SEMINARSKI RAD

KATEDRA ZA TEORIJU I POVIJEST ARHITEKTURE

SUVREMENA HRVATSKA ARHITEKTURA

ZLATKO NEUMANN
VILA OBLATH I VILA
FRIEDLNDER, VARADIN

AK. GOD.: 2007./2008.

NASTAVNIK: PROF. DR. SC. ANDREJ UCHYTIL, D.I.A.

Student
Datum predaje rada

26. oujka 2014. g.

Kolegij _ nastavnik

ha20 _ prof. dr. sc. Andrej Uchytil

Kataloki podaci o zgradi

Arhitekt

Zlatko Neumann

Zgrada:
izvorni naziv
Friedlnder

Vila Oblath / Vila

dananji naziv (namjena)

Tona adresa

Stambeno - poslovna

Vila Oblath: Varadin, Slavenska 22

Vila Friedlnder: Varadin,

Masarykova 18
Datacija:

godina projekta

nepoznato

godina izvedbe

Vila Oblath 1934. g.

Vila Friedlnder 1935. g.

Dananje stanje
dogradnji

Relativno sauvane, ali uz dosta

Intervencije na zgradi

Vila Oblath: dograen ulaz i zatvorena

terasa i balkon
Vila Friedlnder: dograeno L krilo

Sadraj rada
1. Urbanistika
situacija........................................................................................3
2.
Nacrti...........................................................................................................
.....4
3.
Fotografije...................................................................................................
.....6
2

4. Tekstualni
prikaz...............................................................................................9
5. O
arhitektu......................................................................................................
10
6.
Izvori...........................................................................................................
....12

SADRAJ:
1. URBANISTIKA
SITUACIJA.................................................................................3
2.
NACRTI.......................................................................................................
.......4
3.
FOTOGRAFIJE...........................................................................................
.........6
4. TEKSTUALNI
PRIKAZ..........................................................................................9
5. O
ARHITEKTU................................................................................................
..10
6.
IZVORI........................................................................................................
.....12

1. URBANISTIKA SITUACIJA

Lokacija objekata u gradu Varadinu

Situacija, M1:5000

2. NACRTI
5

VILA OBLATH

Tlocrt visokog prizemlja

Tlocrt kata

Juno proelje (rekonstrukcija)

Sjeverno proelje (rekonstrukcija)

Zapadno proelje
(rekonstrukcija)

(rekonstrukcija)

Istono

proelje

VILA FRIEDLNDER

Tlocrt visokog prizemlja

Tlocrt kata

Juno proelje (rekonstrukcija)

(rekonstrukcija)

Sjeverno

Zapadno proelje (rekonstrukcija)

proelje

Istono proelje (rekonstrukcija)

3. FOTOGRAFIJE
Fotografije izvornog stanja

Prednji plan vila Oblath, stranji plan vila

Friedlnder
Vila Oblath pogled s jugoistoka

Vila Oblath interijer

Vila
Friedlnder sjeverno proelje (dvorina strana)

Fotografije dananjeg stanja - Vila Oblath

8

Istono proelje

Pogled sa sjeverozapada

Dogradnja na ulinom proelju

terase

Nadogradnja na mjestu prijanjeg balkona i

Fotografije dananjeg stanja - Vila Friedlnder

Juno proelje sa predvrtom

Pogled sa sjeverozapada

10

Troetana dogradnja sa istone strane

Dogradnja sa sjeverne strane

11

4. TEKSTUALNI PRIKAZ
U idilinom istonom predjelu Varadina, u kojem je izmeu dva svjetska rata planski
odreena gradnja slobodnostojeih vila s predvrtovima, sa irinom gradilita od 20 metara, i
u kojem su probijene dvije nove ulice od istoka prema zapadu, Sokolska (danas Slavenska) i
Miletieva (danas Masarykova), Zlatko Neumann pozicionirao je dvije obiteljske vile koje u
najioj formi iskazuju dosljednu primjenu Loosovih, a sada ve i Neumannovih, puristikih
naela.
Vila Oblath u Slavenskoj ulici graena je za vlasnika tadanje Varadinske svilane,
zahvaljujui ijem je kapitalu Neumann sagradio i stambeno-trgovaku zgradu Varadinske
industrije svile u Martievoj 14b u Zagrebu 1936.-1937. godine. Vila Oblath i vila inenjera
Friedlndera, koji je takoer radio u Varadinskoj svilani, smjetene su jedna iza druge, na
dvije male susjedne parcele, koje su spojene stranjim dvoritima, pa ostavljaju dojam
dvojnih vila na istoj parceli, lako definirane kao jednokatne stambene vile, zbog nekadanje
drugaije tipizacije etaa (razizemlje, visoko prizemlje, prvi kat) one su zapravo dvokatne vile
strogih bijelih kubusa, gdje su jedini elementi artikulacije i dinamiziranja plastike proelja
odmjereno postavljeni prozorski otvori i poneki balkon.
VILA OBLATH
Vila Oblath projektirana je pola godine prije vile Friedlnder. Zamiljena je kao peterosobna
vila, s pomonim prostorijama, kuhinjom i sobom kunih pomonica u razizemlju. Iznimno
velika dnevna soba i blagovaonica zauzimaju cijeli prvi, a tri prostrane spavae sobe,
garderoba i kupaonica drugi kat. Vila svjedoi o raskonoj kulturi stanovanja, iji su naruitelji
imali dovoljno odvanosti da prihvate "avangardnu" arhitekturu za vlastito komforno
obiteljsko stanovanje.
Izuzetno zanimljiva kompozicija razliitih veliina i tipova prozorskih otvora na proeljima
vaan je element ove vile, kao i tipina Neumannova orijentacija prostorija: reprezentativni
prostori orijentirani su na jug (dvorina strana objekta) i ta je fasada ujedno najvie
rastvorena svjetlu.
VILA FRIEDLNDER
Vila Friedlnder, smjetena junije od vile Oblath i sa sjeverne strane zatiena dugim
potezom vrta, manje je zatvorena u strogi kubus, pa su njezina proelja, sjeverno dvorino
kao i glavno juno iz Masarykove, jednako otvorena prozorima i balkonima. Za razliku od
ravna krova vile Oblath, vila Friedlnder ima lagano ukoen jednoslivni krov od salonitnih
ploa. Ima i originalno projektirane bijele grilje na svim prozorima june glavne fasade. Na
junoj fasadi prvoga kata Neumann se odluio za dva velika francuska prozora, a u prizemlju
vile za duboku uvuenu hladovitu terasu. Ta je terasa preko ulaznog halla prizemlja bila
izravno povezana sa sobom posluge, to ukazuje na visoku Neumannovu socijalnu
osjetljivost (omoguavanje odmora od rada u zelenilu vrta, a ne u mranom podrumu). Po
svojim karakteristikama vila Friedlnder gotovo da pripada mediteranskom podneblju, pa
pretpostavljamo da su ti stilski oblikovni elementi mogua elja naruitelja. U
razizemlju/prizemlju smjetene su pomone prostorije i soba za poslugu, na razini visokoga
prizemlja/prvoga kata veliki dnevni boravak, kuhinja, toalet i mali hall preko kojeg se izlazi na
balkon sjevernoga dvorinog proelja, a na prvom, odnosno, drugom katu nalaze se dvije
12

spavae sobe s velikom garderobom i nekoliko ugraenih ormara po cijeloj etai,

kupaonicom, toaletom i malim hallom.

13

5. O ARHITEKTU
Zlatko Neumann

Osnovnu je kolu zavrio u Pakracu. Od 1910. do 1918. pohaao je u Zagrebu Realnu

gimnaziju. Nakon to je maturirao odlazi u Be. Ondje se kolovao na Visokoj tehnikoj koli
na odjelu visokogradnje. Od 1920. do 1922. godine pohaao je arhitektonski seminar kod
Adolfa Loosa. Diplomirao je 1925. godine. Od 1922. godine radio je u Loosovom bekom
atelijeru, najprije kao crta, a potom i kao suradnik na mnogobrojnim projektima. Nakon to
je 1923. godine Loos odselio u Pariz, povjerio je Neumannu voenje njegova bekog ureda.
Tijekom 1925. godine Neumann boravi u Kraljevini Jugoslaviji na odsluenju vojnog roka.
Godine 1926. na Loosov poziv, Neumann odlazi u Pariz, gdje radi u njegovom atelijeru.
Ondje je je kao njegov suradnik radio na projektima za vile Tristiana Tzare i Josephine
Baker.

Neumann je u to vrijeme sudjelovao je na mnogim javnim natjeajima i meunarodnim

arhitektonskim izlobama, meu inim na: Salon d' automne u Parizu 1926., u Londonu 1929.,
te u Berlinu na izlobi "Sturm" 1932. godine. Na parikom Salon d' automne Neumann je
izloio svoj idejni projekt Pantheona u Beogradu. O njegovom nastupu na salonu pisao je
Jean Gallotti u parikom asopisu Vouge. Godinu dana kasnije ovaj je prikaz u skraenoj
verziji objavio dnevni list Novosti. Od domaih asopisa Neumann je objavljivao lanke u:
Arhitekturi, Tehnikom listu, Morgenblatu, Jutarnjem listu i Novostima. Vano je istaknuti da
je Neumannov nastup na parikom salonu najranija manifestacija hrvatske moderne na
meunarodnom nivou. Potpuno meunarodno priznanje hrvatska je moderna doivjela 1930.
godine dodjelom arhitektu Zdenku Striiu jedne od nekoliko jednakovrijednih prvih nagrada
na meunarodnom natjeaju za operno kazalite u Harkovu. Afirmacija Neumanna na
parikom salonu pobudila je interes za njegov rad, a uslijed ega su uslijedile i neke
narudbe. U novinskim se lancima navodi da je u to vrijeme projektirao "dvije vile za Oxforf,

14

Engleska, stambeno naselje u Braunschweigu (nagraeni natjeajni rad), jednu vilu u

Stuttgartu, jednu ergelu s jaionicom u Tarnovu, Poljska".
Tijekom jeseni 1927. godine Neumann se vratio u Be. Godine 1928. stekao je zvanje
civilnog arhitekta, nakon ega se doselio se u Zagreb, gdje je 1930. godine pokrenuo
samostalnu projektantsku djelatnost. Polazei od Loosovih naela prostorne ekonomike i
strukturiranja volumena objekata uvjetovanih prostornim planom, Zlatko Neumann ostvariti
e itav niz zapaenih realizacija od kojih neka ubrajamo kako u antologiju hrvatske moderne
arhitekture, a tako i u sam vrh europske moderne. Vrijeme Drugog svjetskog rata Zlatko
Neumann je proveo u logorima u Njemakoj i Nizozemskoj. Ondje je vodio arhitektonski teaj
Graevne konstrukcije i elementi projektiranja. Tada nastaje i njegov teoretski rukopis: Kuda
ide arhitektura?.
Nakon Drugog svjetskog rata Neumann je nastavio s bogatom
projektantskom djelatnou. Ostvario je niz ostvarenja diljem Hrvatske. Takoer je obnaao i
itav niz vanih dunosti- od 1945. do 1946. godine radio je u Ministarstvu graevina NRH, a
od 1946. do 1954. godine vodio je atelijer u Zemaljskom graevno- projektnom zavodu,
kasnije preimenovanom u Arhitektonsko projektni zavod (APZ). Od 1954. do 1963. godine,
kada odlazi u mirovinu, vodio je vlastiti projektni biro "Neumann".
Zlatko Neumann je umro 9. 1. 1969. godine. Njegov se odlazak poklopio sa smru Waltera
Gropiusa i Ludwiga Mies van der Rohea, a sa ime je zatvoreno jedno veliko poglavlje
moderne aarhitekture. Povodom Neumannove smrti u asopisu Arhitektura Boro Pavlovi
objavio je o njegovom ivotu opsean prilog naslovljen: "Arhitekt Zlatko Neumann uenik i
suradnik Adolfa Loosa" (Arhitektura br. 101, Zagreb, 1969.).
Istaknuti radovi:
1. Tvornica papira, itnjak, Zagreb
2. Poslovno - stambena etverokatnica Rosinger, Vlaka ulica 69, Zagreb
3. Obiteljska kua Freund, Crikvenica
4. Stambena trokatnica V. Pordes, Hrvojeva ulica 10, Zagreb
5. Trgovako- stambena kua Armuth, Cankareva ulica 1/ Ilica, Zagreb
6. Poslovno- stambena etverokatnica, Martieva ulica 14 b, Zagreb
7. Samaki hotel, ibenik
8. Stambena zgrada na uglu Martieve i Dereninove, Zagreb

15

6. IZVORI
Izvori nacrta:
Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih, Darja Radovi Mahei, Institut za povijest
umjetnosti i kolska knjiga, 2007., Zagreb
Vlastite izmjere i rekonstrukcije

Izvori fotografija:
Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih, Darja Radovi Mahei, Institut za povijest
umjetnosti i kolska knjiga, 2007., Zagreb
Vlastite fotografije student

Izvori o autoru:
http://kgalovic.blogspot.com/2013/06/interijeri-arhitekta-zlatka-neumanna.html

16