Professional Documents
Culture Documents
Sin klesara rođen 1870.u Brnu, školovao se na carskoj preduzetničkoj školi u Dresdenu. 1893. Odlazi u SAD gdje se upoznaje sa Čikaškom
školom i teorijskim radovima Sullivana.
1898.prvi put objavljuje u časopisu Ver Sacrum odakle kreće njegov put “opozicije” i teorijsko djelo koje će u mnogome uticati na generacije
koje dolaze.
1908. U kritičkom eseju Ornament i zločin tvrdi kako ornament nema budućnost jer nema ni prošlost i kako je današnji ornament gubitak vre-
mena.
„Dekoracija znači uludo potrošenu snagu čovjeka pa slijedom toga i potrošeno zdravlje. Tako je oduvijek, međutim danas to znači i potrošene
materijale odnosno potrošen kapital. Moderan čovjek s modernom odvažnošću ne treba dekoraciju, štaviše ona mu se gadi!“
Nastavlja kako u vremenu industrijalizacije, radnik i ne može biti plaćen pravedno za svoj rad u izradi ornamenta.
1910. u eseju ARCHITECTURE objašnjava razliku između enterijera i eksterijera, između spomenika i kuće, umjetničkog djela i objekta s funkci-
jom, i kaže kako arhitektura ne može biti umjetnost jer se slika ne mora svidjeti svima, a kuća da. Jedino što je ujedno i umjetnost i arhitektura
su grobnice i spomenici. Od 1920-22. Radio je kao glavni bečki urbanista i imao je nekoliko uspješnih stambenih intervencija.
ROBNA KUĆA GOLDMAN I SALATSCH ( Goldman i Salač), Beč 1910
Ova kuća je jedina velika Loosova realizacija nakon čega mu je opus sveden na porodične kuće na prelazu iz starog u novi dio grada, blizu
carske palate.
Rađena je kao A.B. skeletna konstrukcija ispunjena opekom. Pročelje u 3 djela : baza od mermera, ostatak bijeli malter. Stubovi su mermerni,
a baza i kapiteli mesingani. Materijali su bogati, izvedba je perfektna, ornamenta nema jer ga lijepi materijali i ne trebaju. Pažnja se pridaje
tretmanu pločnika jer ' prolaznik gleda u pod, a ne u fasadu”. Enterijer je rađen takođe u jednostavnom ogoljenom japanskom stilu plemeni -
tog drveta i stakla.
U donjem djelu zgrade je bila robna kuća a gore stanovi.
Javnost je zgradom bila zgrožena, pisali su o njoj kao o kući strave i govorili kako je preneraziti prolaznike, te su se u karikaturama rugali da iz-
gleda kao poklopac od ulične šahte.
KUĆA STEINER (Štajner), Beč,1910
Građena za Lilly i Huga Steinera koji us dobili dozvolu za izgradnju jednospratnice s pregrađenim mansardnim krovom dok su klijenti
htjeli njima prilagođeni program koji nikako nije stajao u predviđeni prostor.
Loos se dosjetio i bačvasti krov od olova spustio sve do prvog sprata s ulične strane, a s dvorišne ostavlja ravni krov tako da ta fasada ima 3
etaže. I ova je građevina izazvala šok, bez ornamenta na pročelju koje je potpuno ogoljeno kroz koje se provlače simetrijčne glatke ploče. En-
terijer je Loosovski jednostavan, prozori su horizontalni što će kasnije Le Corbusier pretvoriti u prozorsku traku.
RAUMPLAN
Je složeni sistem oblikovanja unutrašnjeg prostora , smatra da se pri projektiranju treba poći od unutra prema vani volumetrijski razmišljajući.
U preraspodjeli prostora postoji zoniranje: uslužno i uslužavajuće koje se dijeli na privatno (noćno) i javno. Od posebnog značenja je ulaz kao
susret unutrašnjeg i spoljašnjeg odakle se nastavlja u polifunkcionalni dnevni boravak koji završava terasom i vrtom. Na najvišoj etaži su sobe,
a u podrumu su uslužne prostorije. Svaka prostorija zaslužuje različitu visinu.
Još jedna kuća kojoj Adolf Loos nastojeći pronaći 'rupu' u zakonu stvara specifičan krov. Ovdje je kuća bačvastog krova koji se spušta sve do
polusprata. Kuća je projektovana na principu Raumplana. Nalazi se na nagnutom terenu.
KUĆA MOLLER, Beč 1928.
Na ovoj kući Raumplan kulminira, svaka prostorije ima svoju visinu, raspored prostorija prati logiku gradacije. Osoba ulazi na uski vestibil s ko-
jeg se vide samo stepenice, prolazi pokraj servisa, prihvatih prostorija i garaže da bi došla u centar kuće. Međutim ovo je kuća na kojoj se
takođe očituje LOOSOV IDIOM EKSTERIJERA što znači da usprkos tomu što je unutra Raumplan, izvana kuća vijek ima oblik pravilne kubične
forme.
https://www.youtube.com/watch?v=qX7gsLKiTnA&ab_channel=SpazioProjects
Radi kuću za bogatog suvlasnika fabrike za ojačani beton. Na njoj takođe koristi Raumplan, ostvaruje čiste površine fasade koju uokviruje šupljim
pravougaonikom. Krov je prohodan, a u kući je kako je i sam Loos kazao najbolje ostvarena prostorna interakcija i prostorna iskorištenost, te podjela
vila Lido
Kuća Josephine Baker
Nikad realizovani projekat vile frarncuske plesačice i glumice Josephine Baker u Parizu.