iz knjige Monaki nain ivota arhim. Jovana Radosavljevia ... Tropar, glas 8.

Nastavnie Pravoslavlja, uvaru pobonosti i istote, propovednie pokajanja, podvigom tvojim i uenjem narod tvoj si prosvetio; ivopisom i vrlinom posvedoio lepotu bogolika, oe Simeone Dajbabski, moli Hrista Boga naega da svima nama podari spasenje. Kondak, glas 2. Verom, postom i usrdnim molitvama, demonska iskuenja pobedio jesi; poivevi celomudreno postao si sasud Svetoga Duha, i zadobio nebeska prozrenja i blagodat isceljenja; oe Simeone blaeni, svetilo Crkve Boije, moli se za nas koji sa ljubavlju slavimo sveti spomen tvoj. Iz riznice starevih pouka Seti se Gospode sluge Svoga Gorana, koja se potrudi da ovaj tekst izae u elektronskom obliku. 1. istome srcu Bog se otkriva. Priroda nam kao iva knjiga kazuje o Bogu. 2. asovnik pokazuje minute i sate, a priroda Boga Stvoritelja. 3. Bog se ogleda u prirodi kao ovjek u istoj vodi. A neisto srce kao mutna voda ne daje da se vidi milost Boja. 4. Pogledaj litice, ume, mrave i pele kako se trude, godinja doba kako se smenjuju, kako ivot vri i tee, pa e upznati Boju milost i silu. 5. Apoteka se rijetko zatvara, a Boje milosre nikada. 6. Bog ukorava ljude da ih dobru naui. 7. Bog eka grenika n apokajanje sve do smrti. 8. Kova moe od gvoa skovati srp ili ma, a Tvorac vaseljene da uradi to hoe. 9. Ljekar bolesniku prvo jezik pregleda, a Bog najvie oveku namjeru cijeni. 10. Na svakom kraju mora voda je slana, a na svakom mjestu svijeta Boije oi gledaj u. 11. Da nema snijega ne bi saonice vrijedele i da nema vjenog ivota ne bi ovjek imao znaaja. 12. Reklo bi se da veerom sunce u more tone, a slava ovoga svijeta da je to prava slava. Meutim, sunce je na nebu, a prava slava u Boga. 13. ovjek je tuma slave Boije i posrednik izmeu Boga i prirode, ako je ist i pravedan. 14. Na carskom dvoru vidi se svjetska mo, a na pravednom ovjeku Boija slava. 15. Svaki ovjek prima od Boga neki dar kojim ga upravlja ka putu spasenja. 16. Svako je od nas veliki siromah bez Boijeg dara. A Bog svakoga dariva. 17. Na ivot brzo prolazi kao kap rose to cvijet grli. 18. Ljudski vijek je kratak kao jedan dan a zatim dolazi duboka smrt kao duboka no. Zato

ivi asno i uvaj se od grijeha dok traje dan tvoga ivota, jer kada doe no tvoje smrti sve je kasno. 19. Ovaj svijet je kao cvijet: ima u sebi i meda i gorine i brzo vene. Pravednici ga mudro koriste, pa se podvizima na vrijeme spasavaju. 20. Ima ljudi koji neprimjetno ive u ovom svijetu i svoje vrline kriju. Ali doi e as da se vide njihova djela i da se proslave u venosti. 21. Kao to sjeverni vjetar razgoni maglu, tako i osjeanje straha Bojeg zle misli. 22. ovjek je kao voka. Jedan gazda htjede da posijee nerodnu voku. A sluga ga zamoli da je ostavi, pa e je on okopavati i njegovati. I zbilja idue godine donese plodove. Tako milost Boja i nama produava godine ivota da donesemo plodove pokajanja. 23. Istina je svojstvena ovjeku, pa i onome koji esto postupa protiv istine, jer m u nije milo da bude prevaren. 24. Svakome uini dobro vazda i ne razlikuj ljude ni po emu, osim grijeha. 25. Treba na vrijeme da upozna svoje moi i da ne zaboravlja da si smrtan i da ove n oi moe umrijeti. Zato se na vreme pobrini o svojoj i tuoj dui. 26. Kad baci klinac u vatru, postaje usijan kao i ona. Tako i ti kad slua Boju nauku i po njoj ivi, postaje slian Bogu. 27. Ne moe izai pile iz jajeta, ako koko ne lei na njemu. Tako ni ovjek dobro initi ako ga ne zagrije Boija blagodat. 28. Za dobru sliku treba vjet majstor, zdrava daska i postojane boje. U tvome dje tinjstvu, daska tvoga srca moe da primi razne boje. uvaj istotu svoga srca da bi Gospod u njemu naslikao Svoj boanski lik. 29. Duh Sveti osveuje vaseljenu. On i tebe osveuje i u tebi boravi ako si mu poslua n istim srcem u kome oganj ljubavi spaljuje svaki grijeh. 30. Na parobrodu trae kartu od putnika, a na nebu od hriana srce isto. 31. Voza treba da mijenja gumu ispod kola kad je u kvaru, a hrianin da isti svoje srce. 32. Prikupi sredstva, pa gradi kuu; a srce oisti pa se Bogu moli. 33. Neka ti ne lei stoka ispod tavana niti prepunjaj stomak jelom: bie vazduh istij i u kui, a srce vedrije u njedrima. 34. Okolo kue neka ti je dvorite, a oko srca strah Boji radi sigurnosti tijela i due . 35. Kad hoe konja da pojae, izjednai reminike od uzde u ruci, a kad stane Bogu da se moli ispravi svoje srce. 36. Ne dri svaki konj jednako kov, niti svaki ovjek ljutinu na blinjega. Kod konja to zavisi od kopita, a kod ovjeka od njegovog srca 37. U mlinu je red, ko prvi doe, prvi melje. A u Raju pravilo: ko svetije ivi tome i prvenstvo. 38. Ko hoe da hvata mladu pelu neka ima pri sebi ljubiicu, a ko eli da ima Duha Svetog

neka mu je srce isto. 39. Pele ne daju tuim pelama u njihove konice, ni pravi hriani grenim mislima u svoje srce. 40. Mogu biti i drveni obrui na bavi pa da dre skupo vino i siromasi ljudi da imaju pravo srce. 41. Priuvaj barut od kie i vlage, a srce od uivanja i strasti da ne postrada. 42. uvaj oi od praine i dima, a srce od zavisti i ena, da ne bude slijep telom i duom. 43. Na Vaskrs je prilino da ima areno jaje u depu, a srce isto u svako doba. 44. Gusta uma krasi svaki manastir, a isto srce raduje Gospoda Boga. 45. Na carskom dvoru vidi se barjak, a na pravednom ovjeku Boija slava. 46. Moe prsten nositi i ko se nije vjerio i sveto ivjeti i ko nije kaluer. 47. Iz konjskog repa vade se strune za gusle, a iz paenog ivota vjena slava u carst vu Boijem. 48. Ne brini da vidi noge u zmije niti se nadaj da dobije Raj bez truda i napasti. uvaj se zmije, osobito mislene, i snosi bijede da zaslui spasenje. 49. Najjai je amac hrastovi, a najpametniji ovijek trpeljivi. 50. Snijeg na sjeveru biva u teini laki, a u nadi svaka se muka lake trpi. 51. Lisica kada vidi da ne moe oteti se iz gvoa, nogu pregrize, da ivot spasi. I ti pretrpi i portvuj se radi vjenog dobra. 52. to e lampa kad je Sunce. I slava zemaljska pri nebeskoj. Prezri manje radi vieg a, to je mudro i korisno. 53. Da se naini kre, treba kreanu i imati, a da se stekne spasenje treba se rtvovati . 54. Ukloni se drugom u snijegu s prtine, i pretrpi rije ljutine, bie pametnije. 55. Vojniki ator brani vojnike od kie i vruine, a utanje hrianina u ivotu od oude i lai. 56. isti prozori die kuu, a mudre rijei slave ovjeka. 57. kad vino stane, ljepe je, a rije smiljenija vanija je. 58. Poslije trke prohodaj konja, a poslije ljutine pomiri se sa bratom; to prije to bolje. 59. Ako ti je soba topla, ne otvaraj vrata esto. A ako ima u sebi Duha Svetog ne g ovori mnogo. 60. Ne daj tigli da pane sa krova niti grean dan da bude u tvom ivotu da ne ostane bez krova i bez spasenja. 61. uvaj ogledalo od praine, a savjest od grjeha da ti pravo kazuju: ogledalo lice , a savjest tvoje postupke. 62. Uzmi pare prije nego krene da vozi da ne bude ljutnje, a promisli prije, pa re ci da ne bude grijeha. 63. Medovinu je lako nainiti gdje ima dosta meda, i duu spasiti gdje je strah Boji. 64. Kroja ne ije odijelo idui niti se tee dua leei. Krojau treba da sjedne, a hrianinu da se rtvuje. 65. Kake je teletu poigrati od tri mjeseca nego volu od vie godina. I ovijeku duu spasiti na tri rapa zemlje nego bogatau na velikoj imovini. 66. Maslini prija primorska klima, a dui pobono drutvo.

67. Za kiu je potreban kiobran, a za duu smirenje. Kiobran se dobija za novac, a smirenje poznavanjem sebe. 68. Ko ti je kua slamom pokrivena, uvaj se poara i ako ti je dua mila ne drui se sa enama zbog dvostrukog ognja. 69. Imaj pred kuom vodu, a pred oima slovo Boije, pa e biti istiji tijelo i dua. 70. Oba kamena u mlinu kad su ljuta, ne mogu ito mljeti kako treba; ni onaj koji jednako voli svijet i Boga ne moe duu spasiti. 71. Pijani kroja teti odijelo, a prazni razgovor kvari duu. 72. I bez velike vode, moe mlin da melje, i bez darivanja blaga, moe se dua spasiti . 73. Zarobljena jarebica tuguje za umom i slobodom, a grena dua za Bogom i vjenim ivotom. 74. Laka je pljeva od penice, ali se i od nje moe tovar nakupiti, kao i od malih g rehova dua opakliti. 75. Nemoj sakrivati prut od dece ni smrtnu uspomenu od due, bie deca mirnija a dua pobonija. 76. Neki se ljudi prekrste kad grom udari, a neki se sjete smrti samo kad mrtvog vide. Prekrsti se i bez groma i sjeti se smrti i bez mrtvaca, pa e manje grijeiti. 77. Uvijek misli o svojoj dui i kad si srean i kad si u bijedi i patnji. Stalno mi sli o svojoj dui makar ivio u dvorcu ili peini. 78. Pazi na svoju duu dok nijesi odocnio. to e raditi ako je izgubi? 79. Naa dua prolazi kroz iskuenja u ovom svijetu kao bludni sin. Dobro je za nju ak o je takva kao onaj koji se vraa u Oev zagrljaj. 80. Tvoje imanje na zemlji je nitavilo kao i onog nepravednog bogataa. Pravo bogatstvo je u istoti tvoje due i njenom trpljenju. 81. Kao to se tijelo hrani i odijeva da bi ivjelo, tako i dua. A ona gladni gola ka d nema dobrih dijela i iste vjere. I tako nemonu lako je napadaju zli dusi. 82. Dua je sestra tijelu i brine se o njemu kao prava sestra o bratu. Ona tuguje kad joj brat razvratno ivi. Ali je i kriva zato to se nije o njemu na vrijeme pobrinula. 83. U rat se ne ide bez praha i olova niti se ivi hrianski bez vjere i dobrih djela . 84. Treba jaka studen pa da se rijeka zaledi i mnogo pregnua pa da se vjera odri. 85. Gdje su jake pele, bjei od njih pauk i gdje je tvrda vjera zli dusi tee napadaj u. 86. Neki ljudi meu iznad pelinjaka konjsku glavu, a neki uz vjeru dre i sujeverje. 87. Dva kamena ine mlin za meljavu ita, a vjera i djela spasenje due. 88. Ne lete muve na vruu supu niti oajanje pada na jaku vjeru. 89. Dijete plae kada ga majka umiva, a malovjerni ropti na Boga kad je u bijedi, koja isti duu kao voda lice. 90. Skakavac je malen i nejak, ali u drutvu oplijeni polja i usijeve. A ovjek je z emlja i praina, ali vjerom svijet pobjeuje. 91. Krojau treba konac i igla za ivenje, a ovjeku vjera i ljubav za spasenje. 92. Sapun i voda peru odjeu, a vjera i djela spasavaju duu. 93. Zdravo veslo ini se krivim u vodi, zato bolje vjeruj razumu nego oima.

94. Treba da je hladno pivo za goste, a vrua vjera u dui, pa da je oboje na svome mjestu. 95. Kau da je bolesno mjesto gdje su komarci, a slaba vjera gdje je rasko. 96. Lasta pri zidu gnijezdo gradi, a ovjek se pravom vjerom spasava. 97. Pod visokom jelom udobno je toplotu nai, a sa tvrdom vjerom udesa initi. 98. Silna kia moe i kreanu ugasiti, a tjelesna zadovoljstva vjeru izgubiti. 99. Po svojoj volji krei kuu, a u svakoj prilivi ini dobro, bie miran. 100. Evo i golub se naui da pismo nosi, a kako da ti ne navikne dobra initi. 101. Ovce trae polja i livade, a pametni mir i spasenje. 102. Po pitanju u Carigrad, a po djelima u Raj. 103. Orahovo lie mirie iako nije rua i poboan postaje postaje mudar iako nije visokouen. 104. Pauk je vrlo sebian, niti kupi med za ljude kao pela niti pravi svilu za ene k ao bubica, ali ima vrlinu utanja. I meu ljudima sa vie mana nae se neka vrlina. 105. Mirno je more kad vjetrova nema i ovjekova savjest kad radi to moe. 106. Sunsokret se okree Suncu, a pravedan ovjek Bogu i svetinji. 107. Neki imaju obiaj da orahe u erdan veu, a neki da dobro djelo na javnost iznose . 108. Da se skroji sukno, trebaju noice, a za dobra djela dobra volja. Noice se od gvoa prave, a dobra volja se od Boga dobija. 109. Kroja ne prekida rad ako mu se konac otkine, a mudri ne oajava u sluaju nedae. 110. Sa bistrom vodom ne vadi abu, a za dobroinstvo ne trai slavu. 111. U ognju gvoe kao oganj biva, a ovjek s Bogom - slika mu iva. 112. Ne smeta konju boja dlake da nije dobar, ni hrianinu poloaj da nije estit. 113. Ko dobro ne vidi neka uzme naoare, a ko eli znati Sveto Pismo neka s vjerom ima i smirenja. 114. Kljuem se otvaraju vrata, a milosrem stie vjeni ivot. 115. U grad se moe ui sa vie srana, a u carstvo nebesko sa raznim vrlinama; ako ne moe bogatstvom kao Avram, a ti siromatvom kao Lazar. 116. Kad vidi zvijezdu Danicu, brzo e i zora, a kad sebe osudi blizu si spasenja. 117. Trgovac poslije pazara prebroji pare, a mudri po zavretku dana pregleda svoj u savjest. 118. Vijek je na kao i dnevni pazar: ko se zagovori bie prazan u vee svoje smrti. 119. Ko ne zna preko rijeke gdje je gaz neka pita gaz neka pita, a ko hoe pravo d a ivi neka Boije slovo ita; da ga ne ponese voda gazei i ne zanese svetska slava i sujeta ne itajui. 120. Ne moe se odjednom nauiti plivati niti odmah naviknuti pobono ivjeti. 121. Iz malog jajeta izae krilato pile, a iz smirenog srca dobro djelo. 122. Za ribe su mora i rijeke, a za duu pravda is svetinja. 123. Nema toga limuna koji ne mirie ni dobroinstva da se nee nagraditi. Treba limun da zrene, a nagradi da doe vrijeme. 124. Orui zemlju ne izvadi ribu i inei pakost ne doivje mira.riba je u vodi, a mir u dobroinstvu. Za oboje treba dosta truda. 125. Ko nosi nou zublju svijetli sebi i drugima a ko ini dobro spasava sebe i drug og. 126. mirnog vola uva gazda od sjekira, a pravednog ovjeka Bog od napasti. 127. Rodna voka zemlji grane savija, a krotki smireno glavu dri. 128. U zatvoru rodbina posjeuje zatvorenika, a u napastima milost Boja ovjeka. 129. Kad leptir sleti na cvijet ne uje se, a poboni kad uini dobro, ne hvali se. 130. I draa-trn izbaci cvijet kao vinja i licemjer se prekrsti kao i poboni, ali u plodovima saznae razliku. 131. Ne smije kreana da bude bez ognja ni asa ni hrianin jedan dan da provede bezbrino, sve do smrti. 132. Treba da je guka oko kola automobila, a milosre, oko srca ljudskog. 133. Ne ostavljaj sjeme izvan zemlje da ga ptice ne istrijebe i ne objavljuj dob

roinstva da ih hvale ne raznesu. Pokrij sjeme zemljom, a svoja djela smirenjem. 134. Lovci kad hoe da uhvate lisicu stave mamac na gvoe, a vrag da ovjeka navede na grijeh obeava mu sreu u ivotu. 135. Ostriene ovce treba bolje od grada uvati, a nemonog grenika od stroge osude. 136. Za britvu je gladilo, a za duu Boja nauka; za gladilo treba ulje, a za spasen je treba milostinja. 137. Milo se lisici privui kokokama, a lukavom duhu do pobonog ovjeka. 138. Na snijegu su ljui vukovi, a na pobonog zli dusi. 139. Pri pelinjaku pauk esto iri mreu, a pri dobroinstvu Satana vazda stavlja iskuenja. 140. Moe da potone i ko je dobro nauio da pliva i da postrada i mudri, zato su potrebni opreznost i smirenje. 141. Za gaenje poara postoji vatrogasna eta, a za smirenje strasti strogi postovi. 142. Treba zublju tui i previjati pa da gori, a tijelo patiti i sustezati, pa da je sveto. 143. Bakalar treba tui i skuvati, pa onda jesti, a tijelo truditi i istiti, pa da se spasi. 144. Neki ljudi stavljaju mreu na prozore zbog komaraca, a mudri hriani stegu na usta zbog grehova. 145. I moni orao moe pasti na ljeinu i vitez ovjek u nisko djelo, uzrok je samoljublje. 146. este kie peurke raaju a neisto srce mrnju i zavau. 147. Ko ara jaja prste e obojiti, a ko se drui sa grenicima srce e pokvariti. 148. Priuvaj so od vode i srce od enskog drutva, premda si od ene kao i so od vode, kako neko mudri ree. 149. Sukno treba da bude u valjaonici, a hrianin u iskuenjima; inae sukno nee biti pravo, a hrianin nee biti mudar nego neuk. 150. Zimska studen korisna je plodnoj maslini a teka iskuenja pobonom ovjeku. Zato maslina rodi uljem, a hrianin se ukrasi vrlinama. 151. U mlinu treba ujam dati, a u ivotu iskuenja podnositi. 152. Ne prodaje se koa od lisice vazda jednako, niti ovjek uvijek u istom raspoloenju. Zato saekaj sa prodajom, a pretrpi iskuenja, pa e jednog dana biti bogatiji i novcem i duom. 153. Preko uzburkanog mora brodovi plove, a preko ovjeka razne napasti idu. Kao to se brod otima valovima tako i ovjek bijedama u ivotu. 154. Ne moe svako vino izdrati dugo godina niti svaiji karakter pretrpjeti teka iskuenja. Zato se moli Gospodu da ne padne u teka iskuenja. 155. Moe grom udarati i u crkveni zvonik i pravednika napasti snai. 156. Pred samu berbu grad moe ubiti vinograd, a pred smru i pravednik sagrijeiti. Zato ne hitaj nikome s pohvalama. 157. Ne jai konja gdje je strmo i ne hvali se u drutvu da ne padne s konja i s jezi ka. 158. U lijevoj ruci dri uzdu kad jae konja i lijepo zbori o ovjeku gdje ga nije da s e vidi da si jaha i estit ovjek. 159. Gladan gavran u Avgustu i smokvu pojede, a siromah ovjek u nevolji i la ree. Gavranu je dato da meso jede, a ovjeku da pravo zbori. 160. U ljetno doba moe kresivom cijelu planinu zapaliti, a u ivotu jednom rijeju veliko pleme zavaditi. 161. Bolji su orasi sa tankom korom i mudri ljudi s manjim govorom. 162. Sjeverni vjetar ne daje rosu na livadi niti prazan razgovor koristi dui. 163. Jedna fabrika moe raditi i za vie od sto ivota, a jedan govor i trista dua sablazniti. Zato su skupe fabrike, a znaajne rijei. 164. Gospodsko pseto rado napada nevoljnika - prosjaka, a demoni gordeljivog ovjeka, koji je siromah razumom kao prosjak hlebom. 165. Ne sipaj orahe vilama u vreu niti ui gordog mudrosti da ti vrijeme ne propadn e i da ti se ljudi ne ude.

166. Obuari iju cipele na koljenima, a zli dusi varaju ovjeka na bogatstvo. 167. Mogu se i mirne pelice poklati i pravednik uiniti neto greno, stoga je opreznost potrebna. 168. Usamljeni vinograd esto se hara, a pravednik meu grenima nemilostivo strada. 169. Gdje nema uitelja graju djeca, a gdje nema straha Bojeg vladaju poroci. 170. U mlinu i vignju (kovanici) najvie novosti, stoga se ne hvali ljubopitstvom. 171. Jako pivo prevre niz au, a ljuti ovjek pretjera granicu. Pivu je to znak vrijednosti, a ovjeku dokaz slabosti. 172. Komarci se kupe na svijeu nou, a bezumni na ensku ljepotu u svako doba. 173. Nema jajeta bez umanca ni ovjeka bez mane, zato je potrebno stalno kajanje. 174. Tijesna cipele u putu stvaraju bolove, a neiste misli ovjeku u glavi grehove. 175. Lisica bjei od lovca, a grena misao od straha Bojega. 176. Sestre se ocrne za bratom a aneli Boji za grenikom. 177. I lijepa jabuka moe biti trula i krasnorjeivi ovjek varalica. Zato imaj no za jabuku i opreznost za ovjeka. 178. Bog kara da pomiluje, a dobar ovjek da naui. 179. Od pijanog ljekara ne vrijede recepti niti naredbe od grjene savesti. 180. Raduju se zvijeri tamnoj noi i neastivi duhovi uznemirenoj dui. 181. enama je milo raditi oko zlata i svile, a demonima oko pravednog i svetog. 182. Ljue su zmije u gori nego one u vodi i tei je zlotvor domai nego izvanji. 183. Ciganin hvali konja da ga proda, a avo ovjeka da ga prevari. 184. miko ne moe potkovati konja bolje od potkivaa niti iko ovjeka u zlo gurnuti tako kao njegova svojta. 185. Puzei crv moe istrijebiti konice krilatih pela, a lakomi stomak izgubiti ugled i duu. 186. im dijete leptira pritisne krilom, vie nije to je bio, a zemaljska srea puna je razoarenja. 187. Kad vino odstane, ljepe je, a rije smiljena korisnija je. 188. Cvjetanje voke znak je proljea, a umno utanje znak je mudrosti i smirenja. 189. snijeg se topi od vjetra juga, a srce kvari od ravog razgovora. 190. Pritegni kolan konju u trku i sujetni jezik u ljutini, to je mudro i korisno . 191. Rekoe da nije dobro jesti odvie meda ni govoriti mnogo, makar bile rei krasne kao to je med sladak. 192. Muva u mlijeku i la u govoru gade se pobonom ovjeku. 193. Neki od siromatine sipaju vodu u mlijeko, a neki od interesa govore la kao istinu. Siromahe saaljevaj, a laljive ne primaj. 194. Iz dubokog bunara ljudi vade vodu uetom, a iz povodljivog ovjeka tajne laskavim govorom. 195. Ne valja brava koja je za svaki klju niti je jezik koji svakog hvali. 196. Ako ti je kua visoka stavi gromobran i ako si glavar, imaj smirenje, da ti g rom ne zapali kuu, a tebe gordost da ne ponizi. 197. Ne hvataj oba vola u jednu ruku niti zauzimaj mjesto koje ti nije dato, da ti ne budu krive brazde u ivotu. 198. Jedne iste naoare nijesu za svaije oi niti jedno priznanje za svakog. 199. Pele u konici sluaju maticu i daju primer poslunosti. 200. Ne boj se groma pri gromobranu ni sudije kad ini pravo. 201. Ima ribe i bez mora i radosti i bez bogatstva. 202. Teko je nai djetelinu sa etiri lista i bogataa sasvim i do kraja pobona. 203. Ne razmei tue ubre i ne pazi tue poslove da ne izgubi duu i dane. 204. Zec ima grdnu manu u bjeanju - stane i prislukuje, to je lovcu dobro dolo. Mnogi su od toga poginuli duevno i tjelesno. 205. Treba da pozna radost to ti donosi stradanje u dobrovoljnom noenju krsta. Ako pati kao jevanelski Lazar i podnosi bol i jade bez roptanja, znaj da e stei veliko blago dui. 206. ovjek se divi snazi i letu orla kako savlauje visine, a u sebi ima jae sile od njega da savlauje sve demonske zamke. Kao to orao sa visine pada na strvine tko i

ovjek sa svoga dostojanstva pada u blato poroka. I kao to orao odatle opet visoko uzlijee, tako i ovjek moe da gospodari nad svojim strastima, a to je vee od ikakve zemaljske vlasti i slave. 207. Ne uzimaj za istinu da su prave rijei onih koji te hvale i laskaju. To je is kuavanje tvoje due. Svaku laskavu rije smatraj za la i masku. Ako uiva u istim pohvalama, ostae malen pred Bogom. 208. Ne padaj u oajanje kada te nevolje zadese. Uzdaj se u milost Boju i svagda e t i pomoi. Zar ne zna kako su pravednici stradali? 209. Kao to leptir obigrava oko plamena svijee i svaki as moe da izgori krila tako i ovjek kad luta za strastima lako moe da izgubi duu. 210. Preko zaleene rijeke psi vuku saonice, a preko razvratnog ovjeka demoni ire sablazni. 211. Kad amac tone i mahovina valja, a kad se grijei i suza spasava. 212. One ljude koji krenu u vazdunim laama da lete, prat pogledima sa ljubopitstvom, a one koji se Bogu obrate neki osuuju sa zaviu. 213. Da oisti oruje majstor trai novac, a za opravdati duu Bog hoe kajanje. 214. Kad doe u drutvo nazovi dobar dan, a kad ue u crkvu, sjeti se svojih grehova. 215. I veliki brod moe da potone i pravednik zgrijeiti. Zato je Bog ostavio greniku pokajanje, a kapetanu lae mudrost i znanje. 216. Pivo je gorko neiskusnom, a pobonost dosadna razvratnom. Ali pivo moe da mu se osladi, a razvratnik da se pokaje, ako bude imao usra za kajanje. 217. Zmija najbolje uva svoju glavu, a pametni svoju duu. Zmija se skriva u meu, a pametni se spasava u Crkvi. 218. Straari kljuem zatvaraju tamnicu, a dobri hriani smrtnom uspomenom grene elje. 219. Ako se ne razbije kore na jajetu, pile nee izai. I hrianin ako ne savlada grene elje nee vaskrsnuti u vjeni ivot. 220. Ako ti je krov na kuu nejak, mii snijeg, a ako ti je dua mila ne taji grijeh. 221. Voza automobila treba da ima razni alat da popravi kola u sluaju kvara na put u, a hrianin osjeanje grenosti da bi spasao duu. 222. Kao to kosi koristi rosa tako i dui iskreno kajanje. 223. Pokajnike suze iste duu od grijeha bolje od iega drugoga. 224. Molimo se Gospodu sa Davidom da nam izvede duu iz tamnice grijeha. 225. Kao to voda gasi oganj tako i iskrene suze svaki grijeh. 226. Plai za grijehe svoje i ezni za spasenjem, pa e pokajanje da izbrie sve dugove tvoje kod Boga i ljudi. 227. Kao to se u ognju isti zlato, tako i u pokajanju dua. 228. Ne osuuj nikad drugoga makar da je i najvei grenik. Prije svega osuuj sebe. Moda si i ti u neemu kriv za pad brata tvojega. 229. Trgovac svakoga dana rauna o dobiti i teti. Kad on toliko brine o propadljivo j imovini, kako da ti ne brine o vjenom spasenju. 230. U slavu Boju pele se trude, leptiri ire arena krila, a tihi i bezazleni golubov i se okupljaju. I dok skupljaju zrna, jedan od njih na strai budno ih uva. Kakav primje r ljudima da budu meu sobom braa i da straare nad svojom duom. 231. Dok ima ivota probudi svoju savjest i smjerno moli Boga za milost da ti opros ti grijehe. 232. U vojsci je potrebna truba, a u narodu propovijed. 233. Neka ne ide s tobom pas u crkvu ni mrnja na blinjeg u tvoje srce, da ti ne zamjere i Bog i ljudi. 234. Automobil ostavlja sa sobom dim i prainu, a razvratno srce uzdahe i oaj. 235. Ravi put teti gume na automobilu, a razvratno drutvo ljudsku duu. 236. Teko mjestu kuda vojska proe, a dui i tielu gde strasti borave. 237. Pijani kroja pocijepanu kapu nosi, a neista savjest sjetno lice ima.

238. Koza voli stijene i visove, a sebinost hvale i poasti. 239. Plitka voda da se lako zamutiti, a slavoljubivi brzo naljutiti. 240. Jaki vjetrovi ometaju avione, a vremena blaga pravu pobonost. 241. eer mami muve i ose, a zemaljska slava malodune ljude. 242. I debeli led opasan je i opravdana pohvala moe da teti. 243. Moe i lisica d oteti vinograd u zrijevanju i hvalisanje ovjeka u njegovoj starosti. 244. uju se orasi kad meu njih ruku metne, a slavoljubivi im g spomene. 245. Jeam daje konju snagu i brzinu, a slavoljubivom ovjeku govor i osude. 246. Djeca rado idu po livadi za leptirima, a kratkoumi za svjetskom slavom. 247. Zecu je najmilije uz uzviicu bjeati, a slavoljubivom o sebi zboriti. 248. Zecu su krae prednje noge nego stranje stoga voli uzviicu. A slavoljubivom prei je ovaj sviet nego vjeni ivot, stoga on sebe oboava. 249. Jutarnja rosa izdaje zeca, a slasti zemaljske hrianina. 250. Od medvjeda se teko sauvati i u vrhunajveeg stabla, a od astoljublja ni u najdubljoj starosti. 251. Mravi su radni i druevni, ali su i lupei. A neki ljudi ljubazni i hrabri, ali u slavoljublju kradu tue zasluge za sebe. 252. Kad mrav krade penicu s gumna za zimu radi kao da je to njegova etva. A slavoljubivi o sebi tako govori kao da time daje pouke mlaima. 253. edna su usta pri morskoj vodi, a dua prazna pri svjetskoj slavi. 254. Neki ljudi od oholosti i sile nose izme i iznad koljena, a slavoljubivi i go rdi govore o sebi vie nego to pristoji. 255. Koko oglasi da je snijela jaja i zato ih izgubi, a slavoljubivi hvalei se gub i svaku vrlinu., ako je ima. 256. Zeleni gaj njeguje slavuje, a bogata trpeza okuplja laskavce. 257. Pauk utei udavi muvu, a ovaj svijet svojim arima zavede duu. 258. Veliki snijeg moe i carev auto zaustaviti, a rava rije i svetu molitvu otetiti. 259. Stari auto se esto kvari u putu, a brzoreki u govoru. 260. Neki ljudi mogu konja poigrati i bez sedla, a neki ubiti ovjeka i bez oruja zlim rijeima. 261. Orao visoko podie kornjau, a gordost bezumnog ovjeka. U oba sluaja pogibija je neizbjena. 262. Za kozu je grad nesnosan, a za gordoga savjet nepodesan. 263. Neki ljudi nose kapu "na krivo" od gordosti, a neki tumae Jevanelje po neznanju. Prvi su zasudili osudu a drugi saaljenje. 264. Mlijeko kad se vari, pjeni se i die, a gordi kad se hvali uznosi se. Mlijeko moe da prekipi, a gordi da osiromai. 265. Prazan klas penice visoko stoji, a gordi ovjek se visine gleda. Onaj nije rod io, a ovaj nema pameti. 266. Neznalici se ini da more dodiruje kraj neba, a gordome um do nebesa. Meutim, dosta je od mora do neb i od gordoga do Boga i smirenja. 267. Najvei je u moru kit, a velika strast - srebroljublje. 268. Uz cara ide velika pratnja, a uz bogatstvo grene naslade. 269. ovjek uzdom zapregne konja da ne utee, a avo srebroljubljemovjeka da se ne spasi. 270. Tvrdica krije svoje novce, a mudri svoje tajne. Prvi da ne uini kome dobro, a drugi da mu ko ne uini zlo. 271. Podzemni krt ne zanima se za zvijezde, a srebroljubivi bogata ne mari za Boja uda. 272. Slabo se uje puka na snijegu i vapaj siromaha u ui srebroljupca. 273. Razvratni sin bezasti oca, a greni ovjek nebeskog Tvorca. 274. Kobna ptica uk razvaline trai, a zavidnik nesreu drugoga.

275. Orlovske oi nadaleko vide, a zloa zavidnika jo dalje. 276. Vijekje na kao dnevni pazar: ko se zagovori u ivotu, bie prazan uoi svoje smrti. 277. Komarci vole da su pri smrdljivom blatu, a neiste misli pri presitom stomaku . 278. Od ljetnog grada moe utei i pod drvo, a od ljutine ne moe ni u manastir. 279. Preko zaleene rijeke i psi vuku saonice, a preko razvratnog ovjeka demoni ire sablazni. 280. Zbog velikog snijega obani nose krpe na nogama, a od tekog grijeha ljudi pate itavog ivota. 281. Na kii je tei snijeg, a sa znanjem uinjeni grijeh vei. 282. estoki pas laje i na poznanike, a zavidnik osuuje i milog kuma. 283. to se mastilom napie, teko se brie; a to se u grijesima naui, teko se odvikava. 284. S novcem ovjek moe kod ljudi d mnogo uspije, a molitvom kod Boga. Njegovu pomo da izmoli. Pre treba da su neoteene, a molita da je sveta. 285. Prekrsti se prije nego pone da radi i promisli kad hoe neto da kae. To je mudro i pobono. 286. Kad vozi amac, ne primaj mnotvo ljudi, a kad se moli Bogu ne misli o svaemu. 287. Privei amac jae kad je oblano i kiovito, a moli se usrdnije kad si u bijedi i napasti, da ti voda amac ne odnese, a tebe oajanje ne savlada. 288. Navijaj sat u odreeno vrijeme, a moli se Bogu u svako doba. Bie ti sat taan, a ti poboan. 289. Ne moe sat raditi, ako se nee navijati, niti dua ista i prava ostati ako se nee Bogu moliti. Takva je maina sata i priroda ovjekova. 290. Ne vrijedi ljeti koa od lisice ni molitva Bogu sa mrnjom na brata. 291. U vrijeme rata treba bolje straariti i u vrijeme posta ee i usrdnije se moliti. 292. Stoka se plai automobila, a demoni posta i molitve. 293. Na barutni magazin moe grom udariti, a na pravoga bijeda napadnuti. Zato je magazinu potreban gromobran, a hrianinu ista molitva , kao to je reeno da se molimo da ne bismo pali u napast. 294. Vjeti jaha i u najveoj trci jabuku ugrabi, a pravi hrianin i u najteoj bijedi Boga slavi. 295. Znaj tano adresu kome pie i u molitvi o emu e Boga moliti, da ti se ne vrati pismo i da molitva usnije. 296. Pii itko i isto, a moli se predano i sveto, pa je uspjeh oigledan. 297. U poti treba marka na pismu, a duu iste molitve krijepe. Inae se ne prima pismo u poti niti je molitva ugodna Bogu. 298. Bavu steu jaki obrui, a duu iste molitve krijepe. 299. Jutarnja rosa ini olakicu kosiocu kada kosi, a milostinja radost dui kad se mo li. 300. Kad mlin melje treba glasnije govoriti, a gdje su vee sablazni treba se ee moliti. 301. Ako kroja moe iti i pjevati ujedno i ti moe raditi i Bogu se usrdno moliti. 302. Ne prekidaj ovjeku rije u govoru i ne misli u molitvi o neemu drugom, jer je neutivo i greno. 303. Kad u putu vidi crkvu, prekrsti se, a u ivotu sretne mudrog, koristi se. 304. Lijepo je uti obanina kad svira pored stoke u zelenoj gori, a hrianina kad hval i Boga u svako doba. 305. Moli se Bogu kad si sit da se ne bi postidio kad stane od gladi da Mu se mol i. 306. Penicu je lake vri na sunanoj pripeci, a ovjeku se ugodnije i svetije moliti pred svetenim ikonama. 307. Nema preeg lijeka za e nego bistra voda ni spasenja veeg za ovjeka nego iskrena molitva. 308. Mutna voda gubi ukus, a rasijana molitva svoju vrednost.

309. Lasta letei sebi hranu dobija, leei gnijezdo radi. A dobri ovjek idui i radei moli se Bogu. 310. Lasta se zaleti i u carski dvor, a ista molitva u Boje okrilje. 311. Koko samo kad vodu pije glavu podie, a dobri hrianin svoju misao Bogu u svako vrijeme. 312. Luevinu ne treba tui da se napravi zublja ni dobrog hrianina nagoniti da se moli. Lu gori po svojoj prirodi, a dobar ovjek tei Bogu po vjeri. 313. Ne jede se meso od svake ptice niti se prima svaija molitva. 314. obaninu treba tikva za vodu, a ovjeku tiina za molitvu. Tikva se moe lako razbiti, a ovjeku molitva ometati. 315. Tikva se obaninu razbije o kamen zbog nepanje, a molitva ovjeku od ljudske zlobe. 316. Golub i grlica vole istinu, a post i molitva milostinju. 317. More se uzburkava vjetrovima, a ovjek grehovima. Hristos je more utiao, pa moe i tebe uspokojiti. Treba apostolske molitve: "Spasi Gospode, pogibosmo". 318. Ako moe mrtav okriliti zato i ti da ne vaskrsne poslije smrti? 319. Ne trai od Boga uda, jer On zna kada treba da ti ih daruje. 320. Ne trai u cara ker za sina ni u Boga za duu uda. Carskim zetom se postaje po ljudskom poloaju, a uda se daju po potrebi i pobonosti. 321. Istinita uda bivaju od velike koristi za utvrivanje vjere, a, naprotiv, lana k vare vjeri i spasenju. 322. Kako se zove kola u kojoj je pauk uio plesti mreu? Ako to ne zna, kako e saznati tajne Tvorca vaseljene? 323. Ko eli imati vee duhovno savrenstvo, taj prima na sebe i jevanelske savjete, kao dobrovoljno siromatvo i djevianstvo, izabravi od tih savjeta monaki in. 324. Monah se odrie svijeta kao prepone koja mu stoji na putu ka velikom cilju; tavie on se odrie i sebe sama, prinosi sebe sama nartvu - najvii dar koji moe prinijeti Bogu - svoj ivot. 325. Prva je i neophodna stvar podviniku - kalueru da ima tvrdu odluku sluiti Bogu usrdno do svog poslednjeg asa, ne gledajui na sve prepreke koje budu stojale na njegovom putu, imajui svagda na umu da on ima pomonika Hrista sa kojim se Pavle hvali da On moe sve uiniti, Koji ga i krijepi (Fil. 4, 13). 326. Kaluer koji se ne odrie od materijalnih blaga ne moe postati posluan i stalan na mjestu, bez ega mu cijeli trud propada. 327. Kad mi traimo nastavnika i vaspitaa u obinim svjetskim naukama i umjetnostima: medicini, slikarstvu, i dr., tim smo vie duni traiti uitelja u kaluersk om ivotu. 328. Novi podvinik ako ne izabere sebi duhovnog oca i uitelja i ne bude bio posluan , ne samo d nee dostii eljenog cilja - duhovno savrenstvo i vjeno spasenje, nego e, idui po svojoj volji, poginuti, kao to je reeno "Koji nee savjeta, propadaju kao lie". (Prie, 11, 14). 329. Potrebno je novome monahu - podviniku da se ugleda u svakom pogledu na ivot i rad duhovnog oca. 330. Prvo i najvee sredstvo koje podrava duh poslunosti, koje vee neprijatelja naeg spasenja, jeste istinita smirenost: smatraj sebe najneumetnijim, ma da se i u svima naukama slavi meu ljudima. 331. Demon nee ostaviti, a da ne iskuava svakog ko doe u manastir radi spasenja. 332. Monah koji hita da iskae to prije svoje misli duhobnom ocu, to treba svakog dana da radi, taj ne samo da nee pretrpjeti udare od lukavog duha, nego, naprotiv , dobie od Boga vijenac pobjede. 333. Iskazati svoje grene misli svome duhovnom ocu toliko vai koliko i svjetskom ivotu prijaviti zavjeru opakog drutva. 334. Kao to je potrebno da se odri vatra pod sudom dok se jelo kuva, da ne bi ohladnjelo, tako smo duni u sebe uvati duh molitve da ne bi dua bila studena u ljub avi

prema Bogu i dobrom usru vodei borbu s lukavim duhom. 335. Monah treba da izbegava tetno rasijavanje misli i da ne bude sa molitvama na ustima, a srcem daleko od Boga. 336. Sveti Oci su postavili za podvig svagdanje molitve takozvanu Isusovu molitvu . S poetka ova molitva, premda je kratka, ne ide olako, nego se mora spoljnim nainom prisvajati tj. itati naizust dok ne ue unutra u ovjeka da je zbori u sebi ma kakav rad radio. 337. Vrenje molitvenog pravila, koje obino iskueniku daje duhovnik srazmjerno njegovoj snazi umnoj i fizikoj, nemarno, nije pravilo nego praznoslovlje, kao to r ekoe Sveti Oci. Ono donosi ne blagodat nego prokletstvo. 338. Lukavi duh ne tedi nikakva sredstva da monaha oslabi u molitvi i okalja razn im nepristojnim mislima. To navodi mrtvilo, drijemanje i slabost. Ko se poda ovakvo m nagovoru lukavoga, taj mu javno okree plea i daje se u bijeanje, ne znajui da se carstvo nebesko nudi i da ga otimanjem od zloga duha dobija podvinik. I Gospod, vidjei usre podvinika, poslae skoro Svoju pomo. 339. Nae vrijeme je sklono tjelesnom blagovanju i nasiavanju trbuha, poraa sve strasti. uvaj sebe od onih koji dolaze s takvim naelom, pa bili svjetski ljudi ili monasi. Ne ugoavaj ih osobito i ne goni sasvim. 340. Sveti Oci nalaze za revnosna monaha odnosno gnjeva da bude u opteiu i da trpeljivo podnosi sve napasti. A ako bi sam ivio, nee imati prilike da snosi uvred e niti da se lijei od gnjevne strasti. 341. utanje je veliko oruje protiv gnjeva. Ali se moe pod pokrivalom utanja sakriti pamenje zlobe, a to je jo gore. Neko u gnjevu nee da jede, a time se jo vie ojaava ova strast. Umjererna uteha esto je davala povod protiv ljutine, stoga to borba s ovom strau ite veliku preduviavnost. 342. Svetenik, znajui svoj visoki poziv i blagodat, koja mu je data od Boga, ne tr eba da nikada smee s uma da ga oekuje grozna kazna ako se pokae nedostojan svoga visokog poziva (Jezek. 34, 3 - 10; Mat. 23, 13). 343. Svetenik treba da se tako ponaa da mu itav ivot slui za dobar primjer svojim parohijanima, kao "valjan trudbenik pred Bogom koji pravilno upravlja rijeju isti ne" (II Tim. 2, 15). 344. Svetenik svojim trudom treba da stee narodnu ljubav. A to se postie brigom o ljudima. On je ljekar njihovih dua. I njihov uitelj, jer ima propovjed nauku o spa senju. iz knjige "Prepodobni starac Simeon iz Dajbaba"