovici: 11
i 17 sati;
21. srpnja.
Protenje Gospe Karmelske u Karmelu u
Brezovici: Svete Mise u 7, 9, 11 i 17 sati.
2. do 7. kolovoza 2013.
Duhovne vjebe za bogoslove HKP-e sv. o.
Josipa u Karmelu sv. Ilije na Bukom jeze-
ru. Voditelj: o. Zvonko, OCD
3.-10. kolovoza 2013.
X. Karmelijada, godinji susret Mladih
Karmela Boanskoga Srca Isusova i dru-
gih simpatizera karmelske duhovnosti.
Zagreb - Firenza - Rim - Castel Gandolfo -
San Giovanni Rotondo - Padova - Zagreb.
5. 16. kolovoza.
Protenje o Velikoj Gospi u Remetama.
7. kolovoza.
Sv. Albert de Trapani, prezbiter prije Ob-
nove, spomendan.
9. kolovoza.
Sv. Terezija Benedikta od Kria (Edith Ste-
in), djevica i muenica, suzatitnica Euro-
pe, OCD, blagdan.
80 81
Karmelski vjesnik 2/2012.
najave najave
15. kolovoza.
Uznesenje Blaene Djevice Marije Veli-
ka Gospa, svetkovina:
20. kolovoza.
Sv. Stjepan kralj. Sombor. Zatitnik crkve i
samostana.
23. - 28. kolovoza.
Susret karmelianskih bogoslova Europe
u Snagovu u Rumunjskoj
24. kolovoza.
Spomen poetka terezijanske obnove Kar-
mela osnutkom samostana sv. Josipa u Avili.
25.-30. kolovoza.
Prvi turnus duhovnih vjebi HKP-e sv.
o. Josipa u u Karmelu sv. Ilije na Bukom
jezeru (poetak u nedjelju u 20.00 sati,
zavretak u petak u 14.00 sati). Voditelj:
o. Franjo Podgorelec, OCD.
26. kolovoza.
Probodenje srca nae Sv. Majke Terezije,
za sestre spomendan.
1. rujna.
Sv. Terezija Margareta od Presvetog
Srca Isusova (Redi), djevica, OCD,
spomendan.
2. - 8. rujna.
Meunarodni terezijanski kongres o Za-
mku due u Avili, uz mogunost online
praenja na panj., eng., franc. i tal.: www.
teresadeavila.net.
OVOGODINJA NOVOST:
Za sestre i brau OCD on-line sudjelo-
vanje je BESPLATNO. Prevoditelji e biti
izvorni govornici, a ova usluga omogu-
ena je uz potporu Generalne kue i Taj-
nitva za pripravu Terezijanske obljetnice.
Rok za prijave je do 31. srpnja 2013.
Ulaz u karmelianski samostan i duhovni centar u Snagovu u Rumunjskoj.
12. rujna.
Bl. Marija od Isusa (Lpez Rivas), djevica,
OCD, spomendan.
17. rujna.
Sv. Albert Jeruzalemski, biskup i zakonoa
naega Reda, blagdan.
17. - 21. rujna.
Prvi kongres Reda o komunikaciji u CI-
TeS-u u Avili.
21. rujna.
Stota obljetnica osnutka Svjetovnog reda u
Somboru.
29. rujna
Sveti Mihael, Rafael i Gabrijel, arkaneli.
Split Kamen: zatitnici upe.
29. rujna - 4. listopada.
Drugi turnus duhovnih vjebi HKP-
e sv. o. Josipa u u Samostanu Gospe
Karmelske u Krku (poetak u nedjelju
u 20.00 sati, zavretak u petak u 14.00
sati). Voditelj: o. Franjo Podgorelec,
OCD.
1. listopada
Sv. Terezija od Djeteta Isusa i Sveto-
ga Lica (Martin), djevica i crkvena
nauiteljica, zatitnica misija, OCD,
blagdan.
4. i 5. listopada.
Upisi na Sustavnom studiju duhovnosti u
Duhovnom centru sv. Ivana od Kria, Zg,
Remete.
15. listopada.
Sveta Terezija od Isusa, djevica i crkvena
nauiteljica, naa Majka, OCD, svetkovi-
na. +
82 83
Karmelski vjesnik 2/2012.
najave najave
84
Karmelski vjesnik 2/2012.
najave