Graevinski fakultet Zagreb

Diplomski studij, smjer Materijali

Bjegovi, D.; tirmer, N.:
Teorija i tehnologija betona 1
Komponente za izradu betona -
AGREGAT
8. PREDAVANJE
1
SADRAJ AGREGAT
Openito - znaaj agregata u betonu
Vrste agregata, opis, primjena
Fizikalna svojstva agregata
Mehanika svojstva agregata
Toplinska svojstva agregata
tetni sastojci u agregatu
Posebne vrste agregata
2
Openito - znaaj agregata u betonu
Cijena
Dimenzionalna
stabilnost
Utjee na modul
elastinosti, tvrdou i
otpornost na habanje
3
Podjela agregata prema podrijetlu
Agregat
Prirodni
Proizvodi se obradom materijala
koji pronalazimo u prirodi; ne
mijenjamo sastav agregata
Rijeni agregat Drobljeni agregat
Umjetni
Potjee od materijala kakvog nema
u prirodi; obradom materijala
mijenja se njegov sastav
Razni otpadni
materijali i
industrijski
proizvodi
Specijalni
proizvodi
Reciklirani
4
Vrste agregata, opis, primjena
Prirodni agregat - dobiven iz prirodnih izvora (rijeni
ili agregat drobljen iz stijenske mase)
Umjetni agregat - agregat dobiven industrijskim
procesom
Reciklirani agregat - agregat dobiven recikliranjem
drugih proizvoda (npr. betona, opeke)
Nus-proizvodi drugih industrija kao agregat (npr.
zgura)
5
Prirodni agregat sastavu
Vrste agregata prema
mineralokom sastavu
Sedimentne stijene
Metamorfne stijene
Vulkanske stijene
6
Graevinski fakultet Zagreb
Diplomski studij, smjer Materijali
Bjegovi, D.; tirmer, N.:
Teorija i tehnologija betona 2
Vrste agregata prema mineralokom sastavu
Sedimentne stijene - nastale taloenjem ostataka drugih stijena
djelovanjemvode, leda i vjetra, taloenjem kao rezultatom
bioloke aktivnosti te taloenjem iz otopine
Sedimentne stijene (ekonomino nalaze se blizu povrine)
~80 % agregata
Pjeenjaci, vapnenac, ert, treset, ugljen, les ili prapor, itd.
7
Klasifikacija osnovnih sedimenata
na osnovi veliine zrna
8
Vrste agregata prema mineralokom sastavu
Metamorfne stijene- nastaju procesom metamorfoze od neke
magmatske stijene ili sedimentne stijene.
Pod metamorfozom se podrazumijeva djelovanje visoke
temperature,tlaka, vodene pare i plinova.
Metamorfne stijene
Mramor, kriljevac, gnajs (odline do slabe kvalitete)
9
Vrste agregata prema mineralokom sastavu
Vulkanske stijene
Intruzivne ili plutonske (kristalizacija magme u
dubini): granit
Hipabisalne ili ine (prijelazni oblik): riolit, bazalt
Efuzivne (hlaenje na povrini): tuf, plovuac, bazalt
Odlian agregat: tvrdoa, vrstoa, ilavost
10
Proizvodnja rijenog agregata - ljunara
Shema
glavnih faza
u
proizvodnji
agregata za
beton iz
ljunka
POZAJMITE
ISKOP LJUNKA
ODVAJANJE
BATUDE
SIJANJEI
PRANJE
DROBILICA
16-32
MLIN
FRAKCIJE
VIAK FRAKCIJA
8-16 4-8 0-4 mm
mm 0-2
11
PROIZVODNJA AGREGATA
ljunara Novo ie: a) skreper, b) klasifikator s lopaticama i hidrciklon, c) sita,
d) detalj mokrog sijanja, e) mehanizacija, f) detalj upravljake ploe, g) plovni bager
s tranim transporterima na pontonima
Izvor:
g
12
Graevinski fakultet Zagreb
Diplomski studij, smjer Materijali
Bjegovi, D.; tirmer, N.:
Teorija i tehnologija betona 3
Proizvodnja drobljenog agregata
Shema
glavnih
faza u
proizvodnji
agregata za
beton iz
lomljenog
kamena
KAMENOLOM
ODVAJANJE
JALOVINE
MLIN
JALOVINA
SIJANJE
DROBILICA
FRAKCIJE
VIAK FRAKCIJA
16-32 8-16 4-8 0-4 mm
0-2
mm
13
PROIZVODNJA AGREGATA - kamenolom
14
Papuk - Kamen Ingrad
Kamenolom Jelenje Vode - separacija i postrojenje
za proiavanje vode
PROIZVODNJA AGREGATA
15
IZVORNA STIJENA
PRETHODNA
IZLOENOST I
UTJECAJ OBRADE
MIKROSTRUKTURA
POROZNOST/
GUSTOA
MINERALOKI
SASTAV
KARAKTERISTIKE ZRNA
- veliina
- oblik
- tekstura
- otpornost na drobljenje
- otpornost na habanje
- modul elastinosti
PROJEKTIRANJE
SASTAVA BETONA
SVOJSTVA
SVJEEG BETONA
- konzistencija
- kohezivnost
- gustoa
SVOJSTVA OVRSNULOG
BETONA
- krajnja vrstoa
- otpornost na habanje
- dimenzionalna stabilnost
- trajnost
16
Industrijski proizveden agregat
Umjetni agregat Opis Primjena
Ekspandirana zgura
Vodom ohlaena zgura (iz
proizvodnje eljeza) aerirana parom
(uvuene pore)
Lagani betoni
Letei pepeo
Sinterirani letei pepeo; kemijski
vezani letei pepeo
Betoni niskih
vrstoa
Industrijski proizveden
pijesak
Industrijski obraeni agregat fine
granulacije
Djelomina
zamjena pijeska u
asfaltnim betonima
Polistiren Ekspandirane granule polistirena Lagani betoni
Ekspandirana glina Granule ekspandirane gline
Ovisno o razredu
vrstoe
17
Reciklirani agregat
Reciklirani agregat Opis Primjena
Agregat od recikliranog
betona
Drobljeni otpadni beton, ne smije imati
oneienja (manje od 1% mase)
Zamjena prirodnog
agregata (npr. 30 %)
Agregat od reciklirane
opeke
Drobljena otpadna opeka
Podlona masa u
cestogradnji
Ponovno upotrijebljeni
agregat
Granule agregata oiene iz
otpadnog betona
Zamjena dijela agregata
u betonima
Agregat od recikliranog
asfalta
Drobljeni otpadni asfalt
Novi kolnici od asfaltnog
betona
Ponovno upotrijebljeni
agregat iz asfalta
Granule agregata oiene iz
otpadnog asfaltnog betona
Zamjena dijela agregata
u asfaltnim betonima
Granule stakla Komadii stakla
Djelomina zamjena
fine granulacije
Komadii gume Reciklirani komadii otpadnih guma
Ovisno o vrsti i postotku
zamjene
18
Graevinski fakultet Zagreb
Diplomski studij, smjer Materijali
Bjegovi, D.; tirmer, N.:
Teorija i tehnologija betona 4
Nus-proizvodi drugih industrija
Nus-proizvodi Opis Primjena
Zgura hlaena na zraku
Zgura dobivena iz proizvodnje eljeza
hlaena na zraku
Zamjena dijela
agregata, svi betoni
Granulirana zgura
Zgura dobivena iz proizvodnje eljeza,
slina pijesku
Zamjena dijela
agregata, svi betoni
elianska zgura Zgura dobivena iz proizvodnje elika Zamjena dijela agregata
Letei pepeo Letei pepeo iz industrija na ugljen
Zamjena agregata fine
granulacije
Pepeo visokih pei
estice sakupljene na dnu visokih
pei
Zamjena agregata fine
granulacije
Pepeo uslijed spaljivanja Pepeo uslijed spaljivanja otpada
Zamjena agregata fine
granulacije
Organski agregat
Riine ljuske, komadii drveta,
piljevina
19
Fizikalna svojstva agregata
Nasipna gustoa i upljine
Gustoa
Oblik zrna i tekstura povrine
Skupljanje
Apsorpcija i povrinska vlanost
Otpornost na smrzavanje i odmrzavanje
Volumenska
gustoa
agregata
2,7 kg/dm
3
Volumenska
gustoa vode
1,0 kg/dm
3
U istom volumenu 2,7 puta vie mase
Volumenska gustoa
21
Stanja vlanosti u agregatu
Stanje SUH
NEZASIEN
POVR.
SUH
ZASIEN
POVR.
SUH
VLAAN
Ukupna
vlanost
-
Manje od
mogue
apsorpcije
Jednako
moguoj
apsorpciji
Vee od
apsorpcije
22
Poroznost i apsorpcija vode
Utjeu na:
prionjivost cementnog
kamena i agregata u
betonu,
otpornost betona na
djelovanje smrzavanja,
kemijsku i erozijsku
otpornost betona,
gustou.
zatvorene
(nepropusne)
pore
propusne
(otvorene)
pore
propusne
(otvorene)
pore
agregat
23
Utjecaj vlanosti agregata
Sitni pijesak
Agregat srednje
veliine
Krupni agregat
Vlanost agregata (% mase)
P
o
s
t
o
t
a
k

p
o
v
e

a
n
j
a

v
o
l
.

u
o
d
n
o
s
u

n
a

s
u
h
i

a
g
r
e
g
a
t
24
Graevinski fakultet Zagreb
Diplomski studij, smjer Materijali
Bjegovi, D.; tirmer, N.:
Teorija i tehnologija betona 5
Odnos povrine sitnog i krupnog agregata
Sitne frakcije imaju
izmeu 25 do 40 puta
veu specifinu povrinu
od krupne frakcije iste
mase i volumena
25
Utjecaj veliine zrna agregata na potrebu za
vodom u betonu
volumen =
2 x 2 x 2 = 8
specifina
povrina=
6 x (2 x 2) = 24
volumen =
8 x (1 x 1 x 1) = 8
Specifina povrina =
8 x 6 x 1 = 48
26
Smanjenje upljina
25 mm 9 mm + 25 mm
27
upljine izmeu zrna agregata
koliina upljina ovisi o:
granulometrijskom sastavu,
obliku i teksturi zrna,
stupnju zbijenosti.
.) (%, 100 vol
ZPS
s ZPS

=48% =26%
upljikavost:
nasuto stanje,
zbijeno stanje.

s
- volumenska masa nasutog,
odnosno zbijenog stanja
28
nasuta
zbijena
volumenska masa = 0,87 - 0,96
upljine izmeu zrna agregata
Nasipna volumenska masa agregata u zbijenom stanju
je 1,1 kg/dm
3
Nasipna volumenska gustoa cementa ~ nasipna
volumenska gustoa agregata (1 kg/dm
3
)
29
Udio upljina
Udio pijeska u mijeanom agregatu
(%)
P
o
s
t
o
t
o
t
a
k

u
p
l
j
i
n
a
30
Graevinski fakultet Zagreb
Diplomski studij, smjer Materijali
Bjegovi, D.; tirmer, N.:
Teorija i tehnologija betona 6
Oblik i tekstura zrna
Idealan oblik je kugla
Daje najmanju specifinu povrinu
Prua najmanji otpor pri obradi svjeeg betona
Oblik zrna krupnog agregata (SI) zadaje se razredom
indeksa oblika
Oblik i tekstura zrna imaju utjecaj na obradljivost betona
(unutranji otpor pri mijeanju i ugraivanju)
Vrijedi naroito za betone s manjom koliinom cementne paste
31
Ispitivanje oblika zrna agregata
oblik zrna agregata ocjenjuje se obzirom na omjer duljine zrna
(L) i debljine zrna agregata (E)
indeks oblika:
M
2
- masa zrna agregata iji je omjer L/E > 3
M
1
- ukupna masa ispitanih zrna
2
1
M
SI 100
M
= (%)
32
Oblik zrna krupnog agregata
TPBK (139/09), Prilog D
Razred SI
(Shape Index)
Indeks
oblika
(SI)
Namjena
SI
40
s 40
betoni do ukljuivo razreda tlane
vrstoe 12/15 prema HRN EN
206-1
SI
20
s 20 ostali betoni
33
vee max. zrno agregata manja je ukupna povrina agregata
potrebna manja koliina cementa za obavijanje svih zrna
vea zrna agregata vie sprjeavaju skupljanje cementnog
kamena vea vlana naprezanja oko njih i vee
mikropukotine u jo neoptereenom betonu
najkrupnija zrna agregata poveavaju segregaciju svjeeg betona
i nehomogenost u ovrsnulom betonu
Maksimalno zrno agregata
34
Maksimalno zrno agregata
Dmax s c
Dmax s 0,8minimalni horizontalni razmak armature
Dmax s minimalna dimenzija betonskog elementa
(za ploe vrijedi debljina ploe)
ODABIR D ODABIR D
MAX MAX
a
d
min
35
Frakcija agregata skup zrna odreene
veliine
oznaka agregata prema donjoj (d) i gornjoj (D)
veliini sita izraena kao d - D
36
Graevinski fakultet Zagreb
Diplomski studij, smjer Materijali
Bjegovi, D.; tirmer, N.:
Teorija i tehnologija betona 7
Granulometrijski sastav agregata
Skup zrna odreene veliine nazivamo FRAKCIJOM
NAZIVNE FRAKCIJE U PROIZVODNJI AGREGATA
0 - 4 (0-1, 1-4; 0-2, 2-4) mm Sitni agregat (pijesak)
4 - 8 mm
8 - 16 mm
16 - 32 mm
32 - 63 mm
63 - 125 mm
Krupni agregat
37
Optimalni granulometrijski sastav
agregata
Cilj: postii to gue
pakiranje, odnosno raspored
zrna, koji u betonu daje
minimum upljina
Granulometrijski sastav glavni initelj koji utjee
na koliinu zahvaenog zraka u betonu odreene
konzistencije
38
- po EMPA
% 50
|
|

\
|
+ =
m m
d
d
d
d
A
- po Fuller-u
% 100
m
d
d
B =
- za masivni beton
% 100
4 , 0
|
|

\
|
=
m
d
d
C
Izrazi za proraun optimalnog
granulometrijskog sastava
39
PREPORULJIVE GRANINE KRIVULJE
OPTIMALNOG SASTAVA AGREGATA 0/32 mm
0
20
40
60
80
100
0 0,25 0,5 1 2 4 8 16 31,5
Otvor sita (mm)
P
r
o
l
a
z

(
%
) D32
A32
B32
C32
Diskontinuirana krivulja
40
PREPORULJIVE GRANINE KRIVULJE
OPTIMALNOG SASTAVA AGREGATA 0/32 mm
Granina
krivulja
Prolaz kroz sita (%)
0,25 0,5 1,0 2,0 4,0 8,0 16,0 31,5
D32 2 5 8 30 30 30 30 100
A32 2 5 8 14 23 38 62 100
B32 8 18 28 37 47 62 80 100
C32 15 29 42 53 65 77 89 100
41
Opi zahtjevi za granulometrijski sastav
Agregat Frakcija
Maseni postotak
prolaza
Razred G
d
(Oznake razreda:
G
Fine
, G
Coarse
, G
All-in
,
G
Tolerances
) D d
Sitni D s 4 mm i d=0 85-99 -
G
F
85
CP, MP (postotak
prolaza kroz sito 0,5 mm)
CF, MF (modul finoe)
Krupni
D/d s 2 ili
D s 11,2 mm
85-99 0-20 G
C
85/20
D/d > 2 i
D > 11,2 mm
90-99 0-15 G
C
90/15
Razred doputenog odstupanja na situ srednje veliine D/1,4: G
T
15
Nefrakci-
onirani
D s 45 mm i d=0 90-99 - G
A
90
42
Graevinski fakultet Zagreb
Diplomski studij, smjer Materijali
Bjegovi, D.; tirmer, N.:
Teorija i tehnologija betona 8
Utjecaj veliine agregata na svojstva betona
Veliina zrna utjee na:
Potrebu za vodom
Sadraj cementa
Mikropukotine (vrstou)
Granulometrijski sastav
Ovisi o omjeru krupnog i sitnog agregata
Utjee na sadraj paste (ekonominost) i obradljivost
43
Utjecaj distribucije estica agregata na
svojstva betona
Svjei beton
Distribucija veliina finog agregata znaajna je za obradivost, segregaciju i
pumpabilnost svjeeg betona
Jednolika distribucija sitnog agregata utjee na poboljanu obradivost
istog u usporedbi s betonom s diskontinuiranim agregatom (kojim se
lake postie vea konzistencija)
Ovrsnuli beton
Jednolika distribucija agregata osigurava bolje pakiranje estica agregata
ime se postie vea gustoa i smanjena propusnost, ali i poboljana
otpornost na abraziju
Zbog manje potrebe za koliinom cementne paste takvi betoni imaju
smanjeno izdavanje vode, puzanje i skupljanje
Viak krupnog agregata moe pozitivno utjecati na skupljanje uslijed
suenja, ali ujedno moe imati negativne posljedice na razvoj poveanog
broja mikropukotina
44 44
Utjecaj distribucije estica agregata na
svojstva betona
Krupni i sitni agregat bi trebao biti jednoliko distribuiran
U sluaju da su estice sitnog agregata prevelikih dimenzija
to moe uzrokovati izdvajanje vode i segregaciju
Prevelika koliina veoma sitnih estica znaajno poveava
potrebnu vodu u mjeavini
Propusnost, kao jedan od osnovnih trajnosnih parametara,
ovisna je o sadraju upljina u mjeavini; manji udio upljina
znai manju propusnost.
smanjenje propusnosti mogue je ostvariti dobro
graduiranim agregatom
45 45
Utjecaj teksture agregata na svojstva betona
Oblik zrna i tekstura povrine
Hrapavi i izdueni dijelovi zahtijevaju vie cem. paste za
postizanje obradljivosti (poveanje trokova)
Tekstura povrine
Ovisi o vrstoi stijene, poroznosti, ranijoj izloenosti
Utjee na obradljivost, koliinu paste, poetnu vrstou
46
Kim [2002]
Istraivanja su ukazala da je upotrebom laserskih snimaa
(engl. Laser scaners) mogue dobiti trodimenzionalne
informacije o agregatu te postaviti korelaciju izmeu vizualne
percepcije karakteristika agregata i informacija dobivenih
primjenom pristupa temeljenog na elementarnim valovima
Indeksi oblika, uglatosti i teksture definirani su razliitim
valnim koeficijentima
Kratki valovi se koriste pri opisu teksture, a valovi veih valnih duljina
za opis oblika i uglatosti agregata
47
Kim, H, Haas, C., Rauch, A. and Browne, C., Dimensional Ratios for Stone Aggregates
from 3D Laser Scans, Journal of Computing in Civil Engineering, Vol. 16, No.
3, 2002, pp. 175-183.
47
Tomografija
Tomografija je vizualna tehnika koja se koristi za predoavanje
unutranjosti neprozirnih vrstih tvari
Agregat je tako mogue vizualizirati unutar betonskog
uzorka, jer tomografija putem x-zraka stvara 2D slike betona
na razliitim visinama. Potom se kombinacijom napravljenih
2D slika priprema 3D informacija o agregatu, analizom
pomou srednjih sferino harmoninih funkcija
48
Garboczi, E., Three-Dimensional Mathematical Analysis of Particle Shape Using X-Ray
Tomography and Spherical Harmonics: Application to Aggregates Used in
Concrete, Cement and Concrete Research, pp. 1621-1638.
48
Graevinski fakultet Zagreb
Diplomski studij, smjer Materijali
Bjegovi, D.; tirmer, N.:
Teorija i tehnologija betona 9
Utjecaj oblika agregata
Kubine ili sferine estice imaju manju povrinsku energiju
nego ravne i izduene estice, slijedi da iste zahtijevaju manju
koliinu cementne paste i manje vode za istu obradivost
Vea vrstoa i smanjeno skupljanje betona
Izduene estice nepovoljno utjeu na obradivost mjeavine, te
za istu koliinu vode utjeu na stvaranje slabo obradive
mjeavine u usporedbi s mjeavinom koja sadri kubine ili
sferine estice
Zahtijevaju poveanu potrebu za vodom ime posljedino smanjuju
vrstou betona
49 49
Utjecaj ultrafinih estica mineralnih dodataka
Utjecaj ultrafinih estica na svojstva betona nije dovoljno
istraen, prvenstveno jer zahtijevaju primjenu posebnih tehnika
uslijed vrlo malih dimenzija estica (elektronski mikroskop,
nitrogen adsorption ureaj i laserski difrakcijski ureaj)
U sluaju nejednolike distribucije utjeu na povean sadraj
upljina i vode
Kako bi se odredio utjecaj tih ultrafinih estica na sadraj vode,
primijenjena jeVicatova metoda za odreivanje konzistencije cementne
past i single drop test
Potvrena je dobra korelacija izmeu provedenih ispitivanja, pri emu
oba ispitivanja opisuju prostorni razmjetaj estica kao funkciju njihove
granulometrije i morfolokih karakteristika, te se mogu koristiti za odabir
ultrafinih mineralnih dodataka betonu
50
Bigas, J. P. and Gallias, J. L., Effect of Fine Mineral Additions on Granular Packing of
Cement Mixtures, Magazine of Concrete Research, Vol. 54, No. 3, pp. 155-164.
50
Mehanika svojstva agregata
PRIONJIVOST
Prosuuje se na temelju izgleda plohe prijeloma nakon
ispitivanja tlane vrstoe
Na prionjivost utjeu:
Oblik i tekstura povrine
Mineraloko-petrografski sastav
51
Mehanika svojstva agregata
VRSTOA
drobljeni agregat iz stijene se ispili valjak ili kocka i ispituje
agregat iz vuenog nanosa ili prirodno drobljeni agregat
ispitivanje betonskih uzoraka spravljenih s tim agregatom u
usporedbi s betonskim uzorcima od agregata poznate
vrstoe
MODUL ELASTINOSTI: E
kamena
= 343|
P
52
Mehanika svojstva agregata
ILAVOST
otpornost agregata na udarce
odreuje se slino kao i drobljivost agregata
mogu se pojaviti razlike u rezultatima za isti agregat u suhom
i vlanom stanju
bitno svojstvo za betone izloene mehanikom troenju
(eroziji)
53
Mehanika svojstva agregata
TVRDOA
otpornost protiv prodiranja i paranja
bitno svojstvo za betone izloene mehanikom troenju
(eroziji)
Ispitivanje ilavosti i tvrdoe (Los Angeles test)
54
Graevinski fakultet Zagreb
Diplomski studij, smjer Materijali
Bjegovi, D.; tirmer, N.:
Teorija i tehnologija betona 10
Otpornost na drobljenje
krupnog agregata - TPBK
Razred LA
Koeficijent
Los Angeles
(LA)
Namjena
LA
35
s 35 betoni ope namjene
LA
30
s 30
betoni razreda izloenosti XF1 do
XF4 prema HRN EN 206-1
55
Otpornost na drobljenje krupnog agregata
TPBK (139/09), Prilog D
Razred LA
Koeficijent
Los Angeles
(LA)
Namjena
LA
35
s 35 betoni ope namjene
LA
30
s 30
betoni razreda izloenosti XF1 do
XF4 prema HRN EN 206-1
56
Razred
F
%
gubitka
mase
Razred
MS
%
gubitka
mase
Namjena
F
NR
-
ili
MS
NR
- betoni u suhom okruenju
F
2
s 2 MS
25
s 25
betoni razreda izloenosti XF1
i XF3 prema
HRN EN 206-1
F
1
s 1 MS
18
s 18
betoni razreda izloenosti XF2
i XF4 prema
HRN EN 206-1
HRN EN 1367-1 HRN EN 1367-2
Otpornost na smrzavanje krupnog agregata
57
Toplinska svojstva agregata
koeficijent toplinskog istezanja,
specifini toplinski kapacitet, c
toplinska provodljivost,
l
l
0
T
toplina
58
za razne tipove stijena
TIP STIJENE
, 10
-6
/K
GRANIT 1,8 11,9
DIORIT, ANDEZIT 4,1 10,3
GABRO, BAZALT, DIJABAZ 3,6 9,7
PJEAR 4,3 13,9
DOLOMIT 6,7 8,6
VAPNENAC 0,9 12,2
ERT 7,4 13,1
MRAMOR 1,1 16,0
59
Termika kompatibilnost agregata i cem.
kamena
agregata i cem. kamena se razlikuju
Razlike su vee ako je mort izraen s pijeskom drugaijeg
mineralnog sastava od krupnog agregata
Uslijed estih promjena temperature moe doi do
pukotina, ljutenja i slabljenja prionjivosti to
ubrzava i nastanak oteenja od smrzavanja i odmrzavanja
Slino je i kod naizmjeninog vlaenja i suenja betona
(bubrenje i skupljanje)
60
Graevinski fakultet Zagreb
Diplomski studij, smjer Materijali
Bjegovi, D.; tirmer, N.:
Teorija i tehnologija betona 11
tetni sastojci u agregatu
Sastojci koji se nalaze u sitnom ili krupnom agregatu u maloj
koliini, ali mogu nepovoljno djelovati na karakteristike betona:
Obradljivost
Vezivanje
Trajnost
61
Sadraj sitnih estica - TPBK
Agregat
Otvor sita
0,063 mm
(% prolaza mase)
Razred f
(fines content)
Sitni agregat
Prirodni i mijeani
Drobljeni
s 3
s 10
f
3
f
10
Krupni agregat s 1,5 f
1,5
Nefrakcionirani
agregat
s 3 f
3
62
tetni sastojci u agregatu - ACI
Sastojak
Mogui utjecaj na
beton
Dozvoljena koliina
(% mase)
Sitni agregat Krupni agregat
Sitne
estice
(<75 mm)
Obradljivost,
poveana potreba za
vodom
3-beton izloen
habanju
5-ostali betoni
1
Glina i
trona zrna
Obradljivost,
otpornost na habanje
3 5
Ugljen i
lignit
Trajnost, izgled
povrine
0,5 ako je vaan
izgled
1,0 ostalo betoni
0,5
ert Trajnost - 5
63
Sastojci koji utjeu na brzinu vezanja i
ovrivanja betona
agregat ne smije sadravati sastojke kao to su
organske tvari, eer, lake estice,...
Sadraj raspadnutog dikalcijevog silikata i
raspadnutog eljeza
agregat proizveden iz zrakom hlaene zgure ne
smije sadravati raspadnutog dikalcijevog silikata i
raspadnutoh eljeza prema n HRN EN 1744-1
64
Sadraj koljaka u krupnom agregatu
Alkalno reaktivni sastojci Alkalno reaktivni sastojci
ako agregat sadri alkalno-reaktivne sastojke, a
beton je izloen vlazi potrebno je provesti daljnja
ispitivanja
Razred
SC
(Shell Content)
Sadraj koljaka
(%)
SC
10
s 10
65 66
Alkalno reaktivni sastojci
Beton koji e se nalaziti u vlanoj okolini ne smije
sadravati materijale koji mogu reagirati s alkalijama u
cementu
Takvi materijali se mogu koristiti samo ako cement
ima manje od 0,6 % alkalija ili s dodatkom materijala
koji mogu sprijeiti alkalnoagregatnu reakciju
66
Graevinski fakultet Zagreb
Diplomski studij, smjer Materijali
Bjegovi, D.; tirmer, N.:
Teorija i tehnologija betona 12
Vrste materijala koje mogu izazvati
alkalnoagregatnu reakciju
Reaktivna tvar Kemijski sastav Fizikalni karakter
Opal SiO
2
nH
2
O Amorfni
Kalcedon SiO
2
Mikrokristalni do kriptokristalni;
obino vlaknasti
Neke forme kvarca SiO
2
Mikrokristalni do kriptokristalni;
Kristalni, ali vrlo oteeni
Riolitski produkti
Silikati s manjim udjelom
Al
2
O
3
, Fe
2
O
3
i alkalija
Staklo ili kriptokristalni materijali kao
sastavni dijelovi vulkanskih stijena
Kristobalit, tridimit SiO
2
Kristalni
Sintetika silikatna
stakla
Silikati, s manjim udjelom
alkalija, aluminija i/ili dr. tvari
Staklo
67 68
Najtetnije alkalnoreaktivne stijene
Opal, ert
Silikatni vapnenci i dolomiti
Rioliti i tufovi
Silikatni kriljci
68
69
Alkalnoagregatna reakcija
Oksidi natrija i kalija su prisutni u cementu u malom postotku,
ali kao najjae baze mogu reagirati s vrstama agregata kao to
su opal, ert, riolit, dolomitni vapnenci
Alkalnosilikatna reakcija
Alkalnodolomitna reakcija
69
Alkalnosilikatna reakcija
SILIKA ALKALIJE
VODA
70
71
Alkalnosilikatna reakcija
Reakcija alkalnih oksida iz cementa i amorfnih ili
kriptokristalastih oblika silikatnog agregata nastaje na njihovoj
kontaktnoj povrini VODENO STAKLO
Vodeno staklo je jako hidrofilno, apsorbira vodu pa
tako otopljeno vodeno staklo moe kasnije izbiti na
povrinu betona (smee ili crvene mrlje na povrini
betona zbog eljeznih oksida iz agregata)
71 72
Alkalnosilikatna reakcija - Vodeno staklo
U vapnenoj otopini (porna voda cem. kamena)
kemijskom reakcijom prelazi u alkalno-silikatno-
vapneni spoj koji ini polupropusnu membranu oko
zrna agregata
SiO
2
Na
2
O Na
2
O
.
SiO
2
.
nH
2
O Na
2
O
.
SiO
2
.
Ca(OH)
2
H
2
O
72
Graevinski fakultet Zagreb
Diplomski studij, smjer Materijali
Bjegovi, D.; tirmer, N.:
Teorija i tehnologija betona 13
73
Membrana proputa alkalije i vodu, a ne proputa
vapno nastaje novo vodeno staklo koje apsorbira
vodu i bubri unutar polupropusne membrane
Nastaju veliki pritisci koji dovode do
raspucavanja betona
Alkalnosilikatna reakcija - Vodeno staklo
73
Alkalnosilikatna reakcija
Polirana povrina betona, snimka pretvornimelektronskim
mikroskopom (engl. scanning electron microscope SEM) - zrno
erta popucalo uslijed izrazite alkalno-agregatne reakcije,
pukotine prelaze iz agregata u okolnu cementnu pastu
74
Alkalnosilikatna reakcija
Zrno erta i cementna
pasta, vidljiv alkalno-
silikatni gel izluen u
pukotinama unutar
cementne paste; u
nekim pukotinama
prisutan i etringit
75 76
Ako su sve alkalije potroene tijekom formiranja
alkalno-silikatno-vapnenog gela to moe biti korisno,
jer kruti gel poveava prionjivost cem. kamena i
agregata
Opasnost od teta uslijed alkalnosilikatne reakcije
samo ako je beton izloen vlazi
Alkalnosilikatna reakcija
76
Izvor: NISTIR 5742
Utjecaj veliine zrna na
unutranju ekspanziju
Veliina zrna
E
k
s
p
a
n
z
i
j
a

(
%
)
Starost, dani
E
k
s
p
a
n
z
i
j
a
,
%
0,15 - 0,3
0,3 - 1,2
2,4 - 5,0
~ 7
~ 13
Beton njegovan u
vlanoj komori, 20 C
Agregat opal
Na2O~ 5 kg/m
3
77 78
Alkalnodolomitna reakcija
Dedolomitizacija prijelaz minerala dolomita u
mineral kalcit uz stvaranje minerala brucita:
CaMg(CO)
3
+2MOH Mg(OH)
2
+CaCO
3
+M
2
CO
3
Oznaka M umjesto Na ili K
Alkalni oksidi se mogu obnavljati pa reakcija moe ii i
s niskoalkalnim cementima:
M
2
CO
3
+ CaOH
2
2MOH + CaCO
3
78
Graevinski fakultet Zagreb
Diplomski studij, smjer Materijali
Bjegovi, D.; tirmer, N.:
Teorija i tehnologija betona 14
79
Alkalnodolomitna reakcija
Posljedica: slabljenje strukture, pojava pukotina i
slabljenje vrstoe betona
Reaktivne su samo one dolomitne stijene u kojima je
omjer dolomita i kalcita od 40:60 do 60:40 i jo su
prisutni minerali glina u koliini cca 10 %
To upuuje na zakljuak da pojavu bujanja izazivaju
minerali glina nakon dedolomitizacije
79
Posebne vrste agregata
Laki agregat
Teki agregat
Reciklirani agregat
80
Lagani agregati
Agregati gustoe manje od 1200 kg/m
3
Lagani su zbog elijaste ili visokoporozne
mikrostrukture
81
PRIRODNI LAGANI AGREGATI
Dobiveni iz vulkanskih stijena kao to su plovuac ili
tuf
Organski materijali kao to su komadii drveta ne bi
se trebali upotrebljavati kao lagani agregati jer nisu
otporni u vlanoj alkalnoj okolini
82
UMJETNI LAGANI AGREGATI
Sirovine:
glinopor (ekspandirana i peena glina)
ekspandirani kriljci
perlit
vermikulit
Sekundarne sirovine u industriji:
grubi pepeo iz termoelektrana
ekspandirana zgura iz proizvodnje sirovog eljeza
drobljena opeka
pluto
Ekspandirani polimeri:
polistiren, poliuretan
83
Izgled nekih lakih agregata
Ekspandirana glina
Agregat od leteeg pepela
84
Graevinski fakultet Zagreb
Diplomski studij, smjer Materijali
Bjegovi, D.; tirmer, N.:
Teorija i tehnologija betona 15
Izgled nekih lakih agregata
zgura EPS ekspandirani polystiren
85
Izgled nekih lakih agregata
vermikulit perlit
86
5,5-13,8
1120
87
Fizikalna svojstva lakih agregata
Agregat
Specifina
teina
Gustoa,
kg/m
3
Apsorpcija,
%
Ekspandirana zgura 1,15 - 2,20 400 - 1200 8 - 15
Ekspandirana glina 1,1 - 2,1 560 - 960 2 - 15
Sinterirani letei pepeo 1,20 - 1,47 590 - 770 14 - 24
Piljevina 0,35 - 0,60 128 - 320 10 - 35
Polistiren 0,05 10 - 20 ~ 50
88
Teki agregati
Upotrebljavaju se za betone gustoa 2900-6100 kg/m
3
Primjena: zatita od radijacije
Gustoa tekih agregata: 3,4-7,8 kg/m
3
Barit, magnetit, hematit, limonit, ...
89
Reciklirani agregat
Reciklirani agregat sastoji se od zdrobljenih i razvrstanih
anorganskih estica dobivenih iz materijala koji su ve
koriteni u konstrukcijama.
Prirodni agregat
Reciklirani agregat
90
Graevinski fakultet Zagreb
Diplomski studij, smjer Materijali
Bjegovi, D.; tirmer, N.:
Teorija i tehnologija betona 16
Recikliranje graevinskog otpada
sortiranje mjeovitog gra.
otpada u centralnom
pogonu
odvajanje materijala na
izvoru i direktan transport
razvrstanih frakcija u
postrojenja za obradu
91
Odlagalite Prudinec/Jakuevac
Prikupljanje graevnog
otpada
Obrada graevnog otpada
Frakcije
0-4 mm; 4-8 mm;
8-16 mm; 16-32 mm
> 32 mm
Beton Asfalt
92
DIJAGRAM TIJEKA
Otklanjanje eljeza
Zagaenja
Smee
Odlaganje Prvo sito
Zemlja
Drobljenje
Drobljenje
Ispiranje
Drvo
Ostale neistoe
Granuliranje Sijanje Deponiranje
eljezo/elik
93
Proizvodnja recikliranog agregata
94
Utjecaj temperature zagrijavanja na kvalitetu
recikliranog agregata
G
u
s
t
o

a

s
u
h
o
g

a
g
r
e
g
a
t
a

(
k
g
/
c
m
3
)
A
p
s
o
r
p
c
i
j
a

(
%
)
95
96
Klasifikacija recikliranog agregata
HRN EN 12620
Oznaka Opis
Rc Beton, proizvodi od betona, mort; Betonski zidni elementi
Ru Nevezani agregat, prirodno kamen; Hidrauliki vezan agregat
Rb
Keramiki zidni elementi (npr. opeka i ploice); Kalcij silikatni
zidni elementi; Aerirani beton
Ra Materijali na bazi bitumena
FL Plutajui materijali
X
Rg
Ostali materijali:
kohezivni (npr. glina i zemlja)
metali (koji sadre i koji ne sadre eljezo)
drvo koje ne pluta; plastika, guma
gipsana buka
Staklo
Graevinski fakultet Zagreb
Diplomski studij, smjer Materijali
Bjegovi, D.; tirmer, N.:
Teorija i tehnologija betona 17
97
Klasifikacija recikliranog agregata -
primjer
Vrsta recikliranog
agregata
Sadraj
(maseni %)
Razred
Rc
90
80
70
50
< 50
Rc
90
Rc
80
Rc
70
Rc
50
Rc
dekl.
Nema zahtjeva Rc
NR
KLASIFIKACIJA RECIKLIRANOG AGREGATA
Prema japanskoj normi JIS A 5021 iz 2005. g.
agregat H reciklirani agregat visoke kvalitete
agregat L reciklirani agregat niske kvalitete
98
Fizikalni zahtjevi za kategoriju agregata H
Svojstvo Krupni agregat Sitni agregat
Gustoa suhog materijala
(g/cm
3
)
min. 2,5 min. 2,5
Apsorpcija vode
(%)
najvie 3,0 najvie 3,0
Abrazija
(%)
najvie 35 nema abrazije
Udio materijala koji prolazi
kroz sito < 75 m (%)
najvie 1,0 najvie 7,0
Sadraj kloridnih iona najvie 0,04
99
Granine vrijednosti oneienja za agregat H
Kategorija Oneienje
Najvea dozvoljena
vrijednost (%)
A opeka, keramika, asfalt 2,0
B staklo 0,5
C buka 0,1
D
anorganski sastojci
osim plastike
0,5
E plastika 0,5
F drvo, papir, asfalt 0,1
Ukupno 3,0
100
KLASIFIKACIJA RECIKLIRANOG
AGREGATA
Preporuke RILEM-a klasifikacija prema stupnju oneienja
Klasa
agregata Sastav
Oneienja
Strani
materijali*
Organske tvari
I uglavnom drobljena opeka 5 % 1 %
II uglavnom drobljeni beton 1 % 0,5 %
III
min. 80 % prirodni agregat,
max. 10 % rec. klasa I,
max. 20 % klasa II
1 % 0,5 %
RILEM - International Union of Laboratories and Experts in Construction Materials,
Systems and Structures
RILEM Tehnical committee TC 121 Demolition and reuse of concrete and masonry
*metali, staklo, bitumen i dr.
101
MOGUI PROBLEMI
drobljeno STAKLO u agregatu oteana obradljivost,
alkalnoagregatna reakcija
METALI (ALUMINIJ) mogu reagirati s alkalnim otopinama i
prouzroiti prekomjernu ekspanziju
PAPIR I ORGANSKI OTPAD moe utjecati na proces vezivanja
i ovrivanja
102
Graevinski fakultet Zagreb
Diplomski studij, smjer Materijali
Bjegovi, D.; tirmer, N.:
Teorija i tehnologija betona 18
Reciklirani agregat nizozemske norme
beton
RECIKLIRANI
AGREGAT
beton
+opeka
opeka
Ako se zamjenjuje samo 10 % prirodnog agregata recikliranim
reciklirani agregat ne mora zadovoljavati zahtjeve za gustou,
otpornost na drobljenje i dozvoljenu koliinu neistoa
103
Osnovna svojstva recikliranog agregata -
Gustoa
Gustoa recikliranog agregata je obino manja od gustoe
prirodnog agregata, i to osobito gustoa sitnog agregata zbog
veeg sadraja cementne paste i morta na povrini zrna.
104
Granulometrijski sastav
Pri proraunu
granulometrijskog sastava i
broja drobilica - obratiti
panju na vrstu
graevinskog otpada
Ako graevinski otpad veinski sastavu sadri opeku
tada je vrlo rijetka primjena sekundarnih drobilica (ve
se pri primarnom drobljenju dobiju velike koliine sitnih
frakcija)
105
Upijanje vode
poveano upijanje vode recikliranog agregata u
odnosu na prirodni agregat
vei stupanj upijanja cementnog morta koji obavija
zrna agregata
prema panjolskim normama vrijednost upijanja
vode recikliranog agregata ograniena je na 5 %
106
Upijanje vode
odreeni dio recikliranog agregata treba zamijeniti
prirodnim agregatom koji ima smanjeno upijanje
vode
u mjeavini s 20 % recikliranog agregata i 80 %
prirodnog agregata, najvei iznos upijanja vode
recikliranog agregata treba biti 7 %, a prirodnog
agregata 4,5 %
ovaj model mjeavine prihvaen je veinom
meunarodnih preporuka
107
Svojstva betona od recikliranog agregata u
odnosu na obini beton
Tlana vrstoa 64-100%
Statiki modul elastinosti
60-100 %
Savojna vrstoa 80-100 %
Otpornost na
smrzavanje/odmrzavanje
Linearni toplinski koef.
istezanja
Slijeganje
kao kod
obinog betona
108
Graevinski fakultet Zagreb
Diplomski studij, smjer Materijali
Bjegovi, D.; tirmer, N.:
Teorija i tehnologija betona 19
Upotreba recikliranog agregata
Podaci iz Studije drutveno-gospodarskog znaaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina
na prostoru Zagrebake upanije (Institut za primijenjenu ekologiju 2005.)
Zemlja
Postotak
recikliranja
graevnog
otpada
Proizvodnja
recikliranog
agregata (mil. tona)
Proizvodnja
agregata
mineralne sirovine
(mil. tona)
Belgija 75 3,1 55
eka - 5 62
Danska 85 - 44
Francuska - 18 390
Nizozemska 85 0,5 22
Njemaka 70 90 463
panjolska - 8,2 420
vicarska - 62,5 50
Hrvatska 7 - 28
109
Porast koliine graevinskog otpada
110
Prednosti primjene recikliranog agregata
ekoloki doprinosi odrivost
uteda energije
cijena
otvaranje novih radnih mjesta
irina trita
111
Nedostatci primjene recikliranog agregata
nedostatak normi, propisa i preporuka
cijena
zagaenje vode
nedostatak dobro lociranih pogona za prikupljanje i
recikliranje otpada od ruenja
112
Reciklirano staklo kao agregat
Reciklirano staklo moe se upotrebljavati kao zamjena pijesku
tijekom pripreme betona
Pritom je mogue primijeniti sve vrste stakla, pa i one koje za
druge industrije nisu pogodne poput nereciklabilnog
prozorskog stakla i fluorescentnih arulja
Takve betone mogue je primijeniti pri gradnji biciklistikih
staza, etnica i drugih nenosivih konstrukcija
113
Upotreba otpadnog stakla u 2010

114
Graevinski fakultet Zagreb
Diplomski studij, smjer Materijali
Bjegovi, D.; tirmer, N.:
Teorija i tehnologija betona 20
Proizvodnja recikliranog stakla
Njemaka, 2004. reciklirano je 2 116 000 tona stakla
UK - Stopa godinjeg recikliranja stakla
Godina
U
d
io

r
e
c
ik
lir
a
n
o
g

s
t
a
k
la

(
%
)
115
Primjena recikliranog stakla - nedostatak
Primjena stakla u betonu moe imati za posljedicu razvoj
alkalnoagregatne reakcije izmeu cementne paste i
staklenog agregata to s vremenom moe uzrokovati
slabljenje betona i smanjenju trajnost
Istraivanja su u tijeku s ciljem pronalaska dodatka koji bi
omoguili zaustavljanje opisane reakcije, meutim daljnja
ispitivanja su potrebna prije primjene staklenog agregata u
nosivim betonskim elementima
116
Primjena recikliranog stakla - prednosti
Gotovo nulta razina upijanja stakla utjee na to da je staklo
veoma trajan materijal
Tvrdoa stakla osigurava poboljanu otpornost betona na
abraziju to se moe postii sa svega nekoliko vrsta prirodnih
agregata
Staklo kao agregat poboljava svojstava betona u svjeem
stanju uz dodatak superplastifikatora ime je mogue postii
betone visokih vrstoa
Veoma fine estice mljevenog stakla imaju pucolanska svojstva i
kao takve mogu sluiti kao dijela cementa i drugih filera
(Mayer)
117
Izgled betona s recikliranim staklom
118
Snimke pretvornim elektronskim mikroskopom morta s 30 %
recikliranog stakla ukazuju na guu strukturu i pucolansku
reakciju s cementom
119
Kriteriji za deformacije uzrokovane AAR
Prema RTA ispitnoj metodi T 363:
Bujanje manje od 0,1% kod starosti od 21 dan staklo kao agregat se
ocjenjuje kao ne reaktivan (0,15% za pijesak)
Bujanje vee od 0,1% kod starosti od 10 dana - staklo kao agregat se
ocjenjuje kao reaktivan
Bujanje kao posljedica stakla kao agregata u mortu, u razliitoj starosti pri ubrzanom tretmanu
120
Graevinski fakultet Zagreb
Diplomski studij, smjer Materijali
Bjegovi, D.; tirmer, N.:
Teorija i tehnologija betona 21
Bujanje razliita veliina zrna agregata
estice zrna stakla kao agregata manje od 0,3 mm nee
uzrokovati bujanje za razliku od estica veih od 0,6 mm koje
e uzrokovati bujanje vee od dozvoljenog
Izvor: IABSE Symposium, Melburn 2002
121
Reciklirana guma
EU Directive1999/31/EC od 2006 zabranjuje bilo koju vrstu
odlaganja otpadnih guma u okoli
U Hrvatskoj godinje ima oko 25 000 tona otpadnih guma
70% se reciklira
30% se koristi kao gorivo u cementarama
Produkti mehanike reciklae otpadnih guma su:
122
Mehanika
reciklaa
Separator
Tekstil
Guma
elik
Otpadne
gume
Reciklirana guma
Utjee na svojstva
U svjeemstanju:
Smanjenja gustoa i obradivost, povean udio pora
U ovrsnulomstanju
Smanjenja vrstoa, smanjeno kapilarno upijanje, poboljana
otpornost na smrzavanje i odmrzavanje, poboljana akustina
svojstva, poboljanja ilavost i otpornost na udar
123
RUCONBAR laki betoni
124
ECOTRACK betoni visokih vrstoa
1
0
0
I0
R
5
0
I5
0
R
7
0
I3
0
R
0
I1
0
0
R
1
0
0
I0
R
A
5
0
I5
0
R
A
0
I1
0
0
R
A
1
0
0
I0
R
G
5
0
I5
0
R
G
0
I1
0
0
R
G
1
0
0
I0
R
A
G
5
0
I5
0
R
A
G
0
I1
0
0
R
A
G
1
0
0
I0
R
A
G
T
5
0
I5
0
R
A
G
T
7
0
I3
0
R
A
G
T
0
I1
0
0
R
A
G
T
0
I0
R
A
G
B
0
I0
R
A
G
K
0
I0
R
A
G
N
T
l a

n
a

v
r
s
t o

a
(
M
P
a
)
50
55
60
65
70
75
80
C 50/60
C 45/55
C 40/50
C 55/67
125
VODA
126
Graevinski fakultet Zagreb
Diplomski studij, smjer Materijali
Bjegovi, D.; tirmer, N.:
Teorija i tehnologija betona 22
Openito
Pitka voda
Reciklirana voda - voda oporabljena od npr.
proizvodnje betona, kinica
Otpadna voda - voda iz kanalizacija
Muljevita voda - voda dobivena iz proizvodnih procesa
npr. kamena
127
Zahtjevi za vodu
Izvor: http://www.concrete.net.au/publications/pdf/RecycledWater.pdf
Neistoe
Granine
vrijednosti
Komentar
Otopljene vrste tvari 2000 ppm
Na
2
CO
3
ili NaHCO
3
2000 ppm
Na
2
CO
3
moe ubrzati
vezivanje; NaHCO
3
moe
usporiti ili ubrzati vezivanje
Ca(HCO
3
)
2
i Mg(HCO
3
)
2
400 ppm
Kalcijevi i magnezijevi karbonati
su slabo topivi te se mogu
zanemariti, ali njihovi
dikarbonati ne
128
Ostalo
Granine
vrijednosti
Komentar
NaNO
3
i KNO
3
- Neznatno smanjuju vrstou betona
MgSO
4
i MgCl
2
4% Nemaju znatnijeg utjecaja na vrstou
betona
CaSO
4
- Nemaju znatnijeg utjecaja na beton
Ca(NO
3
)
2
1,7% na m
cementa
Ubrzava vezivanje te smanjuje
vrstou
Na
2
SO
4
, MgCl
2
,
MgSO
4
, CaCl
2
10000 ppm Nema utjecaja na vrstou betona
pH 6 - 8 Nema znaajnijeg utjecaja
H
2
SO
4
6250 ppm Smanjuje vrstou betona
HCl 10150 ppm Uobiajeno ovravanje, poveana
vrstoa nakon 7 i 28 dana
CO
2
- Poveanje kiselosti
NaOH 2% na masu
Smanjenje vrstoe betona
KOH 1,2% na masu
129
Ostalo
Granine
vrijednosti
Komentar
Mineralna ulja - Smanjenje vrstoe betona
Kloridi magnezija,
cinka, bakra i olova
- Usporavaju vezivanje i ovravanje
Soli natrija, fosfati,
arsenati, borati
- Smanjenje poetne vrstoe
Cinkov oksid
0,1% na masu
cementa
Znatno usporenje vezivanja i smanjenje
vrstoe
Natrijev sulfit 0,01 - 0,1% Smanjenje poetne vrstoe
Ioni amonija - Neznatno poveanje vrstoe
Alge - Poveanje zahvaenog zraka
Taninska kiselina 0,5% na masu Utjee na ovravanje
Silt, estice gline 2000 ppm Utjeu na vezivanje i vrstou
Saharoza 500 ppm
U malim koliinama usporava vezivanje, u
veim ubrzava, smanjuje vrstou
Organske kiseline - Utjeu na ovravanje betona
130
KONTROLA I POTVRIVANJE
SUKLADNOSTI
HRN EN 1008:2002
odreuje tehnike uvjete i
potrebna ispitivanja za ocjenu
prikladnosti vode za
proizvodnju betona za
razliite tipove vode
Ukljuuje:
Pitka voda,
Otpadna voda iz industrije betona,
Voda iz podzemnih izvora,
Povrinska i otpadna voda iz drugih industrija,
Morska i boata voda, te
Voda iz kanalizacije.
131
ako se ispitivanjima dokae prikladnost, moe se upotrijebiti:
otpadna voda iz industrije betona
voda iz podzemnih izvora
povrinska i otpadna voda iz drugih industrija
voda iz kanalizacije nije prikladna za uporabu u betonu!
VODA ZA IZRADU BETONA
132
Graevinski fakultet Zagreb
Diplomski studij, smjer Materijali
Bjegovi, D.; tirmer, N.:
Teorija i tehnologija betona 23
tetne tvari u vodi za pripremu betona:
Sulfati, spojevi klora, anorganske i organske soli i organske
tvari
Mogu nepovoljno djelovati na vezivanje, vrstou i trajnost
betona te uzrokovati iscvjetavanje na povrini i uiniti beton
volumenski nepostojanim
VODA ZA IZRADU BETONA
133
MORSKA VODA
sadri oko 3,5 % soli (NaCl, magnezijev klorid, magnezijev
sulfat)
ubrzava vrijeme vezivanja, uzrokuje koroziju armature i
izluivanje soli na povrini, ubrzava prirast vrstoe, smanjuje
konanu vrstou, ini beton higroskopnim
MORSKA I BOATA VODA NISU PRIKLADNE ZA
PRIPREMU BETONA za armirane i prednapete bet.
konstrukcije i za nearmirane konstrukcije s ugraenim
metalnim dijelovima
134
VODA ZA NJEGU BETONA
Treba ispunjavati iste zahtjeve kao i voda za pripremu betona
Ako voda za njegu sadri organske neistoe ili eljezne okside
estetski runi tragovi
Preintenzivno polijevanje vodom (osobito ako sadri slobodni
CO2 ili je vrlo mekana) povrinska oteenja mladog betona
NJEGA ARMIRANOG BETONA MORSKOM VODOM NIJE
DOPUTENA!
135
Reciklirana voda
Bazen za recikliranu vodu
betonare Beton Luko
136
Reciklirana voda
137
KONTROLA I POTVRIVANJE SUKLADNOSTI
Tehniki zahtjevi za vodu:
Preliminarna ocjena kvalitete vode
Prisutnost ulja i masti, deterdenta, boja, otopljenih tvari,
mirisa, kiselina i gnojiva
Kemijski sastav
Udio klorida
Utjecaj na vezivanje i vrstou
138
Graevinski fakultet Zagreb
Diplomski studij, smjer Materijali
Bjegovi, D.; tirmer, N.:
Teorija i tehnologija betona 24
KONTROLA I POTVRIVANJE SUKLADNOSTI
Kontrola vode za pripremu betona provodi se periodino u:
centralnoj betonari (tvornici betona),
betonari pogona za proizvodnju predgotovljenih betonskih
elemenata,
u betonari na gradilitu prije prve uporabe.
139
Pitanja
Koji je znaaj agregata u betonu?
Nasvedite vrste agregata.
Kako se proizvodi agregat?
Na koja svojstva betona utjee vrsta upotrijebljenog agregata?
Na to utjeu poroznost i apsorpcija agregata?
O emu ovisi koliina upljina izmeu zrna agregata?
Objasnite utjecaj oblika i teksture zrna agregata na svojstva betona.
Objasnite pojam granulometrijskog sastava agregata.
Navedite mehanika svojstva agregata.
Koji su tetni sastojci u agregatu?
Objasnite alkalnosilikatnu reakciju.
Objasnite alkalnodolomitnu reakciju.
to su lagani agregati? Navedite vrste.
to su teki agregati i kada se primjenjuju?
Koja su svojstva recikliranog agregata?
Koja su mogua oneienja recikliranog agregata?
Usporedite mehanika i trajnosna svojstva obinog betona i betona od recikliranog agregata.
Koje vrste voda se mogu upotrebljavati za izradu betona?
Koje su tetne tvari u vodi za pripremu betona?
Navedite tehnike zahtjeve za vodu koja se koristi za izradu betona.
140
Literatura
ACI Aggregates for Concrete, ACI Committee E-701, 2007
D. Stephen Lane Aggregate Properties/Field Performance, Virginia Transportation
Research Council
Cement Concrete &AggregateAustralia, Use of Recycled Aggregates in
Construction, Report, May 2008
D. B. Thatcher, J. A. Heffington, R. T. Kolozs, G. S. Sylva III, J. E. Breen, and N. H. Burns,
Structural lightweight concrete prestressed girders and panels, 2001
Kayali, O. Fly ash lightweight aggregates in high performance concrete, Construction
and Building Materials 22 (2008) 23932399
http://www.concrete.net.au/publications/pdf/RecycledWater.pdf
John W. Roberts, Internal curing in pavements, bridge decks and parking structures,
using absorptive aggregates to provide water to hydrate cement not hydrated by
mixing water
141
Literatura
Mirjana Maleev, Vlastimir Radonjanin, Sneana Marinkovi Recycled Concrete as
Aggregate for Structural Concrete Production Sustainability 2010, 2, 1204-1225;
doi:10.3390/su2051204
Chiara F. Ferraris NISTIR 5742 Alkali-Silica Reaction and High Performance
Concrete, National Institute of Standards and Technology, Gaithersburg
T. Filetin, A. Pintari Reciklinost kao kriterij pri izboru materijala
Li, X. Recycling and reuse of waste concrete in China Part I. Material behaviour of
recycled aggregate concrete Resources, Conservation and Recycling 53 (2008) 36
44
Cement Concrete & Aggregates Australia Use of Recycled Aggregates in
Construction, 2008
Cement Concrete & Aggregates Australia Use of Recycled Water in Concrete
Production, 2007
Empa, Romer M. - Challenges for Sustainable Construction: the concrete
approachWarschau, Mai 2006
142
Sljedee predavanje:
KOMPONENTE ZA IZRADU BETONA - Dodaci betonu
143