RIJEOCAPROVINCIJALA

RIJE OCA PROVINCIJALA Drage sestre i brao! Tijekom korizme, uskrsnog i pouskrsnog vremena svake godine na osobit nain ivimo temeljna otajstva nae kranske vjere kroz koja se otvara spaena budunost naoj smrtnoj naravi. Iskustvo odricanja koje zapravo obogauje, iskustvo patnje koja u konanici usreuje, iskustvo smrti koja omoguuje pravi ivot, svi ti kontrasti i paradoksi dobivaju svoj konani smisao u otajstvu koje slavimo. I naa karmelska obitelj ivi i djeluje u svim tim mijenama, koje nas nerijetko stavljaju pred raznovrsna pitanja i potekoe. Stoga je vano sve sagledavati u svjetlu Kristovog Vazmenog otajstva koje najzornije svjedoi da poslije patnje Velikog petka slijedi slava Uskrsa. Na taj nain postaje mogue snagu za teki aktualni trenutak nalaziti u eshatolokoj stvarnosti. U naoj Hrvatskoj karmelskoj provinciji ovoga proljea takoer zaokruujemo jo jedno trogodite. I ono biva utkano u povijest nae Provincije. Predstojei provincijalni kapitul prigoda je za sagledavanje naeg zajednikog hoda kroz protekli period kako bismo to kvalitetnije nastavili nae karmelsko poslanje u drutvu kojemu pripadamo i kako bismo to uinkovitije pridonosili ostvarenju Bojeg kraljevstva, ljubavi, dobrote i pravednosti meu nama. Prilozi u izdanjima naeg Vjesniku tijekom trogodita svjedoe o jednom dinamizmu aktivnosti i dostignua, koji obvezuje na zahvalnost Bogu, jedinom neiscrpnom izvoru snage i elana. ini nam se da su ciljana i svjesna nastojanja oko promicanja i ouvanja zvanja, kao i oko poboljanja kvalitete zajednikog ivota ipak urodila odreenim vidljivim pomacima, no vjerujem da smo svi svjesni da se kod toga radi o egzistencijalnim i promjenjivim stvarnostima, te da bez ustrajnog i kontinuiranog daljnjeg djelovanja i nadograivanja ovi znaci nade mogu ponovno ieznuti. Na kraju ovoga trogodita, u kojem mi je zahvaljujui povjerenju brae, bila povjerena sluba provincijala, elim iskreno i od srca zahvaliti svima Vama, sestre i brao, koji ste nesebino molili, radili i troili svoje snage da naa karmelska obitelj bude prepoznatljivi instrument Bojega spasenja. Bez Vas bi ovaj hod u nadi bio nemogu. Hvala vam svima. Svoj mojoj subrai, svim sestrama klauzurnim karmeliankama Udruge bl. Alojzije Stepinac i svim lanovima svjetovnog Reda elim svako dobro od Uskrslog Gospodina i molim njegovu pomo i blagoslov. Va br. Vinko Mami, provincijal

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

SA SJEDNICA PROVINCIJALNOG SAVJETA SA XVI. SJEDNICE PROVINCIJALNOG SAVJETA Na svojoj 16. redovitoj sjednici Provincijalni savjet nae Provincije je u Remetama, 11. oujka 2011. godine pregledao prispjele listie za glasovanje za delegate na Provincijalnom kapitulu 2011. godine. Utvreno je da je stiglo svih 35 koverti s listiima i da su svi vaei. Za delegate su izabrani: o. Dario Toki, o. Franjo Podgorelec, o. Anto Kneevi, o. Zdenko Krii, o. Jure Zeevi, o. Endre Nagy, o. Stjepan Vidak, o. Zlatko Pletikosi, o. Zvonko Marti, o. Draen Vargaevi, o. ani Kordi, o. Zlatko uvela, o. Joan V. Hadziev. Ako tkogod od delegata izabranih za Provincijalni Kapitul nije u mogunosti sudjelovati na Kapitulu ili se odrie toga prava neka o tome pismenim dopisom obavijesti Provincijalat u roku od 15 dana: u tom bi sluaju umjesto njega (ili njih) sudjelovala braa po redoslijedu na gornjoj listi. Uz navedene delegate na Provincijalnom Kapitulu po slubi sudjeluju: o. Vinko Mami, o. Antonio Mario irko, o. Pejo Janji, o. Sreko Rimac, o. Vjenceslav Mihetec, o. Bernardin Viszmeg, o. Branko Zebi i o. Dominik Magdaleni. SA XVII. SJEDNICE PROVINCIJALNOG SAVJETA U subotu, 26. oujka 2011. godine, s poetkom u 20,15 sati Provincijalni savjet je odrao svoju XVII. redovitu sjednicu u ovom trogoditu, na on-line nain, na kojoj su sudjelovali svi provincijalni savjetnici osim opravdano sprijeenog o. Sreka Rimca. Savjet je imao samo jednu toku dnevnog reda: pristiglu molbu za financijsku ispomo jednoj obitelji. Nakon pomnog preispitivanja okolnosti i mogunosti jednoglasno je odlueno da se molba rijei pozitivno. DOPISI OCA PROVINCIJALA Dana 14. oujka 2011. o. provincijal je svim sveanozavjetovanim redovnicima HKP s pravom glasa uputio dopis br. 24/2011., pod predmetnim naslovom: POZIV NA PRETHODNO SAVJETOVANJE ZA IZBOR PROVINCIJALA I PRIPRAVU ZA

DOPISIOCAPROVINCIJALA

PROVINCIJALNI KAPITUL u kojem se prvo poziva na savjetodavno glasovanje za provincijala, a potom, u tokama 2. i 3. kae: 2. U skladu s Odredbama br. 207, Provincijalni savjet, elei brino pripraviti Kapitul, poziva sve lanove Provincije na duhovnu pripravu za Kapitul i podsjea da sva braa imaju mogunost dostaviti mu elje i poticaje. U okviru duhovne priprave preporuka je svoj brai, da kroz predstojee vrijeme mole za Kapitul i promiljaju Provinciju u svim njenim stvarnostima: u upravi Provincije i samostana, u njenom odgoju i promicanju kvalitetnih zvanja, u njenoj molitvi i apostolatu kroz pastoral duhovnosti u kontekstu sluenja Kristu po njegovoj Crkvi, u pripremanju i publiciranju djela karmelskih crkvenih nauitelja i svetaca, u personalnom popunjavanju naih zajednica, u suradnji s klauzurnim sestrama itd. Molimo i razmiljajmo kako bismo u svjetlu Duha Svetoga prepoznali i u zajednikoj suradnji ostvarili najbolja rjeenja za svakog pojedinog brata i za Provinciju. 3. U pogledu pojedinanih izvjea, s obzirom da je Kapitul 2008. odluio da emo se ubudue drati br. 210 Odredaba za primjenu ustanova, tj. da samo provincijal podnosi izvjee (citat iz Zapisnika Kapitula) i s obzirom da smo prigode za pojedinana izvjea imali na sva tri Sabora Provincije tijekom trogodita, molim priore i nositelje slubi na provincijalnoj razini da pripreme i najkasnije do 15. travnja na Provincijalat dostave svoja izvjea o minulom trogoditu, kako bih ta izvjea mogao uzeti u obzir u svome izvjeu za Kapitul. *** Dana 1. travnja 2011. provincijal je svim redovnicima HKP uputio dopis br. 27/2011., pod predmetnim naslovom: STATUT PROVINCIJE, slijedeeg sadraja: Potovana i draga brao! U okviru priprave za na Provincijalni Kapitul 2011., a s obzirom da je jedna od dunosti svakog Provincijalnoga kapitula "izjasniti se u pogledu Statuta", dostavljamo Vam (jo jednom, jer se takve stvari mogu izgubiti ili zametnuti) sada vaei Statut Provincije 2008. (objavljen u Karmelskom vjesniku, br. 1-4/2008., str. 4-10), ako biste imali prijedloge izmjena, dopuna, poboljanja itd. Svoje prijedloge moete i sami predstaviti i iznijeti kao delegati na Kapitulu ili ih u razdoblju prije Kapitula u pisanom obliku dostaviti na Provincijalat, da ih se mogne iznijeti i razmotriti na Kapitulu. Evo, radi lakeg uvida i orijentacije, prve 4 toke Statuta: 1. Statut Hrvatske karmelske provincije svetog oca Josipa (Statut) je zbirka pismenih odredaba, smjernica i preporuka s obzirom na konkretna pitanja znaajna za ivot i rad u Provinciji, kao i o pitanjima o kojima se Ustanove (U) i Odredbe za primjenu Ustanova (OPU) ne izjanjavaju ili izriito ostavljaju slobodu odabira rjeenja.

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

2. a) Na Provincijalni kapitul spada donijeti Statut, odobriti ga, mijenjati ga u cijelosti ili u pojedinim dijelovima, kao i dokinuti ga, uvijek sa dvotreinskom veinom. b) Svaki susljedni Provincijalni kapitul duan je izjasniti se u pogledu Statuta. c) Statut se nakon Provincijalnog kapitula uvijek iznova ima objaviti u slubenom glasilu Provincije, i to s naznakom godine u kojoj je ponovno odobren ili preinaen (npr. Statut 2002). 3. Statut ima autoritet Provincijalnog kapitula. 4. Za tumaenje Statuta nadlean je Provincijalni savjet. Sve oce priore molim da svoj brai uine dostupnim ovaj dopis i priloeni tekst Statuta 2008. godine (ili pomou oglasne ploe ili na Kapitulu, ili kako ve dre da je najpraktinije). Uz srdane bratske pozdrave, O. Vinko Mami, OCD, Provincijal O. JAKOV MAMI IMENOVAN GENERALNIM VIKAROM VOJNOG ORDINARIJATA U REPUBLICI HRVATSKOJ Nakon to je o. Provincijal HKP svojim dopisom od 21. prosinca 2010. br 118/2010 pozitivno odgovorio na dopis Vojnog Ordinarija, msgr. Jurja Jezerinca, URBROJ 51207-10-75 od 21. prosinca 2010. u kojem moli doputenje da o. Jakova Mamia imenuje na dunost Generalnog vikara Vojnog ordinarijata u RH od 1. sijenja 2011. do opoziva, o. Jakov Mami je Dekretom od 31. prosinca 2010. URBROJ 512-07-10-54 razrijeen dotadanje slube Biskupskog vikara za pastoral u Vojnom ordinarijatu u Republici Hrvatskoj koju je obnaao od 30. rujna 2010., te je potom imenovan Generalnim vikarom. estitamo ocu Jakovu na imenovanju na ovu visoku i odgovornu dunost i elimo mu spasenjski plodan i uspjean rad na slavu Boju i dobro blinjih.

POHVALE KARMELSKOM VJESNIKU S vie strana karmelianima povremeno stiu usmene i pismene pohvale u pogledu Karmelskog vjesnika i njegovih sadraja. Kao jedan od novijih primjera navodimo ovdje rijei upuene u pismu od 19. sijenja 2011., msgr. Stanislava Hoevara, beogradskog nadbiskupa, metropolite:

POHVALEKARMELSKOMVJESNIKU

elim Vama i nadalje puno Bojeg blagoslova i srdano se preporuujem u Vae molitve. Na poseban Vam nain preporuujem na Trogodinji pastoralni plan, povezan sa 1700-obljetnicom Milanskog edikta i 1150-obljetnicu dolaska sv. brae irila i Metoda u Panoniju. Daj Boe, da bismo bili svi mi sve vie i vie jedno u Gospodinu. Srdaan pozdrav! + Stanislav Hoevar, beogradski nadbiskup, metropolit O. Provincijal je osjetio potrebu da se zahvali uredniku Karmelskog Vjesnika, o. Juri Zeeviu, ne samo zbog nove forme i novih sadraja koji su objavljivani u proteklom trogoditu, nego i zbog redovitog etverobrojnog izdavanja ovog informativnog i formativnog lista. To je, kako kae, bitno utjecalo na kakvou ivota u naa tri Reda, kao i na poznavanje i novu percepciju Karmela u Crkvi na podruju bive Jugoslavije. Gore objavljeni dopis, po njegovom miljenu, samo je jedan od svjedoka takve stvarnosti dananjeg Karmela.

Potovani! Srdano zahvaljujem za poslani Karmelski vjesnik XXX, 4/2010. Vrlo mi je drago, da Vaa redovnika zajednica tako jako svjedoi Boju dobrotu i zrai Boju vatru za spas svijeta.

PRILOZI TEKSTOVI SVJETSKE MOLITVENE OSMINE ZA JEDINSTVO KRANA NA WEB-STRANICI HRVATSKOG KARMELA Kao i ranijih godina, tekstovi svjetske Molitvene osmine za jedinstvo krana 2011. postavljeni su u cijelosti i ove godine na web stranici Hrvatskog karmela. Osmina se odrava svake godine od 18. do 25. sijenja. Ove godine je glavna tema uzeta iz Djela Apostolskih: "Bijahu postojani u nauku apostolskom, u zajednitvu, lomljenju kruha i molitvama" (Dj 2, 42), ime su naznaene etiri temeljne sastavnice. I ove je godine knjiicu s molitvenim tekstovima (naklada 5

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

2000 tisue primjeraka) koja se dostavlja na vie od 1500 adresa upa, samostana, ustanova i pojedinaca uredio na o. Jure Zeevi, tajnik Vijea HBK za ekumenizam i dijalog. Molitve Svjetske molitvene osmine za jedinstvo krana 2011. godine pripremili su krani iz razliitih kranskih Crkva u Jeruzalemu. Na molitvenim susretima koji su se ove godine odvijali u Zagrebu sudjelovali su i naa subraa o. Jure i o. Stjepan. O. Jure je

tijekom molitvene Osmine ove godine bio i slubeni predstavnik Katolike Crkve na sredinjem ekumenskom molitvenom slavlju odranom u nedjelju 23. sijenja 2011. godine u baptistikoj crkvi u Radievoj ulici, propovijedao je na zavrnom bogosluju Osmine u grkokatolikoj crkvi sv. irila i Metoda na Gornje Gradu u utorak 25. sijenja 2011., te odrao nagovor u crkvi sv. Luke u Travnom u petak 21. sijenja 2011. godine.

'VEERNJI LIST' POHVALIO KNJIGU O. ZVONKA MARTIA "Vila bana zvala priko Vrana" naziv je knjige koja sadri najsustavniji prikaz lokaliteta na kojima ive Hrvati u Bosni i Hercegovini do sada istraen i objavljen. Knjiga je produkt desetogodinjeg rada oca Zvonka Martia, karmelianina i etnologa, a svjetlo dana ugledala je odmah nakon Boia. nego su se kao izvori najee navodili jezik, knjievnost i povijest. Trudio sam se pokazati da se Hrvati u Bosni u odnosu prema tradicijskoj kulturi ne odriu zaviajnog bosanstva da bi bili vie etniki Hrvati. U Hercegovini je drugaiji sluaj. Pod pojmom Hercegovac ve se podrazumijeva pripadnost hrvatskom narodu kae otac Zvonko, karmelianin iz samostana "Sv. Ilija" na Bukom jezeru, predstavljajui svoje istraivanje. Knjiga otisnuta na 200 stranica, od ega polovicu sadraja ine fotografije, dvojezina je (hrvatski i engleski), a uz bogate fotografije i ilustracije nonji sadri i dva CD-a na kojima su snimke pjesama i plesa. Vodei itatelja kroz raznolikost nonji, pjesama i plesova Hrvata u BiH, otac Zvonko otkriva niz detalja za koje Hrvati vjerojatno nisu ni svjesni da nose u svojoj tradiciji. Tako su polifono pjevanje, tetoviranje i nijemo kolo relikti ilirske

Tradicijska kultura se prvi put obrauje kao dio identiteta Hrvata u BiH. Do sada ona nije promatrana kao dio identiteta, 6

PRILOZI

kulture. Premda se kod sva tri naroda u BiH uoavalo ilirsko naslijee, najdulje se ouvalo kod Hrvata. Zanimljivo je i upozorenje da su etnolozi zanemarili gradsko stanovnitvo. Hrvati su ivjeli u veini gradova u BiH i u otomansko doba. Bilo ih je svih socijalnih stalea koji su nemuslimani mogli biti. Prestankom turske vladavine i dolaskom Austrije krajem 19. stoljea su veoma brojni u gradovima. U Sarajevu su imali svoju etvrt koju i danas u kolokvijalnom govoru nazivaju Latinluk kae otac Zvonko. Zanemarivanje te injenice objanjava polaskom od teorijske paradigme da je autentina

hrvatska kultura ona koju stvara nepismen seoski sloj, te injenicom da su komunisti dobar dio Hrvata protjerali iz gradova oduzevi im imovinu. U knjizi pak otkriva zanimljivost vezanu uz odijevanje. Kae da je gradsko kransko stanovnitvo nastojalo izgledati kao i Turci, pa je zato 1794. godine bosanski namjesnik Husamudin-paa izdao naredbu po kojoj su zeleno, uto, crveno i bijelo odijelo mogli nositi samo muslimani i janjiari. Odredbe o odijevanju kre se tek oko 1820. godine, a od tada i Hrvatice poinju nositi dimije. Izvor: "Veernji list", pie: Ivanka Toma

EST NOVAKA NA 1111 METARA VISINE pjevanje Salve Regina Blaenoj Djevici Mariji, da bi nas jutarnji blagoslov pratio i tijekom dana. Nakon doruka krenuli smo dvama automobilima u pravcu prema Krkom mostu. Puhala je bura uz promjenjivo vrijeme, ali most je bio otvoren za osobna vozila. Snijeg iz Gorskog kotara bura je nosila i u Primorje, ali na Kvarneru se nije zabijelilo uz more. to smo se vie pribliavali autocesti sve je vie snijega bilo na tlu. Otac Petar i brat Miroslav upravljali su autima, a mi novaci mogli smo razgledavati sav onaj kraj nadaleko od Gornjeg Jelenja starom cestom ZagrebRijeka preko odvojka za skijalite Platak i to vrhove ''Grobnikih alpa'', Grobniko polje, ume i goleti prema Platku, stijene u kru uz pogled na more koje se od zavoja do zavoja as vidi as ne 7

U subotu 22. sijenja karmelianski su novaci (br. Boko, br. Alen, br. Vedran, br. Ivan, br. Damir i br. Vitomir) sa ocem Petrom i bratom Mirom krenuli na izlet na skijalite Platak. Ujutro smo se okupili na jutarnjim pohvalama i euharistijskom slavlju, po karmelianskom obiaju u platevima i uz

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

vidi. Sav je kraj bio zameten snijegom koji je prekrio i cestu pa je vonja bila spora kako su to ve prilike (bura i snijeg) dozvoljavale. Stigli smo na Platak oko 11 sati, a tamo nas je doekalo -8C. Brat Alen i brat Miro fotografirali su brau na snijegu dok se prilagoavaju na surove uvjete. Ali raspoloenje je bilo dobro pa smo se nasmijali svakom nezgodnom odabiru odjee i obue, jer tu je bilo i rukavica sa ''odrezanim prstima'' i cipela za etnju no ne i za dubok snijeg. Nas je doekalo i preko pola metra snijega na mjestima veih zapuha. Iznajmili smo dvoje sanjke u jednom od objekata na skijalitu, a tu smo i ruali u pravom planinskom ambijentu na nadmorskoj visini od 1111 m u drvenoj kui sa grijanjem. Na skijalitu je bilo malo posjetitelja, nekoliko obitelji i pripadnici gorske slube

spaavanja koji su obavljali vjebe. Mi smo se vie od dva sata neumorno sputali niz padinu na sanjkama, a bilo je tu i takmienja i padova i masnica i smijeha.

Oko 16 sati krenuli smo puni dojmova natrag na Krk. Putem smo molili krunicu. Po povratku u samostan izmolili smo veernje pohvale i zahvlili Bogu na tako dojmljivom danu.

SUSRET S O. GENERALOM U LINZU Na zavrnom susretu bratskih posjeta Generalnog definitora karmelianskim provincijama u Hrvatskoj, Madarskoj, Njemakoj i Austriji susreli smo se u samostanu u Linzu 29. i 30. sijenja. Nakon to je o. Albert predstavio sintezu odgovora iz provincija na pitanja Generalnog definitorija, meusobno smo razmijenili naa iskustva i razmiljanja o glavnim temama koje su proizale iz tih odgovora. Ovim priopenjem elimo i vas uiniti dionicima naeg susreta i dati vam poticaje za dodatno razmiljanje, osobito u vidu skorih provincijalnih kapitula. I. Karmelski identitet Potrebna je hrabrost da se donesu svjesne odluke kako bi se naa karizma konkretizirala u suvremenom svijetu, jer bi najgora mogunost bila predati se i 8

PRILOZI

pustiti da sve ide kako ide. Stupovi nae karizme ostaju zajedniki ivot iskrenog bratstva i jednostavnosti, te intenzivan ivot osobne i zajednike molitve proet misionarskom i apostolskom gorljivou za naeg blinjega (Svijet je u plamenu, kae nam sv. Terezija). Poticaj za osobno i zajedniko razmiljanje: da sv. Terezija danas doe k tebi, to bi ti rekla da najprije treba promijeniti u svom karmelskom ivotu? II. Zajedniki ivot Zajedniki ivot je slast i muka svakog karmelianina. Individualizam nas onesposobljava da u potpunosti kuamo ljepotu ovog dara, koji ujedno od nas trai i veliko zalaganje. Zalaganje se sastoji u komuniciranju s drugima, iako ono nije uvijek lako. Osjeamo potrebu nauiti se kulturi komuniciranja, ako treba i uz pomo posebne formacije. Poticaj za osobno i zajedniko razmiljanje: Kako misli sa svoje strane poboljati kulturu komuniciranja u tvojoj zajednici / provinciji? III. Pastoral zvanja Prije bilo kakve aktivnosti u pastoralu zvanja potrebno je uvrstiti bratski ivot u zajednicama, osobito u onima koje primaju mlade ili su kue formacije. Na koji nain promicati zvanja to svaka provincija treba zasebno odluiti na temelju otvorenog i iskrenog dijaloga meu braom, koji ne iskljuuje razliitost miljenja. Vano je podsjeati da je promicanje zvanje zadatak svakog pojedinog lana provincije. Poticaj za osobno i zajedniko razmiljanje: Zato (ne) smatram da sam

sposoban za promicatelja zvanja? Zato svoju zajednicu (ne) smatram da je prikladna za kuu formacije? IV. Dimenzija poslanja ivimo u vremenu koje od nas trai da svoj redovniki ivot ne ivimo samo za sebe, nego da se otvorimo bogatstvu suvremenog drutva i njegovim pitanjima. Kulturalna preobrazba u naim zemljama trai nove oblike navjetaja vjere. Tim vie je neophodno baviti se u stvarnim potrebama ljudi, da se ne bi od njih udaljili, i da bi uistinu bili vjerni naem poslanju. Poticaj za osobno i zajedniko razmiljanje: Na koji se nain moe pomiriti konventualni ivot u tvojoj provinciji s dimenzijom poslanja nae karizme?

V. Meuprovincijska suradnja Trenutna meuprovincijska suradnja je ograniena na pojedinane inicijative. U svrhu poveanja suradnje predlaemo da se promie uenje talijanskog jezika kao jezika komunikacije za na coetus. Zahvalni smo Gospodinu za ovaj bratski susret, koji nam je omoguio da se 9

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

uzajamno bolje upoznamo, i koji nas je ohrabrio da se odlunije i s vie nade suoimo s izazovima naeg povijesnog trenutka Linz, 30. sijenja 2011. Sudionici: P. Saverio Cannistra, generalni poglavar

P. Albert Wach, generalni definitor P. Ulrich Dobhan, njemaki provincijal P. Rafael Bakos, madarski provincijal P. Sndor Szcs, madarski delegat P. Vinko Mami, hrvatski provincijal P. Dario Toki, hrvatski delegat P. Roberto Maria Pirastu, austrijski prov. P. Benno Maria Skala, austrijski delegat

STANJE HRVATSKOG REDOVNITVA U 2010. karmelianin, u kojem je istaknuo kako je ne mali broj redovnika i redovnica znaajno doprinosio i doprinosi kvaliteti ivljenja hrvatskog drutva, te da stoga zasluuje barem i pravno priznanje svoje posebnosti. Naime zbog civilno pravnog nepriznavanja posebnosti redovnikog ivota, nerijetko redovnike zajednice plaaju struju i plin kao gospodarstveni subjekti, iako smo zapravo kuanstva, a da time ne ostvaruju niti poloaj kuanstva, niti pogodnosti gospodarstvenih subjekata - da se osvrnemo samo na jedan praktini razlog. Njegovo izlaganje donosimo u cijelosti. Istom prigodom dodijeljena je novinarska nagrada "Posveeni ivot" za vjerno i autentino prikazivanje redovnikog ivota u javnosti. Ovogodinji dobitnici su novinari Glasa Koncila Marija Samardija i Tomislav ovagovi.

U povodu Dana posveenog ivota Hrvatska unija viih redovnikih poglavarica (HUVRP) i Hrvatska konferencija viih redovnikih poglavara (HKVRP) u svom sjeditu u Zagrebu u srijedu 2. veljae organizirali su konferenciju za novinare s temom "Stanje hrvatskog redovnitva u 2010." Nakon uvodnog pozdrava fra Ivana Paponje, temu je izloio o. Dario Toki,

Stanje hrvatskog redovnitva u 2010. Konferencija za tisak HKVRP i HUVRP povodom Dana posveenog ivota, na Svijenicu, u srijedu, 2. veljae 2011., u 11.00 sati, Zagreb, Prilaz Gjure Deelia 75

10

PRILOZI

Naoj javnosti itekako je poznata Baanska ploa, kojom se svjedoi da je hrvatski kralj Zvonimir izvjesne posjede darovao u posjed benediktincima na otoku Krku. Najstarija sauvana hrvatska pravna isprava, na hrvatskom pismu glagoljici, o kojoj se do 1971. nije smjelo poduavati u kolama, taj uistinu kamen temeljac hrvatske pismenosti, kulture i identiteta s kraja 11. stoljea prikazuje redovnitvo u Hrvatskoj dravi kao ve postojeu i zaslunu drutvenu stvarnost, kojoj ak i sam kralj potpomae njihov opstanak i djelovanje. lanovi tog istog benediktinskog reda kojemu su pripadali opat Driha i njegova braa, i danas su prisutni u suvremenoj Republici Hrvatskoj. Benediktinci su jedna od 24 razliite redovnike muke uprave (redovnike provincije, delegature, povjerenstva), a zajedno s jo 44 razliite enske redovnike uprave ine ukupnu sliku redovnitva u Republici Hrvatskoj s1.540 redovnika i 3.896 redovnica u 2010. godini, to predstavlja kvantitativno 0,12 % stanovnitva RH, prema popisu iz 2001. O zaslugama hrvatskog redovnitva ne samo na strogo crkvenom podruju, nego i o irem drutvenom njegovom znaaju, i danas se moe i treba govoriti i pisati, jer je kvalitativno ono daleko prisutnije. Na primjer: (1) Redovnitvo u Hrvatskoj razvija kulturu obrazovanja i drutvo znanja. I ne samo u povijesti, iako je dobro sjetiti se npr. najstarijeg sveuilita na podruju dananje Hrvatske, onog u Zadru: njega su osnovali redovnici dominikanci daleke 1396. Ili najstarijeg sveuilita s neprekidnim djelovanjem, zagrebakog

sveuilita: njega su osnovali redovnici isusovci 1669. Ili prirodoznanstvenika i filozofa poput: Ruera Bokovia, isusovca; filologa poput Filipa Vezdina, karmelianina; knjievnika i narodnog prosvjetitelja fra Andrije Kaia Mioia, franjevca; ili komediografa Titua Brezovakog, pavlina, uz mnoge druge. I danas to isto redovnitvo nastoji oko visokog obrazovanja, osobito u mukom dijelu: od 1.540 mukih redovnika, ak 1.445 ili 93,83% su visoko obrazovani ljudi s najmanje jednim zavrenim fakultetom bilo u Hrvatskoj, bilo u inozemstvu, a vie od stotinu ih ima doktorat ili magisterij znanosti. U posljednje vrijeme i broj redovnica sa zavrenim fakultetom, pa i poslijediplomskim studijem je u porastu. Primjer sa enske strane je npr. redovnica Drube keri Boje ljubavi, dr. sc. s. Rozalija Boena Muti, mineraloginja, ija su znanstvena otkria omoguila utvrivanje starosti Medvednice, da ovdje ne spominjemo druge. (2) Redovnitvo otvara Hrvatsku svijetu i povezuje ju s meunarodnom zajednicom. U Hrvatskoj naime djeluje veinom redovnike uprave koje su papinskog prava, te su im kue vrhovne uprave smjetene u inozemstvu s kojima se trajno odvija uspjena komunikacija i suradnja. Ali i redovnike uprave izrasle kao autohtoni plod vjere i pobonosti hrvatskog naroda, koje svoju vrhovnu upravu imaju u Republici Hrvatskoj, takoer su mnogobrojnim vezama povezane i upuene na meunarodne kontakte i suradnju. Bilo da je rije o obrazovanju, osobito na visokokolskoj razini (kao profesori i kao studenti), bilo da je rije o misionarskom djelovanju 11

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

(meu Hrvatima u inozemstvu i meu drugim narodima na svim kontinentima), bilo da je rije o specifinim djelatnostima u zdravstvenim i drugim ustanovama (npr. medicinsko osoblje, njegovatelji/ce po starakim domovima) po Europi i svijetu, bilo da je rije o upravnim poslovima same redovnike obitelji na svjetskoj razini i zajednikim meunarodnim projektima, hrvatsko redovnitvo je prisutno i cijenjeno u inozemstvu. U tom smislu, hrvatski redovnici i redovnice predstavljaju s jedne strane izvrsne veleposlanike hrvatske kulture i identiteta u svijetu, a s druge strane sredine iz kojih potjeu obogauju novim iskustvima i motiviraju na otvaranje svijetu i irenje kulturnih obzora. Osim toga praktiki skoro da i nema redovnike obitelji u Hrvatskoj u kojoj ne bi bili prisutni i pojedini pripadnici drugih nacionalnosti: albanske, bugarske, francuske, maarske, njemake, poljske, rumunjske, slovake, slovenske, srpske, talijanske i ukrajinske. Stalni suivot raznih nacionalnosti odgaja svaku pojedinu osobu za meusobno uvaavanje razliitosti i kulturu dijaloga. (3) Redovnitvo u Hrvatskoj razvija kulturu demokracije. O emu je rije? pravno ustrojstvo ogromne veine redovnikih obitelji, osim rijetkih monakih iznimaka, temelji se i na demokratskim naelima. Punopravni lanovi su jednakopravni. Oni mogu birati i biti birani na sve slube koje postoje u upravi njihove redovnike obitelji. Po izboru takva sluba je ograniena na izvjestan period, najee od 3 do 6 godina, nakon ega se provode novi izbori - sve po zajedniki odreenim pravilima. 12

Odgoj za svijest zajednike odgovornosti, za pristupanje glasovanju, za bratski dijalog umjesto promidbe i lobiranja, ve je prisutno u samoj strukturi redovnikog ivljenja. To je prirodan nain razmiljanja za redovnitvo, iz kojeg onda redovnici i redovnice svjedoe i djeluju. (4) Redovnitvo u Hrvatskoj doprinosi drutvenom blagostanju. Svojim ustanovama: tridesetak djejih vrtia s otprilike 1.500 djece, s nekoliko ustanova za djecu bez odgovarajue roditeljske skrbi koje obuhvaaju sedamdesetak djece, s dvadesetak kua za starije, nemone ili siromane osobe s oko 500-ak tienika u njima.

Svojim kadrovima: stotinjak uglavnom redovnica u zdravstvenom sustavu nije velik broj, ali su uinci njihova portvovnog djelovanja daleko vei; slino je i s tristotinjak profesor(ic)a, nastavnik/ca i uitelj(ic)a u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske. Stranim ulaganjima: zahvaljujui uprav-noj povezanosti s meunarodnom zajednicom, ali i zahvaljujui svom ugledu i priznatoj kvaliteti svog rada, preko mnogih redovnikih zajednica slila

PRILOZI

su se iz inozemstva znaajna sredstva u Republiku Hrvatsku putem izravnih ulaganja u obnovu i izgradnju graevne i druge infrastrukture potrebne za ivot i djelovanje redovnikih i drugih crkvenih zajednica kojima upravljaju redovnici. Osim toga, intenzivan ritam ivota mnogih redovnikih zajednica i posveenost specifinoj vrsti djelovanja sve vie tjera redovnitvo da razmilja o zapoljavanju pri svojim zajednicama: za voenje kuanstva, raunovodstva, suradnju u izdavakim, karitativnim i drugim djelatnostima. Tako ima oko 500 bilo stalno zaposlenih bilo honorarno zaposlenih laikih osoba koje primaju plau pri redovnikim zajednicama. Treba pojasniti da je osnovni izvor prihoda veine redovnikih zajednica vlastiti rad njenih lanova i milodari vjernika, ali je prednost to se sva sredstva slivaju u zajedniku kasu, pa je mogue s njima racionalnije postupati. S tim u vezi je i primjer sinergije: u svijetu u kojem se obitelji lako dezintegriraju, i gdje pojedinac praktiki zapoinje ispoetka svoj ekonomski put, zajedniki ivot u redovnitvu je putokaz kako se kontinuitetom moe daleko dalje doi, i kako se suradnjom moe daleko vie postii. Stoljea marljivog rada i kontinuiteta, i ivo zajednitvo sadanjeg trenutka omoguuju mnogim redovnikim zajednicama postignua vrijedna udivljenja. A da se ne govori o nemjerljivom doprinosu hrvatskoj kulturi i identitetu gledajui redovnitvo u Hrvatskoj kroz prizmu stvaratelja i uvara nacionalne, povijesne i umjetnike batine, to ima svoje posljedice i za gospodarstvo,

osobito na podruju turizma (crkve, samostani, knjinice, muzeji). Ili, u specifino vjerskoj djelatnosti, gdje za nominalnu veinu stanovnitva u Hrvatskoj skoro 80% populacije koja se izjanjava katolicima, ali nerijetko i za ostale redovnike zajednice iako relativno malobrojne predstavljaju snano mjesto vjerske, duhovne, pa u izvjesnoj mjeri ak i materijalne potpore. Meutim, jednoj tako bogatoj i drutveno vrijednoj stvarnosti kao to je redovnitvo, ne priznaje se vlastitost identiteta u suvremenom hrvatskom pravu, za razliku od prije navedenog svjedoanstva Baanske ploe. Nitko ne trai da se vratimo u srednji vijek, ali bi kao redovnitvo voljeli da naa specifinost bude vie prepoznata u suvremenom hrvatskom drutvu. Tu ne elimo nikoga okrivljavati, jer polako postajemo i sami svjesni vlastite odgovornosti za takvu situaciju. Do suvremene demokratske hrvatske drave, u prethodnom reimu redovnike zajednice nisu pravno ni postojale. U suvremenoj demokraciji moglo bi se poraditi na tome da uinci javno danih redovnikih zavjeta imaju svoje posljedice i na podruju sekularne drave. Kao npr. to i brak sklopljen u Crkvi, ima sve pravne uinke valjano sklopljene enidbe. To bi mogao biti temelj za pravno priznanje posebnosti redovnikog naina ivota. Zbog ega o govoriti o pravnom priznanju posebnosti redovnitva? Iz jednostavnog razloga to je dobar broj brojnijih redovnikih zajednica, posebice tamo gdje se mladi spremaju za redovnitvo, a gdje je vie ljudi tamo je i 13

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

vea potronja, pa vam onda plin ili struju zaraunaju kao da ste poduzee, po veim i skupljim tarifama, a ne kao za kuanstvo, to redovnika zajednica jest. Redovnike zajednice su zajednice ljudi koji ive i borave pod istim krovom, a ne proizvode novac, nisu poduzea. No ta ista poduzea imaju pravo na povrat PDV-a za trokove koje uine u svrhu obavljanja svoje djelatnosti. Redovnike zajednice ne. Tako redovnika zajednica plaa reije isto kao i poduzee, ali nema pravo na povrat izvjesnog djela plaenih sredstava kao i poduzee, to ju stavlja u neravnopravan poloaj i prema kuanstvima i prema poduzeima.

Bez elje za ikakvim prozivanjem, kao i uvijek svjesni vlastite suodgovornosti za zajedniko dobro, smatramo da nam je u ovoj godini poraditi na tome da se potrebno zakonodavstvo uskladi sa stvarnou ivota redovnikih zajednica, jer nismo zadovoljni sadanjom pravnom regulativom, u kojoj redovnitvo nije priznato ni prepoznato u svojoj specifinosti kao jednakopravni subjekt s ostalim graanima zajednike drave. Najavljeno ujedinjavanje Hrvatske konferencije viih redovnikih poglavara i Hrvatske unije viih redovnikih poglavarica u tome bi trebalo svakako pomoi. Br. Dario Toki, karmelianin

S PRINOVAMA U MARIJI BISTRICI te Tihomirom Radanom iz Katel Kambelovca. Stari kandidati, njih petorica, nalaze se u napornom razdoblju ispita na KBF-u, zbog ega je i njima im dobro doao dan molitve i razmatranja Boje rijei uz Gospinu prisutnost u bistrikom svetitu. Sestre karmelianke otvorile su nam vrata svoje crkve i gostinjskih prostorija pa smo Mariju Bistricu mogli doivjeti iz tiine Karmela. Zbog niske temperature bilo je malo hodoasnika. Kao da je sve utihnulo i poticalo na oslukivanje rjeitoga Evanelja etvrte nedjelje kroz godinu: Blago siromasima, krotkima, istima, oaloenima. Dan duhovne obnove mogli bismo saeti u ove rijei: S Blaenom Djevicom na putu blaenstava. To je ujedno i iskrena elja novopristiglim kandidatima naega Reda.

U nedjelju 30. sijenja karmelski kandidati i njihov odgojitelj br. DraenMarija proveli su dan duhovne obnove u Mariji Bistrici. Kandidatska zajednica zadnjih je dana obogaena etvoricom novih lanova: Milanom Kuzmincem iz Laarka kod Sremske Mitrovice, Markom Marinoviem i Jokom Purkom iz Splita 14

PRILOZI

SUSRET ODGOJITELJA OCD EUROPE je slijedeu metodologiju: davao bi teorijske smjernice, zatim rad u razluivanju na konkretnim opisanim primjerima, osobno iitavanje pripremljenih materijala, pa rad u manjim grupama i plenum. U etvrtak naveer organizirana je molitveno glazbena veer s Rogeliom Cabadom, izvoaem duhovnih ansona nadahnutih djelima karmelskih autora. Nakon toga je uslijedilo zajedniko druenje uz domjenak. Na Universidad de la Mistica (CITeS) u Avili, od 31. sijenja do 5. veljae 2011. odran je ovogodinji susret europskih odgojitelja karmelskoga Reda. Na susretu su sudjelovali i nai odgojitelji o. Petar Janji i o. Stjepan Vidak. Prvi dan rada je zapoeo u veernjim satima s upoznavanjem plana i programa ovoga susreta te kratkim predstavljanjem sudionika s obzirom na Provinciju iz koje dolaze, na stupanj formacije za koji su zadueni i na broj odgajanika. Dnevni raspored je bio vrlo bogat. Svaki dan su bila etiri 90 minutna predavanja. Prva dva je odrao o. Martin Martnez Larios iz meksike karmelske provincije sv. Alberta. Govorio je o njihovom nainu rada od kandidature, preko pustulature, novicijata pa do studentskog dijela formacije i odgoja. Poslije podne, s dva bloka predavanja, zapoeo je svoj rad glavni predava ovoga susreta p. Adrin Lpez, DI, na ovogodinju temu Antropoloki i duhovni kriteriji za praenje i razluivanje zvanja. Pri svojim predavanjima koristio Zadnji dan rada predavanje je imao o. Johnson Perumuttath, OCD, Generalni tajnik za odgoj. Tema njegova izlaganja bila jePerspektive odgoja u Redu. Naglaavajui vanost odgoja istaknuo je da je smisao cijeloga odgoja suoblienje Kristu (VC 64.) koje se ostvaruje u Crkvi i konkretnoj zajednici. Nije rije niti o individualizmu, niti kolektivizmu, nego crkvenom personalizmu. Istaknuo je i vanost askeze u odgoju koja treba biti jedan progresivan prijelaz od individualnog "ja" k crkvenom "mi". Naglasio je i ne malu vanost zajednice u odgoju i potrebu da odgojitelji budu zrele osobe koje dobro poznaju duhovnost i nauku naih nauitelja. Susret je zavrio vrednovanjem dogaanja, sugestijama za skup slijedee godine, predlaganjem mjesta Europskog susreta studenata OCD 2013. godine te razgovorom i poticajima da se doe na Svjetski dan mladih u Madridu na susret s Papom. Povodom ovoga dogaaja braa karmeliani iz panjolskih provincija organizirala su za 16. kolovoza 2011. u 15

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

provincije na neki nain uzmu udjela u ovom dogaaju kroz organizirane dolaske mladih vjernika kao i naih karmelskih kandidata, postulanata i bogoslova. Razne intervencije na predavanjima, kvalitetni rad u grupama, iznoenje inicijativa i zajednika promiljanja o budunosti Karmela, oit su pokazatelj da se ovom susretu pristupilo odgovorno i ozbiljno. Kao i uvijek, panjolska braa u CITeS-u pokazala su svoju srdanost i irokogrudnost kao domaini ovoga susreta.

Avili program u svrhu upoznavanja i promocije karmelskoga Reda. Zato bi bilo dobro da sve europske karmelske

PREDSTAVLJENA KNJIGA O. ZVONKA MARTIA VILA BANA ZVALA PRIKO VRANA te glavnog urednika KIZ-a o. Jakova Mamia, u ijem je suizdanju knjiga i tiskana. Knjiga je zamiljena kao suvenir s mnogobrojnim fotografijama, na hrvatskom i engleskom jeziku i s dva DVD-a na kojima se nalaze snimke svih folklornih skupina o kojima se u knjizi pie. U uvodnom pozdravu ravnateljica HMI, Katarina Fuek istaknula je veliki prinos ove knjige jer se prvi puta na sustavan nain prikazuje kulturna batina Hrvata u BiH. "Kad je uz nas o. Zvonko Marti znamo da e se dogoditi neto lijepo i kvalitetno. Prisjeamo se prije dvije godine izlobe u Etnografskom muzeju i revije poznatih osoba u tradicijskoj nonji. Prisjeamo se izlobe fotografija u naim prostorima prole godine..." estitajui autoru ne samo na knjizi nego i na skupljanju i uvanju odjee i nakita, budui da je to vaan dio

Sveano predstavljanje knjige o. Zvonka Martia, karmelianina, i Vidoslava Bagura "Vila bana zvala priko Vrana" odrano je 9. veljae 2011. velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu. Predstavljanje je vodila Vesna Kukavica koja je pozdravila prisutne izlagae, kao i provincijalnog vikara, o. Antonija Marija irka, priora zajednice na Bukom jezeru o. Dominika Magdalenia, 16

PRILOZI

posebnosti Hrvata i kroz slijedee narataje u sve vie globaliziranom i uniformiranom svijetu. Mr. sc. Joko aleta, etnomuzikolog predstavio je knjigu kao vrlo znaajno, ali i neformalno izdanje: "Po formatu mi izgleda kao obiteljski album". Naglasio je da su i knjiga i 2 pripadajua DVD-a izuzetno kvalitetno napravljeni. Doc. dr. sc. Nevena krbi Alempijevi, koja je knjigu recenzirala, objasnila je da je rije o zahtjevnoj i rijetko obraivanoj temi, te osobito vrijednim istaknula da su u knjizi glavni likovi osobe, a ne predmeti, te da se cijela tema ne predstavlja kao "okamina prolosti", nego razmatra to tradicija znai za nas danas, kako sugerira i sam podnaslov knjige "Knjiga o tradicijskoj odjei, pjesmama i plesovima Hrvata u Bosni i Hercegovini u 21. Stoljeu." Pohvalila je injenicu da autori nisu distancirani od predmeta koji obrauju, nego da su i njegovi stvaratelji, budui da potiu djelovanje mnogih kulturnoumjetnikih drutava Hrvata u BiH. Vido Bagur je posvjedoio: "Gdje god smo dolazili vrata su nam se otvarala, ne samo zato jer je o. Zvonko sveenik karmelianin, nego i zato to ga ljudi vole... Tradicijska kultura u BiH je u tekoj situaciji, ljudima i nije ba do

pjesme, ali bi ljudi na Zvonkov poticaj pristajali na suradnju... O. Zvonko je institucija kad je u pitanju tradicijska kultura Hrvata u BiH." Najavio je i pohranu cjelovitog foto i video materijala u Samostanu "Karmel sv. Ilije" na Bukom jezeru, pravo etnoloko blago od kojeg je samo djeli iskoriten za 2 DVDa uz knjigu.

O. Zvonko je zahvalio svim dobroiniteljima i podupirateljima. Istaknuo je Vladu RH bez ijeg doprinosa ionako teka situacija Hrvata u BiH bi bila daleko tea. U knjizi predstavljene skupine ne bi mogle preivjeti bez pomoi, a njihovo postojanje i djelovanje motiv je mnogima da ostanu u BiH i da budu ivi svjedoci da BiH pripada takoer i njima, Hrvatima.

NOVACI NA IZVORU RJEINE U utorak 15. veljae karmelianski novaci (br. Boko, br. Alen, br. Vedran, br. Ivan, br. Vitomir i br. Damir) predvoeni o. Petrom, o. Dariom i o. Ivanom krenuli su na krai izlet u Rijeku i na izvor Rjeine. Dan je zapoeo redovito molitvom asoslova i svetom euharistijom, a zajednica je odluila obiljeiti imendan brata Vitomira izletom prema Rijeci, na izvor Rjeine. Krenuli smo poslije ruka i preavi Krki most i Bakarski zaljev brzo 17

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

smo stigli u grad. Nakon kraeg traenja ceste koja iz centra grada vodi du kanjona Rjeine prema njenom izvoru, nai su nas vozai o. Dario i o. Petar proveli kroz zaselke u zaleu Rijeke do makadamskog puta kojim smo se vozili jo par kilometara u dva automobila kroz divljinu umom obraslog kanjona rijeke. Automobile smo zaustavili na irokom platou uz korito Rjeine u blizini njezinog izvora. Tu smo se proetali i fotografirali.

mogunosti vidjeti sve bogatstvo flore i faune ovog kraja. Pri povratku u Rijeku odluili smo parkirati na Delti uu Rjeine ujedno i najveem gradskom parkiralitu podno brda na kojemu se nalazi Trsatsko svetite. To nas je prisjetilo na posjet pape Ivana Pavla II. Rijeci koji je upravo na Delti predvodio pred mnotvom vjernika misu na blagdan Pedesetnice 8. lipnja 2003.g. Preavi Most hrvatskih branitelja preko kanala Rjeine proetali smo se rijekim korzom, proli kroz gradska vrata (znameniti toranj s urom) i stigli pred rijeku prvostolnicu, katedralu svetog Vida. Ova poznata barokna rotonda ima na sredinjem oltaru izmeu kipova sv. Vida i sv. Modesta udotvorno raspelo iz 13. st. Razgledavi katedralu i upoznavi se s povijesnom priom o raspelu, nae kratko hodoae nastavili smo posjetom oblinjoj baroknoj crkvi Uznesenja Blaene Djevice Marije (upravo u vrijeme molitve krunice) u kojoj rijeki dominikanci predvode misna slavlja. Potom smo se korzom zaputili prema Delti te se s novim dojmovima vratili na Krk u samostan.

Inae, Rjeina je duga oko 19 km i izvire iz peine na nadmorskoj visini od 325 m ispod strme litice brda Kiej (606 m). Na povratku smo sreli u umi srnu, a bistra Rjeina dom je pastrvama, rakovima i drugim potonim vrstama, iako u zimskoj sumaglici nismo bili u

RELIGIJE O OBITELJI - ZAJEDNO Na Sedmom meureligijskom susretu visokih predstavnika vjerskih zajednica u Hrvatskoj, odranom u ponedjeljak 28. veljae 2011. / 25. rebi'ul-ewela 1432. u prostorijama Islamskog centra Zagreb, Gavellina 40, s poetkom u 10 sati, sudjelovali su: predsjednik Vijea HBK za ekumenizam i dijalog sisaki biskup msgr. 18 Vlado Koi, tajnik istoga Vijea prof. dr. sc. Jure Zeevi, protojerej stavrofor Srpske pravoslavne Crkve o. Marinko Jureti, ikonom Bugarske pravoslavne Crkve o. Emil Cenov Angelov, protojerej Makedonske pravoslavne Crkve Ohridske arhiepiskopije o. Kirko Velinski, generalni vikar Evangelike crkve u RH

PRILOZI

Branko Beri, biskup Reformirane kranske (kalvinske) Crkve u Republici Hrvatskoj Endre Langh, predsjednik Saveza baptistikih crkava u RH Toma Magda, glavni tajnik Evaneoske pentekostne crkve u RH mr. sc. Vedran ulabi, pastor Stania Margari, Predsjednik Hrvatske konferencije Kranskih Adventistikih crkava, rabin Koordinacije idovskih opina u RH Luciano Moe Prelevi, rabin idovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj Kotel Da Don i predsjednik Meihata Islamske zajednice u RH muftija evko ef. Omerbai. Glavna tema susreta bila je obitelj u hrvatskom i globalnom kontekstu. Nakon rasprave usvojena je i opsena Zajednika izjava o obitelji koja sadri zajedniki nauk i stavove pripadnika svih okupljenih vjerskih zajednica i koja je dostupna cjelokupnoj vjernikoj i drutvenoj javnosti. Polazei od iskustva da je suvremena obitelj ugroena u brojnim segmentima

njenog postojanja i osvjedoeni o njenom nezamjenjivom znaaju za drutvo i ljudski rod uope, visoki predstavnici triju monoteistikih religija u Hrvatskoj, idovske, kranske i islamske, zalau se u Izjavi za iru javnu i drutvenu potporu ouvanju i ozdravljenju obitelji u Hrvatskoj, za proimanje odgoja u obitelji istinskim vrednotama i vrlinama, za obitelj kao zajednicu u kojoj se ne ivi samo radi sebe ve i radi drugoga, jer dre da samo tako obitelj moe postati jamac kvalitetnijih meuljudskih odnosa i bolje budunosti drutva i ovjeanstva. Na susretu se raspravljalo i o drugim aktualnim temama u Hrvatskoj i svijetu. S obzirom na prosvjede koji su se ovih dana dogaali u Hrvatskoj, visoki vjerski predstavnici istiu pravo graana na demokratsko izraavanje putem prosvjeda, ali osuuju svaki oblik nasilja. S obzirom na aktualna dogaanja u arapskom svijetu na susretu je izraeno miljenje da ih treba sagledavati prvenstveno u kontekstu zahtjeva za demokrats-

19

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

kim promjenama ne stavljajui u prvi plan islam kao religiju, to se esto prezentira u medijima. Visoki predstavnici suosjeaju sa svim nevinim rtvama koje su pogoene ovim nemirima i izraavaju elju i oekivanje da nakon ovih promjena doe do stabilnog mira na tome podruju. S obzirom na prisutnost vjerskih zajednica u javnim medijima, visoki

predstavnici vjerskih zajednica u Hrvatskoj, apeliraju da se potuje sporazum sa HRT-om iz 2005. godine, kako bi ti mediji mogli biti u veoj mjeri i servis graana vjernika. Visoki predstavnici su posjetili Islamsku gimnaziju i bili prisutni kod podnevne molitve, nakon ega su na poziv domaina zajedno objedovali.

NOVACI NA POLA PUTA IZMEU SJEVERNOG POLA I EKVATORA

U subotu 5. oujka karmelianski su novaci (br. Boko, br. Alen, br. Vedran, br. Ivan, br. Damir i br. Vitomir) s o. Petrom i br. Miroslavom odluili posjetiti Hrvatsko primorje, gradove Senj i Novi Vinodolski te pri povratku proi Vinodolskom dolinom. Ujutro nakon jutarnjih molitava i Euharistije brzo smo se pripremili za subotnji izlet i krenuli oko pola deset. 20

Jutro je bilo sunano uz slab vjetar, bez oblaka nad Krkom. Nakon prelaska preko Krkog mosta usput smo nakratko posjetili Jadranovo, pozdravili Vedranove roditelje i sestre koji su nas poastili te smo nastavili prema Senju. Jo dok smo prolazili vijaduktom iznad potoka Dubraine koji tee kroz sredite Crikvenice, vrijeme je bilo obeavajue mirno i sunano, ali im smo izili iz

PRILOZI

Novog Vinodolskog pogled prema Senju nagovijetao je buru i oblano vrijeme. Senj je najvjetrovitiji grad u Hrvatskoj u to smo se i sami imali prilike uvjeriti. Odluili smo razgledati etvrtastu kulu Nehaj (iz 1558.g.) a doekala nas je jaka "senjska" bura te smo se jedva kretali oko kule na vrhu brijega s june strane grada, pazei da nam ne odlete kape. Poto je kula bila zatvorena za posjetitelje odluili smo se nakon fotografiranja spustiti u grad te razgledati znamenitosti. U Senju smo vidjeli katedralu koja se obnavlja te znamenitu senjsku glagoljaku tiskaru smjetenu uz zvonik katedrale, u kojoj su tiskane crkvene knjige na glagoljici i djela iz glagoljakog razdoblja hrvatske knjievnosti. U 9. st. sv.iril i Metod sastavili su i proirili glagoljicu koja se u uglatom obliku upotrebljavala u liturgijskim knjigama sve do 20. st. (do II. Vatikanskog sabora), a koristila se i u Hrvatskom primorju. Senj je prije pripadao Rijeko-senjskoj biskupiji, a ve deset godina pripada Gospiko-senjskoj biskupiji. Grad je bogate povijesti, poznat po uskocima koji su pruali otpor u osmanlijskim osvajanjima branei ove krajeve. U gradu smo vidjeli stara gradska vrata gdje zavrava cesta Jozefina koja je nekada povezivala Zagreb i Karlovac sa Senjom (tada prometnom lukom na moru), te oznaku 45. paralele koja prolazi kroz grad a nalazi se na pola puta izmeu sjevernog pola i ekvatora od kojih je udaljena oko 5000 km u smjeru sjevera i juga. Potom smo krenuli natrag prema Novom Vinodolskom, gradu poznatom po Vinodolskom zakoniku iz 1288.g.

pisanom glagoljicom i ujedno najstarijem hrvatskom pisanom zakonu. Proetavi se zanimljivo ureenim Korzom hrvatskih branitelja brzo smo stigli do starog dijela grada gdje su ivjela braa Maurani, a gdje se nalazi i dobro ouvana frankopanska kula. Nas je zanimala crkva sv. Filipa i Jakova koja svojim visokim zvonikom na vrhu brijega dominira cijelim gradom. Iznutra je prelijepa, bogata freskama, oslikanih zidova i svodova, s baroknim oltarima i brojnim detaljima u crkvi to svjedoi o bogatoj kulturi i crkvenoj umjetnosti ovoga kraja. Do crkve se dolazi s morske strane kroz splet starih primorskih uskih uliica (kala) i stuba (skala).

Novi Vinodolski je ljeti turistiko odredite. Na povratku smo odluili proi kroz Vinodolsku dolinu, te smo prolazili uz znamenitosti ovog povjesno i prirodno zanimljivog kraja. Vidjeli smo vinograde u pavlomirskom polju, frankopansku gradinu u Bribiru uz crkvu sv. Petra i Pavla; Griane, rodno mjesto Michelangela minijature Jurja Julija Klovia, Belgrad sa crkvicom Gospe Snjene sa glagoljskim natpisima, Karlii od kuda je podrijetlom argentinski kardinal Estanislav Esteban Karli. Zatim 21

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

smo proli kroz Tribalj uz akumulacijsko jezero, Drivenik znamenit po crkvi sv. Dujma i frankopanskoj utvrdi na vrhu brijega usred doline te na poslijetku Kriie sa raskrem od sedam cestovnih pravaca i crkvom sv. Kria. Od prirodnih fenomena zadivljuju visoke okomite litice

u kru tzv. grie po kojima su Griane dobile ime. Vraajui se preko Krkog mosta na Krk zahvalni na ovom danu molili smo krunicu, te stigli u samostan u vrijeme predvieno za Veernju molitvu.

II ZA ISUSOM DONOSI RADOST

U Karmelu u Remetama od 4. do 6. oujka vikend su provela sedamnaestorica. Zajedno s petoricom nedavno pristiglih kandidata Hrvatske karmelske provincije oni su u to vrijeme imali priliku provesti vrijeme u Bojoj prisutnosti, upoznati se s Karmelom i promisliti o svome pozivu. U tome su im pomogli o. Vinko propovjeu i osobnim razgovorom, o. Anelko svojim razmatranjima, propovjeu i predvo-

enjem euharijstijskoga klanjanja te animatori oci Stjepan, Draen-Marija i Joan brinei se da budu okrijepljeni i duh i tijelo. Desetorica kandidata, mladii koji su ve krenuli put nasljedovanja Krista molitelja u Karmelskome redu, priredili su sudionicima duhovne obnove matovito iznenaenje. Izveli su ske o vlastitom obraenju i duhovnom pozivu. Bilo je i duhovno i duhovito.

22

PRILOZI

Ske moete pogledati ovdje: http://www.youtube.com/watch?v=glZ4Uw0g40. Tijekom obrade pobjegla nam je boja pa molimo da ukljuite matu. O. Anelko u svojim je nastupima polako i uvjerljivo lomio evaneosku rije. Zastajui na udesnom ribolovu (Lk 5, 1-11) potaknuo je da se ue u Isusovu lau, poslua njegova rije i baci mrea. Pozivajui uenike da bace mreu Isus pokazuje da treba ljudsku pomo za svoje djelo. Poi za Isusom znai postii radost ivota. Govorei o susretu bogatoga mladia s Isusom (Mk 10, 17-31) o. Anelko je primijetio kako poslunost Bojoj volji ovjeka ispunjava i privlai Isusovu ljubav: "Isus ga nato pogleda, zavoli ga i rekne mu: 'Jedno ti nedostaje! Idi i to ima, prodaj i podaj siromasima pa e imati blago na nebu. A onda doi i idi za mnom'" (Mk 10, 21). Meutim, bogati mladi nije bio spreman odvojiti se od svoga bogatstva pa zato odlazi smrknut i alostan. "Posluajmo Isusa i pogled e nam biti vedar i radostan", rekao je o. Anelko. Drutvo je bilo aroliko, od 15 do 32 godine pa je i utnja "razliito" prakticirana. Snano je odjeknuo poziv o. Anelka da deki predloe zajedniku molitvu u svojim obiteljima, tu danas prerijetku praksu. U iskrenoj razmjeni nakana i oekivanja osjetio se Boji

prolazak kroz ivote mladia. Na koncu smo hodoastili do katedrale gdje smo po sakralnoj umjetnosti osjetili kako je kranstvo u sri povijesti hrvatskoga naroda. Povijest je to obiljeena tekim borbama koje se i danas nastavljaju. Znakovita je stoga bila i poruka psalma 110. iz Veernje, po povratku u svetite Zagovornice Hrvatske. U njemu nebeski Otac govori svome Sinu: "Spreman je tvoj narod u svetim odorama / za dan tvog junatva: / kao rosa iz krila zorina / uza te su mladi ratnici" (Ps 110, 3). Nisu li to pozvani biti i ovi mladii?

O. Provincijal poruio im je: "U svjetlu vjere postoje samo dva puta: s Kristom i bez Krista". Podrimo se da svi izabiremo Krista Put, bilo u duhovnom bilo u branom pozivu. Dojmove sudionika proitajte na naem forumu: Ii za Isusom donosi radost. I vi ste na nj dobrodoli.

DESET KANDIDATA PRIMLJENO U POSTULATURU U subotu, 13. oujka u Remetama desetorica su kandidata HKP sv. o. Josipa pimljeni u postulaturu. Tom prigodom provincijal o.Vinko Mami u samostanskom koru obukao je u kapular i primio u kapularsku bratovtinu one kandidate koji ga ve ranije nisu nosili, a svi su se zajedno posvetili Blaenoj 23

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

Djevici Mariji, Majci i Kraljici Karmela. Marku Aniiu, Mariju Karloviu, Mariju Kralju, Vatroslavu Kreiu, Milanu Kuzmincu, Marku Marinoviu, Damjanu Paiu, Joku Purku, Tihomiru Radanu i Anti kugoru provincijal je uputio i kratki nagovor u kojem je podsjetio kako je Marija posljednji Isusov dar s kria svakome tko ju prihvaa. Postulanti su pak molili za velikodunost i ustrajnost u

odgovuru na karmelski poziv i pomo da im razdoblje postulature bude vrijeme rasta u svetosti. Ovom inu nazoili su odgojitelji i sjemenitarci. Na kraju su izmijenjene estitke i ohrabrenja. Subotnje dunosti ubrzo su sveani ton zamijenili radnim, ali sve do kraja dana nai novi postulanti bili su u sreditu. estitamo i molimo za vas!

DEVEDESETDVOGODINJI MLADI Dana 18. oujka u Remetama je odrana trea "Karmelska veer" pod nazivom "Mladost duha". Tijekom veeri mlade iz remetske upe susrela se s devedesetdvogodinjim karmelianinom o. Antom Stantiem koji je iz svoga bogatog iskustva odgovarao na pitanja 24 mladih. O. Ante vie je puta naglasio mladima da ne ostaju povrni, ve da pronau pravu motivaciju za ivot ispunjen vrijednostima i zalaganjem. Ta je motivacija nemogua bez Boga, bez vjere u njega. Mladi su bili slobodni u pitanjima, a o. Ante neposredan u

PRILOZI

odgovorima. Smjelo je odgovarao i na pitanja o spolnosti smjetajui ju u cjeloviti govor o meuosobnoj ljubavi.

klanjanje. U njemu je bilo prostora za osobni susret "s Onim za koga znamo da nas ljubi" (sv. Terezija od Isusa), i to u otajstvu Njegove muke i smrti. Kasnije su se sudionici zadrali u prijateljskom susretu uz aj. "Karmelske veeri" imaju za cilj mladima ponuditi neto iz blaga karmelske duhovnosti na zanimljiv nain. Sljedea karmelska veer planira se 15. travnja u 20.00 u crkvi u Remetama i samostanskoj dvorani. Nakon euharistijskog klanjanja performans s temom "Pieta" izvest e amerika glumica Kathleen Ann Thompson.

Video zapis nekih dijelova susreta moete pogledati ovdje: http://www.youtube.com/watch?v=rPQPH Zaryjo,http://www.youtube.com/watch?v= O4UWBIRp2Sw, http://www.youtube.co m/watch?v=3FWDbNS3Ito. Nakon to je o. Ante dao nekoliko savjeta za karmelski nain molitve oni su primjenjeni u djelo kroz euharistijsko .

PRIPRAVA ZA SVJETSKI DAN MLADIH U MADRIDU Svjetskog dana mladih koji e se odrati 16. 23. kolovoza 2011. u Madridu. Znaajan je to dogaaj za mlade i cijelu Crkvu, ali i Karmelski red. Naime, susret se dogaa u blizini svetih mjesta i izvora karmelske duhovnosti. Tu su Avila, Alba de Tormes, Segovia, Toledo i druga vana mjesta vazana uz ivot i djelovanje sv. Terezije od Isusa i sv. Ivana od Kria. Poznati kao obnovitelji Karmela i nauitelji Crkve koji se ubrajaju u najpoznatija imena svjetske duhovnosti i knjievnosti, proglaeni su i suzatitnicima SDM-a. Svojim bogatim 25

Ukorijenjeni i nazidani na Kristu, uvreni vjerom (Kol 2,7), geslo je

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

Karmela BSI (Zagreb, Hrvatski Leskovac i Bibinje) povest e voditeljski par o. Draen-Marija Vargaevi i s. Maja Pavla Bai.

duhovnim iskustvom i spisima ovi sveci i danas otvaraju vrata riznice blaga vjere i molitve. Karmelski put molitve svojom jednostavnou i dubinom privlai i mlade. To potvruje i Meunarodni terezijanski susret mladih koji e, uoi Svjetskog dana mladih, u Avili okupiti mlade simpatizere Karmela iz cijelog svijeta. Za tako znaajne susrete potrebno se i dobro duhovno pripremiti. Zato je 5. travnja 2011. u Remetama odran susret za karmelsku mlade koja e hodoastiti u panjolsku. Mlade iz karmelskih upa Remete i Sombor te zajednice Mladih

Na pripremnom susretu razmiljalo se o poruci pape Benedikta XVI. koju je uputio mladima pozivajui ih u Madrid i predstavljen je program hodoaa. Nakon radosnog meusobnog upoznavanja i druenja susret je zavrio zajednikom molitvom i euharistijskim klanjanjem.

26

PRILOZI

KARMELSKI MLADII NA HODOAU ZAHVALE Treu godinu za redom uputili su se karmelianski sjemenitarci, postulanti i bogoslovi s odgojiteljima, ukupno etrnaest hodoasnika, na hodoae u Mariju Bistricu i u bratski posjet sestrama karmeliankama. Zajednika nakana hodoaa jest zahvala za sva primljena dobroinstva od dragoga Boga na podruju kolovanja i za podarena zvanja od zadnjeg hodoaa. Uz to svatko je nosio u srcu svoje osobne nakane, a bilo je i onih uz put primljenih nakana od ljudi, veinom starica koje su se preporuivale Majci Bojoj i naim molitvama. Naravno, s nama u duhu bila su i etvorica postulanata koji nisu mogli ii s nama radi studijskog izleta u Cernik. znate, sada su postulanti. Iako je jedan na zavjetovani bogoslov svoj sveeniki poziv nastavio izvan redovnikog okruja, i kae da je sretan tamo gdje je, no karmel nosi i dalje u srcu kao duhovno blago, ostala trojica bogoslova polako se pribliavaju doivotnim zavjetima. Nije li to veliki razlog za radost i zahvalu?! Dragi Bog usliava molitve koje se viju pred njegovo lice: i one osobne, samo njemu znane, od svakog pojedinog brata u Provinciji, kao i one remetske zajednice i one posebne od odgajanika i odgojitelja koje se uzdiu svake subote po zagovoru Majke i Kraljice Karmela razmatranjem otajstava krunice; tu je i mjeseno klanjanje na istu nakanu; napokon, svakodnevno molimo da sl. Boji o. Gerard, onaj po ijem zagovoru svakodnevno ve godinama molimo Boga "da obdari svoju Crkvu zvanjima naega Reda", bude uzdignut na ast oltara. "Velika nam djela uini Gospodin, opet smo radosni!"

Imamo na emu zahvaliti! Nai srednjokolci i studenti uspjeno polau ispite, marljivi su, a neki od studenata su i najbolji studenti na svojim godinama. A to se tie zvanja? Osim to smo prole godine u novicijat radosno otpravili estoricu mladia, novih deset kandidata je dolo u remetski karmel te jedan sjemenitarac. Ova desetorica, kao to ve

Radosti nije nedostajalo od samoga jutra jer su nas suneva toplina i sve bistrije nebo ba zvali na put. Uz bratski 27

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

razgovor, molitvu, okrijepu i odmor, put je proao u najboljem redu. Uivali smo u nijansama zelene boje razlistalih stabala, bjelini procvjetalih kroanja, cvijeu koje nas je uz put pozdravljalo i cvrkutu ptica koje su kliktale svome Stvoritelju. Stvoritelj nas je milovao preko svojih stvorenja! I dogodilo se udo! Nismo zalutali kao prole dvije godine! Za veinu je bila velika radost kad smo ugledali areni krov Bistrike bazilike jer su se noge ipak ve pomalo bunile i htjele su odmor. Nakon ulaska u svetite i osobne molitve u bazilici, otili smo kod sestara karmelianki gdje smo ponovno

kao i prole godine, uz njihovo pjevanje doivjeli predokus boanske liturgije, slavei prvo Veernje pohvale Crkve te Euharistiju. Zatim smo se preselili u veliku govornicu gdje je nakon veere uslijedila rekreacija. Predstavljanje jednih drugima (jer uvijek ima novih i s jedne i s druge strane koji se ne poznaju), razgovor, pjesma, ala, smijeh, svjedoenja o pozivu, sve su to bile sastavnice bratsko sestrinskog druenja. Uslijedio je povratak, no ne na isti nain kao dolazak, ve motoriziranim sredstvima koja su nam omoguila brz povratak u Remete i jo bri poinak u ravnom poloaju. Bogu hvala za sve!

28

IZNAIHZAJEDNICA

IZ NAIH ZAJEDNICA ZAGREB - REMETE svakodnevne situacije u kojima ivimo. U tom smislu otkrivamo kako i skrovito djelovanje bilo u kuhinji ili posluivanju u blagovaonici ili brisanju posua... zatim duhovni apostolat bilo na fakultetu, bilo vodei duhovne vjebe ili obnove, bilo u upnome apostolatu... zapravo ima duboki smisao, te postaje i sluenje kojim Bog blagoslivlja nau budunost takoer i novim zvanjima. Zato je uvijek temeljno pitanje da li ivimo svoj evaneoski poziv ili ne. A s druge strane nova zvanja Bog alje u vrijeme kada On zna da je najbolje. To nam svjedoi i situacija u brojnim redovima i zajednicama kada nova zvanja nisu dolazila bez obzira koliko se izvana radilo na tome. Sve to nam jo vie otkriva da i kod nas sa svoje strane svaki pojedinac treba dati najbolje svojim djelovanjem i ivotom, a s druge strane i Bog ini svoje u najpogodnije vrijeme. Draga brao i sestre! Razmiljajui o emu bih pisao u novome broju Karmelskog vjesnika prvo sam se prisjetio raznih dogaaja od sijenja do poetka travnja. No ini mi se da je izmeu raznih zanimljivih stvari na poseban nain ove mjesece u Remetama oznaio rad na duhovnim zvanjima. Promocija zvanja ukljuuje ljudske sposobnosti koje svaki redovnik u svome sluenju pokazuje, no s druge strane Boja milost jo vie daruje ako kao zajednice radimo na ouvanju vlastitog identiteta i naih temeljnih naela kojima nas Crkva prepoznaje kao karmeliane. To ukljuuje nesebian apostolat i molitveni ivot, rad na zajednitvu i jedinstvu zajednica, te Tako smo imali radost da su desetorica kandidata 13. oujka primljena u postulaturu. Radi se o mladiima Marku Aniiu, Mariju Karloviu, Mariju Kralju, Vatroslavu Kreiu, Milanu Kuzmincu, Marku Marinoviu, Damjanu Paiu, Joku Purku, Tihomiru Radanu i Anti kugoru. Sve njih preporuamo u vae molitve da im ovo vrijeme u Remetama do novicijata bude razdoblje rasta u svetosti, ali i u radu na sazrijevanju ljudskih vrlina potrebnih za konkretan karmelski ivot. Nekoliko dana prije toga odrane su i duhovne vjebe za mladie od 4.-6. oujka. Uz petoricu naih kandidata, sudjelovalo je i dvanaest mladia pristiglih 29

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

iz raznih krajeva nae domovine, u dobi od 15 do 32 godine ivota. Voditelj je bio o. Anelko Jozi koji je od mnogih lijepih mislio istaknuo kako poi za Isusom znai postii radost ivota. Vjerujem da je njegovo ivo i radosno svjedoenje ostavilo sjeme poziva koji e, ako ih Bog zove u duhovni poziv, sazrjeti u potrebni trenutak. No ono to je temeljno da i ovakav rad s mladima svjedoi ljepotu ivota s Kristom ili kao to je o. Provincijal spomenuo mladiima: U svjetlu vjere postoje samo dva puta: s Kristom i bez Krista. Podrimo se da svi izabiremo Krista Put, bilo u duhovnom bilo u branom pozivu.

jednim od pomonih biskupa sveana Euharistija u katedrali s mladima gdje e naglasak biti na molitvi za nova duhovna zvanja, sa konkretnim prigodnim programom u Vijencu. Spomenuti dokumentarni film, ali takoer i molitvena video meditacija i ostali vizualni doprinos samome programu povjeren je nama karmelianima od strane Povjerenstva za pastoral zvanja Unije i Konferencije Viih redovnikih poglavara i poglavarica Hrvatske. Na subrat o. Ante Stanti proslavio je 4. oujka svoj 92. roendan. Iako sveano ne slavimo roendane, ipak smo kao zajednica eljeli iznenaditi o. Antu i zahvaliti zajedno s njime Bogu za njegov ivot, te za primjer svjedoanstva redovnikog ivota. Iako zbog zdravlja i godina ne bi morao biti na svim zajednikim inima u koru ostala mi je u sjeanju njegova reenica: Kako bi to bilo da ja nisam u koru dok sva ostala moja zajednica moli. Milost je imati ivi primjer u vlastitoj zajednici, osobito tamo gdje je zajednica odgojna kao to je naa remetska. Takoer smo za sv. Josipa (19. oujka) sveano proslavili i dan nae Provincije. Sveanu veernju misu predslavio je o. Prior zajedno sa svom zajednicom. U propovijedi je izmeu ostalog istaknuto: Svi smo mi Josip - Sa svakim od nas Bog ima svoj plan, svoju zamisao. On nas poziva, da spoznamo i prihvatimo tu svoju ulogu u povijesti spasenja. Je li to tihi rad i svjedoenje potenim ivotom, je li to strpljivo podnoenje patnje, je li to intenzivna molitva za grenike, je li to portvovna sluba majke i oca koji odgajaju svoju djecu, je li to nesebino

Potrebno je spomenuti da i sami postulanti djeluju na promociji zvanja odlaskom na razne upe svjedoei svoj odabir. Tako je bilo npr. na 5. korizmenu nedjelju (10. travnja) odlaskom u Slavoniju, ali takoer svjedoenjem u naoj upi (13. travnja) za vrijeme duhovne korizmene obnove na filijali u retu u crkvi svete Terezije Avilske. Tom prilikom bio je prikazan kratki dokumentarni film o ivotu budueg blaenika pape Ivana-Pavla II koji e biti prikazan u dvorani Vijenac 12. svibnja prigodom programa dolaska pape Benedikta XVI. u lipnju. Taj dan biti e s 30

IZNAIHZAJEDNICA

sluenje sveenika, redovnika i redovnica poput Isusa? Bez obzira to inimo, sve radimo za Boga. Prole godine mi karmeliani smo slavili 50-tu obljetnicu dolaska u Hrvatsku. U tih 50. godina kao i Josip mogli smo otkriti uda Boja, poevi od dolaska u Remete, pa sve do irenja karmelskih putova preko novih samostana u naoj domovini. Danas kada brojano rastemo, to postaje svjedoanstvo prisutnosti ivoga Boga. Bog blagoslivlja, ali poziva na vjernost i neprestano nasljedovanje. Kroz vrijeme korizme naa zajednica i upa bili su obogaeni korizmenim konferencijama koje su se i ove godine odravale svakog etvrtka u naoj velikoj samostanskoj dvorani. Organizator je bilo Obiteljsko vijee iz nae upe. Naglasak je bio na obitelji. Teme su bile slijedee: o. Vjenceslav Mihetec - Roditelji prvi i poglaviti odgojitelji; o. Dario Toki Mukarac i ena sloboda u jednakosti i razliitosti; prof. Ladislav Ili Obiteljska politika po mjeri obitelji; Ivica i Jasmina Kova - Doivjeti brak kao vrednotu; dr. Ivan eli - Drutveno poslanje obitelji; Vlado utura Doseljene obitelji - dinamini suivot. Izdvojio bih i Sedmi meureligijski susret visokih predstavnika vjerskih zajednica u Hrvatskoj od 28. veljae. U njegovoj pripravi kao i u oblikovanju prijedloga Zajednike izjave o obitelji svoj je nemali doprinos dao i na subrat o. Jure Zeevi. Susret se odrao u prostorijama Islamskog centra Zagreb. Glavna tema bila je obitelj u hrvatskom i globalnom kontekstu. Nakon rasprave usvojena je i opsena Zajednika izjava o obitelji koja

sadri zajedniki nauk i stavove pripadnika svih okupljenih vjerskih zajednica. Raduje nas ekumenskodijaloko djelovanje o. Jure po kojemu i naa zajednica daje svoj doprinos Crkvi. U mislima mi je i skori dolazaka Svetog Oca pape Benedikta XVI. naoj domovini (4. i 5. lipnja). Remetska zajednica e se za taj vaan dogaaj duhovno pripremati i organiziranjem tradicionalnog molitvenog svibnja u kojoj e tema biti povezana s obiteljskim i branim vrijednostima kako su to nai biskupi naglasili u zajedniki upuenom pismu za papin dolazak. Tako e se razmiljati o obiteljima iz kojih su proizali nai karmelski sveci (Terezija Avilska, Ivan od Kria, Trezija iz Lisieuxa, Terezija iz Anda).

Na kraju, svima elim blagoslovljene Uskrsne i pouskrsne blagdane, da u svome redovnikom ivotu svaki dan sve vie produbljujemo Boju ljubav i da ju drugima svjedoimo i darujemo. Neka Mir uskrsloga Spasitelja bude s nama i neka nas prati zagovor Marije Kraljice Karmela. Va o. Antonio-Mario irko, prior

31

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

KRK Dvaput je vodio duhovne vjebe za bogoslove zagrebake biskupije: jednom na Koljunu (u oujku) a drugi put (u travnju) u Zagrebu. U Somboru je 8. oujka vodio duhovnu obnovu sveenicima subotike biskupije a 16. oujka, u naem samostanu u Krku, sveenicima krke biskupije. O. Zdenko je osim toga redoviti ispovjednik naih sestara karmelianki u Brezovici i akovakoj Breznici kamo putuje svakog mjeseca. esto ga zovu poradi predvanja i duhovnih vjebi i sestre karmelianke sa Sicilije, iz Rima i drugih talijanskih gradova. S tim ciljem krajem oujka i poetkom travnja boravio je u Karmelima na Siciliji i u Rimu. O. ani je vodio trodnevnu korizmenu duhovnu obnovu u upi sv. Ivana Krstitelja u Baki od 1.-3. travnja, a s novacima redovito petkom ima Lectio divina na osnovu nedjeljnih itanja. O. Petar je od 9.-13. sijenja u Somboru vodio duhovne vjebe sveenicima subotike biskupije, a od 18.20. oujka duhovne vjebe za aspirante OCDS nakon kojih je 6 kandidatica stupilo u Novicijat. 1. oujka sudjelovao je u susretu gvardijana franjevaca treoredaca s provincijalom TOR imavi predvanje o temi: Molitva u redovnikovu ivotu i ivotu Zajednice. 28. oujka vodio je duhovnu obnovu sveenicima novosadskog dekanata, a istog dana naveer u Somboru korizmenu konferenciju o temi Apostolskog vjerovanja (Isus Krist, zaet po Duhu Svetom, roen od Djevice Marije).

Novicijat Krka zajednica je ujedno i zajednica u kojoj borave novaci, kojih je ove godine estorica. Svi su na broju i polako ali sigurno napreduju u karmelskoj duhovnosti i znanju. S vremena na vrijeme u pohode nam doe otac Provincijal te predavai koji su predvieni Novicijatskim programom. Do sada su, pored Provincijala, svoja predavanja odrali: o. Antonio-Mario, o. Dario, o. Draen, o. Dominik, o. Jure, o. Vjenceslav. S lijepim proljetnim danima novaci su se dali na ureenje okolia i vrta. Odluili su takoer vlastitim rukama doprinijeti zdravijoj ishrani uzgajajui povre u samostanskom vrtu. Da im ne manjka truda i kreativnosti dokaz je takoer i izrada uskrnjih estitiki. Dogaanja i duhovno-pastoralni rad u samostanu i izvan njega O. Zdenko je u vie navrata imao duhovne vjebe sestrama raznih Drubi.

32

IZNAIHZAJEDNICA

O. Ivan je poradi svoga studija (doktorska disertacija) u dva navrata (u veljai i travnju) boravio u Grazu gdje je takoer ukljuen u duhovno-pastoralni rad sa tamonjim Svjetovnim redom. Budui su Biblijske veeri u Adventu privukle panju lijepog broja vjernika, iste smo ponudili i u Korizmi, svakog etvrtka u 20.00 sati. Teme su bile slijedee: 10. oujak: etrdesetodnevni hod proroka Ilije prema svetom brdu susreta s Bogom. predava: o. Petar Janji. 17. oujak: Prorok Jeremija: navjeaj propasti i spasenja; predava: o. Petar Janji. 24. oujak: Biblijski likovi patnje: problem i smisao trpljenja u ivotu ovjeka, I dio; predava: o. Zdenko Krii. 31. oujak: Prorok Izaija i patnje Sluge Jahvina; predava: o. Ivan Podgorelec. 7. travanj: Prorok Ezekiel. Duhovnost babilonskog izgnanstva i povratka, o. Petar Janji. 14. travanj: Biblijski likovi patnje: problem i smisao trpljenja u ivotu ovjeka, II dio; predava: o. Zdenko Krii.

Na predavanjima su pored vjernika s otoka Krka sudjelovali i novaci i subraa iz samostana, a takoer i neka braa franjevci TOR iz susjednog samostana. U sklopu Programa DC i novicijatskog programa od 1.-2. travnja o. Jure Zeevi vodio je kolu molitve o temi "Vjeba prisutnosti Boje u karmelskoj duhovnosti". Na kraju, koristim prigodu, u ime krke zajednice, svoj naoj brai i sestrama u Karmelu kao i svim itateljima Karmelskog vjesnika, zaeljeti sretan i blagoslovljen Uskrs! br. Petar, prior

KARMEL SV. ILIJE U prvom tromjeseju ove godine u Karmelu sv. Ilije osim redovitih grupa koje dolaze nije bilo nekih izvanrednih aktivnosti i dogaanja. Od grupa koje su bile u duhovnom centru valja spomenuti poglavarstvo grada Karlovca koje je ve po drugi put dolo u duhovni centar na profesionalno usavravanje. Rije je o grupi od oko etrdeset osoba, tu je uprava grada Karlovca, privatni poduzetnici, ravnatelji kola, bolnica i drugih ustanova. Svi su ostali zadovoljni prijemom i

33

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

programom tako da su ve odluili da e doi i nagodinu i ostati dan due nego ove godine. Od ostalih grupa koje su bile u ovom vremenu u Karmelu sv. Ilije bili su seminari za asne sestre koji vodi o. Jakov na razini Unije VRP RH. Radi se o programu permanentne izobrazbe asnih sestara i to na dvije razine: jedna je za provincijalke a druga za kune poglavarice. Ovaj program se odrava ve nekoliko godina i uvijek je dobro posjeen. Poetkom oujka u centru je bila duhovna obnova za mlade iz Remeta. Na duhovnu obnovu se odazvalo etrdesetak mladih. Kad je rije o mladima bit e jo jedan vaan dogaaj u Karmelu sv. Ilije. Poetkom svibnja bit e susret mladih Karmelijada. To je susret mladih koje okupljaju asne sestre karmelianke BSI, kao i mladih koji su povezani sa naim

samostanima. Oekuj se da e doi oko 150 mladih koje e u centru biti dva dana. to se tie redovnika koji su lanovi zajednice u duhovnom centru treba spomenuti da je o. Jakov imenovan generalnim vikarom Vojnog ordinarijata u RH, tako da uz predavanja koja ima na KBF-u ima jo jednu obavezu u Zagrebu. O. Zvonko je poetkom korizme otiao u Irsku u Dublin na teaj engleskog jezika. Budui da je na poslijediplomskom studiju etnologije, na kojemu pie doktorat, veliki dio literature na engleskom jeziku bilo je potrebno da usavri znanje toga jezika da bi mogao kvalitetno raditi na tome podruju. O. Zlatko je bio u Somboru gdje je imao predavanje na njihovim korizmenim konferencijama. O. Zlatko je vodio i korizmenu duhovnu obnovu za asne sestra livanjskog dekanata u naem centru. Od radova na dovrenju ureenja samog centra i okolia nije raeno puno jer je bila zima ali je ipak zajednici predstavljeno idejno rjeenja projekta ureenja etnica oko centra. Obavljena su i geodetske mjerenja terena tako da se sa idejnog moe prijei na izvedbeni projekt i da se polako pone ureivati i taj dio prostora. Predviene su staze sa klupama, jedan vanjski molitveni prostor kao i prostor za vanjsko slavlje Svete mise.

SOFIJA - BUGARSKA Draga naa brao i sestre! Nakon godinu i pol boravka u naoj zajednici, br. Stipo je premjeten u 34 Somborsku Zajednicu. O. Provincijal nam je objasnio razloge zbog kojih je ovaj na vrijedni brat bio potreban Zajednici u

IZNAIHZAJEDNICA

Somboru, a koji su vezani uz normalan ivot tamonje zajednice i uz ostvarivanje mogunosti primanja gostiju iz inozemstva. 16. prosinca prole godine prior Somborske Zajednice o. Bernardin i don Zoran doli su po br. Stipu. Ovaj na brat nam je jako puno znaio na prvome mjestu u ivotu molitve Zajednice, ali i u apostolatu kojega je ovdje uspjeno razvijao. Br. Stipo se brinuo za kuhinju, nabavku, pranje i peglanje, ienje samostana, i obavljao jo i druge poslove. I ovim putem eljeli bismo mu se zahvaliti za njegovu predanost u poslu i za sve to je uinio za nau Zajednicu i za narod ovdje u Sofiji. Udruga Communitas koja je obnovila zgradu knjiare uredila je i itaonicu koja u kojoj e zainteresirani posjetioci knjiare, kao i posjetioci naega duhovnog centra moi itati domau i stranu literaturu knjige i asopise.

druga grupa uglavnom sastavljena od Bugara.

Od 25. do 28. oujka imali smo goste iz Italije iz upe Seriate u blizini Bergama. Grupa od 11 lanova donijela je kao poklon naem duhovnom centru portret bl. pape Ivana XXIII. Dimenzije slike su 1,30 X 90 cm. N blagdan Blagovijesti biskup mons. Hristo Projkov blagoslovio je portret i zadrao se je u osobnom razgovoru sa gostima. Portret ja napravila gospoa Matilda Suardi koja je napravila ve jako puno slika bl. Ivana XXIII. Zajedno sa svojim suprugom i ona je dola osobno kako bi predala ovaj dragocjen dar naem duhovnom centru. 12. travnja u naem centru se sastala

U naem duhovnom centru u sijenju je zapoeo drugi teaj ikonopisa kojega je vodi jedan od najboljih bugarskih ikonopisaca gospodin Malin. Teaj ikonopisa pohaaju veinom djeca djelatnika francuskog veleposlanstva u Bugarskoj. Uskoro e biti oformljena i

ekipa koja vodi susrete za promicanje duhovnih zvanja. Ove godine se zapoinje

35

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

sa drugim krugom gdje e sudjelovati oni koji nisu sudjelovali u susretima u protekle dvije godine. Ekipa za promicanje zvanja odgovorna je za cijelu Bugarsku. U ovaj tim smo ukljueni i mi karmeliani i djelujemo zajedno s jo nekoliko redovnika i redovnica u

organiziranju duhovnih vjebi za mladie i djevojke koji trae svoj poziv. Sljedei susret predvien je u Rakovskom krajem svibnja. Svima elimo radost koju nam je donio Uskrsli Krist. Vaa braa iz Sofije

IZ SESTARSKIH ZAJEDNICA BREZOVICA

36

IZNAIHZAJEDNICA

Dragi Oe Provincijale, drage sestre i draga brao! Nakon hladnih, zimskih dana, pokucalo je na nae prozore toplo, rascvjetano proljee. Sunce nam se nasmijeilo i priroda se probudila na nov ivot: voke su procvale, cvijee je u naim vrtovima i parkovima zamirisalo, njive su se zazelenile, radost i klicanje odjekuju iz mnogih srdaca. Dio smo Boje prirode i na duhovni hod sjedinjuje se, na svoj nain, s ljepotom i arima prirode. Ovdje se prisjeamo nekih od njih i elimo ih podijeliti i s vama, kako bismo kroz njih dodirnuli Boju ljepotu, dobrotu i tajanstvenost, kroz korizmu ivota do uskrsnua. S Kristom i Crkvom kroz liturgijska slavlja Dnevna i blagdanska otajstva naega spasenja i posveenja jaala su na molitveni i zajedniki ivot bogatstvom Rijei i sakramenata po kojima smo nastojali biti to blie Kristu Gospodinu, u slubi Crkve. Njihovi su predslavtelji bili sveenici i redovnici iz naeg dekanata i Zagreba, meu kojima: oci franjevci, oci dominikanci, oci Isusovci, naa braa karmeliani i oci salezijanci. Nakon radosnih boinih slavlja, u srijedu, 2. veljae, proslavili smo blagdan Svijenice, dana Posveenog ivota. Prisjetili smo se milosti koje nam je Gospodin podario po daru duhovnog zvanja i zahvaljivali na razne naine za njih, osobito euharistijskim slavljem koje je predslavio na domai upnik vl. Zvonko Vukovi. U prigodnoj homiliji spomenuo je kristoloku dimenziju blagdana

Svijenice, jer se Krist prikazuje i dariva svome nebeskom Ocu po Marijinim rukama. Jednako tako pozvao nas je da svoj ivot suobliimo Kristovu ivotu, te da budemo rtva i svjetlo u ovome svijetu. Na Stepinevo, blagdan naeg Utemeljitelja, u etvrtak, 10. veljae, obnovila je svoje prve zavjete na godinu dana, kod Jutarnje asoslova, naa s. M. Petra od Milosti Kristove, a sv. Misu predslavio je na upnik vl. Zvonko Vukovi. Vrijeme u kojemu je ivio na Blaenik usporedio je vl. Vukovi s naim vremenom. Potom se osvrnuo na dubinu, snagu i autentinost njegovih propovijedi koje pozivaju na izgradnje estitih, valjanih i hrabrih ljudi, svjedoka vjere. Izmeu ostalog rekao je i ovo: Sv. Pismo je jedini recept kako pomoi izgradnju dananjeg ovjeka, jer Crkva i narod trebaju heroje vjere.

37

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

Gospa od Kamenitih vrata u naem Karmelu Duhovni susret sa Zatitnicom naega grada Zagreba, replikom slike Gospe od Kamenitih vrata, bila je izvanredna milost koju nam je Gospodin podario. U jeku duhovnih priprema za pohod Sv. Oca Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj, 4. i 5. lipnja 2011., a prema odluci

iskazati rimski Prvosveenik, Sv. Otac Benedikt XVI., koji e preko nas i nae Domovine progovoriti nama, Europi i svijetu. Papin pohod pod geslom: Zajedno u Kristu, povezan je takoer s proslavom Nacionalnog susreta hrvatskih katolikih obitelji koji e se toga dana, u nedjelju 5. lipnja proslaviti sveanom Euharistijom na zagrebakom hipodromu, rekao je propovjednik. Oprotaj sa likom Majke Boje od Kamenitih vrata bio je ganutljiv i nezaboravan za nas i za vjernike. Majci, naoj Najvernijoj odvjetnici, preporuili smo nau Crkvu i na narod, nae pastire i njihovo stado, u sklopu duhovne obnove naega naroda, kao i sve one koje Karmel nosi u svojim molitvama i srcima.

zagrebakog nadbiskupa Josipa kardinala Bozania, Gospina slika organizirano obilazi sve dekanate i upe nadbiskupije. U naoj upi Brezovici bila je 9. oujka, na Pepelnicu, a k nama u Karmel je dola u etvrtak, 10. oujka i bila je itavi dan. Doekali smo je srdano, toplo i uzbueno. Na taj susret pozvali smo i nae upljane, koji su zajedno s nama molili sv. krunicu i pjevali Lauretanske litanije, te sudjelovali u sv. Misi koju je predslavio vl. upnik, okruen brojnim ministrantima. U prigodnoj propovijedi vl. Vukovi je istaknuo visoku ast koju nam eli 38

Znaajna obljetnica U petak, 1. travnja, zahvalili smo, zajedno s prijateljima naega Karmela, Gospodinu i Majci Bojoj Karmelskoj, na daru ivota gospoe Gordane Sever, majke troje djece i vjerne supruge, uz njezin 50. roendan. Misno slavlje predvodio je na p. Dario Toki, OCD, a u prigodnoj homiliji, nadahnut misnim itanjima, naglasio je ono bitno u naem

IZNAIHZAJEDNICA

ivotu: Isus eli da se u svom ivotu vratimo na ono srno: jedino ono to ostaje, to su ljudi koje voli i koji tebe vole. to je vano? Vano je voljeti Boga i ovjeka. Na tim vrednotama izgraivala je svoj ivot i svoju obitelj gospoa Gordana, ljubiteljica svega to je dobro, lijepo i plemenito i omoguila mnogima da susretnu Boju ljubav i naklonost u svom ivotu. Sline misli i estitke uputili smo slavljenici u susretu nakon misnoga slavlja, ohrabreni njezinom hrabrou, jednostavnou i velikodunou. S vjerouenicima iz Velike Mlake Meu onima koji su ovih dana, u etvrtak, 3. oujka, posjetili na Karmel bili su i vjerouenici estih razreda O.. Velika Mlaka, pod vodstvom svoje vjerouiteljice gospoe Renate Peni. Gotovo svima je to bio prvi susret s jednim kontemplativnim Redom, pa je i zanimanje za na molitveni ivot bilo pojaano, svestrano i vrlo praktino. Mladi su se za sve zanimali od nae odjee i obue, pa preko naih komunikacija s vanjskim ljudima do molitve i meditacije. Bili su vrlo fini i srdani, a neki su se zanimali kako se to postaje karmelianka. Tko zna, u kojem od tih mladih poiva klica duhovnog zvanja. Gospodin progovara na razne naine onima koje zove u svoj vinograd. Vjera, znanje, koracanje I ove godine Gospodin nam je podario vrsnih sveenika, duhovnika i strunjaka koji su produbili i proirili nae duhovne horizonte i na ivot molitve. Slavimo Gospodina zbog njih i uimo biti vie s Bogom, za Boga i za mnoge. Predavanje o najnovijoj apostolskoj pobudnici: Verbum Domini, o Rijei Bojoj u ivotu i poslanju Crkve, odrao nam je u utorak, 18. sijenja na o. Dario Toki, OCD. Kroz Uvod u pobudnicu i njezin bogati sadraj, te kroz njezinu kristoloku, liturgijsku, eklezioloku, marioloku i praktinu dimenziju, omoguio nam je da dublje proniknemo, zavolimo i odgovorimo na Boju Rije i da ona postane na ivot. U srijedu, 26. sijenja na o. Zdenko Krii, odrao nam je, u sklopu redovite sv. Ispovijedi, predavanje na temu: Biblijsko poimanje grijeha. Krenuo je od prvog ovjeka Adama i njegovog grijeha, te spomenuo ovjekovu slobodu i nesuradnju s Bogom, jer: ovjek se trajno postaje, ako suraujemo s Bogom, kao i to da je Krist uzeo sav ovjekov pad i zlo na sebe i otkupio nas na kriu. Pripremu za Dan Posveenog ivota, Svijenicu, vodio nam je na mp. otac provincijal Vinko Mami, u etvrtak 27. sijenja, prigodnim predavanjem na temu: Predanje i poslunost. Kroz te dvije okosnice naeg redovnikog ivota protumaio nam je nae redovnike

39

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

zavjete, te naglasio i ovo: Nae predanje Bogu oituje se kroz poslunost, a nai zavjeti su neto to se svaki dan dogaa... Najbolje je ivjeti predanje Bogu kad se ovjek stavi potpuno na raspolaganje zajednici. O Zajednikom ivotu i o njegovoj trajnoj obnovi, govorio nam je na o. Zvonko Marti, OCD, na Stepinevo, u etvrtak, 10. veljae. Svijet vjere zapoinje iz mojeg susreta s Isusom. Isus i ja, temelj smo zajednikog ivota, rekao je o. Zvonko. Zatim je govorio o tekoama i krizama u zajednicama, te naglasio da smo u samostanu zato da s Kristom obnovljamo ovaj svijet. Nastavak predavanja na temu: Biblijsko poimanje grijeha - stvaranje ene sluali smo u srijedu, 23. veljae po naem o. Zdenku Kriiu. Govorei o eni i njezinoj ulozi u Bojoj zamisli, predava je istaknuo duhovno-teoloku dimenziju ene i grijeha, te je rekao i ovo: Napasnik uvijek baca krivnju na Boga i ovjeka; a zmija uvjerava ovjeka da mu je Bog konkurent. Kako ispravno itati Bibliju bila je tema predavanja naega o. Darija Tokia, OCD o kojoj nam je govorio u etvrtak, 24. veljae. Poto nam je razloio i protumaio etiri preduvjeta za itanje Biblije: poniznost, obraenje, molitva i ljubav, zavrio je predavanje ovim rijeima: Svaka autentina duhovnost je ukorijenjena na Sv. pismu. Tko voli Boga, voli i njegovu Rije. to ljudi vide na nama, to e i ivjeti. U ponedjeljak, 28. veljae na o. Antonio-Mario irko, OCD, prior u Remetama, odrao nam je predavanje pod naslovom:Uplitanje avla u na duhovni 40

rast u Karmelu. Predava se nadahnjivao na djelima i iskustvu nae sv. Majke Terezije, protumaio nam je zorno djelovanje napasnika i zatitu od njega, te naglasio: Tko hoda u ljubavi, ne mora se bojati demona... Vjera nam pomae da dotaknemo Isusa. Potrebno je bdjeti i moliti jer avao zna sve posloiti da padnemo.

Daljnja traganja i saznanja Zahvaljujui velikodunom odazivu naih sveenika, profesora, nastavili smo i ovoga proljea upijati i produbljivati svoj duhovno-molitveni ivot. Tako nas je na o. Franjo Podgorelec, OCD, upoznao u petak, 4. oujka s likom, spisima i duhovnou sv. Augustina. U svom predavanju, rekao nam je i ovo: Ljubav je sredite teologije sv. Augustina, a cilj mu je ovjeka dovesti do Boga. O Milosti i njezinom djelovanju govorio nam je u utorak, 15. oujka p.

IZNAIHZAJEDNICA

Mijo Niki, DI, te je naglasio: Milost je sudjelovanje u Bojem ivotu. Cilj milosti je da nas ona suoblii Kristu... Crkva je duhovna snaga, izvor milosti, banka duhovnosti. Renesansa u Europi bila je tema predavanja, na Blagovijest, 25. oujka, p. Ivice Muse, DI. Poto je predava protumaio krizu u Europi nakon Karla Velikoga, te dinamizam njezinog napretka u 10. i 11. st., rekao je, izmeu ostalog:ovjek Srednjega vijeka je bio obuzet pitanjem istine. On je istinu uvao da ne bude zaraena neistinom.

Terezije. Misao je o. Gerarda: Karmel ima zadau da od starog Adama postane novi Adam, Isus Krist. To se dogaa kad se oslobodimo sebeljublja, jer nas tada Bog moe zaposjesti. Govorei o mistici o. Gerarda, koji je znao duboko motriti Isusa i prodirati u tajne naega spasenja, nadahnjujui se na Isusovom djetinstvu, spomenuo je Gerardove misli: to je mistino, nije razgovitno.

Iznimnu radost doivjeli smo u srijedu, 30. oujka na predavanju naeg najstarijeg karmelianina, p. Ante Stantia, OCD, koji nam je govorio na temu: Mistika Oca Tome Gerarda Stantia. itava duhovnost o. Gerarda temeljila se na nauci sv. o. Ivana o Kria i nae sv. Majke

U srijedu, 6. travnja, na temu Navodno naeni i navodno nenaeni Bog iskustveno nam je posvijestio najbitnije ivotne sadraje na o. Jure Zeevi, OCD, Duhovni Asistent Udruge naih samostana karmelianki. Osobito vrijedno i korisno doivjele smo zapaanje o. Jure da su mnogi nevjernici, tzv. ateisti i agnostici, zapravo nevjernici nekih odreenih slika o Bogu a ne samoga Boga, te da smo i mi duni biti nevjernici pojedinih neprimjerenih slika o Bogu. Na kranski Bog je Bog koji se oitovao u Isusu Kristu koji je proao zemljom inei dobro, i toga Boga ne bi trebalo biti teko vjerovati, kazao je o. Jure. Ukazao je mogunost zapaanja Boje prisutnosti u ovjeku i u prirodi i prepoznavanja Boga u sebi i oko sebe. Boja prisutnost omiljela je tema karmelskim svecima... Boja 41

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

prisutnost je ovdje i sada. Osjea li je? Bog ba za tebe, Bog ba za mene; Bog ljubavi, Bog uvijek. Ako je Bog Onaj koji jest, stvarni Bog, a On to jest, koraaj s Njime, odmaraj se s Njime, poboanstveni se Njime, posrei se Njime, utisnuo nam je meu ostalim u srce o. Jure i doista nam posredovao realno iskustvo Boje blizine. Vrsni bibliar, fra Boo Luji, OFM, odrao nam je u ponedjeljak, 11. travnja, predavanje na temu: Uvod u itanje starozavjetnih proroka. Upoznao nas je, kroz tekstove iz Izaije proroka, kako moemo razumjeti Bibliju. Naglasio je da je Biblija nadahnuta knjiga ivota koja je nastala u ivotu onakvom kakav je bio, koja pokazuje put prema ivotu kakav bi trebao biti i koja daje snagu da se ide tim putem. Tumaei vrlo zanimljivo spo-

menute tekstove, naglasio je i ovo: Novi svijet koji e doi s Mesijom mijenjat e odnose meu ljudima... Gdje ljudi ive u miru s prirodom, Bogom i ovjekom, tu nastaje novi svijet, raj. Isus nam je donio na zemlju novi svijet, nove odnose koji se oituju kroz osobu. Osoba nije drugo nego odnos, relacija... Osobno vjerujem u svijet prijateljstva,zavrio je uvjerljivo fra Boo. I mi vjerujemo u taj novi svijet prijateljstva s Bogom i ljudima, stoga vam elimo od srca blagoslovljene uskrsne dane, pune Isusove ljepote, dobrote i ljubavi, na putu osobnog uskrsnua i uskrsnua blinjih. S vama su u molitvi i radosti Uskrsloga i Kraljice neba, Vae sestre iz Brezovice

KLOTAR IVANI

42

IZNAIHZAJEDNICA

I u proteklom vremenskom razdoblju Gospodin nas je obdario raznovrsnim prigodama za rast u spoznaji, za slavlje Njegove dobrote i milosra prema nama. A naa svakodnevica, isto tako od Boga nam darovana, uvijek je nova prigoda za rast u vjeri, nadi i ljubavi. Izdvojit emo neke od tih prigoda. Nekoliko dana prije Boia, tonije 21. prosinca, o. Dario Toki, OCD, predstavio nam je apostolsku pobudnicu Verbum Domini, pape Benedikta XVI. Ponovno otkrivanje sredinjeg poloaja Boje Rijei u osobnom ivotu i u ivotu Crkve, te hitna potreba i ljepota njezina navijetanja za spas ovjeanstva, kao uvjereni i vjerodostojni svjedoci Uskrsloga to je, ukratko, papina poruka ove pobudnice koju nam je o. Dario prenio na vrlo zanimljiv i pristupaan nain. Blagdan Krtenja Gospodinova ve je tradicionalna prigoda za susret s naom braom karmelianima iz Remeta. Sv. Euharistiju predslavio je o. Antonio Mario irko, prior, a suslavili su o. Anelko Jozi, o. Ilija Tipuri, o. Stjepan Vidak i o. Draen Marija Vargaevi. Nakon misnog slavlja i veere, zajedno s braom, bogoslovima i kandidatima slijedilo je spontano i radosno bratsko sestrinsko druenje. Na dan utemeljenja nae zajednice, 10. sijenja, pridruila nam se na tri mjeseca djevojka Ivana Longin iz Zadra, kako bi kroz iskustvo naega ivota otkrila Boji poziv. 16. sijenja, prigodom vizitacije franjevakog samostana u Klotar Ivaniu, posjetio nas je generalni vizitator Hrvatske franjevake provincije sv. irila i Metoda

fra Marko Mre, u pratnji dvojice subrae, tajnika fra Miroslava Tandaria koji je na slubi u akovcu, te klotarskog gvardijana fra Tomislava Boieka. U srdanom razgovoru potvrdili smo da je velikoduna raspoloivost za pomo i suradnju, koju nam iskazuju braa franjevci i sestre franjevke u naoj upi, jedno lijepo svjedoanstvo ivljenja bratsko sestrinske sloge i ljubavi koju je Krist elio za svoje uenike. Lijepo je i ohrabrujue osjetiti da smo jedni drugima poticaj i podrka u nasljedovanju Isusa.

29. sijenja posjetio nas je vl. Anton ulji. Kroz molitvu i pjesmu o izgubljenom sinu, vl. Anton nas je uveo u temu predavanja. Poseban naglasak stavio je na starijeg sina u kojem se najee moemo prepoznati ba mi, Bogu posveene osobe. Iskrenim i otvorenim pogledom u nutrinu, potaknuo nas je da se vratimo Ocu. Uoi Dana posveenog ivota na dragi gost bio je p. Mijo Niki, DI. Tema predavanja bila je Snaga vjere. Proavi kroz tjelesnu, emocionalnu, socijalnu i duhovnu razinu, predava nas je potaknuo da uinimo korak vjere kako bi se bez 43

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

ikakve zapreke, cjelovito i potpuno predali Bogu i vjerovali mu. To znai prihvaati i usvajati Njegove misli kao svoj ivotni stav, zahvalni Bogu to se Krist moe nastaniti u nama. Tih dana pohodio nas je i o. Antonio Mario irko, OCD, prior u Remetama te odrao predavanje zanimljivog naslova: Uplitanje avla u na duhovni rast u Karmelu. Kroz konkretne i ivopisne primjere nae sv. Majke Terezije ukazao nam je na neke opasnosti i ciljeve avolske: odvojiti nas od Boga, od ovjeka i nas samih. Takoer nam je ukazao i na vanost dobrog ispita savjesti, utjecanja zagovoru svetaca i svakodnevnog traenja pomoi od Boga, kako osobno tako i zajedniki. Ljudski odnosi kod sv.Terezije Avilske, bila je tema predavanja kojim nas je sredinom oujka obogatio o. Stjepan Vidak, OCD, odgojitelj bogoslova i sjemenitaraca u Remetama. Promiljali smo emotivni ivot i ljudske odnose kod sv. Terezije i uili kako su nai meuljudski odnosi mjerilo naeg odnosa s Bogom. Emocije, ako ih dobro sluamo, mogu biti nai saveznici; otvoriti nam oi i dovesti nas do istine i skromnosti. Na emocije treba raunati, ali ih treba i proistiti. To je proces koji traje cijeli ivot te vodi afektivnoj zrelosti skladu izmeu razuma i osjeaja. Autentini ljudski odnosi su dar Boje milosti u suradnji s ljudskom slobodom. Dva dana kasnije, tonije 17. oujka, predavanje na temu Milost odrao je p. Mijo Niki, DI. Oslanjajui se na KKC razmiljali smo kako milost djeluje na najdublje ovjekove elje koje se onda podudaraju s onim to Bog eli. To je za 44

ovjeka najbolji mogui nain postojanja, a glavni cilj je suobliiti se Kristu. Predava nas je suoio s razmiljanjem o naem konanom susretu s Bogom kad e nam se pokazati na idealni ja kakav bi bio da smo odgovorili na sve Boje milosti. Stoga sad je vrijeme milosti, trenutak da povjerujemo Bogu i ponemo odgovarati na Njegovu milost. Krajem oujka, vl. Anton ulji govorio nam je o smislu Kristova kria i smrti. Pokuao nam je pribliiti razloge Kristove smrti kao posljedicu Njegova naina ivota, Njegove neizmjerne ljubavi za ovjeka. Isusov nain uvijek podrazumijeva svjesno prihvaanje neke odreene situacije s vjerom da Bog poznaje posljednje razloge. Vl. Anton poblie nam je prikazao da su Kristove patnje i ponienja nastale zbog Njegova djela, tj. zbog bezuvjetne milosti, potaknuvi nas da dublje poniremo u pashalni misterij. 5. travnja, u naoj samostanskoj kapelici, u koncelebraciji sa fra Tomislavom Boiekom, gvardijanom franjevakog samostana u Klotru, slavio je Sv. Misu don Dejan Turza, povjerenik za mlade kotorske biskupije. Nakon euharistijskog slavlja susreli smo se s grupicom mladih koje je don Dejan poveo na hodoae. Dijelei s vama ove radosne dogaaje, stigosmo u srce korizmenog vremena. elei vam svima obilje milosti i blagoslova u ovim svetim danima, srdano vas pozdravljamo i pratimo svojim molitvama! Vae sestre iz Klotar Ivania

IZNAIHZAJEDNICA

BREZNICA AKOVAKA

Draga naa brao i sestre! Keri smo Crkve! I to Crkve koja je lica ismijana i prezrena, hoda prosuena i poniena, koja prolazi svoju Korizmu, svoj put za Kristom. A tko za Njim ide, valja mu ii putem kojim je i On hodio. Keri smo ba te Kristove Crkve! Moda snanije no ikad proivljavamo ovu bitnu dimenziju svog poziva koji nam je naa sveta Majka Terezija stavila u srce, u misli, a nadasve u ivot. No, kao to smo keri Crkve, keri smo i jednog naroda koji takoer prolazi svoju Korizmu, svoj posrtljivi i lutalaki put do zemlje

obeanja kakvu samo Bog moe dati, a ne ljudi. Dio smo i sveljudske obitelji kojoj Gospodin trese tlo pod nogama ne bi li potresao i srca, podsjetio da ON JEST, da ivi i vlada nad svim! Na Karmel je u ovom proteklom razdoblju u svojim molitvama nosio i prolazio Korizmu svih ljudi, svoje Crkve i svoga naroda, u Ilijinu duhu stajui pred licem euharistijskog Isusa, traei u svim dogaajima Bogoobjavu: u lahorima, vihorima, potresima i progonima, slijedei upute i molbe Crkve i naih biskupa da 45

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

molitvom i rtvom prizovemo na domovinu i svijet blagoslov i milost. Karmel je uvijek bio duhovna utvrda Crkve. Da dok putujemo zamkom svoje karmelske due do odaja sjedinjenja s Kristom Zarunikom, vojujemo i dobar boj vjere u ovoj utvrdi Crkve kojoj je sveta Majka povjerila najmonije oruje za sva vremena i za sve dogaaje: molitvu!

Zaista mnogi prepoznaju Karmel u ovom njegovu poslanju, ohrabruju nas i podravaju svojom rijeju, svojom molitvom, primjerom, posjetom i darovima. Iskusile smo toliku dobrotu Boju koja se brine za nas. Svojim biblijskim predavanjima obogatio nas je vl. Ivica ati, a karmelskim obiljem na o. Vjenceslav Mihetec. Svojim posjetama i prijateljskim razgovorima ugodno su nas i proteklog razdoblja iznenadili nai biskupi mons. Marin Sraki, nadbiskup i mons. uro Hrani, pomoni biskup, kao i etiri sestre Misionarke Ljubavi, koje ine zajednicu u Banja Luci. Ne znamo kako biste vi, no naa se Majka Josipa silno iznenadila kad je primila poziv iz Katara s molbom jedne djevojke koja je eljela na nekoliko dana 46

doi k nama u mir, u tiinu, na molitvu. Naime, esto nam dolaze osobe koje ele proboraviti u naem Karmelu nekoliko dana bilo zbog promiljanja vlastitog ivota, donoenja ivotnih odluka, duhovnog odmora ili pak promiljanja zvanja. Koliko je to mogue, nastojimo im to omoguiti, videi u tome jedan vid duhovne potrebe dananjeg ovjeka. No, nismo znale da se o tome proulo sve do Katara! U toj arapskoj dravi radila je Jelena koja je poetkom godine posjetila obitelj u Dubrovniku i eljela nekoliko dana ivjeti s Gospodinom kao gost naeg Karmela. I ta udaljenost nije joj bila daleka, jer istinski traitelji Boga kakvih je i Karmel pun znaju da, kako na sveti otac Ivan od Kria kae, ljubav spaljuje duljinu puta! U jednom rekreativnom susretu pred rastanak, saznale smo od Jelene mnogo o kulturnim, vjerskim i narodnim obiajima te daleke zemlje, stavivi i njihove potrebe u nae molitve, a osobito one kranske manjine koja svoju vjeru eli ivjeti i svjedoiti u tom muslimanskom, esto puta iskljuivom svijetu.

Osim takvih pojedinaca, bilo nam je osobito drago ugostiti i moliti s lanovima

IZNAIHZAJEDNICA

Pokreta Boanskog Milosra koji je, pod vodstvom vl. Marina Kneevia i uz pomo vl. Grge Grbeia, centar svog djelovanja doselio u nau upu, u malo mjesto Ovara. Bio nam je osobit doivljaj moliti sa stotinama ljudi, klanjati se Isusu u Presvetom Sakramentu svjedoei da je Karmel mjesto susretita s Onim za koga znamo da nas ljubi, s Onim koji na svako nae kucanje otvara i sputa mjeru dobru, nabijenu, natresenu, preobilnu u krilo nae.

dragocjenost Isusovu u vlastitom poslanju dovela Josipa do uvjerenja da s Isusom ni u em ne oskudijeva, jer ima sve. Vl. Matej nam je tumaio i pribliio kreposti sv. Josipa koje su najvie resile ovog dragog sveca, a proizlaze iz poetnih slova njegova imena: Jednostavnost, Odgovornost, Sebedarje, Istinoljubivost i Povjerenje. Posljednjeg dana trodnevnice, vl. Antun je u liku sv. Josipa pronaao savreno ispunjenje nove pravednosti, one vee od pismoznanaca i farizeja, na koju nas je Isus pozvao i koja nam otvara vrata u Boje Kraljevstvo.

I ove smo godine organizirale i oglasile trodnevnicu pred svetkovinu sv. Josipa koju su predvodili vl. Ivica ati, profesor na KBF-u u akovu, zatim vl. Matej Glavica, ekonom akovake bogoslovije te vl. Antun eatka, na donedavni misnik, s mogunou svete ispovijedi u kojoj je gostima pripomogao i na upnik vl. Mirko Mrnarevi. Svi su predvoditelji misnim slavljima Bogu zahvalili za dar tako velikog sveca te u svojim propovijedima otkrivali otajstva koja je Bog povjerio brizi i ulozi svetog Josipa. S vl. Ivicom smo svetog Josipa promatrali u znaenju njegova imena Bog nadodaje koje je i tajna Josipova predanja i velikog povjerenja u plan Boji, ija je vjera u

Na samu svetkovinu svetog Josipa prijepodnevnu Misu u 11 sati je predslavio mons. Drago Tukara, nadbiskupijski kancelar, koji je svetost i ulogu sv. Josipa postavio iznad drugih starozavjetnih likova, kao to je Abraham, 47

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

ili novozavjetnih, kao to je Petar. Josipova jedinstvenost u otajstvu utjelovljenja Sina Bojega krije tajnu koju Josip s punim povjerenjem prihvaa i uva. Veernju svetu Misu u 18 sati predvodio je vl. Ivan Andri, odgojitelj u akovakoj bogosloviji, uz koncelebraciju vl. Ivice Martia, upnika u Kuevcu. U svojoj je propovijedi ocrtao sv. Josipa kao ovjeka koji je glasan jedino ivotom, primjerom i vjerom, i kojem je Otac nebeski u jednostavne i radine ruke povjerio svoje najvee blago, svoga Sina! Biti poput Josipa znai imati beskrajno povjerenje u plan Boji i preputanje svih svojih planova glavnom Projektantu, bez puno pitanja. Svi tovatelji sv. Josipa, zajedno s nama, mogli su uti pobudne rijei o tom naem velikom svecu i nadahnuti se na primjeru i svetosti Isusovog pooima te ga zamoliti da i nas na naem ivotnom putu prati svojim zagovorom!

Ponajprije spominjemo oca provincijala Vinka Mamia koji nam je u svoje ime i u ime cijele provincije doao u boino estitanje s punom koarom darova! Zatim, tu je i krki prior o. Petar Janji, o. Franjo Podgorelec iz Remeta i o. Draen Vargaevi s naom buduom braom novacima. O. Stjepan Vidak je s dvojicom remetskih sjemenitaraca, Stankom i Leopoldom, proveo kod nas tri dana imajui im duhovne vjebe te i nas obogaujui misnim nagovorima i poticajima na razmiljanje. U jednom radosnom rekreativnom susretu, upoznale smo ove najmlae lanove nae provincije Bogu zahvalivi za dar njihovih karmelskih zvanja i nosei ih i dalje u svojim molitvama, kako bi Gospodin do punine doveo sve njihove enje i elje.

Osobit spomen ovdje zahtijevaju i susreti s naom subraom karmelianima koji su u protekla tri mjeseca vie puta nas puta razveselili svojom posjetom, povjerenjem, povezanou i molitvom. 48

Zajedno s itavim hrvatskim narodom pripravljamo se molitvom i euharistijskim klanjanjem na pohod pape Benedikta XVI, elei da njegova rije pridigne i ohrabri mnoga preplaena i obeshrabrena srca. Poruka koju nosi, poruka je Uskrslog Krista koji govori: MIR VAMA! Svoje smo ivote vezali uz Isusov i vjerujemo da je Njegova sudbina i naa sudbina. I to ne samo na putu Korizme, nego daleko vie u svjetlu Uskrsnua! Jer On ivi, i u Njegovu Duhu elimo vam svima i estitamo SRETAN USKRS! Vae sestre iz Karmela u Breznici akovakoj

IZNAIHZAJEDNICA

MARIJA BISTRICA Drage sestre i brao! Zavrivi staru godinu danom duhovne obnove, zahvaljujui Bogu za sva Njegova dobroinstva i zakapajui sve pogrjeke u Njegovo milosre, radosno i s pouzdanjem zapoeli smo ovu godinu. A On nam ne proputa svakim danom na razne naine iskazivati svoju ljubav. Ve prvoga dana po posjetu slubenika Crkve Krist je uao u na dom da nam donese mir i radost. Pohodio nas je na upnik, pre. Zlatko Koren, sa sestrama milosrdnicama koje djeluju u naoj upi, i blagoslovio na dom i nau samostansku obitelj. Primivi okrepu Njegova blagoslova, nastavile smo svoj tihi ivot molitve i rtve za velike nakane Krista i Crkve. Tako smo se u molitvenoj osmini za jedinstvo krana prikljuile rijeci molitelja za ostvarenje te velike elje Oeva srca: da Njegova djeca u Kristu budu Jedno. Svetkovinu bl. Alojzija Stepinca, naega zatitnika, proslavile smo 10. veljae sveanom sv. Misom koju je predslavio vl. Ivan Brlei, upnik u Donjoj Stubici, podijelivi s nama svoja sjeanja na vrijeme kad se o Stepincu nije smjelo govoriti, i kad ni njemu, kao bogoslovu i mladom sveeniku nije bilo lako doi do kakve informacije, kao i o radosti kojom je pristupio itanju Benigarovog ivotopisa kardinala Stepinca kad ga je dobio u ruke od jednog starijeg sveenika ije je povjerenje stekao. Dan nakon toga, na obljetnicu posvete nae crkve, Gospodin je pridodao duhovnoj zgradi naega Karmela jedan novi kamen: nau postulanticu Anu koja je, ispraena od svojih roditelja i blagoslovljena od fra Milana Krite, duhovnog asistenta Frame Kaptol, kojoj je pripadala, toga dana ula u klauzuru i zapoela svoju postulaturu. Od 14. do 19. veljae obavile smo zajednike duhovne vjebe pod vodstvom naeg o. Zdenka Kriia. Tema je bila: Duhovnost pustinje klauzure. Pribliivi nam ivot starih pustinjskih otaca, njihove kunje, napasti, borbe za krepost i molitvu, potaknuo nas je da hrabro ivimo karizmu koju nam je ostavila u batinu naa sv. Majka Terezija. Jer na poziv nije samo da budemo redovnice nego i pustinjakinje. Kroz proteklo vrijeme imale smo i nekoliko predavanja: 1. oujka p. Jure Bosani imao je nagovor o porukama Lurdskih ukazanja Majke Boje, 17. oujka na o. Jure Zeevi imao je meditativni poticajni nagovor: Stvarna karmelianka za stvarnoga Boga, i na kraju, o. Miljenko Suac je 23. oujka zapoeo s nizom 49

Prva vea grupa koja nas je posjetila nije nipoto bila rastresajua, premda su doli na dan koji posveujemo duhovnoj obnovi. Naime, 30. sijenja pohodili su nas nai postulanti i kandidati sa o. Draenom Vargaeviem koji su i sami doli duhovno se obnoviti u tiini naega Karmela.

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

predavanja o Zamku due nae sv. Majke Terezije, prema knjizi elim vidjeti Boga, sl. Bojega, o. Eugena od Djeteta Isusa, OCD. U subotu, 12.oujka, posjetila nas je grupa bogoslova Nadbiskupijskog bogoslovnog sjemenita raznih godita iz Zagreba, koji su hodoastili u Bistricu da zahvale Majci Bojoj za pomo u studiju i, osobito, ispitima, kao i da se preporue za dalje. Proveli smo s njima vrlo ugodnu podnevnu rekreaciju izmjenjujui iskustva Bojega poziva i naih odaziva. Osobitom radou i posebnom panjom primile smo dvije grupe. Prvo su nas 2. oujka posjetili tienici Centra za odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama iz Velike Gorice sa svojim nastavnicima. S njima smo imali veseli i raspjevani susret. Zatim smo, 24. oujka, imale priliku

upoznati se s udrugom Amore vera koja okuplja roditelje takve djece. 19. oujka, na svetkovinu sv. Josipa, posjetili su nas hodoasnici upe sv. Ivana Krstitelja iz Rijeke. U subotu, 26. oujka, pohodili su nas djeca i mladi aktivni u upi Uznesenja Marijina u Stenjevcu sa upnim vikarom, vl. Kreimirom iekom. Istoga dana, sa eljom da upoznaju Karmel, doli su i lanovi biblijske grupe upe sv. Jeronima iz Zagreba sa svojim upnikom vl. Tomislavom Petranoviem. O naem najveem blagdanu, Uskrsu, u sabranosti vanjskog i unutarnjeg slavlja toga srnog otajstva, molimo Gospodina da blagoslovi nau molitvu i rad na duhovnu korist cijele Crkve. S radou uiemo svjetiljku svoje molitve za sve Vas! Vae sestre iz Marije Bistrice

SARAJEVO - BOSNA I HERCEGOVINA Draga naa Brao i Sestre! Razmiljam to Vam napisati za ovo nae proljetno javljanje Na prvi pogled unatrag reklo bi se "nita novo pod suncem" No, ipak "sve je novo" i tako lijepo kad se ivi ovaj "danas" s pogledom u Vjenost. Razni susreti: liturgijski, prijateljski, poslovni, odraz su Boje dobrote i Njegove "nepredvidivosti". U toj "nepredvidivosti" dragi Bog nas je iznenadio posjetom sjemenitaraca iz Travnika i njihovog ekonoma, a naeg biveg kapelana vl. Marka Majstorovia na uonicu kardinalovog imendana 21. sijenja, koji su nas i pjesmom "poastili".

50

IZNAIHZAJEDNICA

predvoenih sestrama Sluavkama Malog Isusa. Nekoliko puta nas je obiao i na Uzoriti otac Kardinal koji se uza sve svoje obaveze ne prestaje brinuti i za nas. Bilo je jo mnogo lijepih i bogomdanih susreta koji e ostati zapisani u sjeanju, a bilo bi predugo sve nabrajati. Ove godine nam po prvi put na korizmene petke krini put predvode upnik ili kapelan sa narodom, a ne kao do sad mi same. Budui da se okupi lijep broj vjernika imaju mogunost biti i na sv. Misi nakon krinog puta. 10. oujka zapoeli su nam radovi na sanaciji podruma koji nam ve godinama poplavljuje: radi se na i-njektiranju zidova, postavljanju nove izolacije i podova, tako da nam je u kui prava "korizmena atmosfera". Svaki dan se spominjemo "praha-praine" u koju emo se "sutra" vratiti A da bismo sve lake podnijeli, pomogla nam je i duhovna obnova koju nam je odrao don arko V. Oap, duhovnik bogoslova pod nazivom: Vjera bez djela je mrtva. Ocrtavi nam zorno Abrahamov hod u vjeri koji je bio hod u tami, i koju je neprestano morao "djelima potvrivati", don arko je zakljuio reenicom: "Svijet nema drugog cilja nego da preko dogaaja Bog sebi klee svece." U vie navrata pohodili su nas nai prijatelji Talijani koji esto putuju kao hodoasnici u Meugorje. 8. oujka nas je ugodno iznenadila i jedna skupina upljana iz Neuma Tako, radosni zbog dara vjere, u nadi da se i u naim Karmelima svaki dan kleu novi sveci elimo vam svima od srca sretne uskrsne blagdane! Vae sestre iz Sarajeva

51

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

NNSHAT - ALBANIJA

I ovaj puta smo imale milost doekati Novu godinu Sv. Misom. U Isusovu rtvu smo stavile sve radosti i patnje 2010. godine i sve nade za 2011. godinu. Molile smo milosre za nas i za cijeli svijet koji je pun patnje. Isus Krist koji je isti juer, danas i uvijek, stoji na poetku i na kraju povijesti elei da se svi ljudi spase. Ulazak u 2011. godinu nam je bio i poticaj za razmiljanje o prolaznosti ovoga zemaljskoga ivota i za radost jer nam takvi trenuci jo jasnije govore da smo sve blie Susretu za koji ivimo. U tim blagdanskim danima su nas razveselili mladi iz naih triju upa prikazavi nam Boini igrokaz. 52

Predvoeni s. Marijetom, stigmatinkom, bili su izvrsni glumci. I scena je bila lijepo ureena. U naoj crkvi su napravili pravu malu talu s jaslama u koje su poloili Dijete koje je zaplakalo da nas podsjeti da je Isus uzeo nau ljudsku narav, postavi nama u svemu slian osim u grijehu. Nakon igrokaza pourili smo u govornicu razmjenjujui dojmove. Mladi su bili svi sretni i zadovoljni uvi nae pohvale i pozitivne dojmove i to im je bila dovoljna nagrada za njihov trud. Sestre posjetile konvikta, program Utjelovljene Rijei su nas sa djevojicama iz njihovog koje su nam odrale kratki estitajui nam na taj nain

IZNAIHZAJEDNICA

Boine i Novogodinje blagdane. Bilo je vrlo simpatino kad su se na kraju pribliile reetki i ozbiljno nas zamolile da se molimo za njih i da tako budemo majke njihovih dua. Svakako, nismo mogle ne odgovoriti pozitivno na tako umiljatu molbu. P. Michelangelo Pellegrino, OCarm nam je imao trodnevnu duhovnu obnovu. Teme predavanja su bile Povratak na izvore, Nae pravilo, utnja govor, ivot po krepostima. Svako predavanje je bilo obilno protkano citatima iz Sv. Pisma pa je cijelo to vrijeme bilo druenje s Bojom Rijei. P. Michelangelo se prije ulaska u samostan bavio agronomijom, pa nam je u pauzi obrezao sve voke i rue. Na odlasku nam je ostavio milodar to nam je bio povod za alu. Naime u drugim krajevima obino sestre obdaruju predavaa, a kod nas je suprotno.... Na vjerni prijatelj i pravi misionar, don Antonio Sciara se nakon 15-godinjeg mukotrpnog i plodnog misionarskog rada u naoj biskupiji morao vratiti u Italiju zbog zloudnog tumora na mozgu. Lijenike prognoze su bile samo nekoliko mjeseci ivota jer su metastaze zahvatile cijeli organizam. To se dogodilo prije dvije godine, i evo don Antonio je, udom Bojim, jo uvijek na ovoj zemlji radei svim arom za Crkvu u Albaniji. Nedavno je organizirao prijenos moi sv. Pelina muenika, biskupa talijanskog grada Brindisi koji je bio rodom iz Draa. Za tu prigodu je bila izraena sveeva bista koja je postavljena u crkvu Svetih Albanskih muenika. Organizatori su se pobrinuli da relikvije sv. Pelina posjete i na Karmel. U zajednitvu s mons. Pietrom Santoro, biskupom Avezzana, mons. Angelom Spina, biskupom

Sulmone, don Enzom Zago i drugim hodoasnicima zadrali smo se u kratkoj molitvi pred moima sv. Pelina zazivajui njegov zagovor za cijeli ovaj kraj i za ustrajnost u vjeri. Izuzetno nas je obradovalo kad smo, nakon mnogo truda i potekoa, imale u rukama tiskana pisma sv. Male Terezije. Prijevod i sav posao oko tiskanja knjige preuzela je na sebe s. Regina Mirashi, FDZ, a za financijsku stranu pobrinuo se preko raznih dobroinitelja na o. Luigi Gaetani. Od srca smo im zahvalne za tako veliki dar. Sv. Mala Terezija, nauiteljica Crkve, je uvijek nova i uvijek nam ima neto rei i objaviti. Susret s njom preko njezinih pisama je jedno posebno iskustvo. U isto vrijeme toliko jednostvna i duboka, ljudska i nadnaravna, moe nam biti uiteljica i voditeljica na putu do sjedinjenja s Isusom u naoj karmelskoj svakodnevici.

53

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

Na Nuncij, mons. Ramiro Moliner Ingles nas je obradovao iznenadnim posjetom. U drutvu s njim provele smo vrlo ugodne i srdane trenutke. On uvijek rado spominje da smo mi jedna obitelj i da se oslanja na nae molitve, a mi njega doivljavamo kao pravog oca. Misionari iz Slovake (franjevci konventualci, salezijanci, sestre milosrdnice), svi koji djeluju u Albaniji imali su zajedniki susret kojeg su zavrili posjetom naoj zajednici. U zajednikoj rekreaciji upoznali su nas sa svojim radom, a isto tako su neki od njih podijelili s nama iskustvo poziva.

Chilea, a na slubi je u vicarkoj biskupiji Lugano. Njegova se majka, nakon to je Juan Pablo uao u bogosloviju, odluila za posveeni ivot i tako je ula u Karmel u ileanskom gradu Talca i sada je ve sveanozavjetovana sestra. Razumije se da smo s velikim zanimanjem pratile njegovu priu i razgledale fotografije iz Karmela. A ni pitanja nisu nedostajala... Skadarski bogoslovi sa svojim odgojiteljima, sestre sv. Karla Boromejskog, sestre Dobrog Pastira, sestre sv. Vinka, sestre Franjevke Bezgrenog zaea, sestre Misionarke sv. Euharistije, braa Majke Terezije, razne vjeronaune grupe i drugi, izabrali su na samostan za duhovno obnovu. Osobito je bilo puno tihih molitelja od kako je poela korizma. Nisu samo posveene osobe te koje se ele obnoviti, ve i mnogi vjernici laici ine korizmenu pokoru. Na biskup mons. Lucjan se oinskom brigom brine za nas. Iako ima puno obaveza uvijek nae malo vremena da nas posjeti, da s nama podijeli teret biskupskog sluenja i da nas potakne na ustrajnost u naem molitvenom ivotu posveenom za Crkvu.

Sestre Misionarke ljubavi iz Draa obradovale su nas i obogatile posjetom. Podijelile su s nama njihova iskustva u radu sa zatvorenicima i u borbi protiv pobaaja. Na rastanku obeale smo jedne drugima molitvenu podrku. Vrlo zanimljiv susret bio je sa don Juan Pablom Bravo, koji je imao za nas Mladu misu te nam podijelio mladomisniki blagoslov. On je rodom iz

U ovim korizmenim danima u duhu smo s vama! Radujemo se skoroj beatifikaciji Sluge Bojega Ivana Pavla II. te se pripremamo na taj veliki dogaaj meditirajui glavne misli njegovog nauavanja. elimo vam svima plodonosan hod kroz korizmu i radostan i iv Uskrs! Vae sestre iz Albanije

54

IZNAIHZAJEDNICA

SORA - SLOVENIJA

Dragi bratje in sestre v Kristusu! Leto 2011 se je v Sori zaelo s popolnim sonnim mrkom (4. januarja), ki smo ga z zanimanjem opazovale in hvalile Gospoda, da se sonce ni skrilo za 100% ampak samo za 80%, kar je dajalo upanje, da temna no leta, ki smo ga zaenjale, ne bo popolnoma temna. To se je tudi potrdilo, saj smo v prvih treh mesecih leta doivele kar nekaj okroglih obletnic, ki priujejo o moi ivljenja: prvi dan v februarju smo praznovale skupaj s s. Marto njeno sreanje z Abrahamom in se zahvalile Gospodu za polnost njenih 50 let ivljenja ter za predanost njenega sluenja Gospodu v njegovi Cerkvi. ez slab mesec dni (25.

februarja) pa je Abraham osebno potrkal na naa vrata, priel je s svojo boljo polovico, Saro, in se ustavil pred nao materjo, s. Petro. Prinesel ji je sporoilo svoje preizkuene vere kot najveji dar, pa tudi druge manje darove. Nato ji je on sam nazdravil za njenih 50 let ivljenja. e sestre v tistih trenutkih Abrahamovega in Sarinega obiska ne bi pogreale v svoji sredi s. Ivane in s. Pije, bi bile z gotovostjo prepriane, da je med nas res stopil sam oak Abraham... Zahvalno mao za materinih 50 let ivljenja in za lepoto njene poti, ki jo v poninosti, odprtosti ter veliki obutljivosti za loveka hodi za Gospodom, je daroval upokojeni ljubljanski nadkof msgr. Alojz Uran, somaevali pa so e prof. dr. Juhant, sorki 55

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

upnik g. Joe uk ter upnik iz njene domae upnije, g. Marko Koir. Praznovali smo med eno in drugo okroglo obletnico tudi dva manj okrogla rojstna dneva, in sicer s. Gabrijele na prvi petek v marcu, ko je popoldansko mao po njenem namenu daroval g. Franci utar, v prisotnosti njenih domaih, ter s. Ivane, ki jo je na pustni torek obiskal tisti oe iz evangelija, ki je imel dva sina in od katerih mu je eden zapravil vse premoenje, a v srcu ohranil hrepenenje po njegovi ljubezni, drugi pa je premoenje njegove hie sicer varno oskrboval, hrepenenja srca po oetovi ljubezni pa ni hranil. Vse sestre smo bile prie sooenja dveh bratov, ki na koncu spoznata vsak dele svoje soudeleenosti v grehu glede odnosa do oetove ljubezni in storita najbolj plemenito od vseh monih dejanj: spravita se med seboj, sprejmeta se kot brata, ki ju oe ljubi, in s tem postaneta oba spet prava sinova oeta. Kaj je bolj neskonno lepega za oetovo srce kot to? Veer se je s pesmijo V pepelnini noi Simona Gregoria prevesil v pripravo na postni as.

pred 25 leti blagoslovljen na karmelianski samostan v Sori, smo praznovale 24. marca z zahvalno sveto mao, ki jo je vodil ljubljanski nadkof in metropolit msgr. dr. Anton Stres, somaevali pa so upokojeni ljubljanski nadkof msgr. Alojz Uran, skupaj z dvanajstimi duhovniki. S svojo prisotnostjo nas je pri slovesnosti poastil tudi p. Mato Milo OCD. Pri slovestnosti so sodelovale pritrkovalke iz Menga, pri mai pa tudi bogoslovca Boris in Matja. Matja je uglasbil pesem sv. Janeza od Kria ivi plamen ljubezni ter jo s spremljavo na kitaro zapel med obhajilom (zapel je tako doiveto, da se je plamen ljubezni zares vnel, zato smo ez est dni morale poklicati gasilce, da so nas pouili, kako se plamen pogasi, e res zane nevarno goreti prilagamo fotografije). Prelat g. Franci Vrhunc je v prekrasnem uvodu v zahvalno mao opisal svoje dolgoletno sreevanje s karmelom, ki sega e v as karmela na Selu pri Ljubljani (danes Moste). P. Mato Milo pa se je na predveer slovesnosti sreal z nami v rekreaciji in nam spregovoril o svojih spominih na stike s slovenskim karmelom: sluenje vojakega roka v Sloveniji mu je omogoilo, da je obiskal karmel v Mengu, dokler ni tja zael prihajati kot spovednik. Spominjal se je tistega asa kot obdobja, ko so sestre in on bivali kot v betlehemski talci (p. Mato je spal v govorilnici), ki pa je bilo rodovitno s poklici. V svoji dareljivosti je p. Mato poleg duhovnih darov prinesel tudi darove za telo: vitamine, minerale in postne skunjave (okolado). Seveda p. Mato tudi v Sori nadaljuje svoje poslanstvo, tako nas je globoko pritegnil z duhovnimi nagovori, v katerih

Na poseben nain je vesela svetloba posijala tudi v resnobnost in tihoto postnih dni: spomin na dan, ko je bil 23. marca 56

IZNAIHZAJEDNICA

nam je od 24. do 27. februarja spregovoril o Oenau iz Poti popolnosti sv. Terezije. Zadnji dan smo si skupaj z njim pogledali v rekreaciji zveer e okroglo mizo o vlogi laikov v RKC in se potem o vsebini tudi skupaj pogovorili. Strinjali smo se, da so taki pogovori e kako potrebni.

Na prve petke v teh natrpanih dneh svetlobe nismo pozabile: prvi petek v januarju je daroval sveto mao g. nadkof dr. Anton Stres, ki je imel po mai v rekreaciji e nagovor, v katerem je razmiljal o teavnosti sprejemanja Jezusove narave in navzonosti kot pravega loveka in pravega Boga. Na koncu, v pogovoru s sestrami, nas je e obvestil, da odhaja na Madagaskar, kjer bo vodil duhovne vaje za tamkajnje

kofijske duhovnike. Prvi petek v marcu je sveto mao daroval g. nadkof gospod Alojz Uran. V pridigi je spregovoril o nerodovitni smokvi in ker je bil pustni as, o nerodovitnosti pusta in o veselju, ki ga kristjani rpamo drugje. Prvi petek v aprilu je sveto mao znova daroval g. nadkof dr. Anton Stres in nas v svoji hudomunosti, ker je bil ravno 1. april, prav dobro potegnil za nos. Kako? To pa naj ostane hina skrivnost Pridi in poglej so bile tihe besede povabila na dan odprtih vrat za duhovne poklice (5. marca), kjer so se po sveti mai, ki jo je daroval ljubljanski nadkof, predstavile razline redovne skupnosti, med njimi tudi naa. Nao zunanjo podobo je predstavljala karmelianka, ki jo je na velik plakat narisala s. Pija, nao ivo prisotnost pa so uteleala dekleta iz tevilne druine utar. Delo in ivljenje skupnosti so predstavile v prvi vrsti na podlagi lastnih izkuenj iz sreanj z nami, pa tudi s pomojo materiala, ki smo jim ga pripravile: knjige, prospekti, podobice, okraene svee, pa odrezki od hostij. Odzive iz mesa in krvi pa e priakujemo, v zaupanju v mo molitve, ki jo tiho ali glasno izrekamo Gospodu, gospodarju etve. Glasno molitev za nove duhovne poklice je letos na dan Jezusovega krsta izrekla s. Favstina. Na svenico se je odzval povabilu tisti dan e samo naslovni mariborski nadkof, naslednji dan pa e od papea potrjeni in imenovani redni mariborski nadkof in metropolit gospod dr. Marjan Turnek, ki je daroval sveto mao, po mai pa je imel za skupnost zanimivo razmiljanje o tirih razsenostih evharistije, v katere so zajeta naa ivljenja: izbranost, blagoslovljenost, raz57

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

lomljenost in raz-danost. Na dan naega posebnega zaveznika in pripronjika v nebesih, sv. Joefa, pa so nam pripravili mladostno veselo mao birmanci iz Seovelj in Portoroa, skupaj s svojima gospodoma upnikoma, Stankom Fajdigo in Janezom Kaviem. Duhovnika sta birmancem jasno in globoko razloila pomen kontemplativnega ivljenja v karmelu. Petnajst mladih je na oltar poloilo svoje pronje za ivljenje, petnajst sester pa je po konani mai, ko so mladi nadaljevali svojo romarsko pot k Mariji Pomagaj na Brezje, njihove pronje pripelo na oglasno desko, da so nas e nekaj dni nagovarjale k molitvi za te iskalce resnice. Seveda smo na svetega Joefa dan voile za god tudi naemu upniku, g. Joetu uku.

Ne moremo iti mimo dogodka, ki je bil za nas vse velik praznik: obisk novomanika p. Joana skupaj s p. Antoniem 28. marca. Po mai, ki jo je daroval novomanik, smo bile delene tudi dinaminega in globokega razmiljanja, ki ga je z nami podelil p. Antonio najprej o hudiu in potem e o Judu Ikarijotu, ter sreanja v rekreaciji s p. Joanom. Sami prazniki, pa pomlad, dehte vrt, ki klie po pridnih rokah vrtnarjev in sester Zdi se, kot da smo si za vseivljenjsko postno vajo izbrale iveti polno veselje v Kristusovi navzonosti! Pa je res tako? Gospod, ti ve. Ti vse ve. Gospod ve, koliko je bilo tudi tekega, koliko trenutkov, ko smo se pred Njim sooale z grenkobo, ki jo tu in zdaj ivi Njegova Cerkev, koliko sooanja z zlom, z boleino, koliko sreanj s pronjami za molitev ljudi, ki v svojih stiskah zaupajo v Gospoda (za molitev sta konec meseca marca prila prosit tudi predstavnika Opus Dei v Sloveniji, ki sta povedala e nekaj besed o ustanovitelju ter o njihovem poslanstvu). Koliko ur pridnega dela na vrtu, pri peki hostij, pri kraenju sve, pri gospodinjskih delih, v zakristiji , pa tudi za raunalnikom Povezanost s papeem Benediktom XVI. smo v teh treh mesecih doivljale posebno intenzivno: s sprejetjem odstopa dotedanjega prefekta Kongregacije za redovnike, gospoda kardinala Franca Rodeta, in z imenovanjem novega, pa z imenovanjem novega nuncija Juliusza Janusza, ker je bil za namestnika kamerlenga imenovan na dotedanji nuncij Santos Abril y Castell, ki se je priel v skupnost poslovit 29. januarja in

58

IZNAIHZAJEDNICA

je ob sreanju s sestrami spregovoril o preteklih izkunjah, delu, preizkunjah, sadovih ter o upanju glede prihodnosti. Podaril nam je knjigo pogovorov Petra Seewalda s papeem Benediktom XVI., Lu sveta, ki jo beremo v refektoriju in nam odkriva veliino dananjega Petra. Zanimivo je, da je za izdajo slovenskega prevoda knjige pape sam, lastnorono, napisal s svojo znailno prepoznavno pisavo slovenski naslov Lu sveta za platnico knjige. Veselile smo se tudi branja papeevih nagovorov ob splonih avdiencah na temo svetnikov, seveda e posebno njegovih pronicljivih besed o sv. Janezu od Kria in sv. Tereziji vilski. Da ivljenje premaguje smrt, so nam na Svete tri kralje dvakrat naznanili koledniki, enkrat trije odrasli kralji iz Poljanske doline, ki so nam po stari slovenski ljudski egi zapeli koledniko pesem, drugi pa enajst majhnih otrok (treh zakonskih parov), ki so nam obleeni v pastirje, ovke in angele priarali s pesmijo as Jezusovega otrotva in

predstavili misijonski namen obiska (izroile smo jim dar za otroke v misijonih).

Da je v Kristusu ivljenje moneje od smrti nam vsak dan bolj glasno govorijo postni dnevi, ki se bodo konali na kriu in v grobu, kakor mi vsi. Vstali pa bodo velikononi dnevi v nedeljskem jutru v jutru vstajenja. In z njimi mi, ko pride naa ura. To je nae upanje, ki ne osramoti, ker je ljubezen Boja izlita v naa srca po Svetem Duhu, ki nam je bil dan. Veselimo se! Vae sestre iz Sore, Slovenija

MIRNA PE - SLOVENIJA Spotovani p. provincial Vinko, p. Jure, in sobratje, sosestre! Marija, ko stoji ob kriu vrh Kalvarije, se mi zdi kakor duhovnik pri oltarju, ko daruje Tvojega ljubljenega Jezusa, milega Emanuela. (sv. Mala Terezija) Boji Sin je trpel, umrl in vstal. In prav zato so njegove rane postale znamenje naega odreenja, opravienja in sprave z Oetom. (pape Benedikt XVI)

59

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

alostna Mati trpljenja, postala si tudi vesela Mati Vstajenja. Prosi za nas, da ni ne bo skalilo naega miru, ki je dar Vstalega Jezusa, da bomo ohranili radost VSTAJENJA. In vemo, ko Vstalega, oznanjamo, se nam razodeva. Iskreno elim, da bi mono odmevalo v ALELUJI in v vsem ivljenju,

kar se je zgodilo v srcu! Blagoslovljene praznike, obljubljamo molitev pri noni adoraciji! Prisrno pozdravlja s. M. Pavla Krianega Jezusa s sestrami

SOFIJA - BUGARSKA elimo s vama podijeliti protekle mjesece od naeg zadnjeg javljanja, uskrsnu radost, kao i svu pripremu za 500. roendan nae Sv. Majke Terezije, te svu ljepotu u Karmelskom ivotu. Osobito Njegovu ljubav, koja je vidljiva u naim svakodnevnim slabostima. Na nevinu djeicu, kako je ovdje obiaj, nae najmlae sestre, s postulanticom Olenom, priredile su nam lijepo iznenaenje. Draga naa brao i sestre! Korizma nam dariva milost nutarnjeg proienja da u svijetlu Uskrsne tajne sagledamo sve. Uskrsna nas tajna obavija svojom svijetlou i ispunja radou. Iznova je pred nama, kao bezdan, Boja ljubav. Pashalna Tajna ispunja svaku sekundu naeg postojanja. Smrt i ivot, Krist i uskrsnue, grijeh i milost, ja i Bog. Svaki mig naeg ivota utapa se u Pashalnu tajnu, preko Isusa do Oca. I mi s divljenjem promatramo kako nas Njegova ivotvorna ljubav ne ostavlja ni za tren, nego nas vodi od smrti u ivot, jer ljubav Mu je jaa od smrti. Pozvali smo i nasu brau, priora, o. Sreka i o. Tadeja, da taj dan budu s nama. Uz duhovni program, bila je i igra "duhovni milijuna". Premda smo dodue svi bili dobitnici, naa su braa ipak osvojila prva mjesta. Zaista je bilo vrlo ugodno s braom zajedno. Te dane k nama su stigli i skauti iz Francuske. Oni svake godine dou o Boiu, odriui se tako obiteljske topline, umirui sami sebi, razvesele mnoge u Bugarskoj svakovrsnim darovima, osobito one koji su u potrebi.

60

IZNAIHZAJEDNICA

20. sijenja na o. Sreko zapoeo nam je predavanja iz naih Konstitucija i to ispoetka toku po toku. Nae Konstitucije su uistinu vrlo bogat i sadrajan, istinski biser i vodi, one trae svakodnevno umiranje samih sebe, ako hoemo da se naemo s Uskrslim Kristom. Smrt i Uskrsnue, tu tajnu, mogli smo malo osjetiti i preko naih dviju sestara, koje su kroz mjesec sijeanj i veljau bile u bolnici. Dobri Bog nas malo podsjea, da nam svaki dan moe biti posljednji na ovoj zemlji. Jesmo li spremne da se s Njime sretnemo? Nae su se sestre pokazale jake i hrabre i hvala Bogu sada smo sve dobro. Krajem mjesece veljae u naem karmelu posjetio nas je mladi misionar u Bugarskoj, Poljak o. Vojteh Faron, od Uskrsnua, uvijek radostan, revan, zaljubljen u Boga i due, pravi je i dostojan sin svoje Kongregacije od Uskrsnua. Prvog oujka sestrinski smo proslavile 50-eti roendan nae drage s. Marije Tereze od sv. Euharistije. Uistinu smo se radovale, jer na kraju krajeva, tih 50 godina njenog ivota je jedno neprekidno sjedinjavanje sa smru i uskrsnuem u Njemu, kroz koje je ona umirala svijetu da ivi skrita u Bogu.

8. oujka na otac Sreko nam je odrao predavanje na ve zapoetu temu, nae Konstitucije.

Zatim smo 15. oujka imale predavanje o opratanju, koje nam je odrao o. Petko Valov. Doao je i dugo ekani dan 25. oujka, kad je naa postulantica Olena obukla karmelski habit i dobila ime s. Kristina od Presvetog Srca Isusova i Marijina. 29. oujka na o. Tadej Perica nam je odrao predavanje na ve uhodanu temu o naoj Svetoj Majci Tereziji Avilskoj. Na kraju draga naa brao i sestre, elimo vam svima da nam ivot bude gorljiva svetost, a srce da ivi u Kristu. Neka svijetli i sve zapali ljubavlju Kristovom, da nam uistinu bude sretan Uskrs! Vae sestre iz Sofije

SVJETOVNI RED - OCDS Dragoj brai i sestrama u Redu - srdaan pozdrav i od Uskrslog Gospodina blagoslov! Mjeseni susreti nae zajednice u sijenju i veljai bili su obiljeeni razmatranjem djela nae svetice i nauiteljice iz Avile, Put k savrenosti. 61

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

16. sijenja 2011. sv. misu u Remetama predslavio je o. Draen Vargaevi, a u nagovoru nakon mise govorili smo o temi nenavezanosti kako je vidi, obrazlae i savjetuje sv. Terezija. Povezujui Terezijine savjete sa suvremenim crkvenim dokumentima (Lumen Gentium, kojeg je iznjedrio II. Vatikanski koncil) uoava se koliko su njezine poruke i savjeti laicima i danas svjei, aktualni i ivui, makar su pisani prije petsto godina. LG, naime govori o laicima koji iznutra, poput kvasca pridonose svetosti svijeta i naglaava jaku potrebu suradnje pastira i laika, dok sv. Terezija jo u svoje vrijeme aktualizira duh blaenstava za preobrazbu svijeta, korsku molitvu komplementira obiteljskoj, te govori o bitnoj potrebi relativiziranja svjetovne mode i preporua suradnju laika sa samostanima.

Zakljuili smo ovaj susret Terezijinim savjetima da se trebamo oslobaati svake navezanosti (grjenih navika, astoljublja, drugih ljudi, dobroinitelja, ak i naih roaka), osim navezanosti na Boga. Naa sve vea vezanost uz vjenost rui navezanost na vremenitost, savjet je koji e nam pomoi na putu ivota i ivljenju Neba ve i ovdje, na zemlji. 19. veljae odran je na drugi sastanak u 2011. godini. Sv. misu predslavio je o. Draen. Evaneoski ulomak preobraenja na gori Tabor sve nas je okrijepio u Duhu, jer nam je, ba kao Petru, Ivanu i Jakovu uoi priprave za Gospodinovu muku i smrt potrebno iskustvo Njegova preobraenja...! Poniznost u djelu Put k savrenosti sv. Terezije bila je tema nagovora koji je o. Draen odrao nakon sv. mise. Do poniznosti se stie gledajui u Krista i gledajui u sebe, veli sv. Terezija. Potrebno je dobro upoznati sebe, i priznati vlastito sebeljubje i astoljublje koje nas (egocentrino) koi na putu do slobode. Istina o nama samima, napisat e na isusovac Mijo Niki u svojoj knjiici Biblijska psihoterapija najprije nas zaboli, ali nas potom oslobaa! Upravo o tome govori i naa sv. Majka, Terezija od Isusa.

I naa grana Reda je danas na kunji, izloena ovom utjecaju svijeta, te citirajui rijei psalma Zauzmi se, jami za me..., i vjerujui da e nas On osloboditi od zamke ptiarske...! koja svijetom vlada, preporuamo se u molitve jedni drugima, kao to Vas u molitvama nosimo... 62

Pogled u Isusa, koji stoji u prostoru nae i svoje istine oslobaa nas! Kristocentrinost je ono to e nas, uz razum, hrabrost i poniznost dovesti do potpune i prave slobode. Ovaj e pristanak koji put, (moda i stalno), nositi muku, donijeti trpljenje, pa ak i nepravdu kojoj emo biti izloeni, ali e plod ovog iskuavanja nae hrabrosti biti mir i

SVJETOVNIREDOCDS

duhovna jakost koju emo iz tih kunji dobiti.

u sebe i u Boji promisao kroz sebe), pa iz lane poniznosti ne odvaiti se umnoiti ih, ve kao ona luda glava talent zakopati da ga sauvamo za Gospodara. uvati nam se stalno te lane, krive poniznosti i uz svetu smjelost prihvatiti dar koji ne zasluujemo, jer Bog pomae hrabre! Jednom mi je rekla pokojna sestra (u Redu) Mandica: Zapamti, to je tee, i Boja pomo je vea. Neka vas sve prati pomo i blagoslov Boji i zagovor Majke Boje. Sretan i blagoslovljen vam Uskrs u ime zajednice Svjetovnog reda Karmela.

Takoer je vano ne zatomiti darove koje nam je Bog dao (to je takoer pogled

s. Davorka Juri, OCDS

EST ASPIRANTICA OCDS ULO U NOVICIJAT

63

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

Povodom svetkovine svetog Josipa, od 18.-20. oujka u Karmelianskom samostanu u Krku odrana je Duhovna obnova za aspirante Karmelskog svjetovnog reda, prijatelje Karmela i sve one koji se zanimaju za karmelsku duhovnost, koju je vodio o. Petar Janji, poglavar samostana. Tema obnove je bila: Slijediti Krista, Svjetlo ivota. Prvog dana obnove razmiljalo se o nekim krivim slikama o Bogu i potrebi da svoju sliku Boga usporeujemo i usklaujemo s onom koju nam je objavio Isus u evaneljima. Drugi dan se razmatralo o Isusu kao modelu slobode kojega smo svi mi pozvani nasljedovati. To nasljedovanje ide putem kria i potpune otvorenosti Bogu i njegovim planovima. Posljednji dan, u nedjelju pred oima nam je stajala Blaena Djevica Marija, Isusova Majka i njegova najsavrenija uenica. Kao stvorenje potpuno slobodno za Boga i druge, Marija je i nama uzor u naem hodu za Isusom sve do potpune realizacije naeg bia.

Po zavretku duhovne obnove est aspirantica ulo je u Novicijat kojim je otpoelo ozbiljnije razdoblje izgradnje usmjereno k privremenim zavjetima (obeanjima). Rije je o slijedeim osobama: s. Stanka od Svetog Kria (Kirini) iz Rijeke, s. Sonja od sv. Josipa (Kekelj) iz Krka, s. Marija Milka od Raspetog Isusa (Mrakovi) iz Vrha, s. Josetta od Svete Male Terezije (Blai) iz Krka, s. Irena od Djeteta Isusa (ui) iz Krka i s. Natalija od Isusa (Bogovi) iz Njivica. Nakon to su kandidatice izrazile elju za ovom ozbiljnijom fazom formacije, primile su kapular kao vanjski znak njihove pripadnosti Redu i injenice da je Marija u isto vrijeme majka i uzor na njihovom putu (Ustanove OCDS, 36 b). Kandidatice (novakinje) priputene su u Novicijat, koji e trajati dvije godine, za vrijeme nedjeljne mise koja je bila u kapelici samostana u 11.30 a na kojoj su sudjelovali i prijatelji i lanovi obitelji nekih naih novakinja.

64

UZGODINUOBITELJI

UZ GODINU OBITELJI: TO KRANI, IDOVI I MUSLIMANI MOGU ZAJEDNIKI REI O OBITELJI? ZAJEDNIKA IZJAVA O OBITELJI SA SEDMOG MEURELIGIJSKOG SUSRETA VISOKIH PREDSTAVNIKA VJERSKIH ZAJEDNICA U HRVATSKOJ Na Sedmom meureligijskom susretu visokih predstavnika vjerskih zajednica u Hrvatskoj, odranom u ponedjeljak 28. veljae 2011. / 25. rebi'ulewela 1432. u prostorijama Islamskog centra Zagreb, Gavellina 40, s poetkom u 10 sati, sudjelovali su: predsjednik Vijea HBK za ekumenizam i dijalog sisaki biskup msgr. Vlado Koi, tajnik istoga Vijea prof. dr. sc. Jure Zeevi, protojerej stavrofor Srpske pravoslavne Crkve o. Marinko Jureti, ikonom Bugarske pravoslavne Crkve o. Emil Cenov Angelov, protojerej Makedonske pravoslavne Crkve - Ohridske arhiepiskopije o. Kirko Velinski, generalni vikar Evangelike crkve u RH Branko Beri, biskup Reformirane kranske (kalvinske) Crkve u Republici Hrvatskoj Endre Langh, predsjednik Saveza baptistikih crkava u RH Toma Magda, glavni tajnik Evaneoske pentekostne crkve u RH mr. sc. Vedran ulabi, pastor Stania Margari, Predsjednik Hrvatske konferencije Kranskih Adventistikih crkava, rabin Koordinacije idovskih opina u RH Luciano Moe Prelevi, rabin idovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj Kotel Da Don i predsjednik Meihata Islamske zajednice u RH muftija evko ef. Omerbai. Polazei od iskustva da je obitelj naega vremena ugroena u brojnim segmentima njenog postojanja i osvjedoeni o njenom nezamjenjivom znaaju za drutvo i ljudski rod uope, ovom Zajednikom izjavom o obitelji kao visoki predstavnici triju monoteistikih religija u Hrvatskoj, idovske, kranske i islamske, zalaemo se za iru javnu i drutvenu potporu ouvanju i ozdravljenju obitelji u Hrvatskoj, za proimanje odgoja u obitelji istinskim vrednotama i vrlinama, za obitelj kao zajednicu u kojoj se ne ivi samo radi sebe ve i radi drugoga, jer drimo da samo tako obitelj moe postati jamac kvalitetnijih meuljudskih odnosa i bolje budunosti drutva i ovjeanstva. Izjavom potvrujemo da nae religije obitelj vrednuju kao Boji dar ljudima i kao zajednicu ije je postojanje sukladno volji Stvoriteljevoj. Raanje novih ljudi mogue je samo u zajednitvu mukarca i ene. Nae religije prepoznaju brak kao primjeren oblik ureenja toga zajednitva i obitelj kao komplementarnu

65

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

zajednicu roditelja i djece, koja pomae njihovom rastu i razvoju njihove ljudskosti. Da su brak i obitelj Boja nakana i da su kao takvi konstitutivni ljudskoj naravi, na svoj nas nain - u skladu sa socio-kulturolokim okolnostima vremena u kojem su nastajale - svojom temeljnom porukom upuuju nae svete i Bojim Duhom nadahnute knjige: Od poetka stvorenja muko i ensko stvori ih. Stoga e ovjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju enu; dvoje njih bit e jedno tijelo. (Evanelje po Marku, 10, 6-9); Plodite se i mnoite i zemlju napunite (Biblija, Postanak 9, 1); O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog ovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge mukarce i ene rasijao... i rodbinske veze ne kidajte... (Kur'an, 4,1). Obiteljski ivot Bog je ustanovio kao jedno od bitnih obiljeja ljudskog roda, od samog poetka postojanja ljudi, kao osobnih bia otvorenih zajednitvu i zajednici. Temelj obitelji jest sam Bog, i obitelj je jedan od kljunih temelja ureenoga ljudskog drutva. Obitelj omoguuje okruje i ozraje u kojem bivamo njegovani, prihvaeni i utjeeni, u kojem ljudski osjeaji bivaju oplemenjeni i utkani u prve i temeljne meuosobne odnose. Obitelj je od Boga darovani ivotni prostor u kojemu ve od roenja traimo i nalazimo jamstvo postanka i opstanka, ostvarenja i spasenja. Ona je mogunost u kojoj se udesno sjedinjuju duhovni i materijalni zakoni i tenje naeg postojanja. Dar u kome je udesnost ivota osmiljena i oduhovljena ljubavlju i istoom. Kao takva, ostvarena obitelj je predokus Neba, predokus zajednitva i savrene ljubavi koju Bog Stvoritelj i Svedritelj ima prema svakom svom stvorenju i koja se odraava i ivi u obiteljskim odnosima. Obitelj je milosno i u pozitivnom smislu povlateno mjesto u kojem ostvarujemo i istinski osmiljavamo svoje zemaljsko postojanje, u kojem ivimo za druge, u kojem na darivanje i nesebinost upueni i ljubavlju oplemenjeni rastemo u Bogu. Stoga se mi, visoki predstavnici idovstva, kranstva i islama, s onu stranu kategorija tradicionalizma, progresivnosti, konzervativnosti ili bilo kakvih politikih intencija, osjeamo duni zajedniki posvjedoiti vrijednost obitelji i braka kao njihovog sredita i izvora. U braku kao Bogom provienoj zajednici mua i ene, suprunici kroz svoj sjedinjeni ivot sudjeluju u udesnosti i radosnoj ljepoti Bojeg stvaranja novog ivota. Nae religije posvjeuju da se bit i znaenje braka ne iscrpljuju samo u pukoj pravnoj izjavi suprunika i da njegova ugovorna dimenzija ne obuhvaa svo bogatstvo smisla braka kao Bogom blagoslovljene zajednice mua i ene. Suprunici u braku, meusobno se dopunjujui, postaju jednim biem, i to ne
66

UZGODINUOBITELJI

samo u spolnom smislu, ne samo u sociolokom i socijalnom ili bilo kojem djelominom smislu, ve i u smislu njihovog cjelokupnog egzistencijalnog ostvarivanja. Stvaranje obitelji brakom i potomstvom dogaaj je koji za svagda utjee na ivotni put osoba, ali - posredno - i na drutvo u cjelini. U skladu s naukom naih religija, uzimajui u obzir i ljudsku krhkost i nesavrenost, drimo da brak kao zajednicu mua i ene treba graditi u to je mogue veoj mjeri na temeljima trajnosti, jedinstva, jednakopravnosti i uzajamnog prihvaanja, a sve to i radi uspjelog zajednikog ivota u ljubavi i radi prenoenja i ouvanja ivota u djeci, koju e suprunici zajedniki uvoditi u spasonosno prijateljsko zajednitvo s ljudima i s Bogom. Jedno od obiljeja naega vremena jest, naalost, nespremnost na sklapanje braka i na preuzimanje odgovornosti za zasnivanje obitelji kod mnogih mladih ljudi, sve kasnije ulaenje u branu vezu, porast broja razvedenih brakova i razorenih obitelji, sa svim negativnim posljedicama koje to sa sobom donosi. Svjedoci smo razduhovljenja i poremeaja ivota u mnogim obiteljima: pogrenog naina planiranja obitelji unitavanjem zaetoga ivota u majinoj utrobi, djeje patnje za jedinstvom rastavljenih roditelja, patnje suprunika zbog nepovjerenja i meusobne otuenosti, nerazumijevanja, nedostatka potovanja i sebinosti, brane nevjere, to je uzrokovano prije svega nedostatkom istinske ljubavi u obitelji, koja sve vie postaje s jedne strane izvorite i s druge strane rtva tih poremeaja. Patnja u obiteljima i njihovo razaranje nerijetko su posljedica nedostatka ovjekoljublja i bogoljublja, ega bi bilo manje da je vie pozitivne podrke obitelji cjelokupnog drutva i javnog mnijenja. Sve vie prevladava ozraje u kojem se svevremene vrijednosti zanemaruju, a promiu se za drutvo u konanici destruktivne ideologije i kulture interesa, egoizma, konzumizma, kaosa i smrti, koje koriste prostore slobode na tetu brojnih ljudskih sudbina i drutva u cjelini. Ne moemo poznavati sve osobne razloge i objektivne, nerijetko i dramatine okolnosti koje dovode do branih brodoloma i obiteljskih poremeaja, ali moemo iskreno i duboko suosjeati sa svima koji su uslijed takvih dogaaja pretrpjeli i trpe ne malu osobnu patnju i bol. Drimo moguim i to da u odreenim okolnostima razdvajanje suprunika moe biti u funkciji izbjegavanja veeg zla i tete za same suprunike i njihovu djecu, no tim vie smo svi, i kao pripadnici naih religija i kao lanovi konkretnog drutva, pozvani stvarati uvjete i ozraje za kvalitetan brani i obiteljski ivot, svatko na svojoj razini djelovanja. Jedna nam je razina ipak svima zajednika: svi smo lanovi obitelji, svi imamo majku ili oca, ili smo sami majka ili otac, sestra ili brat... Ako moda sami i nismo u mogunosti dobru obitelji pridonositi na nekim irim
67

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

razinama, na prvoj i najkonkretnijoj razini vlastite obitelji smo svi u mogunosti pridonositi kvaliteti obiteljskog ivota. Ve i samo postavljanje pitanja samome sebi: je li onima s kojima ivim u obiteljskim odnosima lake ili tee ivjeti zato to imaju mene u obitelji? - omoguuje nam svima davanje vlastitoga doprinosa u poboljanju kvalitete odnosa u naim obiteljima. Ova izjava nije ni protiv koga, ona je za sve, jer smo uvjereni da svi, bez obzira na religijsku pripadnost i svjetonazor, promiui dobro obitelji promiemo vlastito dobro i dobro ljudskog roda u cjelini. Pomaganje obitelji i zatita njenih prava nije samo vjernika zadaa pripadnika naih religija nego i dunost svih ljudi. Opa deklaracija o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda s obzirom na obitelj obvezuje da nitko ne smije biti podvrgnut samovoljnom mijeanju u njegov privatni ivot, obitelj, dom... te da svatko ima pravo na pravnu zatitu protiv takvog mijeanja ili napada (lanak 12). Deklaracija istie da punoljetni mukarci i ene imaju pravo na sklapanje braka i osnivanje obitelji bez ikakvih ogranienja glede rase, nacionalnosti ili vjere (lanak 16). S obzirom na ekonomsko-materijalne okvire za opstanak i primjeren ivot obitelji deklaracija potvruje da svatko tko radi ima pravo na pravednu i primjerenu naknadu koja njemu i njegovoj obitelji osigurava ivot dostojan ovjeka i koja se prema potrebi dopunjuje drugim sredstvima socijalne zatite (lanak 23, 3). O istim pravima s obzirom na obitelj na slian nain govori i Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijea Europe (lanci 8, 12 itd.). Takva naela smo i kao vjernici naih religija i kao pripadnici svjetskog i europskog drutva pozvani ne samo primiti na znanje nego i s razvijenim osjeajem etike odgovornosti dosljedno i konkretno provoditi, od razine dravne obiteljske strategije i legislative, preko pravednog odnosa poslodavac-zaposlenik (npr. fleksibilno i skraeno radno vrijeme za roditelje, pronatalitetni doplatci i sl.), do razine angamana vjerskih zajednica, itd. Podupiremo ono to se na tim razinama ve ini i apeliramo na jo vee zalaganje svih kljunih imbenika. Primjereno zbrinuta obitelj zrelih i zdravih odnosa temelj je i izvorite zrelih i zdravih odnosa u globalnom drutvu openito. Osobito vanim drimo kvalitetan odgoj u obiteljima: dobar ili lo odgoj potomstva danas izravno ili posredno ima za posljedicu konstruktivne ili destruktivne lanove drutva sutra. Bez zdrave obitelji nema zdravog drutva. Kao vjernici jednoga Boga drimo da obiteljski ivot koji istinski - a ne samo formalno i deklarativno - daje prostora i svevremenoj Boanskoj stvarnosti, pridonosi oplemenjenju ovjeka, ini ga savjesnim, odgovornim i konstruktivnim lanom
68

UZGODINUOBITELJI

drutva. Stoga pozivamo sve vjernike naih zajednica, da uz horizontalu - ono vremenito i ljudsko, u sebi i u svojim obiteljima dosljedno izgrauju takoer i vertikalu, ono trajno i Boje: po osobnoj i zajednikoj obiteljskoj molitvi, po itanju Boje rijei u svetim knjigama, po dolaenju obitelji na bogosluja kao mjesta osobnog susreta s Bogom i ljudima. U svijesti da je obitelj temelj drutva i da je Bog temelj obitelji ohrabrujemo sve nae vjernike i sve imbenike vjerskog, drutvenog i javnog ivota da se dosljedno i neumorno svi zajedno zalaemo za dobro obitelji i pridonosimo boljitku drutvenog stanja i dobru svakog lana naega drutva.

MOLITVA ZA OBITELJ HBK Povodom Nacionalnoga susreta hrvatskih katolikih obitelji i pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj (4-5.lipnja 2011) Gospodine Boe, izvore ivota i ljubavi, blagoslivljamo te i zahvaljujemo ti to si darom svoga Sina posvetio zajednitvo obitelji. Radujui se dolasku pape Benedikta u nau hrvatsku domovinu, povjeravamo ti: roditelje i djecu, djedove i bake, mladie i djevojke. Molimo te da naim obiteljima daje snagu za velikoduno prihvaanje dara ivota. Obiteljske domove ispuni svojim Duhom, da budu mjesta molitve i kranskih kreposti, uzajamnog potivanja, nesebinosti i opratanja, te osjetljivosti za potrebe blinjih. Sve nas ispuni ivotnom radou, da te svjedoimo u ljepoti otajstva Crkve, i da ti - po uzoru i zagovoru Blaene Djevice Marije i sv. Josipa sluimo u vjernosti i istini, zajedno u Kristu, koji s tobom u Duhu Svetom ivi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen.

69

KARMELSKIVJESNIK,2/2010

MOLITVA ZA OBITELJ Boe ljubavi i dobrote, tebi povjeravamo svoju obitelj i sve obitelji nae biskupije, domovine i cijeloga svijeta. Oslobodi nas sebinosti i daruj snagu svoga Duha da spoznamo i promiemo svetost braka i obitelji. Uini da i danas sjaji ono to si stvorio na svoju sliku i priliku i posvetio vezom Krista i Crkve Blagoslovi zajednitvo supruga i daj im milost da velikoduno prihvaaju dar ivota. Vjerni svome svetom pozivu neka te slave i u dobru i u zlu. Prosvjetljuj djecu i mlade: ispunu im srca ivotnom radou i snagom istinske ljubavi. Sve nas blagoslivljaj zajednitvom u svetoj Crkvi te se u svakoj naoj obitelji, toj pravoj kunoj Crkvi, ive i navjetaju divna djela spasenja. Po Kristu Gospodinu naem. Amen.
ISPOVIJEST VJERE HRVATA KATOLIKA VRSTO VJERUJEM U BOGA OCA I SINA I DUHA SVETOGA IVOTOM ELIM POTVRDITI SVOJ KRSNI SAVEZ S BOGOM I TAKO OBNOVITI SVETI PRADJEDOVSKI ZAVJET VJERE U ISUSA KRISTA I VJERNOST KATOLIKOJ CRKVI. SVOJU ODLUKU POLAEM U BEZGRENO SRCE PRESVETE BOGORODICE MARIJE. AMEN NAJVJERNIJA ODVJETNICE NA BRANIKU STOJ, UVAJ NAU SVETU VJERU I HRVATSKI DOM.

70

SADRAJ

SADRAJ RIJE OCA PROVINCIJALA SA SJEDNICA PROVINCIJALNOG SAVJETA DOPISI OCA PROVINCIJALA O. JAKOV MAMI GENERALNI VIKAR VOJNOG ORDINARIJATA POHVALE KARMELSKOM VJESNIKU PRILOZI 1 2 2 4 4 5

IZ NAIH ZAJEDNICA 29 SVJETOVNI RED - OCDS 61 UZ GODINU OBITELJI: TO KRANI, IDOVI I MUSLIMANI MOGU ZAJEDNO REI O OBITELJI? 65 MOLITVE ZA OBITELJ SADRAJ 69 71

71

KARMELSKI VJESNIK God. XXXI (2011) br. 1 Glasilo hrvatskih karmeliana i karmelianki OCD i Svjetovnog reda OCDS * Izdavai: Hrvatska karmelska provincija sv. Oca Josipa Udruga Bl. Alojzije Stepinac bosonogih karmelianki u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini Svjetovni red OCDS HKP * Urednik: Jure Zeevi, OCD Tajnik HKP sv. Oca Josipa i Duhovni asistent Udruge Bl. Alojzije Stepinac bosonogih karmelianki u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini * esmikoga 1, HR 10000 Zagreb; Tel. (01) 4500-500; Fax. (01) 4580-953 E-mail: provincija@karmel.hr http://www.karmel.hr