PREZENTACIJE: TO JE INKLUZIVNO OBRAZOVANJE?

U odgojno-obrazovnom podruju djelovanja, inkluzija je pedagoki stav i opredjeljenje da je neophodno mijenjati odgojno-obrazovnu ustanovu (vrti, kolu, fakultet) kako bi svako dijete (nadareni, talentirani, prosjeni, sa tekoama u razvoju) moglo da napreduje prema svojim mogunostima. KO SU DJECA S POSEBNIM POTREBAMA? Djeca sa: -tekoama u razvoju (smanjeno intelektualno funkcioniranje, oteenje vida, oteenje sluha, tjelesni invaliditet, govorne tekoe...), -iznadprosjenim sposobnostima (nadarenost, talentiranost, savant sindrom...), -specifinim tekoama u uenju (disleksija, disgrafija, diskalkulija...), - emocionalnim tekoama (depresija, dijete koje se previe prilagoava...), -neprihvatljivim oblicima ponaanja (agresivnost, nasilje...), itd. MENTALNA TEKOA-STRATEGIJE
-nastavni sat bi trebao biti krai nego za prosjene uenike, -koristiti konkretan materijal koji je zanimljiv, odgovara uzrastu i relevantan je za dijete,

-tempo ovladavanja nastavne grae polaganiji, -informacije, instrukcije i sadraj davati u manjim cjelinama koje slijede jedna drugu i esto se vraati na svaki korak, -naglasak staviti na praktine, a ne teoretske vidove znanja, -poduavati djecu zadacima ili vjetinama kojima e se sluiti i primjenjivati ih van ustanove koju stalno i uporno davati povratne informacije, -za svaki, pa i mali uspjeh, uenika pohvaliti i poticati, -u radu preferirati pohvalu nad kanjavanjem, -nastavni rad provoditi kroz individualizaciju pristupa, -kad god je to mogue, poduavati djecu u istoj ustanovi koju bi pohaala i da nemaju mentalnu tekou, -pohbiti vrlo taktian i strpljiv, -zapamtiti da zadatke koje mnogi ljudi naue i bez instrukcija, moda treba struktuirati, ralaniti na manje cjeline ili segmente i o svakom koraku paljivo poduavati, -saraivati s roditeljima, strunim slubama kole, a po potrebi i drugim profilima. -koristiti stvarnosti kada god je to mogue, kao polazite u prikupljanju injenica potrebnih za sticanje znanja i razvijanje sposobnosti, uz poticanje aktivnog odnosa prema stvarnosti; -nastavna sredstva (vizualna, auditivna, tekstualna) koristiti na nain da se uenikova panja uvijek usmjerava na ono to je u promatranju bitno; -prilagoavati sredstva kojima se prezentira sadraj radi lakeg pouavanja; -izrada individualiziranih vizualnih sredstava proienih od detalja koji uenika ometaju u posmatranju i oteavaju mu predoavanje i razumijevanje; -izrada stedstava koja ueniku omoguuju stupnjevito perceptivno spoznavanje apstraktnih sadraja (npr. aplikacijsko sredstvo-slika s istaknutim obiljejima); -izrada sredstava za podrku u radu-podupiraa (npr. okviri za praenje slijeda itanja);

-vjebanje i ponavljanje na individualiziranim nastavnim listiima; -omoguiti koritenje digitrona pri raunanju; -koristiti kompjuter u cilju interesantnog uenja ili vjebanja i ponavljanja sadraja, a posebno u sluajevima kada su prisutne perceptivno-motorike smetnje koje oteavaju pisanje. -U radu sa uenicima s mentalnom tekoom korisno je koristiti sljedee metode rada, uz odreene modifikacije: metoda demonstracije, metoda praktinih radova, metoda crtanja, metoda pisanja, metoda itanja i rada na tekstu, metoda razgovora, metoda izlaganja. DOWN SYNDROM-STRATEGIJE Nove sadraje uvelike utvrujmo i vjebajmo u razliitim prigodama. Time potiemo transfer i generalizaciju u razliitim situacijama. Okolinu prilagodimo tako da motivira dijete. Upute mu dajemo tako dugo dok nije spremno zadatke ispuniti samostalno. Pri uvoenju nove rijei poinjemo samo s jednom. Djetetu omoguimo da o njoj razmilja, da je prepoznaje u novim okolnostima te da je koristi. Naueno utvrujemo i praktino primjenjujemo u svakodnevnom ivotu. Uenje treba biti zabavno. Pomagala neka budu jednostavna, jeftina i strogo individualizirana. Uenje treba biti sistematino, valja slijediti ciljeve i principe, a rije i sistematizirati u banku rijei. Takoer treba biljeiti uspjeh. Kada poduavate djete s D. s-om trebamo imati na umu da istovremeno koristimo ogranieni broj usmenih instrukcija, da koristimo kratke reenice, da upotrebljavamo poznate rijei itd. Trebamo dati dovoljno vremena djetetu da obradi i odgovori na naa pitanja i instrukcije. Vizuelna podrka, konkretni i praktini materijali bi trebali da se koriste kako bi pojaali sluni proces. Doivljavati djecu s Down sindromom ponajprije kao djecu. Usmjeriti se na njihove slinosti s drugom djecom i jake strane, a ne na razliitosti i nemogunosti. Kad im se daju zadaci, potrebno je jasno se usmjerite na svaku komponentu zadatka i istodobno smanjiti vanjske podraaje koji bi dijete mogli ometati u uenju. Osigurati mnogo prilika za vjebu, raditi s njima kratko, ali esto kako bi se bilo sigurno da je dijete savladalo dotinu vjetinu prije nego to krene na sloenije vjetine. Olakati djetetu da uenje prenese kui. Dati djetetu i obitelji vane informacije o tome kako dijete napreduje u kolskom programu. Cijeniti ono to djeca s mentalnim tekoama postignu u okviru vlastitih mogunosti, a ne u usporedbi s vrnjacima koji nemaju tekoa. Kad god je to mogue, primjeniti saradnike strategije uenja kako bi bili to uspjeniji u uenju. Neka djeca ue s vrnjakom ili neka starija djeca pouavaju mlau. Sluiti se internetom kako bi saznali najnovije informacije o Down sindromu.

AUTIZAM-STRATEGIJE - Ukljuivanje djece s autizmom u redovne programe edukacije pokazalo se uspjenim. - Vano je da sredina bude koncipirana tako da dnevni program bude konzistentan i predvidiv. - Djeca s autizmom su manje zbunjena kada se informacije daju i vizuelno i verbalno.

- Interakcija sa vrnjacima bez posebnih potreba je izuzetno vana, jer ta djeca predstavljaju modele odgovarajuih jezikih, socijalnih i vjetina ponaanja. - Individualizirani planovi i program za djecu s autizmom bi se naroito trebali fokusirati na poboljanje komunikacije, kognitivnih, socijalnih i vjetina koje se odnose na svakodnevni ivot, kao i ponaanje. - Problemi u komunikaciji i ponaanju obino utiu na uenje. Kada je sposobnost nekog djeteta da ui ogranienja autizmom, roditelji i nastavnici/odgajatelji bi trebali imati pomo strunjaka za autizam. - Potkrepljenje prikladnih ponaanja. - Zamjena neprikladnih ponaanja (slabljenje). - Razbijanje velikih zadataka na manje dijelove. - Pratiti uzroke neprikladnih ponaanja (prethodnik) te koristiti naucno dokazane taktike-intervencije za poducavanje i pozitivne promjene u ponaanju. - Uspostaviti efikasnu komunikaciju. - Koristiti direktne instrukcije (mala grupa ili jedan na jedan, direktna pitanja, povratna informacija i pohvala, paljiv redoslijed/sequenced, praenje progresa). - Razvoj socijalnih kompetencija. - Socijalne prie: demonstriranje eljenih socijalnih ponaanja i osjeanja/reakcija drugih osoba. - Sistem organiziranja okoline, razvijanja prikladnih aktivnosti i pomaganja osobama sa autizmom sa razumiju ta je od njih oekuje. - Poveanje djeijeg nezavisnog funkcionisanja ADHD-STRATEGIJE - Za nastavnika je bitno da stalno provjerava ta je uenik uo i kako je to razumio. Zbog toga je potrebno davati jasne i precizne upute u radu sa djecom koja imaju deficit panje/hiperaktivni poremeaj. Isto tako je potrebno traiti od djeteta da se obraa punom reenicom i da precizno izrazi svoj zahtjev, molbu ili misao. - preferirati tradicionalne tipove zatvorenih razreda pred otvorenim u kojem cijeli auditorij sudjeluje u vidnim i slunim aktivnostima; - preferirati sjedenje naprijed u razredu ispred uitelja. Djeca oko njega s dobrim ponaanjem mogu biti korisna; - minimalizirati vidne i slune podraaje. Uitelj uvijek mora poticati na panju upotrebljavajui razliite tehnike, glas, svjetlo. - davanje uputa mora biti jasno, dobro artikulisano, jednostavno konstruisano; - nove informacije trebaju biti kratke i date u jasno definiranim reenicama; - govoriti jasno, sporo, polagano kako bi se informacija mogla prihvatiti; - verbalne informacije dobro je dati praene slikama, dijagramima, modelima. Posebno je vano da se nova znanja demonstriraju preko modela; - za bolju memoriju uvijek su bolji konkretni primjeri; - povratna informacija vana je s vremena na vrijeme kako bi bili sigurni da dijete prati; - instrukcije treba ponavljati, hrabriti dijete da ponavlja, posebno da izrazi ono to misli da je reeno. Aktivno sudjelovanje usmjerava panju i reducira distraktibilnost; - prelazak na novi materijal uvijek treba biti postupan, s polazitem od starog, poznatog materijala tako da dijete stekne dojam da je sve postupno te e tako lake memoririati; - novi materijali se trebaju dati na poetku sata, napisati na plou kako bi itav sat bili dostupni ueniku. Dobro je panju usmjeriti na sadraj kroz humor; - proces uenja treba ii kroz aktivan pristup, to pomae kod pamenja, odravanja panje;

- sjedei rad i pasivno sluanje treba biti prekidano pauzama; - upotreba muzike, videa, igraaka, razliitog pribora pomae ueniku da prati gradivo, da bolje slua i bolje razumije; - pomo, a ne disciplinske mjere, treba primjenjivati kad god je to mogue; - stimulirati uenika da pita, uspostaviti pozitivne emocije s djetetom. Pitati ga i poticati da ono pita; - djeca s poremeajem panje se zamaraju nakon nekoliko sati u koli, to dovodi do nedostatka panje i slune konfuzije. Pomae davanje teih lekcija na poetku kolskog dana kao i onog sadraja koji vie trai sluanje, a na kraju kloskog dana preferirati sadraje gdje je dijete ukljueno vie vizualno; - dati djeci gratifikaciju i za minimalan napredak i stimulirati ga; - ne poticati negativne asocijacije; - dijete ne treba itati due tekstove; - pomagati djetetu u pisanim zadacima; - tolerirati nespretniji i neuredniji rukopis te kod ocjenjivanja u obzir uzimati uloeni trud; - kod rjeavanja testova u poetku davati samo usmene, a kasnije produiti vrijeme rjeavanja pismenih zadataka; - ne kanjavati ga zbog nepanje na satu, nego ponuditi primjereniji program; - ne dopustiti da dijete bude loe vrednovano od vrnjaka i na taj nain socijalno izolirano, to dovodi do novih frustracija. - Pauze u radu i vjebe motorike u toku nastavnog procesa pomau kod pamenja i odravanja panje. Tako e dijete moi, nakon kraeg odmora ili jednostavnijih zadataka, aktivno uestvovati u realizaciji i usvajanju novih nastavnih sadraja. - Prilikom ocjenjivanja uenika sa deficitom panje/hiperaktivnim poremeajem bitno je da nastavnik uzima u obzir i uloeni trud. - Za uenike sa deficitom panje/hiperaktivnim poremeajem, ali i za ostatak populacije uenika, vrijedi pravilo da se lake ui ako je ukljueno to vie osjetila, dakle ako putevi u pamenju vode preko vida, sluha, opipa, okusa i mirisa. - pri davanju uputa (cijelom razrednom odjelu) stati pokraj djeteta s deficitom panje/hiperaktivnim poremeajem i pri objanjavanju koristiti njegov pribor; - dijete sa deficitom panje/hiperaktivnim poremeajem smjestiti u prvu klupu, jer e ga na tom mjestu najmanje ometati dogaanja u razredu i najmanja je mogunost interakcije s drugim uenicima za vrijeme nastavnog rada, vie se usmjerava na uitelja i njegov rad; - istaknuti na prikladan nain (flomasterima u boji) rijei, slike i pojmove kako bi se uenikova panja usmjerila upravo na bitne informacije i injenice. OTEENJE SLUHA-STRATEGIJE - Samo neke sadraje ovi e uenici usvajati sa veim odstupanjima zbog prirode tekoe (Muzika kultura, strani jezik). - Djeci s oteenim sluhom bie mnogo tee nego djeci s prosjenim sluhom da naue rjenik, gramatiku, red rijei i druge aspekte verbalne komunikacije. - Ono to djeci koja su gluha ili imaju ozbiljan gubitak sluha moe pomoi da nadoknade ono u emu razvojno kasne u odnosu na vrnjake koji se tipino razvijaju jeste rana, uporna i savjesna upotreba vidljivih modusa komunikacije, kao to su: jezik znakova, govor prstima, pojaanje zvuka, kao i posebna auralna/oralna (sluno/govorna) obuka.

- U radu s uenicima s oteenjem sluha naglasak treba biti na: postupnosti, aktivnosti, zornosti, strpljivosti, kreativnosti. - Bitno je omoguiti ueniku da sjedi u prvim klupama, blie uitelju. Uitelj treba govoriti umjerenom brzinom, primjerenom jainom, razumljivim rjenikom s naglaskom na ritam i intonaciju. - Kod obrade novog sadraja, uitelj bi trebao stajati licem okrenut prema ueniku. Takoer, izuzetno je vaan individualizirani pristup ueniku, ali i osiguranje dodatne pomoi u uenju. - Metode koje je vano primjenjivati u radu s uenicima u uvjetima inkluzivnog obrazovanja: - audio-vizualna metoda: osigurati to vie vizualnih sredstava; - metoda govorenja i sluanja: govor govornika mora biti izraajan, jasan, baziran na pozitivnim rijeima kao nositeljima razumljivosti, treba praviti pauze za vrijeme govora i paziti na formulaciju pitanja; - metoda demonstracije: to vie slika, predmeta, modela, grafikih slika rijei i reenica, videozapisa; - metoda praktinog rada: praktini rad u funkciji usvajanja vjetina i jaanja volje i motivacije; - metoda dramatizacije: pokret kao nositelj radnje za sve to se tee izraava govorom; - metoda crtanja: slobodno ili tematski olakava razumijevanje. - obavezno noenje slunog pomagala provjeriti i/ili umjetne punice; - smjestiti uenika blie uitelju; - uitelj treba da govori prirodnim nainom govora, razgovjetno, bez povienog tona; - nepoznate rijei dodatno objasniti, posebno apstrakte pojmove; - kljune pojmove ponoviti na kraju sata; - u opkoristiti videofilmove, slike ili fotografije; - ostaviti vie vremena za usvajanje sadraja; - apstraktnije pojmove objasniti s vie konkretnih primjera; - poticati samostalno opisivanje tolerirajui agramatinost; - djeci iz razreda objasniti da oteenje sluha nije bolest, ali da oteava meusobnu komunikaciju; - poticati pravilno izgovaranje svih pojmova. - isivanju poticati uenika na koritenje novih pojmova; - Tabla, vizuelna nastavna sredstva i pomagala, uiniti vidljivim ono to izlaemo i praktian rad, mnogo vie znae uenicima koji imaju tekoe na podruju sluha, nego onima koji uju. - Poeljno je nastavnik i uenici naue znakovnu abecedu i nekoliko gestova kako bi, osim oitavanja govora sa usta, mogli, u sluaju potrebe, upotpuniti svoju komunikaciju. - Helen Keler, ena koja je bila nominovana za Nobelovu nagradu za knjievnost kae: - "Sljepoa me odvaja od stvari, a gluhoa od ljudi. Zato mi je gluhoa mnogo tea od sljepoe. OTEENJE VIDA-STRATEGIJE - Ako uenik nema dodatnih tekoa, ako ima podrku u obitelji, podrku uitelja/ice i ostalih uenika u razredu, moi e savladati nastavni program za odreeni razred, izuzev obaveznog prilagoavanja iz predmeta likovne kulture, tjelesnog odgoja i radno tehnikog odgoja. To znai da dijete prisustvuje nastavi, ali radi ono to je prilagoeno njegovim mogunostima. Ako, na primjer, na nastavi likovne kulture uenici rade bojama, uenik moe raditi sa plastelinom ili izraivati figure od razliitog materijala. - Jedan od najveih problema u nastavi moe biti saalijevanje uenika od strane nastavnika. Iz tog razloga mu postavljaju nie zahtjeve i toleriu nerad i nezalaganje u savlaivanju gradiva. Time mu

nesvjesno i u najboljoj namjeri osiromauju njegov i onako otean, spoznajni, te emocionalni i socijalni razvoj. Snieni zahtjevi u odnosu na dijete u svim podrujima djeluju i na samopouzdanje i samopotovanje samog djeteta, odnosno ono se doivljava kao manje sposobno u odnosu na druge uenike.Umjesto saaljenja, djetetu pokazati da vjerujemo u njegove sposobnosti, prilagoditi prostor, sredstva za rad i uila, uvjete rada, davanje primjerenih zadataka i adekvatno vrednovati njegovo znanje i zalaganje. Pomoi djetetu da upozna prostor (u odjeljenju, koli i blioj okolini kole) kako bi se u prostoru sigurno kretalo; Odrediti djetetu mjesto u razredu sa kojeg moe najbolje da vidi tablu i nastavna sredstva koja koristi nastavnik; Pokazati strpljenje ako dijete radi sporije od ostalih uenika; Pomoi djetetu u aktivnostima koje moe da izvede uz malu pomo i da ga oslobodi aktivnosti koje ne moe nikako da izvede uz ponudu odgovarajue aktivnosti; Maksimalno potaknuti zajednike aktivnosti sa uenicima i dodijeliti mu ulogu u grupi u kojoj moe da bude uspjeno. Pozdravljajui osobu kaite joj i svoje ime. Ako nudite pomo u hodanju, ponudite joj da se osloni na vau ruku. Osobe koje imaju kombinovane tekoe (na podruju vida i sluha) mogu vas razumjeti jedino dodirom. Ako se naete u situaciji da komunicirate s takvom osobom, uspostavite kontakt ispisivanjem velikih pisanih slova na njenom dlanu. Ukljuivanje djeteta u opu kolu zahtjeva strunu pomo i osiguranje nunih uvjeta za njegov rad kao i pozitivan stav nastavnika i uenika u razredu i koli, podrku roditelja i okruenja. Upoznati uenike sa fizikim ureenjem prostorije, te odrediti vrnjake kao pomo u hitnim sluajevima. Drati prolaze za hodanje bez prepreka, dovoljno iroke i otvorene. Oprema i tehnologija za poveanje vidljivosti tampanog materijala, konvertiranje tampanog materijala u taktilni i proizvodnja zvuka. Provjeravanje uenika da bi se obezbjedilo dovoljno vremena za zavretak razrednih aktivnosti. Dodatno vrijeme za zavravanje zadataka Instrukcije Uveani printani stimuli (poveani font) Specijalno osvjetljenje / tehnologija Konvertiranje printanog formata u Braille format Eksplicitne instrukcije.

DIJABETES-STRATEGIJE - Ako je hipoglikemija teka, moe se javiti neprikladno ponaanje, agresivnost i odbijanje hrane. To moe dovesti do besvjesnog stanja (kome), pa je tada potrebna tua pomo. Treba uiniti sljedee: postaviti osobu s dijabetesom u poloaj na bok; dati injekciju glukagona u mii ruke ili noge; pozvati lijenika. - Dijete bi uvijek trebalo sa sobom nositi kockice eera i pie s brzodjelujuim eerom. Uenici u razredu i nastavnici bi trebali znati kako djelovati u trenutku hipoglikemije. Neophodno je, takoer, uvijek omoguiti djetetu s dijabetesom da moe konzumirati hranu i pie. - Utvreno je da tjelesna aktivnost ima blagotvoran uinak na razliite bolesti, a osobito na eernu bolest. Tjelesna aktivnost uva zdravlje, a za eernu je bolest pravo bogatstvo. Za vrijeme tjelesne

vjebe osoba je oputena, smanjuje se mogunost psihikog stresa. Stresovi najvie kode u regulaciji eerne bolesti. Provoenjem tjelesne aktivnosti razvijaju se miii, a smanjuje se koliina masnog tkiva. Razvijeni miii za svoj rad trebaju manje inzulina, a to je manje masnoga tkiva, potrebno je i manje inzulina. Sigurno je da se uz tjelesnu aktivnost javljaju i neke opasnosti. U prvom redu to je hipoglikemija. Za vrijeme tjelesne aktivnosti tijelo koristi glukozu iz krvi, a ona u to vrijeme preteno dolazi iz jetre. Ako je mogunost stvaranja glukoze smanjena, odnosno ako je u krvi nema dovoljno za tu aktivnost, potroit e se glukoza u krvi, a dijete e pasti u hipoglikemiju. To se mora znati prepoznati i sprijeiti. Dobro bi bilo da dijete: cestom hoda brzo; po stepenicama trati; to manje upotrebljava lift; plee; igra se loptom; hoda umom, ali ne s noge na nogu, nego brzo. Preporuuje se da prakticira igre loptom, kao to su: rukomet, odbojka, fudbal, koarka i tenis. Dobro je i klizanje. Opasni su sportovi: ronjenje, alpinizam, plivanje. Dakle, oni sportovi gdje u sluaju nastupa hipoglikemije dijete moe nastradati. Svakako je poeljno da dijete odlazi na izlete i putovanja s kolegama i prijateljima. Bitno je da uestvuje na kolskim izletima. Vano je i da se u tim okolnostima dijete hrani u skladu sa zahtjevima bolesti. Neophodno je da svi lanovi osoblja, prijatelji i osobe koje zajedno dijele sobu budu svjesni posebnih potreba djeteta/adolescenta s dijabetesom. Pri svakom obroku i uini potrebno je ponuditi hranu koja sadri ugljikohidrate koji se sporo apsorbiraju (tj. hljeb, krompir, tjestenina, ria, povre, itarice). Obroke je potrebno posluivati u redovno vrijeme. Dodatna hrana bogata ugljikohidratima potrebna je uz tjelesnu aktivnost i mora biti dostupna na mjestu odravanja aktivnosti.

KARAKTERISTIKE DJECE SA SPECIFINIM TEKOAMA U UENJU 1. DISLEKSIJA 2. DISGRAFIJA 3. DISKALKULIJA DISLEKSIJA ... je poremeaj u uenju koji zapoinje s tekoama pri uenju i itanju, a poslije loim pravopisom i odsutnou lakog baratanja pisanim jezikom, za razliku od govornog jezika. Nije uzrokovana intelektualnim tekoama, manjkavim socio-kulturnim prilikama, nainom poduavanja niti ikakvim poznatim neurolokim oteenjem. Najvjerojatnije je specifini poremeaj u sazrijevanju koji dijelom iezava kako dijete postaje starije. - tekoe u povezivanju glasova i slogova u rijei, te rastavljanju rijei na glasove i slogove; - neprepoznavanje prvog glasa u rijei; - zamjene grafiki slinih slova (b, d, p, m, n, u...); - zamjena slogova; - izostavljanje i/ili umetanje glasova, slogova; - pogaanje rijei; - nerazumijevanje proitanog, kratkorono pamenje.

DISGRAFIJA ... je stabilna nesposobnost djeteta da usvoji vjetinu pisanja (prema pravopisnim naelima odreenoga jezika), koja se oituje u mnogobrojnim, trajnim i tipinim pogrekama. Tekoe, tj. greke, nisu povezane s neznanjem pravopisa, i trajno su zastupljene bez obzira na dovoljan stepen intelektualnog i govornog razvoja, razvoj osjetila sluha i vida te redovito kolovanje. U velikom broju sluajeva disleksija i disgrafija su kod djeteta istovremene. Ipak, u mnogim sluajevima specifine tekoe u pisanju postoje zasebno. Pogreke na razini slova i sloga Izostavljanje ukazuje da uenik ne uoava sve glasovne komponente u sastavu rijei. (na primjer: "zc" - "zec", "ptka" - "patka") Premjetanje je manifestacija tekoa pri uoavanju redoslijeda glasova u rijei uz nedovoljnu razvijenost panje i samokontrole. Dijete uspijeva uoiti svaki glas, ali neispravno biljei njihov redoslijed. (na primjer: "jenda" - "jedna", "tapka" - "patka", "bart" - "brat") Dodavanje suvinih slova se dogaa pri neispravnom unutarnjem izgovaranju rijei tijekom pisanja. (na primjer: "varat" - "vrat", "ekola" - "kola") Pogreke na razini rijei Pogreke neispravnog rastavljanja i sastavljanja rijei i remeenje njihovih granica upuuju na tekoe individualizacije pojedinih rijei u usmenom govoru. este su u djece s nedovoljno razvijenim govorom ili s neto snienom inteligencijom (ipak u granicama prosjeka). - pisanje slova i brojeva kao u ogledalu; - rukopis je neitak, a pisanje sporo i mukotrpno; - izmijenjen redoslijed rijei u reenici; - tekoe pri upotrebi pravopisnih i gramatikih pravila; - neispravna interpukcija; DISKALKULIJA ... je djelomian poremeaj u procesu usvajanja matematike, koji se moe pojavljivati u svim ili samo odreenim matematikim podrujima. Dijete pri tome napreduje u usvajanju matematike, ali mnogo sporije od svojih vrnjaka i neadekvatno svojoj mentalnoj dobi. - Dijete zamjenjuje jedan broj nekim drugim. Takve zamjene nemaju nikakve veze s tekoama u razumijevanju pojma broja. - Dijete ponavlja isti broj ili radnju vie puta, i nije u stanju prei na sljedei korak ni u pisanju ni u raunanju. Na primjer, ako je u prvom zadatku na stranici bio znak "+", dijete zbraja u svim ostalim zadacima do kraja stranice bez obzira na to to se znak odavno promijenio. - Dijete zrcalno okree brojeve, naruava ili zrcalno okree redoslijed znamenaka u vieznamenkastim brojevima, i u itanju i u pisanju brojeva. - Dijete daje ispravan odgovor, ali mu je potrebno mnogo vie vremena nego to je uobiajeno u njegovoj dobi. Na primjer, za odgovor 1 + 9 = 10 treba mu vie od 3 sekunde. - Dijete pogreno prepoznaje raunske simbole i relativan poloaj brojeva, i zbog toga obavlja pogrenu operaciju ili neispravno prepoznaje broj. Na primjer, "+" prepoznaje kao "-", pa umjesto zbrajanja oduzima. - Dijete izostavlja, "preskae" jedan od obveznih koraka u rjeavanju zadatka.

Slabo pamenje i prepoznavanje niza brojeva Dijete moe imati tekoe s pamenjem vlastitog broja telefona. Zna se dogoditi da nee prepoznati telefonski broj ako je izgovoren ili zapisan na drukiji nain. - Razumjeti da dijete nije lijeno, ako izbjegava itanje i pisanje. - Ne zahtjevati itanje naglas. - Ne uporeivati dijete sa djecom iz odjeljenja. - Ne prigovarati djetetu zbog neurednog rukopisa. - Omoguiti djetetu da radi sporije ako mu je to potrebno. - Omoguiti djetetu vjebu. - -Smanjiti pritisak na dijete. - Individualizirana nastava. - Pozitivna oekivanja. - Pripremiti listu pitanja koja su u vezi sa tekstom, kako bi uenici ostali usredotoeni i bolje razumjeli. - Uenici mogu proitati dio teksta i na osnovu proitanog postaviti pitanja. - Poduiti uenike da nakon itanja naine pregled proitanog i da raspravljaju o tekstu. - Ne razvijati osjeaj krivnje i manje vrijednosti kod djeteta. - Poticati dijete na aktivnosti u kojima je kreativno i matovito. - Preferirati naine ispitivanja koje vie odgovaraju djetetu usmeno ispitivanje. - Saraivati sa logopedom. KARAKTERISTIKE DJECE SA GOVORNIM TEKOAMA - Govorne tekoe se izraavaju kroz: - potekoe izgovora, - potekoe u glasu, - jezike tekoe. Tekoe izgovora su najee: OMISIJA izostavljanje glasova RIBA IBA( oekivano za djecu do 3 godine). SUPSTITUCIJA zamjena glasova RUKA LUKA (ovo je oekivano za djecu do 4 godine). DISTORZIJE francuski izgovor glasa R Potekoe u glasu: -PROMUKLOST ILI DISFONIJA Jezike tekoe: - MUCANJE... ... Mucanje je poremeaj u tenosti govora. Osoba sa ovim poremeajem zna to eli ili treba rei, ali uslijed neusklaenosti pokreta njezinih govornih organa disanja nastaju tekoe u obliku mucanja. ... Ponavljanje dijela rijei ili reenice, produavanje glasova, zastoj u govoru, neadekvatne pauze, potapalice, due trajanje govora, itd. - ... Repeticije ili ponavljanje glasova (b-b-b-bicikl), slogova (ku-ku-kua), dijelova rijei (ko-kokoarka), itavih rijei i fraza. - Prolongacije ili neprirodno dug izgovor glasova ili slogova (aaaaaaautomobil).

- Neadekvatne pauze, oklijevanje ili bezglasni zastoji u govornom toku nastali uslijed blokiranja zrane struje. - Govor u naglim trzajima, dok osoba pokuava da zapone ili odri fonaciju. - Nepravilno disanje. - Izbjegavanje da se sugovornik gleda u oi. - Izbjegavanje odreenih rijei i svakodnevnih govornih situacija. - Negativna osjeanja kao to su ponienje, frustriranost, osjeaj manje vrijednosti itd. (u kasnijim stadijima poremeaja). - Pomae: usporavanje govora, ubacivanje neutralnog glasa slinog glasu H prije poetka govora, desenzitizacija-metoda kojom osoba upoznaje sebe i popratne reakcije koje se javljaju prilikom mucanje, kako bi uticala na to ponaanje... - Govoriti polako i razgovjetno; osigurati oputenu atmosferu; izbjegavati da dijete govori ili ita naglas ako se dijete zbog toga ne osjea ugorno ili se mucanje pojaalo; izbjegavati upozoravati dijete da ispravno i tano govori; u razgovoru biti strpljiv te usmjeriti svoju panju na ono to osoba govori, a ne kako govori, ne izbjegavati gledanje u oi, ne pokuavati zavriti rije ili reenicu umjesto te osobe, ponaati se kao u svakoj drugoj situaciji, preferirati pismeni tip testa-ispitivanja, itd. KARAKTERISTIKE DJECE SA NEPRIHVATLJIVIM OBLICIMA PONAANJA Neki oblici su: - poremeaj ophoenja/uenik izvan kontrole, -agresivnost i destruktivnost, -udaranje, -neposlunost, -prkoenje i suprotstavljanje (svadljiv uenik). Neki simptomi: - Nevoljkost da se sudjeluje u drutvenim aktivnostima. - Agresivni i opstruktivni obrasci ponaanja. - Konzistentna okrutnost prema drugima, na nain da prijete, udaraju i tuku druge uenike. - Uenik odbija slijediti upute i direktno izaziva autoritet. -Svaanje sa odraslima. -Psovanje i govorenje prostota. - Nisko miljenje o sebi. - Namjerno injenje onoga to smeta drugima. - Lako uzrujavanje i osjetljivost na postupke drugih. - Okrivljivanje drugih za vlastite pogreke. - Uspostaviti timski rad traiti podrku. - Biti dosljedan uspostaviti pravila i traiti njihovo potivanje. - Provjeravati djetetove prie. - Koristiti pristup modifikacije ponaanja: svako ponaanje ima formu i funkciju. Reagirati: potkrepljenjem (pozitivnim ili negativnim), nagradom, kaznom, ignoriranjem. Nikada ne ignorirati agresivno ponaanje. - Vlastitim primjerom pokazati kako se neagresivno ponaati. - Dati priliku da se dijete osjea kompetentnim dati obaveze koje moe ispuniti. - Dosljedno ograniiti agresivno ponaanje djece i dati do znanja da se agresivno ponaanje nee trpiti. - Omoguiti djeci koja su agresivna da shvate kako njihovo ponaanje utie na druge.

- Potkrijepiti neagresivno ponaanje. - Obezbjediti logike posljedice svakog ponaanja. - Postaviti prioritete: odabrati ponaanja na koja se eli djelovati i tu usmjeriti svoje reakcije. - Postavljati specifine i jasne zahtjeve. - Ne raspravljati sa djetetom. - Usmjeriti se na proces, a ne na ishod. - Ne postavljati ultimatume, ve pokuati biti fleksibilan i pruati izbore kada god je to mogue. Istraiti uzroke ponaanja potrebe su vaan osnov ljudskog ponaanja. KARAKTERISTIKE DJECE KOJA SU NADARENA Nadareno dijete je dijete koje ima iznadprosjene (ope i specifine) sposobnosti (npr.inteligencija), kreativnost i odreene osobine linosti (npr. motivacija). Ne mora uvijek rezultirati iznadprosjenim rezultatima u odreenom podruju (podrujima), a to zavisi od mnogih faktora. - za svoj uzrast ima neobino razvijen rjenik; - raspolae velikim brojem informacija o razliitim sadrajima; - brzo uoava vezu uzroka i posljedice; - zapaanje mu je otro i ivo, obino vidi i prima vie iz filma, prie i slino; - mnogo samostalno ita; - esto je veoma skoncentrirano i duboko zainteresovano za neki sadraj; - postavlja pitanja; - ima neobine ideje; - ve zna; - kreira nova rjeenja; - slui se informacijama; - u izlaganju tei kompleksnosti; - paljiv je posmatra; - vrlo je samokritino. METODIKI OBLICI U RADU S NADARENIM UENICIMA - GRUPIRANJE, - AKCELERACIJA, - OBOGAIVANJE BLOOMOVA TAKSONOMIJA ODGOJNO-OBRAZOVNIH CILJEVA U KOGNITIVNOM PODRUJU... ... est nivoa: ZNANJE, RAZUMIJEVANJE, PRIMJENA, ANALIZA, SINTEZA, EVALUACIJA. DOTTRENSOVI NASTAVNI LISTII... - ... Individualizacija nastave se odreuje kao diferencijacija kojom se zadovoljavaju individualne razlike svakog uenika s obzirom na njegove psihofizike sposobnosti, interesno podruje, tempo rada, radno iskustvo, karakterne osobine, mogunost usvajanja znanja, nain reagiranja, itd. - Najei oblici individualizacije nastave su: individualizacija putem nastavnih listia, individualizacija nastave kroz tri nivoa sloenosti, individualizacija nastave kroz programiranu nastavu i slino. - ... etiri vrste nastavnih listia koji se mogu koristiti u nastavi: - Listii za nadoknaivanje.

- Listii za razvoj. - Listii za vjebanje. - Listii za samostalno uenje.

ta su stavovi a ta predrasude? Stav trajni system pozitivnih ili negativnih ocjenjivanja emotivnih stanja i djelatnih tendencija za ili protiv u odnosu na drutvene objekte. Predrasude vrsta socijalnih stavova. To su nefleksibilne, krute, otporne i nalogin podatke i najee ukljuuju neprijateljska osjeanja prema grupama. ta je inkluzija? Inkluzija govori o razliitim mogunostima, drugom i drugaijem. Njena bit je u potivanju razliitosti meu ljudima, koje treba iskoristiti za irenje spoznaja, obogaivanje iskustava i razvoj ovjenosti. ta je empatija? Termin empatija potie iz estetike. Predstavlja unoenje putem intuicije i motorne mimikrije, vlastitih stavova i osjeanja u neko umjetniko djelo ili prirodnu pojavu. Empatija podrazumijeva emocionalno stapanje osobe sa objektom svog estetskog doivljaja. Bolest predstavlja promjene u strukturi i funkciji organizma, koje mogu izazvati niz uzronih okolnosti. Oteenje se uzima kao svaki ubitak ili nepravilnost psihike, fizioloke ili anatomske structure i funkcije. Invaliditet se uzima kao bilo kakvo ogranienje ili smanjenje sposobnosti izvoenja neke aktivnosti na nain ili unutar raspona koji se smatra normalnim za ljudsko bie. Hendikep oznaava potekoe pojedinaca koje proizilaze iz nekog oteenja, koje ograniavaju ili spreavaju da se ostvari funkcija koja je za tog pojedinca normalna. Opi uzroci i posljedice tekoa u razvoju( ETIOLOGIJA TEKOA U RAZVOJU ): 1. BoLest 2. Okolina 3. Stavovi 4. Drutveni zahtjevi Etape koje roditelji doivljavaju: 1. Etapa oka- paralizira se aktivnost roditelja. MOe trajati nekoliko minuta al ii nekoliko dana. 2. Etapa reakcije- karakteristina po razliitim fizikim obrambenim stanjima. Roditelji su optereeni alou i nelagodom nakon spoznaje, nesigurnou u budunost, osjeanjem krivnje i slino. 3. Etapa adaptacije- predstavlja razdoblje oporavka roditelja. 4. Etapa orijentacije- oznaava da je kriza prola. Sada su roditelji ve sposobni razmiljati o budunosti.

Specijalna pedagogija je grana pedagogije koja se bavi odgojem, obrazovanjem i profesionalnim osposobljavanjem djece i osoba sa posebnim potrebama. Grane specijalne pedagogije: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Logopedska pedagogija ( govor ) Surdo pedagogija ( sluh ) Tiflo pedagogija ( vid ) Oligofreno pedagogija ( mentalne tekoe ) Medicinska pedagogija ( bolesna djeca ) Forenzika pedagogija ( preodgoj djece neprihvatljivih oblika ponaanja )

BOLEST TEKOA TEKOA HENDIKEP TEKOA POSEBNE POTREBE HENDIKEP = HENDIKEPIRAJUA SITUACIJA

Prevencija: 1. Primarna 2. Sekundarna 3. Tercijarna rehabilitacija habilitacija

Habilitacija-nepostojeu funkciju razviti na razliite naine. Mentalna tekoa: 1. 2. 3. 4. Laka Umjerena Tea Teka edukabilna edukabilna treningbilna treningbilna