Professional Documents
Culture Documents
Sigurnosna Politika
Sigurnosna Politika
Turska se kroz svoju historiju suoavala sa razliitim prijetnjama za svoju nacionalnu sigurnost, ali je uspjela da ouva svoju dravnost. !og mogu"e prijetnje SSS#$a, Turska %&'(. ulazi u N)T* ime se poinju razvijati !liski !ilateralni odnosi s +ashingtonom, koji su zadrani ak i nakon ,ladnog rata. Turska je vaan saveznik S)-$a z!og do!rih odnosa s .zraelom, te z!og !lizine N)T*$vih !aza u Turskoj sa sirijskom i irakom granicom./% Turska !ez!jednosna kultura, pod kojom se ne podrazumijeva samo kultura elite, o!uhvata skup ideja, uvjerenja, vrijednosti, vi0enja, emocija i miljenja koje drutvo ima kada je re o !ez!jednosti. *na o!likuje javno mnijenje, koje je poslednjih godina postalo !itan faktor u kreiranju politike. /1olitiki analitiar 1eter 1hilipp, me0utim, ipak ne smatra vjerojatnim da !i se Turska mogla vojno intervenirati u Siriji. *n vjeruje da Turska eli ostati podalje od ovog rata, izme0u ostalog da !i zatitila se!e. 2ranica izme0u Turske i Sirije je naime duga &33 kilometara. #at u Siriji mogao !i desta!ilizirati velike dijelove Turske. S druge pak strane, 1hilipp upozorava da !i zemlja poput Turske mogla 4uletjeti4 u suko! a da to i ne eli. . Turska i Sirija, upu"uje, imaju jake jedinice. Turska je lanica N)T*$saveza a Sirija je u paktu s .rakom. 5oglo !i tako do"i do sluaja u kojem !i Turska mogla indirektno !iti uvuena u suko!. ) to !i imalo nesagledive posljedice za o!je zemlje.6( 1ostojanje terosristikih organizacija na tlu Turske predstavlja znaajnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Turska od uspostavljanja 7uropske ajednice nema otvorene vanjske neprijatelje. . pored ove injenice evidentno je da su politike njenih susjeda, u !lioj ili daljoj prolosti, predstavljale prijetnju sigurnosti Turske drave. Najve"e neprijateljstvo je !ilo sa turskim istonim susjedima tj. )rmenijom, nad kojima su u posljednjim danima *smanske vladavine *smanlije poinile genocid. Netrpeljivost traje i danas i granica izme0u ove dvije drave je odavno zatvorena tj. od okupacije )rmenaca Nagorno 8ara!aha.
1
@pristupljeno, E.>.(3%B.C
G novije do!a najve"a prijetnja po nacinalnu sigurnost dolazi od strane teroristikih organizacija, kao i od 8urdskih po!unjenika. Teroristiki napad koji je ove godine izvren na )meriku am!asadu naj!olji je dokaz da teroristike organizacije koje su pod uticajem arapskih dravnika vide Sjedinjene )merike -rave kao najve"eg neprijatelja. #evolucionarno narodno oslo!o0enje$front @-,81$=C najve"i je zagovara neprijateljstva sa Sjedinjenim )merikim -ravama i krivicu za /svaku prolivenu kap krvi u Siriji, )fganistanu, .raku, Hi!iji i 7giptu/ pripisuje upravo njima.6 B
*d sredine %&E3$ih najvanijim unutarnjim pro!lemom zemlje smatra se suko! s 8urdima. Turska je dotad vodila politiku asimilacije koja je rezultirala potiskivanjem kurdske kulture i identiteta. 8ao reakcija na ovu politiku %&AE. god. osnovana je 8urdska radnika partija @188C s )!dullahom Icalanom na elu. Stranka je %&E>. poela oruani suko! na jugoistoku Turske s ciljem osnivanja socijalistike drave 8urdistan. -o (33A. godine, u suko!ima izme0u turske vojske i 188$a poginulo je oko >3.333 oso!a. G fe!ruaru %&&E. turska tajna slu!a @5.TC uhvatila je )!dullaha Icalana u 8eniji i dovela ga u Tursku gdje je osu0en na doivotni zatvor. Tada je 188 proglasio prekid vatre koji je prekren (33>. godine. G novem!ru (33B. god., )l$8aida je izvela vie !om!akih napada u .stan!ulu, iji ciljevi su !ile sinagoge, !ritanski konzulat i !ritanska !anka ,SJ=. G ovim napadima poginulo je F3 oso!a. *d (33>. ponovo su iz!ili suko!i izme0u turskih oruanih snaga i 188$a./>
G protekih godinu dana jaina netrpeljivosti sa pripadnici 8urdske radnike partije @188C mogla se ogledati u velikom !roju incidenata koji su o!ino zavravali sa ljudskim rtvama. Sve e"e u javnost dolaze informacije o smrti ve"eg !roja turskog ili kurdskog stanovnitva iz ega se jasno moe vidjeti da se kraj suko!a ne nazire.
Turska %&'(.godine ulazi u N)T*. Trenutno su turske oruane snage najzastupljenije nakon vojske S)-$a. 1rocjena je da preko milion turskih vojnika je u N)T*$u. Turska je jedna od rijetkih zemalja gdje je o!avezno sluenje vojnog roka. Turska sudjeluje u svim misijama GN$a i N)T*$a ukljuuju"i Somaliju, !ivu Kugoslaviju, aljevski rat, Hi!anon. Turska konstantno ima oko B'.333 vojnika u Turskoj #epu!lici Sjeverni =ipar. .ako je !roj turskih vojnika na veoma zavidnom nivou Turski trokovi na vojnu snagu predstavljaju tek %D ljudskih trokova u svijetu. Turski trokovi na vojsku u (3%( su preli L%E !iliona./ ' 8onflikt s 8urdima Tursku je kotao oko LB33 !iliona. *d %&&3. Turska je proizvela (A33 oklopnih vozila to "e u velikoj mjeri smanjiti trokove Turske u !udu"nosti./F
http9::en.;ikipedia.org:;iki:Hist?of?countries?!M?militarM?eNpenditures @ pristupljeno,
E.>.(3%B. C
6