Vjebe 7-8 Oblikovanje teksta i slike 2003/2004

Adobe Photoshop 7.0

(2. dio)

Sadraj:

1. Boje u Photoshopu
1.1. Modeli boja i naini rada s bojama
1.2. Podeavanje boja i tonova

2. Naini izbora (selektiranje)

1. Boje u Photoshopu
1.1. Modeli boja i naini rada s bojama

U Photoshopu postoje dva termina vezana za rad s bojama: modeli boja (color models) i
nain rada s bojama (color modes). Odabirom prikladnog modela i naina rada s bojama,
mogu se podeavati boje i tonovi na slici.

Modeli boja su naini definiranja boja opisuju razliite naine predstavljanja boja na
papiru i na ekranu monitora.
Nain rada s bojama odreuje koji model boja se koristi za prikaz i ispis slike.

Modeli boja postoje 4 modela boja:

RGB model reprezentira veliki dio vidljivog dijela spektra mijeajui 3 osnovne
komponente svjetlosti: crvenu (R-red), zelenu (G-green) i plavu (B-blue) u razliitim
proporcijama i intezitetima. Potpunim preklapanjem tih boja dobije se bijela boja, pa se
RGB boje ujedno nazivaju i aditivne boje. Aditivne boje koriste se kod prikaza boje na
monitoru.

CMYK model bazira se na karakteristici tiskarske boje apsorbiranja svjetlosti. Kada

svjetlost pada na tiskarsku boju, dio svjetla se apsorbira, a dio se reflektira prema naim
oima. CMYK model se sastoji od cyan (grimizno plave), magenta (purpurne) i yellow
(ute) komponetne (pigmenta tiskarske boje) koje potpunim preklapanjem apsorbiraju svu
svjetlost i daju crnu boju (tj. blatnjavo smeu, pa se u model dodaje i K (kljuna) crna
komponenta). Zato se te boje nazivaju i suptraktivnim bojama.

HSB model bazira se na ljudskoj percepciji boje, pa opisuje 3 osnovne karakteristike

boje:
- nijansa, ton boje (Hue) boja reflektirana od ili projicirana iz objekta. Prikazuje se kao
lokacija na standardnom krugu boja.
- zasienost (Saturation) odnosi se na jainu ili istou boje. Prikazana je koliinom sive
u nijansi boje.
- svjetlina (Brigthness) relativna svjetlost ili tama boje mjerena u postocima od 0% (crno)
do 100% (bijelo).

CIE Lab model definira se preko sjaja (luminance) i dvije kromatske komponente: a
komponente (od zelene do crvene) i b komponente (od plave do ute). Model je device
independent, tj. dizajniran je s ciljem postojanosti prikaza boje na bilo kojem ureaju
(monitor, skener, pisa).

Nain rada s bojama u Photoshopu zasnovan je na modelu boja. Od spomenutih

modela boja, jedino HSB model nema svoj nain rada s bojama.

1
Vjebe 7-8 Oblikovanje teksta i slike 2003/2004

Postoji ukupno 8 naina rada s bojama:

RGB nain rada za rad sa slikama koje e se prikazivati na ekranu monitora. Svakom
pikselu slike za svaku pojedinu komponentu (R,G,B) pridjeljuje se vrijednosti od 0 (crno)
do 255 (bijelo). RGB slike koriste 3 boje (3 kanala) za prikaz do 16.7 miljuna boja.

CMYK nain rada koristi se ako pripremamo sliku za ispis. Pikselu slike dodijeljen je
postotni iznos svake osnovne tiskarske boje. Npr. crvena boja moe biti prikazana kao 5%
C, 90 M%, 85 Y% i 0% K.
Konverzija RGB modela u CMYK model naziva se separacija boja. Pri tom postupku neke
boje mogu promijeniti nijansu zbog toga to raspon boja (gamut) nije isti kod oba modela
boja.

LAB nain rada prijelazni model koji se koristi prilikom konverzije iz jednog modela boja
u drugi; kod rada sa PhotoCD slikama, rada sa slikama na razliitim operativnim
sustavima itd. Komponenta sjaja (L) poprima vrijednost od 0-100, a komponente a i b
imaju vrijednosti izmeu +128 i 128.

Bitmap nain rada ovaj nain rada za prikaz piksela na slici koristi jednu od dvije
vrijednosti boje (crnu ili bijelu). Slike u bitmapnom nainu rada nazivaju se jednobitim
slikama zato jer je dubina bita 1 (piksel je prikazan jednim bitom).

Grayscale nain rada koristi 265 nijansi sive u rasponu od crne (0) do bijele (255) boje.
Mogue su konverzije slika u boji i bitmapnih slika u Grayscale i obratno, iz Grayscale u
RGB, CMYK i Lab sliku.

Duotone nain rada slika u sivoj skali moe biti prikazana sa dva (duotone), tri (tritone)
ili etiri tona (quadtone).

Indexed Color indeksni nain rada koristi do 256 boja u raznim paletama boja koje
definiraju dodavanje meutonova slici (dithering), tj. definiraju kako se rasporeuju
susjedni pikseli na slici tako da izgleda kao da ima vie od 256 boja. Ovaj nain rada
znaajno smanjuje veliinu slikovne datoteke, pa se koristi za prikaz slika na Webu.

Multichannel nain rada viekanalni nain rada koristi 256 nijansi sive za svaki kanal
boje. Koristi se kod specijaliziranih ispisa slike.
Konverzija RGB slike u viekanalni nain rada dodaje nove nijanse sive i pretvara R, G i B
kanal u C, M i Y kanal.

Raspon boja (Color Gamut)

Svaki od spomenutih modela boja ima svoj raspon boja koje moe prikazati ili ispisati.
Spektar boja koje vidi ljudsko oko je puno vei od raspona boja pojedinog modela boja.
Boje koje se ne mogu prikazati ili ispisati su boje izvan gamuta.

A Lab raspon boja

B RGB raspon boja

2
Vjebe 7-8 Oblikovanje teksta i slike 2003/2004

C CMYK raspon boja

Konverzija jednog naina rada u drugi nain rada s bojama:

Image Mode

Ope pravilo: raditi u RGB nainu rada ak i ako pripremamo sliku za tisak. Konvertirati u
CMYK model neposredno prije slanja slike na ispis.
Da bismo vidjeli koje boje ulaze u raspon CMYK boja odabrati View Gamut Warning.
1.2. Podeavanje boja i tonova na slici

Osnovni koraci u podeavanju boja i tonova:

1. Kalibracija monitora
2. Provjera histograma
3. Podeavanje raspona tonova i boja na slici
4. Podeavanje ravnotee boja
5. Specijalni efekti boje na slici
6. Primjena filtra izotravanja

2. Provjera histograma

Histogram je vrsta dijagrama koji

ilustrira kako su pikseli rasporeeni na
slici.
Dijagram slike sveden je na sive tonove,
na kome linije oznaavaju broj piksela
svake nijanse sive od 0-255.

Pomou histograma moemo zakljuiti da li slika sadri dovoljno detalja u sjenama,

srednjim tonovima i svjetlim tonovima da bi se mogla uspjeno korigirati.

Nedovoljno detalja u sjenama Dovoljno detalja

Uz to, histogram prua uvid u tonski raspon slike ili tzv. registar (key type).

Kod slike prosjenog registra (average key), detalji su koncentrirani u srednjim

tonovima.

3
Vjebe 7-8 Oblikovanje teksta i slike 2003/2004

Slika prosjenog registra Korigirana slika

Kod slike svjetlog registra (high key), detalji su koncentrirani u svijetlim tonovima.

Slika svjetlog registra Korigirana slika

Kod slike tamnog registra (low key), detalji su koncetrirani u tamnim tonovima.

Slika tamnog registra Korigirana slika

Prikaz histograma:
Image Histogram

3. Podeavanje raspona tonova i boja na slici

Alati za podeavanje raspona tonova i boja na slici funkcioniraju na isti nain:

postojeem rasponu vrijednosti piksela pridjeljuju novi raspon vrijednosti piksela.
Razlika u alatima oituje se u koliini kontrole koje pruaju u podeavanju.
Alati koje koristimo za podeavanje raspona tonova i boja su Levels (razine) i Curves
(krivulje).

Levels (Razine)

Pomou Levels dijalokog okvira ispravljamo raspon tonova i boje na slici tako da
podeavamo tamne, srednje i svjetle tonove na histogramu.

Koritenje naredbe Levels:

- Image Adjustments Levels (ili Ctrl+L)
- raspon tonova podeavamo pomicanjem klizaa (trokutia) ulijevo ili udesno na
histogramu Input Levels:
crni trokuti (reprezentira tamne tonove) povlaimo na mjesto najvee
koncentracije tamnih tonova
bijeli trokuti (reprezentira svijetle tonove) povlaimo na mjesto najvee
koncentracije svijetlih tonova
sivi trokuti (reprezentira srednje tonove) pomiemo ulijevo ili udesno
promatrajui promjene na slici
- kontast slike podeavamo koristei histogram Output Levels
- boje na slici podeavamo na sljedei nain:
odabiranjem odgovarajueg kanala boja (R,G,B) i pomicanjem klizaa pojedinog
kanala ili

4
Vjebe 7-8 Oblikovanje teksta i slike 2003/2004

koritenjem kapaljke crne kojom odabiremo najtamniji dio slike, bijele kojom
odabiremo najsvjetliji dio slike i sive kapaljke za odabir srednjih tonova na slici

Curves (Krivulje)

Pomou Curves dijalokog okvira ispravljanje raspona tonova i boja na slici je puno
suptilnije i prua vie kontrole jer ne podeavamo samo tri varijable (tamne, srednje i
svijetle tonove) nego bilo koju vrijednost tona na skali od 0-255.

Toke na krivulji:
A. Svijetli tonovi
B. Srednji tonovi
C. Tamni tonovi

Koritenje naredbe Curves:

- Image Adjustments Curves (ili Ctrl+M)
- u dijalokom okviru Curves pojavljuje se dijagonalna linija i mrea (moemo je
prikazati guom, tako da kliknemo na mreu drei tipku Alt)

4. Podeavanje ravnotee boja na slici

Podeavanjem jedne boje na slici, mijenjamo druge boje na slici, tj. utjeemo na
ravnoteu boja. Odnos izmeu boja lako je razumijeti koristei krug boja.

5
Vjebe 7-8 Oblikovanje teksta i slike 2003/2004

Krug boja:
A zelena
B uta
C crvena
D magenta
E plava
F cyan

Boje na krajevima linije su suprotne.

Boju smanjujemo ako dodajemo njoj suprotnu boju ili oduzimamo susjedne boje.
Npr. magenta tih na slici smanjujemo ako dodajemo zelenu boju ili oduzimamo
crvenu i plavu.

Alati za podeavanje boje su Color Balance i Hue/Saturation.

Color Balance (Ravnotea boja)

Pomou naredbe Color Balance mijenjaju se pojedine boje u raznim podrujima

tonova da bi se popravio opi dojam boje na slici.

Koritenje naredbe:
- Image Adjustments Color Balance (ili Ctrl+B)
- odabiremo raspon tonova u kojem elimo korigirati boju (Shadows, Midtones,
Highlights)
- povlaimo kliza prema boji koju elimo pojaati na slici ili odvlaimo od te boje
ako je elimo smanjiti

Hue/Saturation (Nijanse/Zasienost)

Koritenje naredbe:
- Image Adjustments Hue/Saturation (ili Ctrl+U)
- odabiremo Master ako elimo korigirati sve boje odjednom
- povlaimo kliza u polju Hue kada elimo promijeniti nijanse boje
- povlaimo kliza u polju Saturation ako elimo promijeniti zasienost boje (+100
jako zasieno, -100 bez boje, tj. nijanse sive)
- povlaimo kliza u polju Brightnes kada elimo poveati ili smanjiti svjetlinu slike
- kada odaberemo Colorize mijenjamo samo jedan ton boje

Naredbe za automatizirana podeavanja boja i tonova:

Image Adjustments Brightnes/Contrast za podeavanje raspona tonova
Image Variations za podeavanje boja, te svjetlih, srednjih i tamnih tonova
Image Auto Levels
Image Auto Contrast
Image Auto Color

2. Naini izbora (selektiranje)

6
Vjebe 7-8 Oblikovanje teksta i slike 2003/2004

Alati za izbor ili selektiranje nalaze se pri vrhu kutije s alatima:

- alati za izbor s definiranim oblikom:

- pravokutni

- eliptini
- 1 piksel u redu
- 1 piksel u stupcu

- alati za izbor piksela na osnovu njihovog poloaja:

- laso alat za odabir nepravilinih oblika

- poligonalni laso daje nepravilne geometrijske selekcije

- magnetni laso prianja uz rub na osnovu razlike u
kontrastu, pogodan za izbor nepravilnih objekata

- alat za izbor piksela na osnovu vrijednosti boja:

arobni tapi selekcija na osnovu boje piksela, omoguava da se

objekti iz prednjeg plana izdvoje od pozadine
Vrijednost Tolerance odnosi se na osjetljivost arobnog tapia na
razlike u boji

Kod svih alata za selekciju vrijede neka pravila:

dodavanje nove selekcije postojeoj selekciji dranjem tipke Shift
oduzimanje dijela selekcije od postojee selekciji dranjem tipke Alt

Izbornik Select

- Select All (ili Ctrl+A) selektira cijelu sliku

- Select Deselect (ili Ctrl+D) brisanje selekcije
- Select Inverse inverzna selekcija
- Select Feather omekva rub selekcije
- Select Modify Border dodaje selekciju u obliku okvira
Smoth zaokruivanje otrih kuteva selekcije
Expand proirivanje selekcije za odreeni broj piksela
Contract smanjivanje selekcije za odreeni broj piksela
- Select Save Selection pohranjivanje selekcije
- Select Load Selection pozivanje ranije spremljene selekcije

7
Vjebe 7-8 Oblikovanje teksta i slike 2003/2004