RAZVOJ ROBNE KUDE

Seminarski rad

Sveuilite u Zagrebu, Arhitektonski fakultet Prediplomski studij arhitekture i urbanizma Ak. god. 2012./2013. Kolegij: Zgrade za rad i trgovinu Voditelj kolegija: akademik dr. sc. Velimir Neidhart, d.i.a. Student: Andrija Matotan

Razvoj robne kue Zgrade za radi i trgovinu Seminarski rad

Robna kuda je trgovina koju ini mnotvo raznih odjela. Prvom robnom kudom na svijetu smatra se ''Bon Marche'' u Parizu koju je stvorio Aristide Boucicaut. Izvorna zgrada bila je dudan iz 1838.g., a tek 1852.g. se razvio u robnu kudu kakvu ju danas znamo. Louis Auguste Boileau je 1867. zapoeo izgradnju proirenja zgrade koja se nalazila na uglu dviju ulica, a nastavio ga je njegov sin Louis Charles Boileau uz pomod inenjera Gustave Eiffela. U interijeru dominira veliki zrani prostor pokriven staklenom kupolom koji osvijetljava zgrade zauzima povrinu cijeloga gradskog bloka sa visinom od 4 etae. Visoko prizemlje se razlikuje od ostalih gornjih etaa sa svojim velikim staklenim plohama u eljeznom okviru s ciljem da privue kupca u unutranjost u koju ne moe doprijeti svijetlo iz prozora. Ono to je ''Bon Marche'' uinilo tako uspjenim su principi koje je slijedio Boucicaut - stalne cijene, vidljiva izloenost, doputenje za zamjenu kupljene robe, malena zarada koja osigurava brzo postizanje prometa te osiguranje zaposlenika i mirovinski fond zaposlenika koji se po prvi put pojavljuju ovdje. Takoer se prvi put pojavljuje i dariv anje osoblja.

Slika 1. ''Bon Marche'' u Parizu

Razvoj robne kue Zgrade za radi i trgovinu Seminarski rad

Nakon Bon Marchea, 1954.g osnovana je robna kuda Grands Magasins du Louvre. Tvrtka je bila u vlasnitvu Alfreda Chaucharda i Augusta Heriota koji su se udruili i iznajmili prizemlje Le Grand Hotel du Louvrea (izgraenog 1852.g, arhitekti brada Pereire, na zahtjev Haussmana). U prizemlju hotela vlasnici su otvorili modnu robnu kudu Les Galeries du Louvre. 1875.g vlasnici su kupili cijelu zgradu. Preselili su hotel i otvorili cijelu zgradu kao robnu kudu koju su nazvali Les Grands Magasins du Louvre. 1889.g tvrtka je preimenovana u Societe du Louvre. 1974.g robna kuda se zatvara a te se danas u zgradi nalazi Louvre des Antiquaries konglomerat antkivarnica. 1867.g otvorene su Belle Jardiniere i Magasins Reunis od Davidoua. I ovdje je prizemlje imalo velike prozore, a prvi i drugi kat su inili jednu cjelinu.

Slika 2. Grands Magasins du Louvre

Razvoj robne kue Zgrade za radi i trgovinu Seminarski rad

Po slinom principu kao sklop nekolikih dudana razvila se velebna robna kuda ''Hotel du Louvre'', a kasnije 1882. i ''Carrefou du Havre'' arhitekata Sedillea. Kostur je bio od eljeza, a vanjska zidna stijena s tipinim velikim ostakljenim podrujima i s vidljivim eljeznim gredama. Robna kuda Printemps (franc. Proljede) osnovana je 1865.g u Parizu. Osnovao ju je Jules Jaluzot. Nalazi se na Boulevard Haussmann. Zgradu je 1883.g rekonstruirao Paule Sedille nakon to je godinu prije unitena u poaru. On je takoer projektirao i originalnu zgradu. Kostur zgrade bio je od eljeza, a vanjska zidna stijena, ostakljena velikim prozorima i ostakljenim podrujima koja su bila podijeljena eljeznim ipkama i s vidljivim eljeznim gredama. Karakteristika ove zgrade bila je staklena kupola izgraena u tehnici vitraja iznad glavnog restorana trgovine. Kupola je postavljena tek u obnovi 1923.g, a kako bi se izbjegao rizik od bombardiranja, 1939.g je razmontirana i pohranjena u Clichyu. Skulpture et iri godija doba na fasadi izradio je francuski kipar Henri Chapu. 1975.g proelje i kupola su registrirani kao spomenici povijesne batine. Nakon poslovnog kraha, vlasnitvo nad kudom preuzima Gusteve Laguione 1900.g. Zgrada je u tada proirena na Bouleva rd Haussmann, a radovi u art nouveau stilu su izvoeni prema projektu arhitekta Renea Bineta na poetku 20.st. Nove Printemps robne kude osnivale su se po cijeloj Francuskoj, ali i svijetu.

Slika 3. Robna kuda Printemps

Razvoj robne kue Zgrade za radi i trgovinu Seminarski rad

1867.g izgraena je robna kuda La Samaritaine. Gradnju je zapoeo Ernest Cognac kao manju robnu kudu, odnosno kolekciju pojedinanih dudana, ali La Samaritane uskoro raste na itav blok. Ime dolazi od hidrauline pumpe koja je bila instalirana u blizini st anice Pont Neuf, a koritena je u razdoblju od 1609 -1813.g. U razdoblju od 1903-1907.g radove je predvodio arhitekt Frantz Jourdain, koji je na zgradi primjenio estetiku art nouveaua. Daljnje strukturalne promjene uspjeno su dovrene 1933.g, a proveo ih j e Henri Sauvage. Rezultat je bila jedanaesterokatna robna kuda koja se danas smatra povijesnim spomenikom. Unutranjost je bila eljezna kao i kod proteklih primjera. to se tie koncepta i metoda prodaje, Cognac je preuzeo neke stvari od Boucicautovog primjera Le Bon Marhcea. Cognac je imao ideju stvoriti idealnu robnu kudu, tj robnu kudu koja je idealno voena. La Samaritaine se stoga stastojala od niza manjih trgovina koje su bile u privatnim vlasnitvima i bile su voene od strane svojih vlasnika, a ne od strane kompletne zajednike uprave. Zgrada je bila veoma poznata zbog kafida koji se nalazi na krovu zgrade i iz kojeg se pruao divan vidik na grad.

Slika 4. Robna kuda La samaritaine

Razvoj robne kue Zgrade za radi i trgovinu Seminarski rad

Skoro jedno stoljede kasnije, tonije 1968., gradi se trgovaki centar u Saint-Laurentdu-Var-u kod Nizze. U sklopu dvoetane zgrade nalaze se robna kuda, supermarket i trgovina sa pratedim prostorijama i bazen za plivanje i kino. Parkiralina mjesta su rasporee na oko tog sklopa na dvije etae radi kosog terena, a planirani su tako da na istonoj strani ne ometaju pjeaki pristup objektu. Supermarket i robna kuda su odvojeni buticima i skladitama, a na gornjem katu planiran je dodatan prostor za odmor i osvjeenje. U isto vrijeme razvile su se robne kude u SAD-u. Prvom robnom kudom smatra se ''A.T. Stewart & Co'', kasnije preuzet od lanca ''Wanamaker's'' od Johna Wanamakera. No, najpoznatiji je jo danas postojedi ''Carson, Pirie, Scott'' iz 1899.-1904. od Louisa Sullivana. Ugaona zgrada je uskrsnude ikake kole. Karakteristino mu je dobro osvijetljenje iznutra i sistem eline strukture. Proelja donjih i gornjih etaa se razlikuju u materijalu. Prozori jednoliko strukturiraju sve etae, ali donje dvije etae su u lijevanom eljezu sa ukrasima u eljezu tipinim za arhitekata Louisa Sullivana-lisna ornamentika. Na gornjim je katovima konstrukcija prekrivena terakota ploama.

Slika 5. ''A.T. Stewart & Co''

Razvoj robne kue Zgrade za radi i trgovinu Seminarski rad

Slika 6. ''A.T. Stewart & Co'', interieur

Slika 7. ''Carson, Pirie, Scott''

Slika 8. ''Carson, Pirie, Scott'', detalj proelja

Razvoj robne kue Zgrade za radi i trgovinu Seminarski rad

Harboe Architects su preuzeli vodedi ulogu u obnovi povijesnog lijevanog eljeznog proelja koji je jedna od glavnih oznaka samog objekta. Da bi to uinili, lijevano eljezo biva paljivo odvojeno od zgrade, a sve prethodne boje, premazi i korozija bit de uklonjeni i stanje svakog od komada de idi na procjenu tete. Ukoliko je potrebno, otedeni komadi de biti popravljeni, a oni koji su nepopravljivi de se pretopiti.Nakon to je svaki komad lijevanog eljeza oiden, bit de oslikan odgovarajudim originalnim bojama te reinstaliran u svoj prvotni poloaj. Uz obnovu lijevanog eljeza, Harboe Architects su zamijenili, na prvom i drugom katu, nove prozore. Osim toga, dovrili su pregled svih povijesnih interijera drva i obloge na vanjski zid. Od najpoznatijih robnih kuda s Istone obale su ''Bloomingdale's'' te ''Macy's'' koje nisu imale arhitektonsku vrijednost. Izraajniji, u arhitektonskom smislu su, primjeri robnih kuda u Njemakoj. Na prijelazu iz 19. na 20. stoljede nalazimo robnu kudu ''Wertheim'' u Leipziger Strasse u Berlinu arhitekata Messela. Ugaona zgrada je sa vedim proeljem orijentirana prema glavnoj prometnici. Izraena mu je dugaka fasada (od 985 stopa) sa svojim velikim stupovima na proelju koji se uzdiu preko nekoliko etaa te staklom izmeu stupova. Svrha staklenih ploha i istaknutog sredinjeg ulaza na glavnom proelju je da privlai kupca u robnu kudu.

Slika 9. ''Wertheim'' u Berlinu

Slika 10. 'Wertheim'' u Berlinu,interieur

Razvoj robne kue Zgrade za radi i trgovinu Seminarski rad

Wertheim na Kurfrstendamm izgraena je 1969-1971. 1980. godine, dudan je remodeliran uz proirenje fasada. Kuda je (prema natpisima KaDeWe&Karstadt na Hermannplatzu ), treda najveda robna kuda od robne kude Karstadt u Berlinu. Lei na sredinjem mjestu na Kurfrstendamm, u blizini Breitscheidplatz i Spomen Crkve. Stranice se prostire na podruju koje zatvara Kurfrstendamm, Augsburg i Rankestrasse. Ova kuda je povrine od 33.000 m i prodajni prostor od 28.500 etvornih metara na osam katova. Primjer ekspresionistikog oblikovanja na temelju Sullivanovog koncepta ikake kole je robna kuda ''Schocken'' u centru Stuttgarta iz 1926. iji je arhitekt Erich Mendelson. Izrazito je istaknut ugaoni poloaj zgrade staklenim valjkom te se boni volumeni prilagoavaju padu terena, a ulazi se s glavne prometnice. Otvoreno i ostakljeno prizemlje se odvaja od gornjih zatvorenijih katova. Staklene plohe izrazito se istiu u igri sa interijerskim osvjetljenjem. Primjer dvoetane robne kude u zapadnom Berlinu prikazuje potrebu parkiralinih mjesta za ispravno funkcioniranje prometa oko robne kude i tako povedani komfort za kupca. Projekt je iz 1971. od arhitekata Waldemara Poreike i Waltera Pawlika. Koncept je da zgrada sa parkiralitem tvori zasebnu cijelinu odvojenu pjeakim prolazom od robne kude. Robnoj kudi pristupa se sa juga dok se na sjeveru nalazi dostava kao i sve pripadajude prostorije za izravno funkcioniranje zgrade. Skoro 2/3 robne kude zauzima prodajna povrina a 1/3 prostor za skladite i manipulaciju.

Slika 11. ''Schocken'' u Stuttgartu

Razvoj robne kue Zgrade za radi i trgovinu Seminarski rad

U primjeru 6-ero etane robne kude ''Innovation'' u Bruxesselu u Belgiji (arhitekta Victora Horte), koja je izgraena 1968., nalazimo prostor za parking i samu robnu kudu u jednom sklopu. Ali unutar sklopa prostor za prodaju sa svoja 3 glavna ulaza za pjeake zauzima polovicu tlocrtne povrine, dok drugu polovicu zauzimaju pratede prostorije. Specifino je to to se veliko skladite nalazi na zadnjem, odnosno 4. katu, a zauzima povrinu koja je inae predviena za prodaju. Drugaije nego u prethodnom primjeru , ovdje prodajna povrina zauzima 1/3 ukupne bruto povrine, parking drugu tredinu , a sve ostale funkcije se nalaze u zadnjoj tredini.Pravac u kojem je ova zgrada graena naziva se Art Nouveau. U njemu su se novi industrijski materijali koristili u privatnim zgradama, no i kod javnih. Istovremeno je napravljen pokuaj stvoriti skladan stil uz estu uporabu i arabesaka, simbola enstvenosti i energije.

Slika 12. ''Inovation'' u Bruxsselesu

10

Razvoj robne kue Zgrade za radi i trgovinu Seminarski rad

Istovremeno se u SAD-u gradi trgovaki centar ''Beaver Valley'', a kasnije (1971.) trgovaki centar ''Exfon'' u Pennsylvaniji. Ovdje je zanimljiv koncept zgrade u koji su ukomponirane pjeake staze te razne trgovine i sama robna kuda u jedan sklop. Zgrade nisu visoke, ali zauzimaju veliku tlocrtnu povrinu. Veliko parkiralite se nalazi ispred zgrade. U primjeru ''Beaver Valley'', robna kuda je smjetena oko trgovakih sadraja i spojena sa pjeakim putevima. U drugom primjeru nalazimo robnu kudu u sreditu sklopa, a pjeaki put i trgovine centrino su poloene oko nje. U Velikoj Britaniji, 1824.g s radom zapoinje robna kuda s mjeovitom robom Harrods. Osniva je bio Charles Henry Harrod. Prva zgrada nalazila se na Borough High Streetu u Londonu. 1849.g Harrod otvara mali dudan u Knightsbridgeu, na mjestu gdje se robna kuda i danas nalazi. U poetku se Harrods sastojao od jedne sobe sa dva zaposlenika, ali sin Charlesa H. Harroda, Charles Digby Harrod, pretvara mali dudan u veliku robnu kudu. 1883.g zgrada je potpuno unitena u poaru, ali se nova zgrada gradi unutar godine dana. Dananju zgradu projektirali su arhitekti Stevens i Hunt u stilu francuske renesanse s puno udkaste terakote. 1898.g u Harrodsu se pojavljuje prvi eskalator koji je u originalu zapravo bila pokretna traka, tkana od koe te ukraena balustradom od mahagonija i srebrnim staklenim ploama. Uplaenim kupcima su nakon vonje eskalatorom na vrhu nudili brandy. 1985.g robnu kudu su kupili brada Fayed.

Slika 13. Harrod's

11

Razvoj robne kue Zgrade za radi i trgovinu Seminarski rad

1863.g u Londonu se otvara robna kuda Whiteleys. Osinva je bio William Whiteley. Do 1867.g sadravala je 17 odvojenih odjela, a do 1890 imala je zaposleno preko 6000 ljudi. Vedina zaposlenika ivila je u mukim i enskim domovima koji su bili u vlasnitvu robne kude i morali su potovati 176 pravila te raditi od 7 ujutro do 11 naveer, 6 dana u tjednu. Orginalna zgrada unitena je u poaru 1887.g. Dananju zgradu projektirali su Belcher i Joass 1908.g, a otvorena je 1911.g. Zgrada ima dugaak niz velikih stupova na gornjim etaama. Predstavljala se kao vrhunac luksuza tog vremena, a ukljuivala je i kazalite i golf teren na krovu. 1981.g robna kuda je zatvorena, a zgradu je kupila tvrtka Whiteleys Partnership nakon ega je uslijedila sveobuhvatna rekonstrukcija. Danas je ostala samo fasada i neki dijelovi interijera, poput stepenita i ograda. 1989.g Whiteleys je otvoren kao trgovaki centar u sklopu kojega je smjeteno kino i dvorana za kuglanje. Bloomingdale's poeo 1861 kada brada Josip i Lyman G. Bloomingdale poeli prodavati hoop-suknje u njihovu dudanu za ene na Manhattanu Lower East Sid e, dok je njihov otac proizvodio visoko mondene hoop-suknje du istone obale.

1872. Bloomingdale bros. otvorio je svoj prvi dudan u Third Avenue s filozofijom da, ako oni ved nisu bili prvi s idejom, onda su jednostavno morali napraviti vedi i bolje nego itko drugi.

Slika 13. Bloomingdale's

12

Razvoj robne kue Zgrade za radi i trgovinu Seminarski rad

Daljni razvoj nakon robnih kuda bio je lanac trgovina. Thomas Lipton otvorio je trgovinu mjeovitom robom u Glasgowu 1872.g., a godine 1898. postojalo je 245 trgovina. ''Mark & Spencer'' zapoeli su pomalo 1884.g., a godine 1960. imali su ved 240 trgovina. Potpuno meunarodni je bio ''Woolworth's'' koji je osnovan na principima robe niske cijene. F. W. Woolworth je 1879.g. otvorio trgovinu u Lancesteru u Pennsylvaniji u kojoj nita nije kotalo vie od 5 centi. Druga trgovina u Utici u New Yorku otvorena je iste godine. Slijede trgovine brzo jedna za drugom. Godine 1890. postojalo je 12 dudana, 1899.g. 54 dudana, a 1909.g. 238 dudana. ''Woolworth's'' si je mogao tada priutiti najvedi neboder. ''Woolworth's Building'' je projektirao Cass Gilber, a izgraen je 1912.-1913.g. Godine 1919. je postojao 1081 dudan, a 1909. je poela invazija na Britaniju gdje je za 20 godina izgraeno 766 Woolworth-a. U Njemakoj se napad zbio 1936.g., a ved 1941. je bilo 82 dudana. Pouna paralela lanaca trgovina, prvo u Americi pa zatim u Europi, je lanac hotela. F.W. Woolworth&Co je bio meu prvih five and dime dudanima, koji je prodaovao diskontiranu opdu robu po stalnim cijenama, obino po pet ili deset centi, te umanjene cijene ostalih lokalnih trgovaca. Woolworth, je postao poznat kao i same trgovine njegova izgleda, bio je jedan od prvih amerikih trgovaca koji su stavili robu u slobodnu prodaju bez pomodi prodavaa. Nakon rada na suho dudan u Watertown, New York, Frank Winfield Woolworth otvorio svoj prvi dudan u Woolworth's Utica, New York, 1878, no ovaj projekt je propao u roku od godine dana. Meutim, drugi dudan je otvoren 21. lipnja 1879. Lancaster, Pennsylvania, postao uspjeh. Frank Woolworth i njegov brat Charles Sumner Woolworth zajedno su otvorili vie trgovine, esto u suradnji s drugim poslovnim suradnici ma. Woolworth brada su uli u partnerstvo sa "prijateljske suparnika", kako bi se povedala inventar kupovne modi za obje strane. Dizajniran do tada najvjerojatnije 55 katova, izlazi samo kratko od 761 m na vrhu piramidalne spirale. Kao to je i Flagg uinio, Gilbert je toranj osovine koja se die iz pratedeg bloka baze, ali kako bi se povedala izraz visine (i pridruiti se drugim povijesno visokim zgradama) koristi gotike motive. Na vrhu je gotika.

13

Razvoj robne kue Zgrade za radi i trgovinu Seminarski rad

Slika 10. ''Woolworth's Building'' u New Yorku

14

Razvoj robne kue Zgrade za radi i trgovinu Seminarski rad

Ovaj poznati neboder, 792 metara visok, naruio je Frank W. Woolworth, Neboder je "U" oblika, plana sa 29 katova na dnu i sa 30 katova visoka etverokutna kula die se iz sredita ispred. Cijeli je obloen sa terakotom krem boje. Detalji na ulazu, zastojima, i vrh posueni su od gotike arhitekture. Nadimak ovog nebodera bio je "komercijalna katedrala", koji jasno opravdava i lobby s zasvoenim mozaikom koji pokriva stropove i raskonim neo gotikim detaljima.

Tri nedavne inovacije u prodaji moraju se zapamtiti: trgovaki prostor, supermarket te podrunice robnih kuda u predgrau. Automobil je prouzroio sve tri. Trgovaki prostor je podruje gdje su trgovine samo s pjeakim pristupom. Moe biti skupina ulica i pasaa ili mogu biti arkade bez svog krova. Prvi takav primjer je bio ''Lijnbaan'' u Rotterdamu iz 1951.1953.g. od van den Brock & Bakema. ''Yorkdale Shopping Plaza'' izvan Toronta je tipian primjer velikog trgovakog centra na rubu grada ili u unutranjosti zemlje. Otvoren je 1964.g., zauzima 72 akra, a ine ga 4 glavna i 120 manjih dudana. Postoji parkiralini prostor za 6736 automobila.

Slika 11. ''Lijnbaan'' u Rotterdamu

15

Razvoj robne kue Zgrade za radi i trgovinu Seminarski rad

Lijnbaan je glavna shopping ulica u Rotterdamu. Biva otvorena 1953. godine, kao dio glavne pjeake ulice u novom shopping distriktu, nakon to je stari distrikt potpuno uniten tijekom bombardiranja Rotterdama od strane njemake Luftwaffe. To je bio dizajniran od strane tvrtke Van den Broek & Bakema predvoeni arhitekata Jo van den Broek i Jakov B. Bakema. Yorkdale Shopping Centar je upscale shopping centra u gradu Torontu. Sadri vie od 250 trgovina i nalazi se u zajednici Downsview, u bivoj City of North York, bivi dio predgrau Toronta. To je peti najvedi trgovaki centar u Kanadi i ima najvie prodaje po kvadratnoj stopi od bilokojeg centra u Kanadi, sa sadanjim razinama prodaje robe na oko $ 1,000 (CAD) / etvorna stopa. Centar posjeti oko 400.000 kupaca tjedno. Centar otvoren na 26.2.1964, u vlasnitvu od Trizec Corporation. To je bio prvi centar koji ukljuuje dvije glavne kanadske robne kude: Simpson i Eaton pod istim krovom. U vrijeme njezina otvaranja, biva najvedi trgovaki centar na svijetu. Meutim, Ala Moana Center u Honolulu, Hawaii uzeo ovaj naslov kao najvedi trgovaki centar na svijetu, samo dvije godine nakon Yorkdale je otvoren. Yorkdale je bio na rubu urbaniziranog dijela grada, sa samo poljoprivrednom zemljom u okolici. Biva na stratei vanom potezu prometnica te poinje grad orijentirat prema periferiji, kasnije spojenim s Yorkdale putem pjeakog mosta.

Slika 12. Yorkdale shopping centar

16

Razvoj robne kue Zgrade za radi i trgovinu Seminarski rad

Supermarket je trgovina samoposluivanjem prvobitno uglavnom mjeovitom robom. Nalazimo ih u gradovima, ali isto tako i na mjestima kao to su podrunice robnih kuda u predgraima ili vanjskim trgovakim centrima. Prvi supermarket, pozivajudi se na tradiciju, je bio ''King Kullen'' u New Yorku koji se otvorio 1930.g., a dvije godin e kasnije, tonije 1932.g., se otvorio supermarket ''Big Bear'' takoer u New Yorku. King Kullen Grocery Co. je regionalni lanac supermarketa usmjeren na Long Islandu, s 45 prodavaonica u 1995. esto se opisuje kao prvi svjetski lanac supermarketa (i priz nata od strane Smithsonian Institution kao Amerika prva samoposluga), on je osnovao Michael J. i Cullen 1930. Sredinom 1990-ih, bio je jo uvijek u vlasnitvu i pod njegovim potomstvom. King Kullen, preko povezanih kompanija, je uao u nonfood linije poslovanja u poetkom 1990-ih, ukljuujudi nekretnine i obrade podataka. Michael Cullen pridruio Great Atlantic & Pacific Tea Co. (A&P) lanac trgovine kao slubenik u dobi od 18 godina i ostao u tvrtci sljededih 17 godina. Deset godina kasnije, u 1929, bio je glavni menader prodaje podrunice KROGER prodavaonice u Herrin, Illinois, kada je predstavljena tvrtka koja promovira prototip self-service, gotovinu i supermarkete "monstruozne veliine." Zbog visokog volumena poslovanja i nisko nad glavom, ustvrdio je on, poput trgovine mogao zaraditi profit oznake s puno nii nego to su prethodno bili misli mogude. Cullen je podnio ostavku na svoj poloaj i preselio se u New York. Sa partnerom, je iznajmio naputenu garau u varou Queensa i u kolovoz 1930. otvorio prvu King Kullen trgovinu. Imala je 6.000 kvadratnih metara i bila opskrbljena s oko 1.000 predmeta, ukljuujudi hardver i automobilsku opremu. Pomoglo je i parkiralite, privlaio je kupce ne samo iz susjedstva. U vrijeme kad je umro, godine 1936., bilo je 17 King Kullena s ukupno 6 milijuna dolara vrijedanim poslovanjem godinje. Big Bear prodavaonica osnovana je u studenom 1933. , a osniva je Wayne E. Brown. Prvi Big Bear Store otvoren je u 15. veljae 1934. u West Lane Avenue u Columbusu, Ohio, u hali gdje je nekad bila plesna dvorana, te klizalite. Poetak je to self service supermarketinga u Midwestu. Ovo je prvi dudan u susjedstvu campus Ohio State University (sada su na tome mjestu Riverwatch Tower apartmani). U roku od godinu dana, drugi je dudan otvoren u Columbusu. Do kraja druge godine su jo dva dudana bila otvorena, a slijede trgovine u Lancasteru, Marion, Newark i Toledo. To je bio prvi samousluni supermarket u Midwestu i bio je prvi supermarket u zemlji za koritenje blagajnika 17

Razvoj robne kue Zgrade za radi i trgovinu Seminarski rad

rukovoen motoriziranim transportnim trakama, te je uvodio nekoliko inovativnih usluga, ukljuujudi i vlastitu liniju kolica. Big Bear predstavio kolica s njihovim trgovinama 1937 .

Do danas se robna kuda se razvila do mjere velikih shopping centara s nizom razliitih trgovina. Jo uvijek nailazimo na te lance robnih kuda koji se se uspjeli odrati do danas. Neki primjeri za nae podruje su ''Mller'' u Njemakoj (pa i kod nas u Zagrebu), ''Nama'', Woolworth, ''Bloomingdale's'', ''Harrods'' u Londonu itd. Neki su zatideni svojom tradicijom pa se drava brine za njezino odravanje, a neki jo uvijek prosperiraju. Ostali su znaajni arhitektonski primjeri robne kude koji sadre elemente kao to su sredinji atrij sa staklenom kupolom, vidljiva komunikacija i dr. Kada je tvrtka Mller 1953. osnovana nitko nije oekivao da de postati jedna od najzanimljivijih maloprodajnih lanaca u Njemakoj. Danas, 50 godina kasnije, nudi svojim kupcima vie od 450 poslovnica sa ugodnom atmosferom. 1976. je izgraena prva zgrada za upravu i prvo skladite. Sedamdesetih godina 19. stoljeda Zagreb prvi put posjeduju beki trgovci gospoda Carl Kastner i Hermann Ohler, traedi nain da svoje ime i trgovako poslovanje iz Bea prenesu i u Zagreb.Trgovinska radna organizacija "Narodni Magazin" osnovana je odmah nakon rata, a robna kuda u Ilici otvorena je 6. 12. 1945. godine. Tada je "Narodni Magazin" imao 17 podrunica u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Karlovcu. Do godine 1970. otvoreno je ak devet robnih kuda, a s izgradnjom novih i proirivanjem starih robnih kuda se nastavilo .

18

Razvoj robne kue Zgrade za radi i trgovinu Seminarski rad

LITERATURA Nikolaus Pevsner, History of Building Types, 16. Shops, Stores and Department Stores, Princeton University Press, 1976.; prijevod Linda Dimitrov: Povijest tipova graevina, Kenneth Frampton, Modern architecture critical history, London, Thames&Hudson Ltd., 2007. Internet: http://www.greatbuildings.com/buildings/ http://en.wikipedia.org/

19