Sveuilite u Mostaru Fakultet Strojarstva i Raunarstva Diplomski studij raunarstva

Histogram
Seminarski rad iz kolegija Digitalna obrada slike

Student: Profesor: dr. sc. Irena Galid

Mostar, listopad 2013.

Sadraj

Sadraj
1. 2. 3. 4. Uvod ................................................................................................................................................ 1 Primjena histograma u slici ............................................................................................................. 2 RGB histogram ................................................................................................................................. 6 Interpretacija histograma ................................................................................................................ 7 4.1. Osvijetljenje .................................................................................................................................. 7 4.2. Kontrast ........................................................................................................................................ 8 4.3. Podrezivanje ................................................................................................................................. 8 5. 6. Praktina primjena histograma ..................................................................................................... 10 Zakljuak ........................................................................................................................................ 11

Literatura ............................................................................................................................................... 12

1.Uvod

1. Uvod
Histogram je grafiki nain prikazivanja skupa podataka koji su rasporeeni u odreenim grupama ili kategorijama. Prvi korak u kreiranju histograma je prikupljanje podataka i razvrstavanje prikupljenih podataka u kategorije. Nadalje, moramo odrediti koje su varijable zavisne, a koje nezavisne. Karakteristika po kojoj grupiramo podatke u kategorije predstavlja nezavisnu varijablu, a broj prikupljenih podataka koji spadaju u odreenu kategoriju

predstavlja zavisnu varijablu. Histogram je zapravo stupasti graf, koji na osi apscisi ima vrijednosti nezavisne varijable, a na ordinati vrijednosti zavisne varijable. Oznake na osima trebale bi biti linearno rasporeene. Graf se crta tako da se prvo na apscisi nanesu

vrijednosti svih kategorija, ime dobivamo apscisu podijeljenu na intervale. Zatim se broj podataka koji odgovaraju toj kategoriji crta kao horizontalna linija iznad odgovarajudeg intervala. To je razlog zbog kojeg dobivamo stupasti graf. Histogram ima iroku primjenu, a posebno je pogodan za prikaz rezultata ispitivanja

provedenog na velikom broju uzoraka, tj. kada nije pogodno prikazivati vrijednost svakog pojedinog ispitanog uzorka. Kao primjer mogu se navesti brojna statistika ispitivanja, koja se mogu odnositi na bilo to. Ono to je bitnije u sklopu predmeta Digitalna obrada slike je primjena histograma u multimediji, tonije na slici. Zbog toga de u nastavku biti rijei o takvoj primjeni histograma.

2. Primjena histograma u slici

2. Primjena histograma u slici

Jedna od najvanijih primjena histograma je u digitalno slici, a to se ne odnosi iskljuivo na digitalne fotoaparate, ved i na skenere i sline ureaje. Meutim digitalne fotoaparate posjeduje velik broj ljudi,stoga demo primjenu histograma prvo opisati na primjeru slikanja digtalne fotografije, odnosno kako moemo procijeniti snimljenu fotografiju. Jednostavne imbenike poput fokusa ili kadra moemo odmah vidjeti gledajudi snimljenu fotografiju na LCD monitoru. Meutim neke sloenije stvari poput balansa boja i tonova moemo odrediti iskljuivo gledanjem snimljene fotografije. Vjerovatno jedna od ajvanijih stvari za ispravana rad i potpuno razumijevanje digitalne fotografije je zapravo razumijevanje histograma. Histogramom moemo zakljuiti je li ekspozicija prilikom snimanja bila dobra, kakvo je bilo osvijetljenje te njegovom primjenom moemo naknadno popraviti ved snimljene fotografije. Prilikom snimanja digitalnim fotoaparatom ovisno o CCD ipu snimamo odreeni broj piksela. Informacija o boji se sprema u RGB formatu. Informacija o boji za svaki piksel je kombinacija triju primarnih boja: crvene, zelene i plave. Za svaku boju koristimo 8 bita, to znai da na jedan piksel spada 24 bita. To zapravo znai da moemo pohraniti 2 8 =256 nijansi crvene, zelene ili plave boje. Danas digitalni fotoaparati imaju rezoluciju i preko 10 megapiksela (10*106 piksela), to znai da se pohranjuje velika koliina podataka koju bi bilo jako teko procijeniti promatrajudi svaki piksel zasebno. Tu zato u primjenu dolazi histogram Stvari koje nas zanimaju na digitalnoj fotografiji jest zapravko liko su snimljeni pikseli svijetli ili tamni, odnsono osvijetljenej fotografije. Osvijetljenje pojedinog pisela predstavlja cijelobrojna pozitivna vrijednost izmeu 0 i 255, gdje 0 predstavlja potpunu tamnu, a 255 potpuno svijetlu. A ako govorimo samo o sivoj skali, onda nam 0 predstavlja crnu boju , a 255 bijelu, a kada se radi o slikama u boji tada je najtamnija nijansa odreene boje oznaen asa 0, a najsvijetlija nijasna sa 255. Histogram zapravo promatra sliku u cijelini i odreuje koliki broj piksela ima odreeno osvijetljenje, to znai da de na apcisi biti vrijednosto osvijetljenja od 0 do 255, a na osi ordinata broj piksela koji imaju odgovarajuda osvijetljenja. Dio hitograma gdje ej smijeten
2

2. Primjena histograma u slici

najvedi broj vrijednosti osvijetljenja zaniva se raspon tonova. Raspon tonova jako varira za razliite slike i ne postojineki idealni histogram kojeg bi se trebalo primjenjivati za sve slike. Primjer histograma moemo vidjeti na slici 1 i slici 2.

Slika 1. Primjer histograma

Slika 2. Primjer histograma

Ovim primjerima vidimo oblik histograma, no ako se nismo s njim prije susreli moda nam je teko shvatiti kako on zapravo funkcjonira. Stoga radi jednostavnit histograma promatrat demo sliku koja se sastoji sa stepeniasto rasporeenim nijansama sive boje to moemo vidjeti na slici 3.

2. Primjena histograma u slici

Slika 3. Jednostavni primjer histograma sa stepeniasto rasporeenim nijansama sive boje

Na ovoj slici vidimo da su svi stipci histograma jednake visine, zbog toga to je broj piksela svakog odsjeka jednak. Na idudoj slici, odnosno slici 4. vidimo nekoliko jednostavnih histograma. Slike HIstogrami

Slika 4. Nekoliko jednostavnih histograma

2. Primjena histograma u slici

Bitno je naglasiti da izgled histograma ne ovisi o raspodjeli piksela na slici ili o orijentaciji slike, ved iskljuivo ovisi o tome koliki broj piksel aima isto osvijetljenje. Na slici 5. Moemo vidjeti nekoliko histograma kao primjer neovisnosti histograma o rasporedu slika. Moemo vidjeti tri sliice koje imaju isti histogram, ali su pikseli skroz drugaije rasporeeni.

Slike

HIstogrami

Slika 5. Neovisnost histograma o rasporedu piksela

3. RGB histogram

3. RGB histogram
U predhodnom poglavlju prikazani su primjeri histograma jednostavnih slika u sivoj skali. U tim slikama svaki piskel je bio opisan nijansom sive boje, gdje 0 oznaava crnu boju, a 255 oznaava bijelu boju. No u digitalnom obliku siva boja se pohranjuje kao kombinacija crvene zelene i plave boje, tko da sve ri boje uvek imaju iste vrijednosti za sive nijanse. Tako na primjer crna boja je prikazana kombinacijom 0R + 0G + 0B, siva boja na sredini skale sa 127R + 127G + 127B, a bijela boja sa 255R + 255G + 255B. RGB histogram je najede koriteni histogram. Histogram po boji moe prikazati tri odvojena histograma za svaku boju dok je RGB histogram kompozicija ta tri histograma. RGB histogram i nastaje tako da se prvo odrede tri nezavisna histograma po bojama, a zatim spajamo jedan nezavisno o tome koja je boja dola od kojeg piksela.

Slika 6. RGB histogram kao kompozicija tri neovisna histograma

4. Interpretacija histograma

4. Interpretacija histograma
4.1. Osvijetljenje
Vedina digitalnih fotoaparata koje rade u automatskom modu de uvjek nastojati proizvesti sliku sa histogramom koji se uzdie u sredini a prema krajevima se sputa kao t se moe vidjeti na slici 2. No izgled histograma ovisi i od scene gdje se snima. Ako na primjer snimamo sliku na kojoj prevladavaju tamniji tonovi tada de cijeli histogram biti pomaknut u lijevo, a ako se radi o slici gdje prevladavaju svijetliji tonovi histogram de biti pomaknut udesno. Primjer moemo vidjeti na slikama 7 i 8.

Slika 7. Histogram tamnije slike

Slika 8. Histogram svijetlije slike

4. Interpretacija histograma

Ako bi koristili automatske postavke digitalnog fotoaparata prilikom slikanja ovakvih scena najvjerovatnije nebi dobili zadovoljavajude slike jer digitalni fotoaparati imaju ugraene algoritme kojima predviaju koliko bi uslikani objekt trebao biti osvijetljen i kao rezultatl toga dobili bi slike pomaknutog histograma prema sredini, tako da bi prva slika bila dosta svijetlija (overexposed) a druga slika dosta tamnija (underexposed).

4.2. Kontrast
Iz histograma se takoer moe oitati kakav je kontrast na snimljenoj slici. Kontrast je mjera za razliku izmeu svijetlijih i tamnijih djelova na slici. Slike koje imaju dobar kontrast imat de iri historgram dok slike sa slabijim kontrastom imat de ui histogram. Na slikama ispod vidimo da desna slika ima puno bole izraen kontrast, dok je desna pomalo i zamagljena zbog smanjenog kontrasta.

Slika 9.Kontrast kod histograma

Poznavajudi ovaj efekt naknadno moemo popraviti lo kontrast na ved snimljenim sl ikama. Jednostavno se nekim od programa za digitalnu obradu slike razvue histogram i gleda a de se dobiti. Ova metoda se naziva izjednaavanje histograma i moe se korisiti za poboljanje slika oje imaju pojedina podruja slabijeg kontraska. No problem ove metode jest to se pojaavanjme kontrasta pojaava i pozadinski um to nekad moe jo vie pokvariti sliku.

4.3. Podrezivanje
Jo moemo navesti i efekt koji se nazva podrezivanje. Do podrezivanja dolazi kad je brojana vrijednost koja opisuje osvijetljenje odreenih piksela prevelika da se zapie u 8bitnom rasponu, odnosno kad na slici postoji vedi broj presvijelih ili pretamnih piksela. eda je situacija da postoji veliki broj presvijetlih piksela, a do toga dolazi kada je na slici
8

4. Interpretacija histograma

prisutna jaka refleksija od naprimjer metala ili vode i sl. Podrezivanje se na histogramu oituje kao izdizanje uz krajnje rubove. Ako je puno pretamnih piksela izdizanje de biti na lijevoj strani, a ako je puno presvijetlih piksela izdizanje de biti na desnoj strani. Raz log tome je to se pikselima koji imaju osvijetljenej izvan dostupnog raspona pridruuju najblie vrijednosti , a to su 0 ili 255. Ako ima puno takvih piiksela jasno je da dolazi do izdizanja na rubovima histograma. Primjer podrezivanja moemo vidjeti na slici 10.

Slika 10 .Podrezivanje

5. Praktina primjena histograma

5. Praktina primjena histograma

Digitalni fotoaparati vedinom imaju ugraen algoritam za odreivanje i prikaz histograma, no modifikacija histograma na samom aparatu najede nije moguda. Iako neki fotoaparati imaju mogudnost prikaza histograma prije okiranja. Tako da promatranjem histograma korisnik bolje moe zakljuiti, odnosno procijeniti hode li uslikati dobru sliku gledano sa tehnike strane, nego da gleda samo sliku na LCD ekranu iz razloga jer je ekran dosta malen i esto ima drugaiji privid osvijetljenosti, pa prebacivanjem slike na raunar dobijemo posve drugaije osvijetljenu sliku. Napredniji nain koritenja histograma je naravno na raunaru pomodu aplikacija za obradu digitalnih slika. Ovako se naknadno mogu popraviti ved snimljene slike. Kao primjer koritenja ovakvih aplikacija mogu se navesti slike sa predugim ili prekratkim vremenom ekspozicije ili slike kod kojih nije dobar kontrast. Postoji veliki broj aplikacija za obradu digitalnih slika koje imaju mogudnost prikaza i modificiranja histograma,a neki od najpoznatijih su Photoshop, Gimp, Paint Shop Pro i mnoge druge aplikacije.

Slika 10 : Histogram programa Photoshop

10

6. Zakljuak

6. Zakljuak
U ovom seminarskom radu je ukratko opisan histogram te njegove primjene na digitalnoj slici. Danas veliki broj digitalnih fotoaparata ima mogudnost prikaza histograma, pa ak i mogudnost modifikacije histograma odmah na samom ureaju. Histogram je jedan od osnovnih alata za korigiranje slike, odnosno jednostavan alat koji moe dosta pomodi pri obradi slike kako to moemo vidjeti u predhodnim poglavljima, od podeavanja osvjetljenja, kontrasta, do podrezivanja i sa jo mnogo drugih mogudnosti. Na kraju moemo redi da je histogram zapravo jedan od osnovih alata koji se koriti za digitalnu obradu slike.

11

Literatura

Literatura
1. Histogram Equalization, http://cache.freescale.com/files/dsp/doc/app_note/AN4318.pdf
(1.10.2013)

2. Histogram , http://www.songho.ca/dsp/histogram/histogram.html (1.10.2013) 3. Understanding Histograms, http://www.luminous-landscape.com/tutorials/understandingseries/understanding-histograms.shtml (1.10.2013)

4. Histogram, http://www.fotografija.hr/histogram/933/ (1.10.2013) 5. Image histogram, http://en.wikipedia.org/wiki/Image_histogram (1.10.2013) 6. What's a histogram?, http://www.scantips.com/simple1b.html (1.10.2013) 7. http://www.photoshopessentials.com/photo-editing/histogram/ (1.10.2013)

12