Rad sa znanstvenoga skupa UDK 821.163.42(091) Bartoli/Krlea (497.

5) Primljeno 2010-03-22

BARTOLIEVA KRLEOLOGIJA
Denis Perii, Varadin
Saetak Ovaj se rad bavi nemjerljivim doprinosom dr. Zvonimira Bartolia krleologiji, posebice njegovom doprinosu Krleinoj genealogiji. Bartoliev rad Krleina genealogija primjer je iznimne znanstvene akribije, temeljene na najrjeoj arhivskoj grai, no pritom ne predstavlja samo primjer knjievnopovijesnoga biografizma nego i lucidnoga znanstvenoga promiljanja sveza izmeu izvanknjievnih i knjievnih injenica. Kljune rijei: Bartoli, Krlea, genealogija, zaviajnost, intertekstualne veze

1. 1. Ima odreenih prednosti u naknadnom prireivanju tekstualnih inaica usmenih izlaganja na strunim skupovima, kako je to sluaj i ovdje, kada su sudionici znanstvenoga skupa o Zvonimiru Bartoliu dobili prigodu u kojih predstojeih tridesetak dana organizatoru/nakladniku ispostaviti autoriziranu verziju. Spomenute prednosti lee, poglavito, u mogunosti da sami sudionici uju jedni druge i da na taj nain steknu cjelovitiju sliku o osobi/temi o kojoj se zbori. A ta je osoba uistinu i tema, u punom semantikom smislu. Ako je jedno bilo reeno Tema: Krlea, onda je, istovrsno i vice versa: Bartoli kao tema, ali i tema je: Bartoli.. Ako biva krleiana, ispostavila se i bartoliiana. 1. 2. Na alost, ta tema bartoliiana ispostavila se, u punoj mjeri, tek ljeto po smrti profesora Zvonimira Bartolia. Upravo na skupu koji je tim povodom priredilo Kajkavsko spravie.
39

D. Perii: Bartolieva krleologija - KAJ, XLIII, Zagreb 1-2 (2010)

Rekoh tada, i pokojnom bi se Bartoliu zacijelo svidjela ova uprav narodska sintagma ne porekoh: u ovoj naoj blasfeminoj stvarnosti, oito je nuno da ovjek umre pa da bismo mogli shvatiti to smo njegovom smru izgubili, odnosno to za njegova ivota nismo prepoznavali, a bilo je tako oito. I vrhunsko. Najbolje je to izrazio mr. Ernest Fier, koji je, prihvativi se naizgled suhoparne teme Bartolieve bibliografije, iznimno senzibilno iskazao svu vrijednost kvantitete, a posebice kvalitete Bartolieva opusa. A taj je opus itekako znanstven, ali podjednako i publicistiki, tovie i podjednako lirski. Stoga sam, i s punom odgovornou prema lirskoj slobodi, vlastito izlaganje zapoeo konstatacijom da se na ovome vrijednom skupu nalazimo u veljai, u tom prevrtljivom mjesecu koji nam je dao, ali i oduzeo Zvonimira Bartolia 2. Ako je Bartoli tema, a jest, onda je, kako rekosmo, tema Krlea jedna od Bartolievih glavnih tema. Ukratko: Bartoliev prinos krleologiji od neizmjerne je vanosti za nju istu. Kao (utvaram si) krleolog, imao sam prilike izvidjeti mnoge prinose krleologiji. Premnoge sam odbacio kao insuficijentne, ali sam i mnoge isticao kao krucijalne. Jedan od takvih, krucijalnih prinosa krleologiji zasigurno je i Bartoliev, uglavnom u cijelosti saet u radu Krleina genealogija: Prinos poznavanju Krleine genealogije i zaviaja njegovih predaka babjega kuta hrvatskih literarnih oluja u knjizi Sjevernohrvatske teme: Krleina genealogija i druge rasprave; knjiga 4, studije.1 3.1. tota se u suvremenoj znanosti o knjievnosti govori o biografizmu; naravno, znanost o knjievnosti ne smije se iscrpljivati na biografizmu, ali biografizam e vazda ostati temelj svake znanosti o knjievnosti! Bartoli ide korak dalje u genealogiju, koja bi, pak, trebala biti preduvjet svakoga biografizma I to Bartoli ini sjajno, i to barem na dvije znanstveno osvijetene razine.
Dr. Zvonimir Bartoli, Krleina genealogija: Prinos poznavanju Krleine genealogije i zaviaja njegovih predaka babjega kuta hrvatskih literarnih oluja. Sjevernohrvatske teme: Krleina genealogija i druge rasprave; knjiga 4, studije, Tiskarsko-izdavaki zavod Zrinski, akovec, 1989., str. 5-113.
1

40

D. Perii: Bartolieva krleologija - KAJ, XLIII, Zagreb 1-2 (2010)

3.1.1. Prva od tih znanstveno osvijetenih razina je Bartolieva nevjerojatna arhivistika akribija. Bartoli je bio i ostao jedan od rijetkih, ve i za njegova ivota veinom davno izumrlih (gruba, ali istinita tvrdnja) knjievnih povjesniara koji su za svaki iole vaan, pa ak i za razmjerno nevaan podatak bili spremni provesti dane i tjedne u najnedostupnijim pismohranama. Spomenimo samo nekoliko Bartolievih vrela, ija raznorodnost ocrtava njegov trud i akribiju: Matica vjenanih upne crkve sv. Nikole u Varadinu; Povijest kole u Radovekom Kriovljanu; Miroslav Kerlea (djed), Pronja Visokom C. K. Vernovnom Uionah Ravnateljstvu, 20. listopada 1855., Hrvatski dravni arhiv, Fond Zagrebake arhigimnazije; Informationes de universa Juventutis in Regio Gimnasio Varasdiniensis, Izvjee svih polaznika Varadinske kraljevske gimnazije, Dravni arhiv u Varadinu; Zapisnik ispitanih za uiteljstvo, Katolika preparandija u Zagrebu; Stanje dua u upi Petrijanec do god. 1901.; Fond scolastica, Nadbiskupski arhiv, Stjepan Krivoi; Matica krtenih upne crkve Sv. Nikole u Varadinu, sv. VII., Dravni arhiv u Varadinu; Matica krtenih varadinske upe sv. Nikole, 1792-1811, Dravni arhiv u Varadinu; Matica vjenanih prebende Sv. Vida, 1858-1878, Varadin, Matini ured, Varadin; Matica vjenanih upe sv. Nikole, 1848-1957, Sv. III, Dravni arhiv u Varadinu; Matica vjenanih upe sv. Nikole, 1848-1957, Sv. III, Dravni arhiv u Varadinu; Matica roenih upe Sv. Nikole u akovcu; Matica umrlih upe sv. Nikole, 1921-1931; I tako dalje Pri emu nije nimalo nevano da sam ovdje naveo iskljuivo ona Bartolieva vrela koja sam referencijalno koristio u svom radu Neobina zaviajnost Miroslava Krlee2

Denis Perii, Neobina zaviajnost Miroslava Krlee, u: Ivan Grabar / Denis Perii, Zaviajnost Miroslava Krlee, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad Varadin, Varadin, 2007., str. 19-88.
2

41

D. Perii: Bartolieva krleologija - KAJ, XLIII, Zagreb 1-2 (2010)

3. 1. 2. Druga od spomenutih znanstveno osvijetenih razina je Bartolieva samozatajna svijest o vanosti Krleinih genealokih korijena za razumijevanje cjelokupna konteksta njegova opusa. Jer, naime, Krlea namjerice inkorporira svoje korijene, svoje pretke, u svoj opus, stvarajui mnoge svoje likove, pa i openite beletristike situacije, na temelju stvarnih osoba od kojih je potekao. Dva su dobra primjera za to. 3.1.2.1. Prvi je genealogija Glembajevih, koju sam u svom spomenutom radu a na temelju Bartolievih istraivanja! posve sravnio s Krleinom vlastitom genealogijom, pronaavi u davnim glembajevcima one bitne praslike, slike i slinosti sa Krleinim pretcima! (Iz tehnikih razloga tu usporedbu ovdje nije mogue grafiki reproducirati; posrijedi su, naime, plahte koje izlaze iz okvira asopisa Kaj.) 3.1.2.2. Drugi dobar primjer za gorenavedenu tvrdnju jest Bartolieva svijest o Krleinoj manipulaciji, ili, tonije, transmutaciji fakcionalnih, stvarnih osoba iz njegove genealogije u knjievne, fikcionalne likove. To se ponajbolje ogleda u sluaju Terezije Gorianec, Krleine varadinske bake, koja u Djetinjstvu u Agramu i, posljedino, u Baladama Petrice Kerempuha, ima ulogu kajkavskoga reca, ali bila su potrebna desetljea istraivanja i ingenioznosti Kuzmanovia, Vonine, Fiera i drugih da bi se shvatio Krlein upravo postmodernistiki postupak u kojemu baka Terezija postaje knjievni lik, simbol cijele kajkavske tradicije, ali opet sazdan na temelju stvarne osobe. Tu kljunu dvojbu ne bismo nikako mogli razrijeiti bez pomne, akribijske i na stvarnim, dotada nepoznatim vrelima osnovane ekspertize neusporedivo marljiva i vrijedna znanstvena djelatnika Zvonimira Bartolia.

42

D. Perii: Bartolieva krleologija - KAJ, XLIII, Zagreb 1-2 (2010)

Literatura Zvonimir Bartoli, Krleina genealogija, Prinos poznavanju Krleine genealogije i zaviaja njegovih predaka babjega kuta hrvatskih literarnih oluja, Sjevernohrvatske teme, Krleina genealogija i druge rasprave, knjiga 4., studije, Tiskarsko-izdavaki zavod Zrinski, akovec, 1989., str. 5-113. Informationes de universa Juventutis in Regio Gimnasio Varasdiniensis, Izvjee svih polaznika Varadinske kraljevske gimnazije, Dravni arhiv u Varadinu. Miroslav Kerlea (djed), Pronja Visokom C. K. Vernovnom Uionah Ravnateljstvu, 20. listopada 1855., Hrvatski dravni arhiv, Fond Zagrebaka arhigimnazije. Miroslav Krlea, Davni dani, Zapisi 1914 1921., Sabrana djela, svezak XI. i XII., Zora, Zagreb, 1956. Miroslav Krlea, Dnevnik, knj. 5, Osloboenje Mladost, Sarajevo, 1981. Miroslav Krlea, Djetinjstvo u Agramu 1902-3, Republika, VIII, br. 12, Zagreb, prosinac 1952, str. 337-379. Miroslav Krlea, Djetinjstvo 1902-03, Djetinjstvo 1902-03 i drugi zapisi, Sabrana djela, knjiga 27., Zora, Zagreb, 1972., str. 9-104. Miroslav Krlea, Iz davnih dana (1916 - 19), Forum, XI/1972, knj. XXIII., br. 3., str. 297-366. Miroslav Krlea, O Glembajevima, Glembajevi - proza, Osloboenje, Sarajevo, str. 7-8. Knyga Kerstenya vu fari varadinski za godino 1849. od Prebende S. Vida do 1858., Dravni arhiv u Varadinu. Mladen Kuzmanovi, Djetinjstvo kao namjerna varka, Da li je Terezija Gorianec Stara Mama Balada Petrice Kerempuha?, Oko, XIV, br. 386, Zagreb, 1-15. 1. 1987., str. 16-17. Mladen Kuzmanovi, Kerempuhovo ishodite, Geneza Balada Petrice Kerempuha Miroslava Krlee, Izdavaki centar Rijeka, Rijeka, 1985. Matica krtenih varadinske upe sv. Nikole, 1792-1811, Dravni arhiv u Varadinu. Matica krtenih upne crkve Sv. Nikole u Varadinu, sv. VII., Dravni arhiv u Varadinu. Matica roenih upe Sv. Nikole u akovcu. Matica vjenanih prebende Sv. Vida, 1858-1878, Varadin, Matini ured, Varadin. Matica vjenanih upe sv. Nikole, 1848-1957, Sv. III, Dravni arhiv u Varadinu, Matica vjenanih upne crkve sv. Nikole u Varadinu. Matica umrlih upe sv. Nikole, 1921-1931. Povijest kole u Radovekom Kriovljanu, str. 187-188. Denis Perii, Krlea je Varadinac! (Uz 100. obljetnicu roenja Miroslava Krlee), Varadinske vijesti, broj 2512, 10. III. 1993., str. 6.; Denis Perii, Miroslav Krlea; Varadinski korijeni, Varadin exclusive; Misterij svjetla i sjene, Kriar d. o. o., Zagreb, 1993., str. 124. Denis Perii, Petrica Kerempuh u europskom kontekstu, Vall 042, Varadin, prosinac 1998. (Nakladnika cjelina s transkripcijom i pretiskom djela Petrica Kerempuh iliti ini i ivlenje loveka prokenoga Jakoba Lovrenia.) Milan Selakovi, Petrica Kerempuh, Vragolan, aljivac, lakrdija i lamentator ime, lik i simbol u hrvatskoj knjievnosti, Promemorija, Kaj, br. 3/4, Zagreb, 1969., str. 10-15. Joa Skok, Krleine varadinske vedute i varijacije, Varadinski zbornik, Zbornik radova sa znanstvenog skupa odranog u Varadinu od 1. do 3. listopada 1981. godine povodom obiljeavanja 800. godinjice grada, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti i Skuptina Opine Varadin, Odbor za obiljeavanje 800. Godinjice grada, Varadin 1181. 1981., Varadin, 1983., str. 415-419. Stanje dua u upi Petrijanec do god. 1901. Josip Vonina, Korijeni Krleina Kerempuha, Posebna izdanja, Naprijed, Zagreb, 1991. Zakljuci Hrvatskog sabora, sv. I, 1631-1693, Zagreb, 1958, str. 157. Zapisnik ispitanih za uiteljstvo, Katolika preparandija u Zagrebu.

43

D. Perii: Bartolieva krleologija - KAJ, XLIII, Zagreb 1-2 (2010)

BARTOLIS KRLEOLOGY By Denis Perii, Varadin Summary Theme of this issue is precious, unmeasured work of dr. Zvonimir Bartolis krleology. Bartolis essay Krleina genealogija about the roots of Miroslav Krleas family is an example of rare scientific effort, based on previously unknown archive documents. It is not only an example of biographic approach, it is an example of clever parallelism between so-called non-literary and par excellance literary facts. Key words: Bartoli, Krlea, genealogy, homeward, intertextuality

44