IZMEU SCILA I HARIBDA POLARIZIRANIH KRAJNOSTI

Potovane i drage sestre!

I ove Vam godine dolazimo u ovo boino i novogodinje vrijeme nastavljajui zajedniki
dogovorenu i prole godine zapoetu praksu godinjih okrunica koje nam ele posvijestiti
pojedine okosnice i vane aktualne pravce znaajne za na specifini kontemplativni ivot.
Naa sv. Majka Terezija, za iju 500. obljetnicu roenja (1515.) smo zapoeli viegodinju
pripravu, uvijek iznova oduevljava i nas i druge ljude ne samo svojim naukom nego i svojim
dosljednim vrenjem naela vjere, molitve i ljubavi u slubi Crkve. Raduj(e)mo se to sve nae
zajednice nastoje oko ostvarenja tih zajednikih nam ideala i to zahvaljujui koordinaciji i
objedinjavanju snaga sve vie hodimo zajedno, podravamo se u karizmi nae svete
Utemeljiteljice, obogaujui se ne samo zajednikim teajevima cijeloivotne izobrazbe nego
takoer uzajamnim razmjenjivanjem iskustava i sestarskom suradnjom, potujui autonomiju
svakog naeg samostana.
Godina koja je iza nas, unato potekoama s kojima se Crkva i redovnitvo susreu u nae
vrijeme, istovremeno je oitovala i vitalnu aktivnost i aktualnost karmelske klauzurno-
kontemplativne obitelji kako na europskoj tako i na domaoj razini. Prisjeamo se povijesnog
prvog susreta predsjednica svih federacija i udruga Europe u Avili, prisutnosti predstavnica
naih sestara na 90. Generalnom kapitulu u Fatimi, kao i 70. obljetnice dolaska karmelianki u
Lijepu nau... Od "tekuih" dogaanja podsjeamo samo na zadnji, u Mariji Bistrici odrani,
edukativno-formativni seminar. Sve su to ohrabrujui i poticajni znakovi nae karmelske
duhovno-molitvene ivotnosti i prisutnosti, u svijetu i kod nas.
Takoer smo u vremenu obiljeavanja 50. obljetnice dolaska nae brae karmeliana u
Hrvatsku, ime je omoguena intenzivna suradnja izmeu nas i brae, osobito na podruju
njihove redovite duhovne, pastoralno-edukativne i sakramentalno-ispovjedne skrbi za nae
sestarske karmele. Uvijek se rado odazivaju kad god ih trebamo, te im - estitajui im jubilej -
iskreno i od srca zahvaljujemo.
Mnogo je tema koje zavrjeuju panju svih nas, no okvir okrunice omoguuje nam izbor
samo nekih koje predlaemo na promiljanje i ugraivanje u nau svagdanjicu.
Polazei od sadraja na koje su na naim teajevima ukazivali voditelji, ini nam se vanim
da u vremenu opeg relativizma i usporedno na istim prostorima postojeih sustava vrednota te
uslijed mnotva svakovrsnih utjecaja koji poput valova zapljuskuju i nae karmele, ne izgubimo
vlastiti karmelski identitet i karizmu i ne suobliimo se opem bljedilu razvodnjenih i stoga u
konanici suvinih (ne)identiteta. U tom sluaju naime ne bismo imali to ponuditi Crkvi i
suvremenicima openito. No istovremeno je vano bdjeti da nas ta opasnost ne gurne u drugu
krajnost: u samodopadno i samodostatno zatvaranje u vlastita ekstremno i subjektivno
2

koncipirana paraduhovna samostanska geta, otuena od svijeta i njegova spaavanja, od
njegovih rana i potreba, a time i od bitnih vremenitih i eshatolokih ciljeva evanelja,
nerazdvojnih od naeg poziva i poslanja. Da se, izbjegavajui Scilu ne nasuemo na Haribdu.
Nae su zajednice malene i sustav odreene pravne egzemptnosti (izuzea) i autonomije
koliko god pozitivnih mogunosti donosio toliko sa sobom donosi i veliku potrebu odgovornosti,
zrelosti i korektivne sposobnosti same zajednice. Realna je opasnost da u reduciranoj mrei
meuljudskih odnosa ivot zajednice katkada bude odvie obojen subjektivnim utjecajima
dominantnih pojedinaca i njihovih subjektivnih vienja u zajednicama, to zajednice moe voditi
bilo u prvu bilo u drugu krajnost. Stoga je vano da nae zajednice autentinost svoga ivota i
ispravnost svoga karmelskoga hoda mjere i vrednuju ne samo unutarnjim kriterijima nego i
objektivnim izvanjskim kriterijima kako novijih znanstvenih spoznaja tako i vodstva i uiteljstva
Reda i Crkve, odnosno mjerodavnih dokumenata i smjernica. Potrebno je uvijek iznova, osobno
i zajedniki, itati i hraniti se bogatom pisanom batinom Karmela. Za iznalaenje prave mjere u
svemu tome nije dostatna naa ljudska kreativnost i zato smo pozvane otvarati se i govoriti svoj
marijanski "da" ne samo uzajamnom savjetovanju i suradnji nego prije svega svjetlu Duha
Svetoga, da nas on vodi i nadahnjuje, da kao pojedinci, kao zajednice, kao Red i kao Crkva, ne
bismo zali na neevaneoske stranputice.
Da zajednitvo ne bi stradavalo zbog egoistinog individualizma i da individuum, konkretna
osoba ne bi stradavala u ime navodnog dobra zajednice, nae zajednice su pozvane brino skrbiti
za primjerenu ravnoteu u pogledu zajednikog i individualnog dobra.
Vano je za na neoptereen, nekonfliktan, zreo i skladan suivot razvijati sposobnost
uvaavanja i potivanja druge osobe u njezinoj razliitosti. Vano je posvijeivati si da su
razliitost, specifinost i jedinstvenost druge osobe od Boga. Stoga su prirodna i razliita
miljenja, ponaanja, potrebe, pogledi, zamisli, ideje i projekti drugih. Htjeti ih poto-poto
promijeniti iskljuivo po vlastitim kriterijima i potrebama znailo bi i nepotivanje Bojeg
ustrojstva. Gospodin nas je u nae zajednice pozvao razliite iz razliitih sredina, iz razliitih
povijesnih i kulturnih datosti, iz razliitih mentaliteta, s razliitim temperamentima,
sposobnostima, iskustvima, karakterima, izobrazbom, osobnim povijestima i ranama. Svaki
temperament moe imati svoje prednosti i svoje nedostatke, svoje svijetle i svoje problematine
strane. Sa svim time nam se valja strpljivo nositi, pozitivno njegovati a problematino odluno
uzeti kao svoju "domau zadau".
Razliitosti mogu biti upotrijebljene kao sredstvo antagoniziranja, ali i kao komplementarno
obogaenje zajednice. Kranski je i redovniki ovo drugo: bogatstvo razliitih darova unutar i
meu zajednicama koristiti na dobro sviju. Da nae meusobne razlike ne moraju biti izvor
konfrontacija zorno nam govori sv. Pavao u svom pismu Korinanima: "Razliiti su darovi, a isti
Duh; i razliite slube, a isti Gospodin; i razliita djelovanja, a isti Bog koji ini sve u svima. A
svakome se daje oitovanje Duha na korist. Doista, kao to je tijelo jedno, te ima mnogo udova,
a svi udovi tijela, iako mnogi, jedno su tijelo tako i Krist. Ta u jednom Duhu svi smo u jedno
tijelo krteni: bilo idovi, bilo Grci, bilo robovi, bilo slobodni. I svi smo jednim Duhom
napojeni." (1 Kor 12, 4-7, 12-13). Nema razloga da se ovo ne odnosi i na darove nae karmelske
karizme kao i na druge darove: vjere, ljubavi, mudrosti, zajednitva, znanja, razboritosti,
molitve, pratanja, velikodunosti, strpljivosti, miroljubivosti, radosti, empatije, pisanja,
pjesnitva, slikanja, glazbenog stvaranja Svaka od nas nosi u sebi bogatstva duha, srca, uma,
naravi i milosti. Sva ta bogatstva utkana su preko nas u ivot zajednice. Ta bogatstva su zrake
Boje ljepote, dobrote, mudrosti, razigranosti, Boje kreativnosti. to nam je initi s tim
darovima? Uoavati ih, razvijati ih i utkati ih u srce svoje zajednice, na duhovno obogaenje i na
osobnu i zajedniku radost mnogih. Tako postajemo suradnice Boje u daru kojeg nam je On
povjerio, tako oblikujemo mozaik Boje ljubavi i ljepote, produbljujemo svoje prijateljstvo s
3

Kristom Gospodinom, s Marijom i meusobno, ivei kreativno svoju karizmu. "Dobro
upotrijebiti darove koje nam On daje, znai Njega slaviti", znala je ponavljati svojim sestrama
naa sv. Majka Terezija. Dao Gospodin da to i same iz dana u dan sve are svjedoimo i
obznanjujemo.
Koliko suraujemo s milou, koliko se meusobno unutar zajednice i izmeu zajednica
prihvaamo, oslobaamo povrnosti i predrasuda, koliko jedni druge gledamo srcem, toliko su
nam zajednice zrelije, autentinije, kreposnije: mjesta ljudske vedrine i Boje blizine,
obogaenje za Crkvu, pozitivni izazov za svijet, za mlade i za nova zvanja. Na taj nain nae
zajednice mogu postajati sve vie svjetionici i svaka od nas u zajednicama pojedinano
svjetioniarka i svjedokinja eshatoloke Nade.
Sveenika godina koju je otvorio Sveti Otac Benedikt XVI. u Rimu, na svetkovinu
Presvetog Srca Isusova, 19. lipnja ove godine, pod geslom: "Kristova vjernost, vjernost
sveenika" zahvaa na osobit nain i nae karmelske zajednice. Klauzurne karmelianke meu
ostalim nastoje biti i moliteljice za sveenike, molitvene majke i sestre sveenika, podravajui
poput sv. Terezije od Djeteta Isusa njihovo sluenje irenju Kraljevstva Bojega u duama.
"Dola sam u Karmel da spaavam due, a osobito da molim za sveenike", bila je, dobro nam je
poznato, motivacija njenog ulaska u Karmel. Nae su zajednice pozvane svojim molitvama biti
potpora i ohrabrenje svim nositeljima Svetog Reda: akonima, sveenicima i biskupima.
Pripravu za obiljeavanje 500. obljetnice roenja nae Svete Majke Terezije Avilske
nastavljamo itanjem, prouavanjem, produbljivanjem, meditiranjem i razmiljanjem nad njenim
djelima prema smjernicama naeg Generalnog Kapitula u Fatimi, ove godine osobito nad
njenom autobiografijom: Moj ivot. Naa zajednika Karmelska izdanja, ijem urednitvu od
srca zahvaljujemo na dosadanjem vrijednom i plodonosnom radu, sustavno rade na
objavljivanju preostalih djela nae sv. Majke Terezije i drugih djela karmelskog nadahnua.
Radujmo se iskreno svakom novom tiskanom naslovu i promiimo irenje karmelske literature
po naelu predloenom od strane urednitva i naega Savjeta Udruge: "Svaka naa zajednica -
mjesto izlaganja i prodaje svih knjiga Karmelskih izdanja", jer tako otvaramo riznice karmelske
duhovnosti i nama samima i naim suvremenicima u svijetu.
Drage sestre, dok se u ove boine i poboine dane nastojimo obui u ljepotu malenosti,
vedrine i jednostavnosti Utjelovljene Boje Rijei, pokuajmo biti ivi mediji te Rijei onima
oko nas, poput nae nebeske Majke Marije i naeg sv. Josipa. tovie, budimo "odsjaj slave i
otisak Bia njegova" (usp. Heb 1, 3) u bogatstvu razliitosti i u djetinjoj razdraganosti. Boi je
tajna Boga i ovjeka; zagrljaj neba i zemlje koji nam je darovan u Novoroenome.
S tim mislima od srca vam zahvaljujemo za ovogodinju molitveno-duhovnu, praktinu,
sestrinsku i prijateljsku suradnju, pomo i podrku u provedbi zajednikih inicijativa i projekata.
Po Vaoj suradnji, molitvi i velikodunosti ostvaruje se "uinkovito zajednitvo autonomnih
samostana u ivljenju vlastitog duha i karizme, te meusobno pomaganje na tom podruju"
(Konstitucije, br. 209). Zahvaljujemo Gospodinu koji nas u tome jaa, da pozitivni plodovi
naeg zajednitva postupno rastu i pridonose ucjepljivanju vrednota Kraljevstva Bojega u
suvremeni svijet. Trudei se izbjei Scile i Haribde, nosimo s Presvetom Bogorodicom
Utjelovljenu Rije Boju, u karmelskom duhu i ruhu, naim suvremenicima, da "Rije Kristova
u svem bogatstvu prebiva u nama" (usp. Kol 3, 16), na radost i novost ivota mnogih. Sa eljom
da se u duama sviju dogaa raanje Isusovo bila nam svima dobrom bremenita nova 2010. godina.

Vae sestre Savjetnice Udruge s Duhovnim Asistentom