predmet: Poslovne zgrade

akademska godina 2020. / 2021.

V. semestar

nastavnik: doc. dr. sc. Željka Jurković, dipl. ing. arh.

asistent: Kristina Banjac, mag. ing. arh.

student: Danijela Koški

JMBAG: 0344000933

datum : 19.01.2020.

tema seminarskog rada:

Arne Jacobsen - Vattenfall Gebäude - 1969 Hamburg

Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

SADRŽAJ:

1. UVOD

1.1. Arne Jacobsen

2. ANALIZA PROSTORNOG KONTEKSTA POSLOVNE ZGRADE

2.1. položaj u širem okruženju grada i djela grada

2.2. položaj u ulici i odnos prema okolnoj izgradnji

2.3. analiza kolnog i pješačkog pristupa

3. ANALIZA ELEMENATA POSLOVNE ZGRADE

3.1. funkcija zgrade

3.2. konstrukcija zgrade

3.3. oblikovanje zgrade

3.4. specifični elementi zgrade

4. KOMPARACIJA S POSLOVNOM ZGRADOM ''VJESNIK''

5. KOMPARACIJA S UPRAVNOM ZGRADOM PHONIX-RHEINROHR AG

6. OSOBNI OSVRT - ZAKLJUČAK

7. LITERATURA

8. IZVORI ILUSTRACIJA

2
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

1. UVOD

U ovom seminaru detaljnije ćemo se upoznati sa važnosti arhitekture 20.-og stoljeća,

konkretnije sa poslovnom zgradom Vattenfalla, projektiranom od strane Arna Jacobsena.
Njezina specifičnost i dominantnost izlazi do izražaja baš zbog njene lokacije, u poslovnoj
zoni City Nord. Taj dio detaljnije ćemo opisati u analizi prostornog konteksta poslovne
zgrade, te njezin položaj u širem djelu grada, i odnos u ulici i okolnoj izgradnji kao i analizu
pješačkog i kolnog prometa.

Detaljno ćemo analizirati elemente poslovne zgrade Vattenfall, kroz njezine funkcije,
raspored prostorija i tlocrtnu analizu. Konstruktivni dio zgrade te njezino oblikovanje
specifičnim elementima poput fasade i staklenih kubusa za zelenilo, naglasiti ćemo kao
karakter zgrade i elemente koji je određuju.

Kako bi istaknuli sve navedeno, najbolje je komparirati sa drugim objektom. Sve

različitosti i sličnosti istaknuto je u komparacijama sa zagrebačkim Vjesnikom te sa
upravnom zgradom Phonix-Rheinrohr AG. Sve od navedenog popraćeno je fotografijama
objekta i elemenata kako bi se bolje prezentirao smisao istog te lakše vizualizirati opise.

3
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

1.1. Arne Jacobsen

Rođen 11. veljače 1902. u Kopenhagenu, umro 24. ožujka 1971. u Kopenhagenu. Arne
Jacobsen smatra se jednim od najvažnijih međunarodnih arhitekata i dizajnera u Danskoj u
20. stoljeću. Njegovi su dizajni slijedili stil modernog funkcionalizma što je vidljivo na
njegovim projektima. Na građevine i dizajnerske radove utjecali su poznati poput Ludwig
Mies van der Rohe, Le Corbusier i Bauhaus. Zanimljivo je spomenuti da zgrada Vattenfall
bila posljednji i ujedno najveći objekt Arnea Jacobsena koje je vidio i samo dovršenje.

Slika 1.

Možemo reći da zgrade arhitekta i dizajnera Arnea Jacobsena poznate su po svojoj

estetskoj lakoći, jednostavnoj eleganciji i savršenstvu. Svaki pojedinačni element pomno pazi
kako bi uskladio sa cjelinom. Osim same zgrade, Arne je dizajnirao i kompletan interijer
zgrade, ulazne prostore, konferencijske sobe, stubišta, hodnike, restoran i sl. Zgrada se po
svom završetku smatrala jedna od najmodernijih uredskih zgrada na svijetu tog doba.

4
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

2. ANALIZA PROSTORNOG KONTEKSTA POSLOVNE ZGRADE

Zgrada Vattenfalla nalazi se u sjevernom djelu Hamburga, točnije u hamburškoj

poslovnoj zoni City Nord. Cijela zona nastala je potrebom širenja poslovnih tvrtki, jer 1950-ih
godina nastao je problem kao i u drugim mnogim gradovima širenja korporacija i uprava. Sve
poslovne firme su bile prisiljene preseliti se na drugo mjesto iz razloga što središnja gradska
područja nisu imali prostora za razvoj, pa je to dovelo do izmjene urbanističkog plana samog
grada i novo planiranje poslovne zone.

S takvim planovima sve su nove poslovne firme odlučile graditi i nove poslovne
zgrade u novoj poslovnoj zoni, te napustiti postojeće lokacije. Između ostalih tu je i
Hamburgische Electricitäts-Werke AG (HEW) za koju je Arne Jacobsen projektirao poslovnu
zgradu današnju Vattenfall Gebaude koja je i dan danas poznata kao simbol idealnog omjera
elegancije i proporcije. Ujedino je prva tvrtka koja je 1960. godine kupila zemljište od grada
Hamburga u tada novonastaloj uredskoj četvrti City Nord, zemljište od 40.000 četvornih
metara, tada najveće zemljište.

Slika 2.

5
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

2.1. položaj u širem okruženju grada i djela grada

U sjevernom djelu Hamburga, točnije u hamburškoj poslovnoj zoni City Nord

uglavnom prevladavaju poslovne zgrade i centri. Možemo reći da se zgrada nalazi na 'rubu'
poslovne zone, jer prometnica do koje je izgrađena, dijeli Vattenfall od stambenog naselja
obiteljskih kuća. Prema južnoj strani poslovne zone, prema pravcu centra Hamburga, nalaze
se ostale poslovne zgrade. Ono što je pozitivno primijetiti u toj zoni da postoji velik razmak,
usudim se reći ugodan razmak, među tim zgradama. Zone koje su među njima sadrži nisko
zelenilo, manje parkove i prometnice. Sama poslovna zona udaljena je od grada dovoljno
kako ne bi stvarala gužvu i 'naguranost', a opet dovoljno blizu i kvalitetno povezano. Cijela
poslovna zona odvojena je od centra grada poznatim Stadparkom, tako da odnos izgrađenosti
i zelenila je u lijepoj ravnoteži. Takva lokacija opet donosi svoje prednosti kod samog
putovanja, s tim mislim dok se putuje do poslovne zone prolazi se oko Stadtparka i postupno
se stvara vizura novih visokih poslovnih zgrada, jedan iza drugih, svaka sa svojim
jedinstvenim izgledom ostavlja dojam.

Slika 3.

6
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

2.2. položaj u ulici i odnos prema okolnoj izgradnji

Za zgradu Vattenfalla možemo sa sigurnošću reći da dominira svojim izgledom u tom

djelu grada. Nalazi se tik uz glavnu prometnicu koja povezuje cijelu poslovnu zonu. Svojim
pravilnom orijentacijom i oblikom, ja bi se usudila reći, prkosi neravnim vijugavim
prometnicama, a isto tako u potpunosti iskorištava cijelu parcelu na najbolji način koja je na
nezgodnom mjestu, nalazi se na križanju tri prometnice. Kako ne bi u potpunosti bila blizu
prometnica, taj dio križanja je projektiran za parking i pristup zgradi, dok se ona neprimjetno
povlači prema sjeveru.

Slika 4.

Oblik zgrade je specifičan sam po sebi, kao lomljena lamela koja je smaknuta u
dijelovima te tako izbjegava biti na glasu još jedne pravokutne, 'dosadne' poslovne zgrade.
Takvom obliku upečatljiva fasada, koja izgleda kao plašt od stakla samo pridodaje na dojmu i
estetici. Od 1969. godine kad je i izgrađena, pa sve do danas, baš zbog oblika i izgleda, prati
je, a i krasi, naziv 'bezvremenska'. Takav opis pravda sve na njoj i puno više.

7
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

2.3. analiza kolnog i pješačkog pristupa

Hamburška poslovna zona City Nord cijela je dobro povezana prometnicama i

autobusnim linijama. Kvalitetno planiranje prometa u takvoj zoni puno znači s obzirom na
potrebe dolaska i odlaska s iste. Sama zgrada Vattenfalla nalazi se na križanju tri prometnice,
glavne i pristupne. Njezina lokacija bi omogućavala pristup sa svih strana, ali nije tako,
kolnim pristupom je povezana sa jugozapadne strane, dok pješačkim sa zapadne i sjeverne
strane. Istočna strana zgrade, ona koja i glasi najljepšom, uz prometnicu sa iste strane može
biti samo za gledanje. Vjerujem da je to jedan od mudrih trikova, dok se voze automobili
prometnicom, sa svije lijeve strane vide predivnu, veličanstvenu, dugačku zgradu koja
dominira, jer od nje se ne vidi ostatak poslovne zone. Tako da onaj koji joj želi pristupiti ili
netko koga privuče pogled da je istraži, mora skrenuti sa prometnici na drugu stranu kako bi
pristupio parkingu. Naravno da je jedan od razloga i smanjivanje gužve, ali opet nije za
zanemariti činjenicu da se od njezine nevjerojatne pojave i dužine ne vidi ostatak poslovne
zone!?

Slika 5.

8
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

3. ANALIZA ELEMENATA POSLOVNE ZGRADE

3.1. funkcija zgrade

Zgrada Vattenfalla projektirana je za čak 2000 uredskih mjesta, koja nikad nisu
upotpunosti iskorištena. Sama zgrada sadrži vanjski parking, reprezentativan ulazni prostor u
prizemlju zgrade, veliki restoran koji je okružen vrtom i terasom sa puno zelenila, te ukupno
15 katova od čega je više od 13 poslovnih prostora. Ono što je zanimljivo su 'staklene kutije' u
međuprostorima koje sadrže biljke i zelenilo u sebi, i način na koji je osvjetljeno odozgo
svaka zasebno, dodatno osvjetljava prostorije i unosi poseban dojam.

Slika 6.

Tokom godina zgrada nikada nije ispunila svoj puni mogući kapacitet uredskih
prostora, zapravo se tokom godina smanjivala. Čak je jedan dio od 10000 četvornih metara
poslovnog prostora iznajmljeno tvrtki Signal Iduna. Tvrtka Vattenfall se planira preseliti u
novu zgradu koje će se izgraditi u okrugu Elbbucken u Hafencityu do kraja 2022. godine.
Tada tvrtka Matrix planira prenamjeniti sadašnju zgradu Vattenfall u moderni kampus.

9
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

3.2. konstrukcija zgrade

Slika 7.

Zgrada Vattenfalla visoka je 44 metra i dugačka 153 metra od armiranobetonske

konstrukcije. Pročelje zgrade napravljeno je kao kontrast svijetlog i tamnog, svijetlo je kraći
dio fasade, a tamni duži dio fasade. Tamni dio fasade je prekriven brončanim staklom, koje
apsorbira gotovo 70% sunčeve svjetlosti i zbog toga se čini tamnim, ali iznutra gotovo
bistrim. Svijetli dio fasade je napravljen od norveškog vapnenca koji je kasnije zamijenjen
indijskim gnajsom svijetle boje.

Slika 8.

10
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

Prema tlocrtu vidimo uredske prostorije raspoređeno obostrano prema općepoznatom

koridorskom sistemu hodnika. Stubišna jezgra je u sredini i razvedena je, bolje reći smaknuta
kao i lamele zgrade. Ono što je zanimljivo u tlocrtu su upravo te smaknute lamele, sve izgleda
geometrično i pravilno, ali asimetrije se ističe baš zbog smicanja tih lamela. Upravo te
smaknute lamele prate poziciju stubišnih jezgri kako se prirodno svijetlo ne bi zaklanjalo na
uredske prostore.

3.3. oblikovanje zgrade

Slika 9.

Već je spomenuto kako je Arne zaslužan i za dizajn interijera, jedno od mnogobrojnih

važnih dizajna je uređenje kantine. Veliki otvoren prostor povezan sa vrtom, omogućava svim
zaposlenicima boraviti u istom prostoru, ugodnost samog prostora doprinosi i pomno
dizajnirane stolice. Velika stakla pruža osvijetljenost i vizuru prema prirodi i daje neku
mirnoću i harmoniju u prostoru boravka. Svi ti čimbenici, naglašavam uređenost vrta do
kantine, znatno utječu kao anti-stres pomagalo.

11
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

Slika 10.

Slika 11.

Posebnu pozornost zahtjeva već svima poznata Arneova stolica dizajnirana 1955.
godine. Ta stolica je jedna od najkopiranijih modela, distribuirao ju je studio Fritz Hansen te
im je postala najprodavaniji proizvod. Iako postoji više od šest desetljeća nije izgubila svoju
popularnost, i dalje je jednako tražena. Primjer je savršenog dizajna jednostavnosti i
besprijekornosti.

12
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

Slika 12.

I za ovu stolicu, kao bitan element interijera, možemo reći kao i za sve ostalo
dizajnirano od Arnea Jacobsena da je bila i ostala bezvremenska.

13
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

3.4. specifični elementi zgrade

Definitivno kao jedno od specifičnih elemenata zgrade treba istaknuti samu fasadu.
Svojim izgledom odaje dojam lakoće, iako ima impresivne dimenzije stakala. Kompletna
fasada je jedna velika mreža od 6500 komada stakala. Uredski prozori presvučeni su
eloksiranim Certian zidom, koji su obnovljeni u potpunosti od 1995. do 2004., ono po čemu
su posebni je LEED certifikat koji su dobili 2013 godine. Jedina zgrada tog toga koja je dobila
nagradu za relativno nisku potrošnju energije i vode.

Slika 13.

Isto tako, kao bitan element, usudim se reći jedinstven i specifičan su staklene kutije
zelenila. Namjerno postavljenje u međuprostore zgrade kako bi se unio dio prirode, i pomno
planirano osvjetljenje dodaje dojam i efekt same staklene kutije. S takvim osvjetljenjem
prostor izgleda prozračnijim i ugodnijim, te se gubi dojam dosadnog, tmurnog poslovnog
prostora kako to biva u klasičnim uredskim prostorima.

14
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

Slika 14.

Slika 15.

15
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

4. KOMPARACIJA S POSLOVNOM ZGRADOM ''VJESNIK''

Slika 16.

16
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

Za komparaciju vrijedi usporediti poslovnu zgradu Vjesnik u Zagrebu, koju je

projektirao Antun Ulrich 1960., a izgrađena je 1972. Zgrada je sastavljena od dva
geometrična oblika, plosnati izduženi dio kao baza poslovne zgrade, te visoki neboder na njoj.
Takva kompozicija je slična poznatoj Kockici u Zagrebu, sadrži se od baze i kockice na njoj.

Slika 17.

Ono što je specifično za ovu zgradi je fasada smeđe boje, ostakljena fasada, a odaje
topal dojam. Rasteri prozora na fasadi u istom su ritmu, i kao takvi razlikuju se od fasade baze
same zgrade.

17
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

Ima vrlo jednostavan tlocrt sa središnjim hodnikom i uredima prema fasadi. Ono što je
zanimljivo su stubišne jezgre koje nisu centrirane nego postavljene dijagonalno na krajeve
zgrade. Upravo te stubišne jezgre su jedan od elemenata koje se razlikuju od Vattenfalla, već
smo spomenuli da se stubišne jezgre u Vattenfallu nalaze skoro pa centrirane u tlocrtu, blago
smaknute, dok su ovdje dijagonalno razdvojeni na krajevima.

Slika 18.

Ne moramo naglašavati jasno vidljivu razliku u površini same zgrade. Isto tako
razvedenost tlocrta je velika razlika, Vattenfall ima smaknute lamele te se izgubio pravokutan
oblik tlocrta, dok Vjesnik nema nikakve kubikule kao izbičine ili dodatke, nego čisti
pravokutni oblik.

Slika 19.

Kada govorimo o oblicima, gledajući obje zgrade, možemo primijetiti kako je

Vjesnika od dva djela, baze i nebodera na njoj, a Vattenfall je zasebna zgrada kao kompaktna,
baza je nevidljiva u prizemlju. Sadržaji zgrade su skoro pa isti, a raspored na drugačiji način.
Vjesnik strogo odvaja poslovne prostore u neboder, a ulazni prostor, prostor za odmor,

18
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

kantinu i ostalo, ima mjesto u bazi. U Vattenfallu je sve kompaktno i ukomponirano u cjelinu.
Ali kako ne bi izgledala kao čisti pravokutni oblik, ono što je odaje su bočne lamele smaknute
dovoljno da se izgubi pravilna geometričnost.

Slika 20.

Jedan od bitnijih karakteristika obje zgrade je samo pročelje. Na obje zgrade pročelje i
fasada ostavlja utjecaj na karakter zgrade. Sličan način rješavanja pročelja, a toliko različiti
dojmovi. Vattenfall djeluje poput zrcala, filigranski osjećaj, kao da lebdi, hladni tonovi. Dok
Vjesnik sa bakrenim i smeđim tonovima djeluje toplije dominantnije, kao da teži u prostoru.
Važno je primijetiti koliko utjecaj fasade ostavlja na sami objekt. Svaki ton i raspored otvora
može imati upravo onaj završni dojam koji pokušavamo dobiti.

19
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

5. KOMPARACIJA S UPRAVNOM ZGRADOM PHONIX-RHEINROHR AG

Slika 21.

Jedna od ljepših prethodnica iste namjene svakako je upravna zgrada Phonix-

Rheinrohr AG izgrađena 1960. godine, projektirana suradnjom arhitekata Helmut
Hentrich, Hubert Petschnigg, Fritz Eller, Erich Moser i Robertom Walter. Možemo primijetiti
velike sličnosti između obje zgrade, a to je upravo taj koncept kompaktne cjeline koji izgleda
kao tri smaknute lamele. Ova zgrada je svakako manja po površini poslovnih prostora, ali
nikako manje vrijedna.

20
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

Slika 22.

Dok promatramo tlocrt možemo primijetiti sličnost oblika, ali i rasporeda. Iako razlike
su vidljive baš u količini poslovnih ureda, kod Vattenfalla se nalazi puno više uredskih
jedinica raspoređene i podijeljene duž obostranog hodnika. Dok se u ovoj zgradi vidi
jednostrana orijentacija poslovnih jedinica. Isto tako vidimo da su stubišne jezgre centrirane u
tlocrtu zgrade, ako bolje pogledamo kod Vattenfalla stubišne jezgre jesu centrirane, zbog
veličine tlocrta, ali su međusobno dijagonalne i smaknute. Dok su ovdje skoro simetrične.

Slika 23.

Konstruktivni sustav je isti, skeletni sustav sa armiranobetonskom jezgrom, te

kombinacija čelika i stakla za fasadu. Jedna od bitnijih karakteristika obje zgrade, a i glavna
sličnost je upravo fasada. Energetski je učinkovita upravo zbog nove unutarnje primarne
fasade na svakom katu, dok je vanjska nosiva fasada ostala u izvornom stanju nakon
obnove. Radi prozračivanja prozori primarne fasade mogu se otvoriti ručno. Dok suncobrani

21
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

postavljeni između dvije obloge fasade daju toplinsku zaštitu, a izvana su neprimjetni. Obje
zgrade imaju staklena pročelja uzduž zgrade, a s bočnih strana obloženo limom. Izdaleka
izgledaju skoro pa identično, kao da lebde, taj dojam im omogućuje upravo takav odabir
fasade. Mislim da je jedina zgrada koja može, i ima pravo, nositi naziv kao i Vattenfall, a to je
bezvremenska.

Slika 24.

22
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

6. OSOBNI OSVRT - ZAKLJUČAK

Jedna od meni zanimljivih stvari koje bi napomenula, je upravo to da se za zgradu

Vattenfalla ne može raspravljati o tome kako se ona uklapa u današnju modernu izgradnju.
Neosporiva je ta činjenica da odaje dojam bezvremenosti. Tada kad je izgrađena bila je
dominantna, veličanstvena i drugačija, danas je i dalje sve to. Uklapa se u svaki vremenski
period. Najbitnija činjenica je upravo to dok gledamo fotografije unutrašnjosti, Vattenfall i
sada djeluje kao da je nedavno izgrađen, jer svaki predmet je dio projekta zasebno osmišljen.

Dok se promatra izvana, meni osobno, djeluje drsko, kao da se namjerno ističe i
dominira prostorom, u meni budi osjećaj poštovanja i divljenja. A to opravda sa svojim
interijerom. Mogu samo zamisliti kako je raditi u takvim prostorima, gdje je raspored više
nego praktičan, svaki hodnik ima osvjetljenje upravo zbog lomljenih lamela. Uredi nisu
mračni i skučeni, nego prostrani i svijetli. Zaposlenicima je omogućena kantina za pauze, ono
što je posebno u vezi ove kantine je upravo zelenilo i vrt koji su neposredno uz nju.
Omogućava pogled koji opušta i mogućnost izlaska u isto. Što je privlačnije, raditi u
prostranim ostakljenim uredima ili biti na pauzi u kantini-vrtu? Kao što sam rekla, mogu samo
zamisliti kako je biti dio toga.

Osobno, ono što je posebno u ovoj zgradi, što je čini drugačijom, je upravo detalj
staklenih kubusa sa zelenilom na etažama. Iako znam da je projektirano prvenstveno radi
osvjetljenja i dekoracije, ne mogu se oteti razmišljanju kako utječu na radno raspoloženje i
opuštenost tokom rada. Kao da je tako stvorena veza sa prirodom i na onim dijelovima koji
nisu dostupni. Da se odmor iz kantine kraj zelenila, nekako protegne natrag u uredske
prostore.

Kako bi potkrijepila svoje mišljenje, naglasiti ću jednu zanimljivu izjavu samog Arnea
Jacobsena:

"Sa slikarom ili kiparom ne možete početi mijenjati svoje djelo, ali arhitekt mora sve podnijeti jer
izrađuje svakodnevne predmete - zgrada je tu da se koristi, a vremena se mijenjaju." - Arne Jacobsen

S ovom izjavom je opravdao Vattenfall, zgrada se koristi, a vremena se mijenjaju.

Bezvremenska.

23
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

7. LITERATURA

1. https://www.matrix-immo.de/project/arnejacobsen
2. https://group.vattenfall.com/de/newsroom/blog/2018/november/moderner-klassiker
3. https://www.a-tour.de/de/arne-jacobsen-haus/
4. https://de.wikipedia.org/wiki/Vattenfall-Geb%C3%A4ude
5. https://architectureofdoom.tumblr.com/post/189337737463/former-administration-of-
hamburger
6. https://cdn.website-
start.de/proxy/apps/zook5o/uploads/gleichzwei/instances/509271D5-4D04-401A-
AD8E-B9CA8CED8B76/wcinstances/epaper/320e2f12-823d-4c5f-8534-
956284a082ef/pdf/Vattenfall-Haus.pdf
7. https://de.wikipedia.org/wiki/Arne_Jacobsen
8. https://www.immobilienmanager.de/matrix-kauft-vattenfall-gebaeude-in-
hamburg/150/66672/
9. https://www.management-circle.de/blog/moderne-arbeitswelten-arne-jacobsen-haus-
hamburg/
10. https://www.listenchampion.de/2019/03/12/hamburger-immobilieninvestor-erwirbt-
vattenfall-gebaeude/
11. http://www.deal-magazin.com/news/1/80001/MATRIX-kauft-Hamburger-
Architektur-Ikone-Arne-Jacobsen-Haus
12. https://de.wikipedia.org/wiki/City_Nord
13. https://hr.wikipedia.org/wiki/Antun_Tun%C4%8D_Ulrich
14. https://registararhitekture.wordpress.com/2013/11/10/antun-ulrich-vjesnikov-neboder/
15. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=63103
16. https://www.archdaily.com/612111/dreischeibenhaus-world-s-best-refurbished-
building-hpp-architects
17. https://www.grandtourofmodernism.com/sites/details/155/
18. https://www.hpp.com/en/projects/fallstudien/dreischeibenhaus/
19. GOSSEL P., LEUTHAUSER G, Architecture of 20th Century
20. https://www.potkrovlje.hr/arne-jacobsen-series-7-stolica-bezvremenskog-dizajna/
21. https://de.wikipedia.org/wiki/Dreischeibenhaus

24
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

8. IZVORI ILUSTRACIJA

Sl. 1. – Arne Jacobsen –

(https://www.google.com/imgres?imgurl=https%3A%2F%2Fupload.wikimedia.org%2
Fwikipedia%2Fcommons%2F4%2F49%2FArne_Jacobsen_photo.jpg&imgrefurl=http
s%3A%2F%2Fen.wikipedia.org%2Fwiki%2FArne_Jacobsen&tbnid=rJVFdnOJ8adqz
M&vet=12ahUKEwjJ5e765o7tAhVC3hoKHQgyDBQQMygDegUIARC0AQ..i&doci
d=e8r5sHCRls9lJM&w=300&h=416&q=arne%20jacobsen&ved=2ahUKEwjJ5e765o
7tAhVC3hoKHQgyDBQQMygDegUIARC0AQ)
Sl. 2. – slika lokacije -
https://www.google.com/maps/place/Vattenfall/@53.6074676,10.0223685,17z/data=!
4m5!3m4!1s0x0:0xb148ef99fa73a0d8!8m2!3d53.6070267!4d10.0247381
Sl. 3. – slika lokacije -
https://www.google.com/maps/place/Vattenfall/@53.6074676,10.0223685,17z/data=!
4m5!3m4!1s0x0:0xb148ef99fa73a0d8!8m2!3d53.6070267!4d10.0247381
Sl. 4. – Poslovna zgrada Vatetenfall –
(https://www.pinterest.com/pin/40110252908790120/sent/?invite_code=878496af37f9
481baa48a6975589b796&sender=789818990808640728&sfo=1)
Sl. 5. - Poslovna zgrada Vatetenfall –
(https://www.google.com/imgres?imgurl=https%3A%2F%2Fwww.usgbc.org%2Fsites
%2Fdefault%2Ffiles%2FView%2520east.jpg&imgrefurl=https%3A%2F%2Fwww.us
gbc.org%2Fprojects%2Fvattenfall-
haus&tbnid=cIc8Eb6Qe_WI8M&vet=12ahUKEwj-
lK6p6I7tAhWDwIUKHeHADBQQMygxegUIARCAAg..i&docid=wVz5ZpY6NRWa
FM&w=1898&h=2835&q=vattenfall%20geb%C3%A4ude%20hamburg&ved=2ahUK
Ewj-lK6p6I7tAhWDwIUKHeHADBQQMygxegUIARCAAg)
Sl. 6. - Poslovna zgrada Vatetenfall –
(https://www.pinterest.com/pin/217720963206301223/sent/?invite_code=5f1ae060519
24d5da90eabe55dd87821&sender=789818990808640728&sfo=1)
Sl. 7. - Poslovna zgrada Vatetenfall –
(https://www.matrix-immo.de/project/arnejacobsen, https://www.matrix-immo.de/wp-
content/uploads/2019/06/Arne_j_d-1370x554-c-center.jpg)
Sl. 8. - Poslovna zgrada Vatetenfall –
(https://www.pinterest.com/pin/446489750540023473/sent/?invite_code=7cb27bf834
724ac99a56faeae6943d8d&sender=789818990808640728&sfo=1)
Sl. 9. - Poslovna zgrada Vatetenfall –
(https://group.vattenfall.com/de/newsroom/blog/2018/november/moderner-klassiker,
video 2:28)
Sl. 10. - Poslovna zgrada Vatetenfall –
(https://group.vattenfall.com/de/newsroom/blog/2018/november/moderner-klassiker,
video 2:24)
Sl. 11. - Poslovna zgrada Vatetenfall –
(https://group.vattenfall.com/de/newsroom/blog/2018/november/moderner-klassiker,
video 2:25)

25
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

Sl. 12. – Fotografija stolice, bijela boja –

https://www.potkrovlje.hr/arne-jacobsen-series-7-stolica-bezvremenskog-dizajna/
Sl. 13. - Poslovna zgrada Vatetenfall, pročelje –
(https://www.matrix-immo.de/wp-content/uploads/2019/06/Arne_02_d-800x500-c-
center.jpg)
Sl. 14. – Unutrašnjost zgrade, detalj staklene tube sa zelenilom
(https://www.matrix-immo.de/project/arnejacobsen, https://www.matrix-immo.de/wp-
content/uploads/2019/06/Arne_01_d-1370x1000-c-center.jpg)
Sl. 15. - Poslovna zgrada Vatetenfall –
(https://group.vattenfall.com/de/newsroom/blog/2018/november/moderner-klassiker,
video 2:42)
Sl. 16. Poslovna zgrada Vjesik, Zagreb – Arhitektura u Hrvatskoj, broj 196-199/86, str. 217.
Sl. 17. Poslovna zgrada Vjesik, Zagreb –
https://registararhitekture.files.wordpress.com/2013/11/ulrich.jpg
Sl. 18. Poslovna zgrada Vjesik, Zagreb, tlocrt karakterističnog kata – Arhitektura u
Hrvatskoj, broj 196-199/86, str. 217.
Sl. 19. Poslovna zgrada Vjesik, Zagreb –
https://licegrada.hr/wp-content/uploads/2016/11/vjesnik-neboder-30102016.jpg
Sl. 20. Poslovna zgrada Vjesik, Zagreb –
https://arhitektonskerazglednice.com/wp-content/uploads/2016/06/Vjesnikov-neboder-
001.jpg
Sl. 21. – Poslovna zgrada Phonix-Rheinrohr AG –
https://www.hpp.com/en/projects/fallstudien/dreischeibenhaus/
Sl. 22. – Poslovna zgrada Phonix-Rheinrohr AG, tlocrt karakterističnog kata –
https://www.archdaily.com/612111/dreischeibenhaus-world-s-best-refurbished-
building-hpp-architects/550f702ce58eceb27000023f-floor-plan
Sl. 23. – Poslovna zgrada Phonix-Rheinrohr AG, tlocrt karakterističnog kata, GOSSEL P.,

LEUTHAUSER G, Architecture of 20th Century, str.331.

Sl. 24. – Poslovna zgrada Phonix-Rheinrohr AG –

https://www.archdaily.com/612111/dreischeibenhaus-world-s-best-refurbished-
building-hpp-architects/550f74fbe58ece1511000265-15_hpp_dsh_1960_north-
elevation_photo-arno-wrubel-jpg

26