Prirunik o kvaliteti elektrine energije

Naponski propadi
Uvod
5.1

Naponski propadi

Generator

0.1

Transmission Network 0.1

0.1

Level 1

F1 Breakers

0.5 Level 2

Level 3 1 1 F3 Other loads Load 3 Load 2 Load 1 1 1 1 1 Impedances 1

Copper Development Association

5.1 NAPONSKI PROPADI

UVOD Propad napona je kratkotrajno snienje ili ak potpuni gubitak efektivne vrijednosti napona. Odreen je trajanjem i zadranim naponom, obino izraen kao postotak nazivne efektivne vrijednosti napona, koji preostaje kod najnie toke tijekom propada. Propad napona znai da zahtijevana energija nee biti isporuena potroau to moe imati ozbiljne posljedice ovisno o vrsti angairanog potroaa. Naponski propadi, dugotrajnijeg smanjenja napona, su obino prouzrokovani namjernim sniavanjem napona od strane isporuitelja da bi se smanjilo optereenje za vrijeme maksimalne potranje ili kod neobino slabog napajanja u odnosu na optereenje. Elektromotorni pogoni, ukljuujui i pogone promjenjive brzine, su osobito osjetljivi budui da je troilu jo uvijek potrebna energija koja vie nije raspoloiva osim od inercije pogona. U procesima u kojima pojedini pogoni sadre zasebne kontrolne jedinice, one mogu osjetiti propadanje napona i iskljuiti pogon pri razliitom naponskom nivou i pri razliitom iznosu usporavanja ija je posljedica potpuni gubitak kontrole procesa. Obrada podataka i kontrolni ureaji su takoer veoma osjetljivi na naponske propade i mogu pretrpjeti gubitke podataka ili produiti trajanje zastoja. Trokovne implikacije su vrlo ozbiljne i o njima se raspravlja u poglavlju 2. Postoje dva glavna uzroka naponskih propada; stavljanje u pogon velikih tereta bilo na zahvaenom lokalitetu ili kod potroaa u istom strujnom krugu, a drugi razlog su kvarovi na drugim ograncima mree.

PROPADI PROUZROENI VELIKIM TERETIMA Kada se pokrenu veliki tereti, kao to su velike pogonske jedinice, startna struja moe biti mnogo puta vea nego normalna trajna struja. Budui da su napajanje i mrea kabelskih instalacija dimenzionirani za normalnu trajnu struju, visoka poetna struja uzrokuje naponski propad i u mrei napajanja i u instalaciji. Veliina efekta ovisi o tome koliko je "jaka" mrea, tj. koliko je niska impedancija u toci zajednikog spajanja (PCC) i o impedanciji kabelske instalacije. Propadi prouzroeni startnim strujama su okarakterizirani manjom dubinom i mnogo su dui od onih koji su posljedica mrenih kvarova u pravilu od jedne do nekoliko sekundi ili desetaka sekundi a rijetko kad manje od jedne sekunde. Problemi na terenu, uzrokovani prevelikim otporom u unutarnjoj mrei kabela, se lako svladavaju. Velika troila bi se trebala spajati direktno na izvor odgovarajueg naponskog nivoa ili na PCC ili na sekundar opskrbnog transformatora. Ako je problem izazvan impedancijom PCC-a - tj. napajanje je "preslabo" tada je nuno dodatno djelovanje. Jedno od rjeenja, ukoliko se odnosi na opremu, jest podesiti osjetljivi starter tako da se startna struja ogranii na niu vrijednost ali dovoljno due. Drugo rjeenje je u pregovaranju s tvrtkama za napajanje zbog nie impedancije povezivanja ali to moe biti skupo ovisno o geografiji mree tog podruja. Ako uzrok snienja napona ne moe biti pod kontrolom, tada e biti potrebna druga sredstva za kompenzaciju propada. Odgovarajua sredstva se proteu od tradicionalnih mehanikih stabilizatora reguliranih servo mehanizmima do elektroniki upravljanih izmjenjivaa i dinamikih restorera napona (ureaj za vraanje na poetnu vrijednost ili stanje napona). Ove vrste ureaje su razmotrene u poglavlju 5.3.

Slika 1 Razlog naponskih propada

PROPADI PROUZROENI MRENIM KVAROVIMA Mrea napajanja je vrlo kompleksna. Veliina naponskog propada na jednom mjestu uslijed kvara na drugom dijelu mree ovisi o topologiji mree i o relativnim impedancijama kvara, tereta i generatora u njihovoj zajednikoj toki spajanja. Slika 1 predstavlja primjer. Kvar na mjestu F3 dovodi do propada od 0% pri troilu 3, propada od 64% pri troilu 2 i propada od 98% pri troilu 1. Kvar na mjestu F1 e djelovati na sve korisnike s propadom od 0% pri troilu 1 i s 50% kod svih drugih troila. Primijeti da kvar na nivou 1 ima utjecaja na mnogo vie potroaa i djeluje mnogo snanije od kvara na nivou 3. Troila spojena na nivo 3 e vjerojatno doivjeti mnogo vie propada od troila spojenog na nivo 1 jer ondje ima vie potencijalnih mjesta kvara ona su pod utjecajem kvarova nivoa 1 i nivoa 2. Troila na nivou 2 i nivou 1 su progresivno manje osjetljiva na kvarove na nivou 3. Troilo "blie" izvoru e imati manji broj propada i biti e slabijeg intenziteta. Trajanje propada ovisi o vremenu potrebnom da ureaji za zatitu otkriju i izoliraju kvar to je obino reda nekoliko stotina milisekundi. Budui da kvarovi mogu biti prolazni, na primjer kada je prouzroen padom grane na vod, kvar se moe odstraniti vrlo brzo nakon to se pojavio. Kada bi se strujni krug permanentno iskljuio pomou ureaja za zatitu tada bi svi potroai tog strujnog kruga doivjeli prestanak napajanja sve dok se vod ne bi provjerio i ponovno prikljuio. Automatski ponovni uklop moe pomoi u olakavanju situacije ali takoer uzrokuje poveanje broja propada. APU nastoji ponovno povezati strujni krug u kratkom vremenu (manje od 1 sekunde) nakon to je djelovala zatita. Ako se kvar otklonio, APU e imati uspjeha i strujni krug e se ponovno uspostaviti. Potroai u tom strujnom krugu e doivjeti 100% propad izmeu iskljuenja i APU-a, dok drugi potroai vide manji i krai propad izmeu nastajanja kvara i njegove izolacije, kako je gore razmotreno. Ako kvar nije otklonjen kada proradi APU zatita e ponovno djelovati; postupak se moe ponavljati u skladu s programskim postavkama pojedinog ureaja za APU. Svaki put kada se dogodi automatski ponovni uklop defektni vod dovodi do sljedeeg propada, tako da drugi potroai mogu doivjeti nekoliko propada u serijama. Usluna uinkovitost u dereguliranom tritu se djelomino u nekim zemljama, kao to je Velika Britanija ocjenjuje prema prosjenom "gubitku el. energije u minutama kod potroaa" uzimajui u obzir one prekide koji obino prelaze jednu minutu. Minimiziranje tih statistikih podataka ima posljedicu u jako rasprostranjenoj aplikaciji automatskih ponovnih uklopa i poveava vjerojatnost propada. Drugim rijeima, dugorona raspoloivost je maksimizirana ali uz trokove kvalitete.

OSJETLJIVOST UREAJA Raunala su danas neophodna u svim djelatnostima, bilo kao radne postaje, mreni serveri ili kao procesni regulatori. Oni su bitni u svim transakcijama obrade podataka i mnogim komunikacijskim funkcijama, kao to su e-mail ili voice box sustavi. Proces uenja rezultirao je stvaranjem krivulje Udruge proizvoaa raunalne i poslovne opreme CBEMA (Computer and Business Equipment Manufacturers Association) (Slika 2). Ova krivulja budui da je izmijenjena sada je poznata kao krivulja Vijea za industriju informacijske tehnologije ITIC (Information Technology Industry Council) (Slika 3) i jedna verzija je standardizirana od strane ANSI-ja kao IEEE 446 (slika 4). Trajanje dogaaja je grafiki prikazano naspram napona u odnosu na nazivni napon napajanja a krivulje definiraju ovojnicu unutar koje bi oprema trebala kontinuirano funkcionirati bez prekida ili gubitka podataka. to se tie propada interesantna je donja granina krivulja. Ta krivulja predstavlja granicu izmeu odrivih i ne-odrivih propada. U idealnom svijetu bi postojala samo jedna krivulja koja bi predstavljala performanse mree napajanja realnog svijeta za koju bi svaka oprema bila odgovarajua. Naime, dok prilino mnogo opreme udovoljava jednim ili drugim standardnim krivuljama, performanse napojnih mrea opadaju vrlo slabo.

Slika 2 CBEMA krivulja

Slika 3 ITIC krivulja

Slika 4 ANSI krivulja

KARAKTERISTIKE OSJETLJIVOSTI UREAJA Izvori energije elektronike opreme, primjerice one koritene za osobna raunala i programibilne logike kontrolere (PLC) koriste akumulacijski kondenzator da poravna vrhove punovalno ispravljenog valnog oblika, tako da bi oni trebali biti inherentno oporavljivi na kratkotrajne propade. Vei kondenzatori, i vee razlike izmeu pohranjenog napona kondenzatora i minimuma nunog za djelovanje unutarnjih naponskih pretvaraa, e poboljati oporavak. Projektanti uvijek pokuavaju smanjiti veliinu kondenzatora na minimum kako bi smanjili dimenzije, teinu i cijenu ujedno osiguravajui da pohranjeni naboj bude tono dostatan pri minimalnom naponu i maksimalnom optereenju. Za siguran oporavak od propada potreban je mnogo vei kondenzator. Alternativna strategija u projektiranju je drati ulazni napon to je mogue niim da bi se maksimiziralo vrijeme zastoja sustava. Standardno, ovaj je koncept preuzet za opremu projektiranu da djeluje du irokih granica napona. Vrijeme zastoja e biti mnogo dulje pri 230 V napajanju nego kod 110 V napajanja. Ne postoji tehniki problem za razvoj napajanja koja su otporna na propade ali nisu nainjena jer to nije pitanje kojeg korisnici potiu s proizvoaima a postoje i implikacije u svezi s cijenom. I pored toga, cijena izrade raunala ili PLC-a oporavljivog na jednosekundne propade je vrlo neznatna u usporedbi s cijenom usavravanja sredstava mree namijenjenih za sprjeavanje propada koji se pojavljuju. Pogoni promjenjive brzine se mogu otetiti zbog naponskih propada i u pravilu su opremljeni s podnaponskim detektorima koji okidaju pri 15% i 30% naponu niem od nazivnog napona.

Pogoni promjenjive brzine s poboljanim sposobnostima su tema sljedeeg poglavlja ovoga prirunika. Asinkroni motori imaju inerciju tako da oni mogu pomoi u podravanju optereenja za vrijeme kratkog propada, regenerirajui energiju kada smanjuju brzinu. Ta energija se vraa na mjesto jer motor ponovno ubrzava i ako se brzina smanji na manje od 95% tada e motor povui priblino startnu struju. Budui da se svi motori pokreu zajedno, to moe biti uzrok dodatnih problema. Releji i kontaktori su takoer osjetljivi na naponske propade i mogu esto biti najslabija karika u sustavu. Ustanovljeno je da ureaji mogu ispasti iz pogona za vrijeme propada ak i kada je zadrani napon vei od minimalnog napona u ustaljenom stanju. Oporavak kontaktora od propada ne ovisi samo o zadranom naponu i trajanju nego i o mjestu valnog oblika gdje se propad dogodio, uinak postaje manji blie vrhu. Svjetiljke s izbijanjem natrija kada su uarene imaju mnogo vii udarni napon nego kada su hladne, tako da se uarene lampe ne mogu ponovno ukljuiti nakon propada. Iznos propada koji e prouzroiti gaenje svjetiljke moe biti manji od 2% na kraju ivota ili vei od 45% kada je svjetiljka nova. Veina ureaja i sustava sadri jedan ili vie od gore navedenih elemenata, pa e se dakle pokazati problemi kada se podvrgnu propadima. Dolje ispod slika 5 sugerira na to da je jeftinije i pouzdanije konstruirati opremu oporavljivu na propade radije nego nastojati izgraditi cjelokupan proces, cjelokupno postrojenje ili cjelokupan elektrodistribucijski sustav. Kako je pokazano, cijena rjeenja se brzo poveava kako se toka ozdravljenja pomjera od opreme preko postrojenja do infrastrukture.

KARAKTERISTIKE PROPADA NAPAJANJA Kako je prethodno ukazano, vjerojatnost dogaanja naponskih propada i njihov mogui iznos ovise o topologiji mree u blizini dotinog mjesta. Postoje odreene ograniene studije o relativno malim podrujima u nekim zemljama ali jo uvijek je tono rei da statistike o propadima za pojedine lokacije nisu dostupne. To odabir mjesta za kritino djelovanje ini tekim. Oito je da e mjesto blizu generatorske stanice (ili njih dvije) spojeno na srednji napon pomou podzemnog kabela biti bolji izbor nego udaljeno mjesto s dugom izloenom nadzemnom vezom, ali u kojoj mjeri? Lako je na primjer, procijeniti kvalitetu prijenosnih veza i taj faktor se esto spominje kao razlog za odabir pojedine lokacije poslovanja, ali je dosta tee procijeniti kvalitetu elektroinfrastrukture. Zelene povrine predstavljaju naroite probleme budui da tamo prema referenci nema postrojenja. S druge strane, one predstavljaju priliku za poeti s adekvatnom infrastrukturom na mjestu, dokle god je lokalno poduzee za napajanje voljno i sposobno snabdijevati je (koristei va novac!).

Slika 5 Cijena poboljanja u toleranciji propada Te studije koje su napravljene pokazuju da je trajanje propada napajanja prilino dulje od onoga sugeriranog preporuenog krivuljama tolerancije to je gore razmotreno. Slika 6 predstavlja vjerojatno trajanje i iznos propada za tipinu mreu napajanja. ITIC krivulja je nacrtana radi usporedbe.

Slika 6 Tipina karakteristika propada napajanja i ITIC krivulja Ovaj dijagram jasno pokazuje da, u stvarnom svijetu, IT oprema stvarno treba biti oko 100 puta bolja od one pretpostavljene ITIC krivuljom, kao to je pokazano pomou krivulje "potrebne tolerancije". Zasigurno je ispravno rei da nijedna oprema za proizvodnju ne udovoljava ovom zahtjevu.

PREMOIVANJE JAZA Dakako, u poslovnom okruenju, koritena oprema treba biti elastina prema normalnoj karakteristici pogreaka u napajanju, a to nije sluaj sa standardnom opremom. Kako je prikazano na slici 5, cijena korekcije je mnogo nia ako je poduzeto korektivno djelovanje u fazi projektiranja opreme ali to zahtijeva poznavanje prirode i vjerojatnosti kvarova. To je znanje koje nedostaje. Ipak, to je najjeftiniji pristup. Neki proizvoai opreme prepoznaju problem ali konkurentno trite smatra da e proizvoai odgovarati iskljuivo na zahtjeve naruitelja. Sve dok korisnici shvaaju probleme i razumiju da isporuitelji opreme mogu pruiti rjeenje, oni nee specificirati poboljana radna svojstva. Iznimka je trite pogonima promjenjive brzine.

Tradicionalan pristup predvia dodatnu opremu za podravanje optereenja tijekom propada; vrste dostupne opreme su detaljizirane u narednim poglavljima ovog prirunika. U sluajevima gdje su troila male snage, kao to je IT oprema, koriteni su izvori neprekidnog napajanja kao zatita i od propada i od kratkih prekida. Spremnici energije su uglavnom punjive baterije pa stoga nisu pogodni za dugo trajanje. U pravilu, troilo je podrano jo dovoljno dugo da se pripremi uredno iskljuenje, tako da se zatite podaci, ali jo uvijek zahtijeva znatno vrijeme za ponovno pokretanje. Katkada se koristi UPS za pruanje elektrine energije dok se rotacijski generator ne pokrene. Kod plitkih propada, gdje postoji znatan zadrani napon, postoji nekoliko utemeljenih tehnologija automatiziranih naponskih regulatora ukljuujui elektromehanike i elektromagnetske ureaje. Kako kod njih ne postoji potreba za uskladitenom energijom, ovi ureaji se mogu koristiti za dugotrajne dogaaje kao to su podnaponi i prenaponi. Automatizirani naponski regulatori su razmotreni u poglavlju 5.3.1 ovog prirunika. U sluajevima kada imamo velike terete i duboke propade koristi se dinamiki naponski restorer (DVR). Ovaj ureaj je komplet spojen na troilo koji generira dio napajanja koji nedostaje; ako napon propadne na 70% DVR generira dio koji nedostaje od 30%. Od DVR-a se inae oekuje da poduprije optereenje na kratak period i koriste baterije namijenjene za teke uvjete rada, prvorazredne kondenzatore ili neki drugi oblik pohrane energije kao to je brzi zamanjak. DVR-ovi se ne mogu koristiti za korigiranje dugoronih podnapona i prenapona.

ZAKLJUAK Poboljanje mrenih performansi zbog eliminiranja propada je veoma skupo a moda i neostvarljivo. U posebnim sluajevima, kada potreba opravdava izdatak, mogue je urediti dvostruka napajanja koja su izvedena od dovoljno odvojenih dijelova mree, kako bi se smatrala neovisna. Za veinu radnji nune su pojedine vrste opreme za ublaivanje propada i postoji mogunost izbora u irokim granicama, ovisno o vrsti optereenja kojem se prua potpora. Najjeftinije rjeenje je predvidjeti opremu s potrebnom mogunou oporavka na propade ali ta opcija nije jo dobro podrana od strane proizvoaa.

Network Partners

Copper Benelux
168 Avenue de Tervueren B1150 Brussels Belgium Tel: Fax: Email: Web: 00 32 2 777 7090 00 32 2 777 7099 mail@copperbenelux.org www.copperbenelux.org

HTW
Goebenstrasse 40 D66117 Saarbruecken Germany Tel: 00 49 681 5867 279 Fax: 00 49 681 5867 302 Email: wlang@htw-saarland.de Contact: Prof Dr W Langguth

Contact: Mr B Dme

Copper Development Association

Verulam Industrial Estate 224 London Road St Albans AL1 1AQ United Kingdom Tel: Fax: Email: Webs: 00 44 1727 731205 00 44 1727 731216 copperdev@compuserve.com www.cda.org.uk & www.brass.org

Istituto Italiano del Rame

Via Corradino d'Ascanio 4 I-20142 Milano Italy Tel: Fax: Email: Web: 00 39 02 89301330 00 39 02 89301513 ist-rame@wirenet.it www.iir.it

Contact: Mrs A Vessey

Contact: Mr V Loconsolo

Deutsches Kupferinstitut e.V

Am Bonneshof 5 D-40474 Duesseldorf Germany Tel: Fax: Email: Web: 00 49 211 4796 323 00 49 211 4796 310 sfassbinder@kupferinstitut. de www.kupferinstitut.de

KU Leuven
Kasteelpark Arenberg 10 B-3001 Leuven-Heverlee Belgium Tel: 00 32 16 32 10 20 Fax: 00 32 16 32 19 85 Email: ronnie.belmans@esat.kuleuven.ac.be Contact: Prof Dr R Belmans

Contact: Mr S Fassbinder

ECD Services
Via Cardinal Maffi 21 I27100 Pavia Italy Tel: Fax: Email: Web 00 39 0382 538934 00 39 0382 308028 info@ecd.it www.ecd.it

Polish Copper Promotion Centre SA

Pl.1 Maja 1-2 PL-50-136 Wroclaw Poland Tel: 00 48 71 78 12 502 Fax: 00 48 71 78 12 504 Email: copperpl@wroclaw.top.pl Contact: Mr P Jurasz

Contact: Dr A Baggini

European Copper Institute

168 Avenue de Tervueren B1150 Brussels Belgium Tel: Fax: Email: Web: 00 32 2 777 70 70 00 32 2 777 70 79 eci@eurocopper.org www.eurocopper.org

TU Bergamo
Viale G Marconi 5 I-24044 Dalmine (BG) Italy Tel: 00 39 035 27 73 07 Fax: 00 39 035 56 27 79 Email: graziana@unibg.it Contact: Prof R Colombi

Contact: Mr H De Keulenaer

Hevrox
Schoebroeckstraat 62 B3583 Beringen Belgium Tel: 00 32 11 454 420 Fax: 00 32 11 454 423 Email: info@hevrox.be Contact: Mr I Hendrikx

TU Wroclaw
Wybrzeze Wyspianskiego 27 PL-50-370 Wroclaw Poland Tel: 00 48 71 32 80 192 Fax: 00 48 71 32 03 596 Email: i8@elektryk.ie.pwr.wroc.pl Contact: Prof Dr H Markiewicz

Copper Development Association

Copper Development Association Verulam Industrial Estate 224 London Road St Albans AL1 1AQ United Kingdom Tel: 00 44 1727 731200 Fax: 00 44 1727 731216 Email: copperdev@compuserve.com Websites: www.cda.org.uk www.brass.org

David Chapman

Copper Development Association

Copper Development Association Verulam Industrial Estate 224 London Road St Albans AL1 1AQ United Kingdom Tel: 00 44 1727 731200 Fax: 00 44 1727 731216 Email: copperdev@compuserve.com Websites: www.cda.org.uk and www.brass.org

11