Matematika

Matematika
Matematika (od grkog mathema - znanost) je egzaktna znanost koja izuava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristei matematiku logiku.

O matematici; povijest i razvoj

Matematika se poela razvijati prije vie tisua godina (okvirno), jo u doba starih Egipana. Poslije se proirila u Grku i grko-rimski svijet. Osim toga, aktivno se razvijala u Kini i Japanu. Razvila se iz potrebe da se obavljaju prorauni u trgovini, mjerenja zemljita i predviaju astronomski dogaaji. Ove tri primjene mogu se dovesti u vezu s grubom podjelom matematike na izuavanje strukture, prostora i izmjena. Fundamentalnu knjigu u razvoju matematike, "Elementi", je napisao Euklid. Knjiga ima 12 svezaka. Tu je prva knjiga pisana stilom koji je danas poznat kao (egzaktni) matematiki: definicija - aksiom - teorem - dokaz Knjiga je zbog tadanjeg nedostatka simbola pisana u potpunosti rijeima, to danas, naravno, nije sluaj. Prouavanje geometrijskih prostora je, u pravom smislu te rijei, poelo kada je Euklid postavio svojih pet aksioma o prostoru. Takav prostor se danas zove euklidski prostor, no tokom mnogo godina su se razvili i neeuklidski prostori te jo mnogi drugi. Matematika iznie gdje god se pojavljuju teki problemi vezani za veliinu, strukturu, prostor ili promjenu. U poetku; trgovina i mjerenje zemljita, kasnije; astronomija, a danas; sveope. Matematika se ui u osnovnim i srednjim kolama kao obavezan predmet. Takoer i veliki dio fakulteta ima obavezne i izborne matematike kolegije. [1] Godinje se prijavi oko 200 000 novih matematikih teorema; na raznim razinama znanja i strunosti postoji preko 1600 asopisa koji objavljuju matematike materijale. Dananja matematika je podosta napredna, u svim smjerovima, a ljudi koji se bave modernom matematikom su usko specijalizirani i neesto bave stvarima koje su nemamtematiarima izvanrazumske. Ipak, postoje goleme primjene. Krajem etrdesetih godina prolog stoljea John von Neumann je procijenio da bi obrazovani matematiar mogao raspolagati oko 10% osnovnih znanja cijele matematike do tada poznate. Do danas se taj postotak znaajno smanjio. Za razliku od rane, istonjake i zapadnjake izolacije, dananja matematika je ujedinjena.

Gruba podjela matematike

Osnove matematike sadre izuavanje strukture, prostora i promjenu.

Strukture
Izuavanje strukture poinje s brojevima, u poetku s prirodnim brojevima i cijelim brojevima. Skup prirodnih brojeva = N Skup prirodnih brojeva i 0 = N0 Skup cijelih brojeva = Z Skup racionalnih brojeva = Q Skup iracionalnih brojeva = I Skup realnih brojeva = R U = Unija (za skupove zbrajanje) N U 0 = N0 N0 U negativni cijeli brojevi = Z Z U razlomci i decimalni brojevi = Q QUI=R

Matematika Osnovna pravila za aritmetike operacije su definirana u osnovnoj algebri, a dodatna svojstva cijelih brojeva se izuavaju u teoriji brojeva. Izuavanje metoda za rjeavanje jednadbi je dovelo do razvoja apstraktne algebre, koja izmeu ostalog izuava prstenove i polja, strukture to poopuju svojstva koja posjeduju brojevi. Fizikalno vaan koncept vektora i matrica se prouava u linearnoj algebri.

Prostor
Prouavanje prostora je poelo s geometrijom, prvo Euklidovom geometrijom i trigonometrijom u pojmljivom trodimenzionalnom prostoru, ali se kasnije proirilo na neeuklidske geometrije, koje imaju centralnu ulogu u opoj relativnosti. Moderna polja geometrije su diferencijalna geometrija i algebarska geometrija. Nadalje i apstraktni vektroski, unitarni, metriki i normirani prostori. Teorija grupa izuava koncept simetrije, i predstavlja vezu u izuavanju prostora i strukture. Topologija povezuje izuavanje prostora i izmjene fokusirajui se na koncept kontinuiteta.

Promjene
Razumijevanje i opisivanje promjena mjerljivih varijabli je glavna znaajka prirodnih znanosti, i diferencijalni (infinitezimalni) raun je razvijen u te svrhe. Centralni koncept kojim se opisuje promjena varijable je funkcija. Mnogi prirodni problemi su vodili uspostavljanju veze izmeu vrijednosti i koliine izmjene, a pritom razvijene metode izuavaju se u diferencijalnim jednadbama. Brojevi koji predstavljaju kontinualne veliine su realni brojevi, a detaljno izuavanje njihovih svojstava i funkcija je predmet matematike analize. Zbog unutranjih, matematikih, razloga uveden je koncept kompleksnih brojeva, koji je glavni predmet izuavanja kompleksne analize. Funkcionalna analiza je usredotoena na n-dimenzionalne prostore funkcija postavljajui time neke od primjenjivih osnova i za izuavanje kvantne mehanike.

Napomena
Radi razjanjavanja i izuavanja osnova matematike, razvijena su podruja teorija skupova, matematika logika i teorija modela. Aritmetika daje vanost brojevima, algebra rjeavanju jednadbi, dok geometrija objanjava osobine i odnose figura u prostoru. [2] Matematika bi se mogla okarakterizirati kao vrsto stablo u rastu; sa deblom, granama i liem.

Primjena matematike
Danas se matematika jako razvila i ima primjene u mnogo grana, kako prirodnih, tako i drutvenih znanosti. Vana grana primijenjene matematike je Statistika (stohastika matematika), koja se bavi izuavanjem i predvianjem sluajnosti i sluajnih pojava. Numerika matematika izuava numerike metode izraunavanja, a diskretna matematika je zajedniko ime za vie grana matematike koja se velikim dijelom koriste kao alati u raunarskim znanostima. Razvijena je i matematika teorija raunarstva, kao i niz drugih interdisciplinarnih grana.

Matematika

Kategorizacija
Slijedi kategorizacija po nekim od istaknutijih grana matematike:

Veliine

Prirodni brojevi

Cijeli brojevi

Racionalni brojevi

Realni brojevi

Kompleksni brojevi

Poela i filozofija

Matematika logika

Teorija skupova

Teorija kategorija

Strukture

Teorija brojeva

Apstraktna algebra

Teorija grupa

Teorija redoslijeda

Prostor

Geometrija

Trigonometrija

Diferencijalna geometrija

Topologija

Fraktalna geometrija

Stanja, promjena, analiza

Matematika analiza Vektorska analiza Diferencijalne jednadbe Dinamiki sustavi

Teorija kaosa

Matematika

Diskretna matematika

Kombinatorika

Teorija izraunljivosti

Kriptografija

Teorija grafova

Primijenjena matematika

Matematika fizika

Matematika teorija dinamike fluida

Numerika matematika

Optimizacija (matematika)Optimizacija

Teorija vjerojatnosti

Statistika

Financijska matematika

Teorija igara

Matematika i ostale znanosti

Takoer se prilino esto pokazalo da razvoj matematike ne mora nuno pratiti razvoj fizike ili neke druge "konkretnije" znanosti, to jest matematika se moe razvijati "sama za sebe", a primjena onoga to se dobije ve se nae tokom godina razvoja drugih znanosti (primjeri za to nisu odvie jednostavni, ali, recimo, Riemannov prostor je jedan primjer za to - razvio se sam po sebi, a primjenu je naao tek u teoriji relativnosti)

Matematika u citatima
"Ne bi li se muzika mogla opisati kao matematika osjeaja, a matematika kao muzika razuma? Njihov duh je isti. Tako glazbenik osjea matematiku, a matematiar misli muziku. Jedna e pojaati osjeaj drugoj kad zasja ljudski um podignut u savrenstvo.", Vladimir Devid "Matematika nije nipoto dosadna ili bez mate, ve naprotiv, poput plemenite djevojke koja uzvraa ljubav onom tko je voli i razumije", Vladimir Devid "Svim ljudima nisu sve stvari potrebne, ali je raun ne samo svima nego i svakome jako potreban. Tko raunati ili barem brojiti ne zna, mora se izbrisati iz broja svih ljudi, inae nema prijateljstva meu trgovcima, ni ljubavi meu susjedima, ni sluge u opini, niti pravednost u pravdi stalno stanovati moe!", Platon "Matematika je simbol nae intelektualne snage i jamstva da e se ljudski um uvijek boriti za uzviene ciljeve", Danilo Blanua "Znanje kojem tei geometrija je znanje o vjenome.", Platon

Matematika

Utjecajni matematiari
Stari vijek Pitagora - Eratosten - Arhimed - Euklid Srednji vijek Brahmagupta - Al-Khwarizmi - Fibonacci Novi vijek Ren Descartes - Isaac Newton - Gottfried Wilhelm Leibniz - Pierre de Fermat - variste Galois - Joseph-Louis Lagrange - Pierre-Simon Laplace - Adrien-Marie Legendre - Augustin Louis Cauchy - Leonhard Euler - Charles Fourier - Arthur Cayley - Karl Weierstrass - Sofija Kovaljevska - Gsta Mittag-Leffler - Karl Friedrich Gauss Lobaevski - Niels Henrik Abel - Richard Dedekind - Leopold Kronecker - Bernhard Riemann - William Hamilton Sophus Lie - Georg Cantor - Felix Klein 20. i 21. stoljee David Hilbert - Henri Poincar - lie Cartan - Emmy Noether - Jacques Hadamard - Emil Artin - John von Neumann - Srnivsa Aiyangr Rmnujan - Henri Lebesgue - Godfried Harold Hardy - John Littlewood - Brower - Felix Hausdorff - Kurt Gdel - Alonzo Church - Alan Turing - Alfred Tarski - Thoralf Skolem - Hermann Weyl - Sergej Soboljev - Anatolij Ivanovi Maljcev - Stefan Banach - Andrej Nikolajevi Kolmogorov - Lev Pontrjagin - William Hodge - Izrael Geljfand - Andr Weil - Henri Cartan - Laurent Schwarz - Harish-Chandra - Wilhelm Magnus - Paul Erds - Abraham Robinson - Nicolas Bourbaki - Friedrich Hirzebruch - Benoit B. Mandelbrot - Samuel Eilenberg Vladimir Arnoljd - Jean-Pierre Serre - Saunders MacLane - Norman Steenrod - Alexandre Grothendieck - William Lawvere - Lars Hrmander - Daniel Quillen - Sergej Novikov - John Milnor - Michael Artin - Pierre Deligne Dennis Sullivan - Robert Langlands - Mihajl Gromov - Jurij Manjin - Alexander Beilinson - Vladimir Drinfeljd Gerd Faltings - Saharon Shelah - Alain Connes - Edward Witten - Maxim Kontsevich - Andr Joyal - Vladimir Voevodsky - Michael Hopkins - Sasha Eliashberg - Grigorij Perelman - Terence Tao - Jacob Lurie Utjecajni hrvatski matematiari Marin Getaldi, Ruer Bokovi, Stjepan Gradi, Danilo Blanua, William Feller, Svetozar Kurepa, Sibe Mardei, Marko Tadi, Mladen Bestvina, Ivan Mirkovi

Izvori
[1] Matematika je znanost tradicionalno povezana s tehnikim znanostima i fizikom. Zadnjih smo desetljea svjedoci prodora matematike u ekonomiju, medicinu i ostale znanosti. Tome treba pridodati i nagli razvoj informatikih tehnologija u koje je matematika ukljuena od samih poetaka. [2] Matematika se gradi i na samoj sebi. Geometrija na aritmetici i algebri; na njima diferencijalni i integralni raun. Topologija je pak izdanak geometrije, teorije skupova i algebre. Diferencijalne jednadbe se grade na diferencijalnom i integralnom raunu, topologiji i algebri.

PMF, Matematiki "odjel" (http://www.math.hr) Doivljaj matematike. P.J. Davis, R. Hersk, Elena Anne Marchisotto.

Vanjske poveznice
Matematika (http://www.znanost.com/matematika)

Izvori rabljeni u lanku i suradnici

Izvori rabljeni u lanku i suradnici

Matematika Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4178577 Doprinositelji: -vega, Adis Masic, Areynolds, Argo Navis, Branfili, Branimir Ronevi, C'Tebo, Croq, Dalibor Bosits, Dean72, Denny, Divna Jaksic, Edgar Allan Poe, Elephantus, Flaminijeruf, Flopy, Fraxinus, Gdje je nestala dua svijeta, Grizzly, Gtomas, Hatzivelkos, Hyros, Izabela, Joy, Jure Grm, Kurtelaci, MaGa, Marinai, PrisonerOfIce, Roberta F., Rocastelo, Romanm, Sombrero, SpeedyGonsales, Stazh, Traroth, Tycho Brahe, Vodomar, Zivac, Zmaj, Zoran.skoda, 56 anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slika

Datoteka:Venn A intersect B.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Venn_A_intersect_B.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Cepheus, Kbolino, Mate2code, Olaf, Patricia.fidi, Ricordisamoa, Waldir Datoteka:Commutative diagram for morphism.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Commutative_diagram_for_morphism.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: User:Cepheus Datoteka:Elliptic curve simple.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Elliptic_curve_simple.png Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: Created by Sean . + 23:33, 27 May 2005 (UTC) Datoteka:Rubik's cube.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Rubik's_cube.svg Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: This image was created by me, Booyabazooka Datoteka:Group diagdram D6.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Group_diagdram_D6.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: User:Cepheus Datoteka:Lattice of the divisibility of 60.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Lattice_of_the_divisibility_of_60.svg Licencija: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 Unported Doprinositelji: User:Ed g2s Datoteka:Illustration to Euclid's proof of the Pythagorean theorem.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Illustration_to_Euclid's_proof_of_the_Pythagorean_theorem.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Darapti, Gerbrant, 4 anonimne izmjene Datoteka:Sine cosine plot.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Sine_cosine_plot.svg Licencija: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 Unported Doprinositelji: Qualc1 Datoteka:Hyperbolic triangle.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Hyperbolic_triangle.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Bender235, LucasVB, 1 anonimne izmjene Datoteka:Torus.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Torus.png Licencija: Public Domain Doprinositelji: LucasVB, Rimshot, SharkD Datoteka:Koch curve.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Koch_curve.svg Licencija: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 Unported Doprinositelji: Fibonacci. Datoteka:Integral as region under curve.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Integral_as_region_under_curve.svg Licencija: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 Unported Doprinositelji: 4C Datoteka:Vector field.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Vector_field.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Fibonacci. Datoteka:Airflow-Obstructed-Duct.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Airflow-Obstructed-Duct.png Licencija: Public Domain Doprinositelji: Original uploader was User A1 at en.wikipedia Datoteka:Limitcycle.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Limitcycle.jpg Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: Dcoetzee, Gargan, It Is Me Here, Kilom691, Knutux Datoteka:Lorenz attractor.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Lorenz_attractor.svg Licencija: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 Unported Doprinositelji: User:Dschwen Datoteka:DFAexample.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:DFAexample.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Cepheus Datoteka:Caesar3.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Caesar3.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Cepheus Datoteka:6n-graf.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:6n-graf.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: User:AzaToth Slika:Gravitation space source.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Gravitation_space_source.png Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: Adam majewski, Duesentrieb, Schekinov Alexey Victorovich, Superborsuk, WikipediaMaster Slika:BernoullisLawDerivationDiagram.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:BernoullisLawDerivationDiagram.png Licencija: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 Unported Doprinositelji: Abdullah Krolu, Christophe.Finot, Dbenbenn, EugeneZelenko, MannyMax, Pbroks13 Slika:Composite trapezoidal rule illustration small.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Composite_trapezoidal_rule_illustration_small.png Licencija: Public Domain Doprinositelji: en:User:Oleg Alexandrov Slika:Maximum boxed.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Maximum_boxed.png Licencija: Public Domain Doprinositelji: Freiddy Slika:Two red dice 01.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Two_red_dice_01.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Stephen Silver Slika:Oldfaithful3.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Oldfaithful3.png Licencija: Public Domain Doprinositelji: Anynobody, Cwbm (commons), Maksim, Mdd, Nandhp, Oleg Alexandrov, WikipediaMaster, 6 anonimne izmjene Slika:Market Data Index NYA on 20050726 202628 UTC.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Market_Data_Index_NYA_on_20050726_202628_UTC.png Licencija: Public Domain Doprinositelji: Denniss, Jodo, Tangopaso Slika:Arbitrary-gametree-solved.png Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Arbitrary-gametree-solved.png Licencija: Public Domain Doprinositelji: Original uploader was Fieari at en.wikipedia

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 //creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/