Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

predmet: Poslovne zgrade

akademska godina 2020. / 2021.

V. semestar

nastavnik: doc. dr. sc. Željka Jurković, dipl. ing. arh.

asistent: Kristina Banjac, mag. ing. arch.

student: Maja Zebić

JMBAG: 0149227606

tema seminarskog rada:

Thom Mayne Hypo Alpe-Adria centar

1
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

SADRŽAJ:

1. UVOD

2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA ZGRADE

2.1. položaj u širem okruženju grada i dijela grada

2.2. položaj u ulici i odnos prema okolnoj izgradnji

2.3. analiza kolnog i pješačkog pristupa

2.4. funkcija zgrade

2.5. konstrukcija zgrade

2.6. oblikovanje zgrade

2.7. specifični elementi zgrade

3. OSOBNI DOŽIVLJAJ ZGRADE

4. KOMPARACIJA SA ZGRADAMA ISTE TIPOLOGIJE ILI ISTE

NAMJENE

5. LITERATURA

6. IZVORI ILUSTRACIJA

2
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

1. Uvod
Thom Mayne međunarodno je priznati američki arhitekt te osvajač Pritzkerove nagrade.
Nakon što je diplomirao na kalifornijskom sveučilištu s pet je kolega osnovao studio
Southern California Institute of Architecture – Sci Arc. Zatim se usavršavao na Harvardu.
Nastavio je kao predavač na mnogim uglednim sveučilištima. Predavao je na Yaleu,
Harvardu, Columbiji londonskoj Barlett školi za arhitekturu i Akademiji suvremenih
umjetnosti u Beču. Danas je profesor na sveučilištu u Los Angelesu, na UCLA School of
Arts and Architecture.
Ovaj arhitekt smisleno i uvjerljivo razvio je svoju misao u projektiranju kompleksa Hypo
Alpe Adria banke u Zagrebu. Mayne je u svjetskim arhitektonskim krugovima poznat kao
originalna osoba koja nije pod utjecajem raznih škola i teorija. Kao arhitekt veliki je
protivnik obezvređivanja i zloupotrebe arhitekture. Zalaže se za kreativno projektiranje koje
uključuje sve elemente okoline, krajolika, klime, društvene zajednice i tehnologije. Za
Maynea svaki projekt je jedinstven stoga i zahtijeva posebno rješenje. Zbog tog razloga
puno vremena posvećuje istraživanju različitih elemenata od funkcionalnosti do estetike.
Njegove građevine nikada nisu dosadne te ih odlikuju skulpturalnost, jednostavnost linije i
geometrijske forme.
Kod ovog projekta zanimljivo je to što američki arhitekt projektira u Zagrebu čisto iz
razloga što je naša sredina po općim uvjerenjima zatvorena za strane projektante. Međutim,
kako je rukovodstvo Hypo Alpe-Adria banke htjelo obilježiti svoje uspješno poslovanje u
Zagrebu koje je bilo razmješteno po raznim lokacijama u gradu došli su na ideju da
objedine svoje poslovanje i izgrade jedno suvremeno i atraktivno sjedište. Zamisao je bila
da se stvori sjedište nalik na onome u Klagenfurtu kojeg je također projektirao Thom
Mayne. Rukovodstvo je smatralo da bi njihovo sjedište moglo postati i jednim od novih
središta Zagreba upravo zbog lokacije koja nije predstavljala ni arhitektonski ni urbanistički
nikakva ograničenja te bi zbog toga bio moguć nastanak novog atraktivnog prostora.
Upravo iz tog razloga i prijašnjih iskustava odabran je Thom Mayne. U svom posjetu
Zagrebu i lokaciji, Mayne je uočio značajnu hrvatsku arhitekturu Drage Galića u
Vukovarskoj ulici, Vitićevu ''Kockicu'' te Ostrogovićev projekt gradskog poglavarstva.
Analizirajući prostorni kontekst Mayne je u svom rješenju ponudio svojevrsni hibrid
zagrebačke i svjetske zgrade. Kako bismo razumjeli ideju oblikovanja ovog kompleksa
potrebno je sagledati prostor u kojemu se nalazi. To će reći da je genius loci polazišna točka
ovog projekta. Upravo kontekstualnost ovoga projekta izdvaja ga od ostalih zagrebačkih
uredskih zgrada.

3
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

2. Analiza postojećeg stanja zgrade

2.1. Položaj u širem okruženju grada i dijela grada

Slika 1

Lokacija na kojoj se nalazi kompleks je zagrebačka četvrt Trnje koja je nekada bila
periferija grada što je bitno utjecalo na njen daljni urbanistički razvoj širenjem grada. Do
kraja Drugog svjetskog rata ovo je područje bilo radničko naselje s isprepletenim,
krivudavim i uskim ulicama. Nakon Drugog svjetskog rata dolazi nova komunistička
ideologija koja teži uklanjanju periferijske izgradnju niskog urbanog standarda. Novim
planiranjem postavljaju se dvije široke paralelne prometnice u smjeru istok-zapad:
Vukovarska i Slavonska avenija. U skladu s tadašnjim funkcionalističkim načelima, godina
1950ih i 1960ih u Vukovarsku se ulicu postavljaju velike stambene i uredske zgrade
okružene zelenim područjima. Na daljim područjima od navedenih ulica ostala je i dalje
stara substandardna izgradnja. Kasnijih godina izradilo se još nekoliko urbanističkih
planova koji su postupno doveli do pokušaja urbane obnove. No, ponovnom promjenom
političko-gospodarskih odnosa područje postaje aktualno za izgradnju manjih stambenih
zgrada zbog preostale usitnjene parcelacije. Neuređenost zakona i propisa dovelo je do toga
da danas na ovom području prevladava fragmentiranost, neuređenost čak i zapuštenost.
Isprepletenost starog i novog, neshvaćenih i nezavršenih zamisli najbolje definira prostorni
okvir u kojemu nastaje kompleks Hypo Alpe Adria banke.

4
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

2.2. Položaj u ulici i odnos prema okolnoj izgradnji

Slika 2

Kompleks Hypo Alpe-Adria banke smješten je na parceli od preko 12 tisuća metara

kvadratnih. Parcela na kojoj se nalazi kompleks omeđena je sa svoje sjeverne strane
Slavonskom avenijom, a na zapadnoj strani Ulicom Josipa Marohnića. Prostor definiraju
četiri zgrade. Najveća reprezentativna zgrada koja je ujedno i glavna te samo sjedište banke,
postavljena je paralelno sa Slavonskom avenijom. Ova je zgrada u harmoniji s gabaritima
najboljih već spomenutih primjera hrvatske arhitekture iz 1950ih i 1960ih godina u
Vukovarskoj ulici (Drago Galić, Ivo Geršić, Nino Kučan, Božidar Rašica, Neven Šegvić).
Ona predstavlja savladavanje i pripitomljavane kaotične i nepravilne stare parcelacije.
Možemo uočiti kako se cijeli kompleks tlocrtno vrlo lako uočava u užem obuhvatu kojeg
uglavnom čine obiteljske kuće na zapadu, manje stambene zgrade na sjeveru te zgrada
Hrvatske radio televizije na istoku. Treba zamijetiti da kompleks svojim mjerilom odskače
od mjerila okolne izgradnje te zbog toga možda odaje dojam kako ne pripada tome mjestu
ili postavlja pitanje treba li upravo toj okolini ovakav kontrast veličina i kako to utječe na
njeno funkcioniranje i daljni razvoj.

2.3. Analiza kolnog i pješačkog pristupa

Imajući u vidu da je glavna zgrada postavljena prema Slavonskoj aveniji koja je velika i
brza prometnica, korisnike se centra vodi u istočnu ulicu iz koje se pristupa vanjskom
parkiralištu na sjeveru zgrade te se iz njega izlazi na zapadnu ulicu to jest na Marohnićevu
ulicu. Ulaz u podzemnu garažu nalazi se također iz sporedne ulice s južne strane.
Biciklistima je pristup lako omogućen jer se sa sjeverne strane na Slavonskoj aveniji nalazi
biciklistička staza koja je povezana s pješačkim pristupom kompleksu. Pješaci imaju

5
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

omogućen pristup i ulaze sa svih strana kompleksa te se mogu slobodno kretati kroz
prizemlje i u prostoru između zgrada.

Slika 3_pogled sa sjevera

Slika 4_pogled sa sjevera

6
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

Slika 5_Pogled s istoka

Slika 6_pogled s juga

Slika 7_pogled sa zapada

7
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

2.4. Funkcija zgrade

Hypo Alpe-Adria centar u Zagrebu najveći je poslovni centar u Hrvatskoj s četiri

multifunkcionalne zgrade. Osim samog poslovanja centar nudi razne pogodnosti i sadržaje
kako za svoje zaposlenike tako i za javnost. U sklopu centra nalaze se ugostiteljski sadržaji,
trgovine, dječji vrtić, wellness i fitness centar te još nekolicina sadržaja koji su postavljeni u
kompleks kako bi omogućili zaposlenicima što praktičniju uporabu svog vremena. Naravno,
navedeni sadržaji dostupni su i za javnost kao i jedna etaža podzemne garaže što odmah
centar čini primamljivijim i posjećenijim jer je ljudima automatski osigurano parkiranje.
Prizemlje je namijenjeno za najviše za ugostiteljske sadržaje i trgovine, dok kako odlazimo
na više etaže prostori su većinom namjenjeni za poslovne prostore banke i njihove sadržaje.
Banka je u ovom Centru smjestila sve tvrtke Hypo grupe u Hrvatskoj tako da klijenti na
jednom mjestu mogu dobiti cjelovitu uslugu. U sklopu Hypo Centra posebno se izdvaja
kongresni centar HYPO EXPO XXI s glavnom kongresnom dvoranom za 1400 uzvanika i
šest manjih dvorana ukupnog kapaciteta do 500 osoba.

2.5. Konstrukcija zgrade

Izgradnja ovoga centra bila je veliki izazov konstrukterima zbog više čimbenika. Naime,
izazovi su krenuli odmah na početku s pripremnim radovima jer su kroz zemljište prolazile
brojne instalacije koje su zahtijevale premiještanje. Uz pripremne radove krenula su
razmišljanja kako najbolje osigurati i izvesti građevnu jamu uzimajući u obzir jedan vrlo
važan čimbenik, a to je da će zgrade obitavati na tlu visoke seizmičnosti kojemu Zagreb i
pripada. Nakon proučavanja projekta su konstruktori uočili da bi manjim i teško uočljivim
proširenjima mogli značajno poboljšati seizmičku stabilnost građevine.

Slika 8: Tlocrtni raspored zgrada na razini prizemlja

8
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

Najprije je izrađen projekt zaštite građevne jame sidrenom armiranobetonskom

dijafragmom. Građevna je jama zaštićena potpornom konstrukcijom (dijafragmom) radi
osiguranja stabilnosti vertikalnih iskopa i stvaranja vodonepropusne barijere koja je
omogućila crpjenje vode iz jame. Inače ta je zaštitna konstrukcija proširena od konstrukcije
zgrade koja ima svoje vlastite nosive elemente – zidove i stupove. Podzemna se
konstrukcija centra sastoji od tri etaže oslonjene na stupove i zidove s rubnim zidovima uz
dijafragmu. Debljine zidova i stropova variraju od 25 do 30 cm. Prosječan je raster stupova
8 x 7,5 m. Stupovi podruma najčešće su ovalnog i kružnoga poprečnog presjeka te različitih
dimenzija. Na dimenzije stupova utjecalo je prilagođavanje uvjetima parkiranja, ali i
opterećenja koja preuzimaju od nadzemne konstrukcije pri čemu je trebalo zadovoljiti
odredbe o minimalnim potrebnim nosivostima prema seizmičkim propisima. Temeljna
ploča je približno pravokutnog tlocrta, okvirnih dimenzija 100,1 x 122,6 m i ukupne
površine 11.727 m2. Proračunata je kao ploča
na linearno elastičnoj podlozi, a prosječni napon u tlu iznosi 200 kN/m2. Debljina joj varira
- 120 cm ispod zgrade 1, 100 cm ispod ostalih zgrada, osim na mjestima najopterećenijih
stupova gdje se povećava.

Slika 9: presjek

Nosiva se konstrukcija glavne zgrade sastoji od središnjih jezgri dizala i stubišta,

simetričnih poprečnih zidova te dvaju uzdužnih okvira sa stupovima kružnoga poprečnog
presjeka, gredama uz fasadu u uzdužnom smjeru i sa samo dva poprečna okvira u zabatima.
Seizmička koncepcija zgrade je središnja uzdužna i poprečna jezgra zidova s uzdužnim
okvirima. Poprečno slabim jezgrama (dugim 5,15 m) pomažu konzolni zidovi oslonjeni na
stupove i zidove. Poprečni zidovi s otvorima koji pripadaju konzolnim istakama povećavaju
poprečnu krutost. Radi povećavanja uzdužne krutosti konstrukcije i smanjivanja torzijskih
pomaka bili
su potrebni uzdužni fasadni okviri. Ujedno se odgovarajućim pomakom mjesta proširenja
između zgrada 1 i 3 donekle smanjio uzdužni pomak masa, dok su poprečni pomak preuzeli
konzolni zidovi. Daljnje smanjivanje utjecaja ekscentričnih konzola postignuto je izborom
laganih rebričastih stropnih konstrukcija na konzolnim dijelovima zgrade. Oblikovna i
geometrijska složenost građevine, s miješanjem kosih i pravokutnih rastera stupova,

9
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

uvjetovala je primjenu većeg broja visokostjenih nosača koji preuzimaju velika opterećenja
od gornjih katova. To je slučaj i u ostalim dijelovima kompleksa.

Slika 10: radovi na podzemnom dijelu građevine

Zgrada 2 se sastoji od uskog dijela s uredima i wellness centrom s ukupno 9 etaža

(prizemlje i 8 katova). Površina joj se mijenja s visinom. Trapeznog su oblika prizemlje i 1.
kat , a ostali katovi pravokutnog. Površina se smanjuje od 4. do 7. kata (23 x 25 m), a
najmanja je na 8.
katu (23 x 17 m). Nosiva je konstrukcija mješovita i sastoji se od zidova (visokostjenih
nosača u dijelu iznad relativno širokog ulaza u podzemnu garažu s tri trake) i okvira u
uzdužnom i poprečnom smjeru te jezgri dizala i stubišta. Konstrukcija je u prizemlju
oslabljena zbog ulaza u podzemne garaže. Sjeverni dio zgrade u prizemlju ima u smjeru
istok-zapad manju krutost nego na katu te je radi pomaka centra krutosti po visini uzet
koeficijent duktilnosti Ko=2 u seizmičkoj analizi konstrukcije. Sva su unutarnja stubišta
armiranobetonska, samo je vanjsko stubište čelično. Čelična se konstrukcija nalazi na I.
katu (krov malog auditorija). Između zgrada 2 i 4 projektiran je pješački most čelične
rešetkaste konstrukcije. Zgrada 2 je proširena tako da je dio zvan auditorij odvojen širenjem
od 5 cm od ostalog dijela. Zgrada auditorija ima kosi čelični krov koji se sastoji od 4
trobridne prostorne rešetke raspona 30 m.

10
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

Slika 11

Zgrada 3. je tlocrtno trokutasta i ima 9 etaža (prizemlje i 8 katova). Konstrukcija se sastoji

od prostornih okvira i jezgri dizala i stubišta te zidova s otvorima. Inače tlocrtno seizmički
nepovoljna konstrukcija s glavnim ravninskim makroelementima koji se sijeku u jednoj
točki ojačana je odgovarajućim izborom novih okvira i smanjenjem krutosti zidova
namjernim biranjem većih otvora da se smanji pomak centra krutosti prema centru masa.
Zgrada je odmaknuta od zgrade 1 kod čeličnog stubišta, ali zbog komplicirane geometrije
gornjih etaža na vrlo zahtjevan način (visokostjeni nosači s kliznim ležajima na visini 7 i 8
etaže). Širina je proširenja 15 cm i izvodi se samo u nadzemnom dijelu iznad poda
prizemlja, baš kao i sva ostala proširenja. Zgrada 4 smještena je na južnom kraju kompleksa
s ekscentričnom pozicijom iznad podruma i vanjskom terasom u prizemlju prema zgradi 2.
Ima 8 etaža (prizemlje i 7 katova). Nosivi sustav čine armiranobetonski zidovi koji su u
uzdužnom smjeru kombinirani s okvirima. Zidovi leže preko visokostjenskih nosača na
stupovima podruma, neki i s rasponom od 20 m radi kosog položaja iznad podzemne
prometnice širine 8 m. Dio nosivog sustava su i zidovi jezgri dizala i stubišta. Zgrada je
odvojena od zgrade 2 u prizemlju proširenjem od 5 cm.

11
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

2.6. Oblikovanje zgrade

Slika 12

Kako je već prije navedeno, kompleks Centra sastoji se od četiri različite zgrade. Prva i
najveća zgrada smještena je paralelno s glavnom prometnicom. Ona je ujedno i najviša. Na
zgradi uočavamo razne istake koji izlaze iz nje ili ju probadaju. Istak koji probada prvu
zgradu direktno ju povezuje sa zgradom iza nje. Povezanost glavne zgrade s ostalima čine
otvoreni prostori u prizemlju i trgovi koji se formiraju između njih.

Slika 13

12
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

Cijeli je kompleks centra dinamičan s oštrim linijama i rubovima. Samo je glavna zgrada
ravnog i jednostavnog oblika, dok na ostalima uočavamo razna izbočenja/udubljenja te
međusobnu isprepletnost koja se postiže različitim visinama zgrada i njihovih dijelova.
Upravo ovakva različitost u oblikovanju uvjetovana je osim oblika građevne čestice te
okruženja i korisnikovim potrebama za prilagodljivost i djelotvornost rada u Centru.
Što se tiče materijala u oblikovanju najviše se ističe staklo koje dominira kroz većinu
kompleksa. Velike staklene površine na ovojnici zgrade potrebne su radi dovoljnog
osiguranja svjetlosti u unutarnjim prostrima zbog same dubine zgrade. Uz staklo u
oblikovanje je uključen i čelik te armirani beton koji čini nosivu konstrukciju.

Slika 14

Slika 15

13
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

2.7. Specifi čni elementi zgrade

Specifični elementi zgrade proizlaze iz njenog oblikovanja koje je promišljeno na temelju

njenom položaja u okolini u kojoj se nalazi. Thom Mayne pažljivo je proučio Zagreb i
njegovu povijest te na temelju toga zgrada dobiva svoju specifičnost. Tako je prva zgrada
specifična po tome što zbog svoje veličine i oblika ocrtava rez u prostoru te simbolizira
obuzdavanje i kroćenje kaotične i nepravilne stare parcelacije. Tri kosa istaka koji se nalaze
na njoj usmjerena su prema simboličkim gradskim točkama – srednjovjekovnoj utvrdi
Medvedgradu, crkvi sv. Marka i katedrali. Osim navedenih znamenitosti, Mayne ističe i
gradski tlocrt kao vrijednost koja zaslužuje zaštitu. Trgovi i prolazi koji su nastali unutar
kompleksa reinterpretiraju oblikovnu različitost povijesnog gradskog bloka stvarajući
pritom gustoću kao jednog od važnih trenutaka urbaniteta. Način na koji je arhitekt okupio
volumene i prostorne planove te doziranje njihove prisutnosti u grupiranju uz kontroliranu
kolorističku podlogu, izdvaja cijeli kompleks od svakidašnje arhitekture susjedstva. Siva
boja sa svojim nijansama predstavlja ozbiljnost, pouzdanost i povjerljivost – elemente koja
bi svaka banka trebala ispunjavati prema svojim korisnicima, a i radnicima.

Slika 16

Slika 17

14
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

3. Osobni doživljaj zgrade

Unatoč tome što zgrada odstupa od mjerila i morfološke strukture svoje okoline, smatram
da se doboro uklopila u svoju okolinu. Naime, ovaj cijeli kompleks pridonosi okolini
mnoštvo prednosti prvenstveno svojim sadržajima koji nisu samo poslovni, već i društveni.
Upravo što kompleks nije samo poslovne namjene, daje dodatni značaj zajednici koja ga
može koristiti i obavljati svoje potrebe bez da to moraju činiti u drugom dijelu grada.
Uz funkcionalne pogodnosti, kompleks Hypo Alpe Adria Centra donosi ovoj urbanistički
nesređenoj četvrti bolju vizuru i urbani razvitak. Također donosi veliki značaj prometici
Slavonske avenije koja je prvobitno i postavljena u ovoj četvrti, kako bi došlo do urbane
obnove tog dijela grada. Mislim da je ovaj kompleks pozitivno doprinjeo svojoj sredini na
način da se njime potaknulo stvaranje nove potencijalne sekundarne aglomeracije koja
omogućava manju potrebu za dugim distancama putovanja, raspršivanje radnih mjesta te da
se dnevne potrebe mogu obavljati unutar naselja življenja.

4. Komparacija sa zgadom iste tipologije i namjene

Zgrada s kojom ću komparirati Hypo Alpe Adria centar u Zagrebu jest zgrada iste banke na
drugoj lokaciji tj. Hypo Alpe Adria centar u Klagenfurtu.

Slika 18- Hypo Alpe Adria centar Klagenfurt, Austria

Arhitekt oba kompleksa je isti, već spomenuti Thom Mayne. Iz vanjskog oblikovanja
zgrade lako možemo uočiti kako se radi o djelu istog arhiteka. Kod oba kompleksa
primjećuje se dinamika i oštri oblici zgrade izvedeni od velike količine stakla i čelika te
karakteristična ovojnica koja je obložena karakterističnim zidnim panelima u nijansama
sive boje. Što se tiče samog oblikovanja zgrade, kompleks Centra u Klagenfurtu više je
odvažniji u svojim oblicima te svojim naglašenim istacima i materijalima podsjeća na
dekonstruktivističku arhitekturu. Istaci na ovome kompleksu također su promišljeni kao i
oni na Zagrebačkom kompleksu, tako da njiov položaj i oblikovanje potječe od kontura
Alpa i krajolika uskih malih sela s uvijenim prolazima.

15
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

Slika 19

Slika 20-Položaj u okruženju grada

Uz ovu činjenicu bitno je napomenuti da se Hypo Alpe Adria centar u Klagenfurtu nalazi
na periferiji grada u ruralnom području okruženom kućama, a isto tako nasavlja se na taj
periferni industrijski dio jer oko njega možemo uočiti još zgrada slične tipologije. To će reći
da se zgrada nalazi na granici urbane i ruralne tipologije te upravo u svome oblikovanju
integrira ove složenosti.

16
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

Slika 21

Kosi, oštro sklopljeni krov stvara konceptualni krajolik, dok komponenta niske gradnje
izlazi iz zemlje kao rekonfigurirana zemlja. Sjedište banke s pet katova strši iz donjeg
oblika koji je vezan za zemlju. Oba su centra sastavljena od više volumena koji se
međusobno presjecaju te grane koje ih probadaju služe za međusobno povezivanje.

Slika 22

Kao i kod Zagrebačkog centra i u Klagenfurtu prizemlje je otvoreno i dostupno sadržajima

za javnost te ima dobru kolničku i pješačku povezanost. Pješačke staze napravljene su kao
produžetak postojećih ulica koje se sijeku u konglomeraciji zgrade. Na sjevernom dijelu
kompleksa , otvoreni vrtovi, trgovački i uredski prostori, te prelazak vrtića u susjednu
prigradsku stambenu zonu male gustoće. I tipologija i topografija redefiniraju ulogu Hypo
banke, kako bi postala glavna kulturna i građanska institucija, što možemo povezati i s time
da je to također bio cilj i kod Hypo Alpe Adria centra u Zagrebu.

17
Preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam

5. Literatura
- Časopis Oris br. 43
- Časopis Građevinar br. 56 (2004.)
- https://www.arch2o.com/hypo-alpe-adria-center-morphosis-architects/

6. Izvori ilustracija
Slika 1: Google earth screnshot
Slika 2: Google earth screenshot
Slika 3: Google maps screenshot
Slika 4: Google maps screenshot
Slika 5: Google maps screenshot
Slika 6: Google maps screenshot
Slika 7: Google maps screenshot
Slika 8: preuzeto iz časopisa Oris
Slika 9: preuzeto iz časopisa Oris
Slika 10: preuzeto iz časopisa Građevinar
Slika 11: preuzeto iz časopisa Oris
Slika 12: preuzeto iz časopisa Oris
Slika 13: Google earth screenshot
Slika 14: Google images
Slika 15: http://kfk.hr/project/hypo-alpe-adria-center/
Slika 16: http://kfk.hr/project/hypo-alpe-adria-center/
Slika 17: http://kfk.hr/project/hypo-alpe-adria-center/
Slika 18: Google images
Slika 19: Google images
Slika 20: Google earth screenshot
Slika 21: -https://www.arch2o.com/hypo-alpe-adria-center-morphosis-architects/
Slika 22: Google maps screenshot

18