Le

Corbusier

[Author name]

ivotopis
Le Corbusier (pravim imenom i prezimenom Charlesdouard Jeanneret-Gris), vicarsko-francuski arhitekt,
urbanist, kipar i slikar. Jedan je od najutjecajnijih arhitekata
moderne umjetnosti. Le Corbusier se rodio u obitelji
umjetnika, njegov otac je bio slikar i graver brojanika na
satovima, a majka glazbenica. Poeo je rano slikati i
izuavati obrt graviranja. Sa etrnaest godina poeo je
pohaati umjetniku kolu, ali se uskoro posvetio
arhitekturi. Godine 1902., na meunarodnoj izlobi satova
u Torinu njegov rad je nagraen diplomom. Sa skupinom
avangardnih likovnih umjetnika utemeljio smjer purizam
kojim formulira estetiku suvremenoga doba, a temeljio se
na kubizmu. Pokrenuo je i asopis Lsprit nouveau. Autor
je funkcionalizma, a u arhitekturu je uveo i primijenio
novitete kao to su: materijali (eljezo, armirani beton,
staklo), graevne metode (konstruktivni sustav Dom-Ino),
oblikovna sredstva arhitekture (kubine oblike s jakim
pilonima u prizemlju, horizontalne pojasove ostakljenih
prozora i ravan krov) i vaan funkcionalno-dekorativni
element moderne arhitekture (zastor za zatitu od Sunca,
takozvani brisolej).Autor je djela Vers une arichitecture

(Prema arhitekturi) gdje izdaje "Pet principa armiranog

betona":
1. Slobodno prizemlje objekta sa stupovima prvi kat za
garae ili poslovne prostore;
2. Slobodan tlocrt fiksni su samo stupovi, pregradni
zidovi se mogu stavljati proizvoljno;
3. Slobodno proelje proelja se isto tako mogu varirati
po potrebi;
4. Maksimalno ostakljenje ako je proelje slobodno zato
ne staviti to vie prozora;
5. Ravan krov krov vie nije beskoristan i slui kao
zamjena gabarita (tla koje je zgrada oduzela od krajolika),
te moe biti prepun zelenila, sluiti za igru, itd.
Stvorio je i sustav proporcija u izgradnji stanova modulor,
iji temelj nalazi u mjerama ovjekova tijela i njegovih
pokreta. Od tada kree njegova "opsesija" prema zlatnom
rezu. Iako u je kroz povijest bilo umjetnika umjetnika koji
su svjesno koristili zlatni omjer u svome radu, ali
(zanimljivo) nikada meu najveima. Jedina je iznimka
upravo bio Le Corbusier. Iako u mladosti nije koristio
zlatni omjer u svome radu, dapae eksplicitno ga je
odbacivao, to se radikalno mijenja nakon to je proitao

Ghykine knjige. Od tada Corbusier pokuava

standardizirati omjere u svojem radu i to kulminira
sustavom proporcija koji je personificirao u svojem
Moduloru:

Modulor je trebao predstavljati harmonine odnose

prema ljudskoj mjeri, koji su univerzalno primjenljivi u
arhitekturi i umjetnosti. Omjer Modulorove visine (183
cm) i visine do njegovoga pupka (113 cm) zlatni je omjer. I
mnogi drugi omjeri vezani uz Modulora u nekoj su vezi sa
zlatnim omjerom. Osim toga, omjeri 183/113 i 226/140
prebacuju se u manje dimenzije pomou obrnutog

Fibonaccijevog

niza

(183=113+70,70=43+32,...).

Corbusier je drao da se Modulorovi harmonini odnosi

trebaju prenijeti na sve, od veliine vitrina i visina kvaka
na vratima, do zgrada i veih urbanih cjelina. To sigurno
nema matematikog smisla, a koliko je rije o pravoj
ljudskoj mjeri moda moemo prosuditi tako da
prosudimo koliko Modulor odraava prave ljudske

mjere .Tragai za zlatnim omjerom u govore da tu

neprikosnoveno vladaju Pitagorini omjeri malih brojeva.
Ipak, nai e se pravovjerni koji e tvrditi da je takav omjer
sluajan. Corbusiera je posebno oduevio Gustav T.
Fechner, koji je prvi izveo stvarni eksperiment sa zlatnim
rezom, i pokuao odgovoriti na pitanje zato ljudi
preferiraju zlatni rez preko neeg sluajnog. Eksperiment,
koji je opetovano izvodio 60-ih godina 19. stoljea, bio je
sasvim jednostavan. Subjekt eksperimenta trebao je
izmeu deset pravokutnika odabrati jedan koji mu se
najvie svia i jedan koji mu se najmanje svia. Omjeri
stranica tih deset pravokutnika kretali su se u rasponu od 1
(kvadrat) do 2.5. Tri su pravokutnika bila izduenija od
zlatnoga, a est ih je bilo blie kvadratu. Prema Fechnerovu
opisu subjekti su se dosta kolebali, a konani rezultat je bio
da se 76% subjekata odluilo za pravokutnike s omjerima
1.75, 1.62 i 1.5. Fechner je zakljuio da ljudi preferiraju
zlatni omjer. Eksperimenti slinoga tipa ponovljeni su
mnogo puta u zadnjih 100 godina i mnogi su bili
metodoloki problematini kao i Fechnerov. Na primjer,
rezultati jako ovise o rasporedu pravokutnika. Sve u
svemu, danas je konsenzus da eksperimenti ne pokazuju
nikakvu preferenciju zlatnog omjera u odnosu na, na

primjer, omjere 1.5 ili 1.75.

Posljednjih godina svoga ivota, Corbusier dobiva priliku

ostvariti svoje ideje dizajnirajui nekoliko graevina u
sreditu nove prijestolnice indijske drave Punjab
,Chandigarha, prvog planskog grada u Indiji. Dana 27.
kolovoza 1965.god , Le Corbusier svoj ivot zavrava u
okruenju onoga u to je vjerovao, prirodi. Njegovo
beivotno tijelo su pronali kupai, nakon to je odbio
ljeniki savjet te otplivao u Sredozemno more kod
Roquebrune-Cap-Martina.

Djela
Najpoznatija ostvarenja: Vila Savoy u Poissyju, Sunani
grad u Marseilleu, idejno rjeenje za zgradu UN-a u New
Yorku, kapela Notre-Dame-du-Haut u Ronchampu, Muzej
moderne umjetnosti u Tokyju i samostan La Tourette kraj
Lyona. Takoer je jedan od osnivaa CIAM-a i autor
veine njegovih dokumenata. Objavio teorijska djela
kojima definira bit moderne arhitekture, te je izvrio
presudan utjecaj na suvremenu europsku arhitekturu.