Dario MATIKA

NACIONALNA
SIGURNOST I
OBRANA REPUBLIKE
HRVATSKE U
EUROATLANTSKOM
KONTEKSTU
Armano SRBLJINOVI
Nacionalna sigurnost i obrana mjerilo su stabilno-
sti i snage pojedine drave kako na unutarnjem tako i
na meunarodnom polju (Tatalovi i bilandi, 2006.).
Hrvatska danas svakako pripada tranzicijskim zemljama
jugoistone Europe,
1
ali e taj tranzicijski proces zavriti
potvrdom punopravnog lanstva u NATO-u i ulaskom
u Europsku Uniju. U tom kontekstu transformacija gos-
podarstva u trino gospodarstvo, razvoj i iskoritavanje
tehnolokih dostignua, prijelaz u informacijsko drutvo
tako da se Hrvatska moe usporeivati s gospodarski ra-
zvijenim demokratskim dravama Europe, zasigurno su
bili, ali e i u budunosti biti odluuju izazov Hrvatske
da kao demokratska drava udovolji temeljnim potrebama
za osiguranje ivota, prosperiteta i sigurnosti.
Nakon zavretka Hladnog rata bitno se smanjila vje-
rojatnost poetka globalnog rata, no ipak nije u potpuno-
sti iskljuen rizik od oruanih sukoba, jer su se na pragu
21. stoljea pojavili novi izazovi i prijetnje koji ugroavaju
mir, meunarodnu sigurnost i stabilnost (brown i sur.,
2004.). Ti se izazovi i prijetnje javljaju u obliku etnikih
napetosti, gospodarskih kriza, politike nestabilnosti, me-
unarodnog terorizma, organiziranog kriminala, tekog
krenja ljudskih prava, zloporabe informacijskih tehnolo-
gija, irenja oruja za masovno unitenje i slinog. Stoga u
procesu tranzicije treba izgraditi sustav nacionalne sigur-
nosti koji e moi odgovoriti izazovima i prijetnjama ne-
konvencionalne i netradicionalne prirode u okviru svojih
gospodarskih i financijskih mogunosti.
Hrvatska u skladu s naelima Povelje Ujedinjenih na-
roda i s drugim meunarodnim dokumentima priznaje,
primjenjuje i titi demokraciju, naelo vladavine zakona,
1 Prijelazno razdoblje nastalo nakon raspada socijalistikog sustava u ze-
mljama istone i jugoistone Europe, a koje je karakteristino po uvoenju
trinog gospodarstva i izgradnji viestranakog demokratskog drutva,
naziva se tranzicija.
UVOD
13
Dario MATIKA
Armano SRBLJINOVI
Nacionalna sigurnost i
obrana Republike
Hrvatske u euroatlant-
skom kontekstu
potivanje temeljnih ljudskih prava i sloboda, te se pozi-
cionira kao dio srednjoeuropske i mediteranske civiliza-
cijske i kulturne sredine. Osiguranje vlastite nacionalne
sigurnosti eli postii u skladu s meunarodnim pravom
i obiajima, ali isto tako treba istaknuti da Ustav i zakoni
u podruju sigurnosti i obrane moraju omoguiti aktivno
sudjelovanje u institucijama kolektivne obrane i ostalim
meunarodnim organizacijama znaajnim za ostvarivanje
njezine nacionalne sigurnosti.
Ukupno hrvatsko povijesno iskustvo, poloaj Hrvat-
ske u regiji koja nema potpunu stabilnost, kao i iskustvo
Domovinskog rata, posebno naglaavaju vanost sagle-
davanja nacionalne sigurnosti i obrane u euroatlantskom
kontekstu jer je to najbolji put k osiguranju drave i njezi-
na meunarodnog poloaja (Matika, 2006.).
kao relativno mala europska zemlja svojom povri-
nom, brojem stanovnika i gospodarskim potencijalom
Hrvatska ima bogatu kulturnu tradiciju, odgovarajui
prirodni i ljudski potencijal. kao takva, u sigurnosnom
okruenju u kojem se nalazi, svakim danom uvruje svoj
demokratski poredak i stabilnost, unaprjeuje mehaniz-
me funkcioniranja pravne drave, stvara pretpostavke za
potpuno formiranje civilnog drutva te prihvaa i provodi
reforme u gospodarsko-socijalnoj transformaciji drutva.
Takvom je politikom Hrvatska postala vrst dio meuna-
rodne zajednice i aktivan subjekt u meunarodnim odno-
sima, te se smatra subjektom izgradnje novoga europskog
sigurnosnog i obrambenog identiteta.
Meutim, bez obzira na sve spomenuto, nacionalna
sigurnost Hrvatske nerazdvojno je povezana sa stanjem si-
gurnosti u neposrednom okruenju. Hrvatska mora voditi
rauna o tri karakteristina scenarija kada se govori o utje-
caju sigurnosnog okruenja:
(a) nepromijenjeno stanje u neposrednom okruenju temelj-
ne odrednice toga scenarija su: nazonost jakih vojnih
snaga u regiji i koncentracija meunarodne zajednice na
pronalaenju politikog rjeenja otvorenih pitanja. Ta-
kvo stanje svjedoi o nepostojanju dovoljnog povjerenja
i sigurnosti izmeu etnikih skupina u regiji, odnosno
ukazuje na to da primjena sile i nasilnog ponaanja u
rjeavanju sporova jo uvijek nije naputena. Stoga po-
stojanje lokalnih kriznih arita zahtijeva i primjere-
nu reakciju Hrvatske u pogledu sudjelovanja u misijama
ouvanja i uvrivanja mira;
HRVATSKO SIGURNOSNO OKRUENJE
14
Dario MATIKA
Armano SRBLJINOVI
Nacionalna sigurnost i
obrana Republike
Hrvatske u euroatlant-
skom kontekstu
(b) pogorano stanje u neposrednom okruenju osnovna
pretpostavka toga scenarija je porast regionalnih nesta-
bilnosti ili refleksija veih poremeaja na globalnoj ra-
zini. Sigurnost drave u tom sluaju moe biti ugroena
sukobom (unutarnjim i vanjskim) susjednih drava, gos-
podarskom krizom, izbjeglikim valom i slinim, a sve
je to plodan teren za terorizam, organizirani kriminal,
trgovinu orujem i ljudima, radikalan fundamentali-
zam i sline pojave. Stoga moemo zakljuiti da je sukob
niskog intenziteta, koji izravno ne ugroava nacionalne
interese, najvjerojatniji oblik sukoba, pri emu je vjero-
jatnost za otvorenu agresiju i radikalno ugroavanje na-
cionalne sigurnosti minimalna, ali ne i potpuno isklju-
ena. U tom scenariju saveznitvo, odnosno kolektivna
obrana u zajednitvu s drugim demokratskim drava-
ma u sklopu skorog punopravnog lanstva u NATO-u,
predstavlja najracionalnije i najuinkovitije rjeenje;
(c) stanje neposredne ugroenosti zemlje taj scenarij moe
se pojaviti kao posljedica prirodnih, tehniko-tehnolo-
kih, ekolokih i drugih nesrea veih razmjera. Posebna
prijetnja ivotu graana i njihovoj imovini su umski
poari, postojanje tzv. prljavih industrija u zemljama re-
gije, kao i opasnosti povezane sa irenjem infektivnih
bolesti i zaraza. Uz nabrojane sigurnosne rizike i dalje
su prisutne posljedice Domovinskog rata, pri emu je
osobito potrebno izdvojiti opasnost od zaostalih mina
i eksplozivnih naprava koje ugroavaju ljudske ivote
i gospodarski razvoj. Stoga zatita i spaavanje ljudi u
ovom scenariju postaju sastavnica nacionalne sigurno-
sti, kada se i oruane snage aktivno ukljuuju sa svojim
operativnim sposobnostima.
Izloeni scenariji nedvojbeno ukazuju na to da samo
kooperativni pristup meunarodnoj sigurnosti (a time i
nacionalnoj sigurnosti) moe pridonijeti ostvarenju temelj-
nih potreba graana za mirnim suivotom, prosperitetom
i sigurnou, a u ijem su teitu: prevencija i sprjeavanje
regionalnih napetosti i sukoba, sudjelovanje u mirovnim i
humanitarnim operacijama te operacijama postkonfliktne
stabilizacije. Sve navedeno mogue je postii uz minimal-
nu cijenu upravo provedbom reformi u itavom sigurno-
snom sustavu, a iji je krajnji cilj kompatibilnost sa slinim
sustavima unutar NATO-a i Europske Unije.
koje zadae proizlaze iz tako definiranih scenarija?
Prije svega aktivno oblikovanje sigurnosnog okruenja, jer
je ono preduvjet mira i sigurnosti, tako da se otvorena i
sporna pitanja rjeavaju mirnim putem, bez uporabe sile;
razvijanje partnerskih i saveznikih odnosa kojima se moe
15
Dario MATIKA
Armano SRBLJINOVI
Nacionalna sigurnost i
obrana Republike
Hrvatske u euroatlant-
skom kontekstu
doi do punog spektra potrebnih obrambenih sposobnosti
(Grimes i rolfe, 2001.), jer Hrvatska ne raspolae i nije
toliko bogata da sama razvija sve sposobnosti; angairanje
ukupnih resursa sa sinergijskim uinkom u sluaju kriznih
situacija, neposredne ugroenosti od prirodnih, tehniko-
-tehnolokih, ekolokih i drugih nesrea i uz voenje rau-
na o racionalizaciji zatitnih i spasilakih resursa.
Spomenute zadae moraju pridonijeti jaanju dobrih
odnosa sa susjedima i razvoju uzajamno korisne regional-
ne suradnje, zatiti ivota i zdravlja graana, te naravno,
osiguranju socijalnog mira i stabilnosti u drutvu.
razvidno je da sigurnosni interesi Hrvatske moraju
izraavati volju i potrebu graana i drave, te da proizlaze
iz zahtjeva za osiguranje ivota i sigurnosti graana, posto-
janja i demokratskog funkcioniranja drave i da kao takvi
odreuju i meunarodni poloaj zemlje. Sloboda meuna-
rodnog djelovanja vaan je imbenik u ostvarivanju tih in-
teresa, a sigurnosna politika Hrvatske morala bi biti usmje-
rena prema sljedeim temeljnim ciljevima, prikazanim u
Tablici 1.
HRVATSKI SIGURNOSNI INTERESI
Tablica 1.
Sigurnosni interesi i ciljevi
Interes Cilj
Jaanje
globalne i
regionalne
sigurnosti
sudjelovanje u mirovnim i humanitarnim operacijama
prevencija nastanka napetosti, krizni menadment i postkonf liktna
stabilizacija
potpuna integracija u euroatlantske sigurnosne strukture
sprjeavanje nastanka regionalnih napetosti i sukoba
Osiguranje
stabilnosti
i razvoja
drave
maksimalno potivanje temeljnih ljudskih prava i sloboda, osobito
nacionalnih manjina i etnikih skupina
reforma javne uprave, njezina decentralizacija i modernizacija radi
dostizanja europske razine
kvalitetna informiranost graana
potivanje zatite osobnih i tajnih podataka
borba protiv korupcije i organiziranog kriminala
zatita javnog reda i pravne sigurnosti graana, te privatne i javne
imovine
Prevencija
socijalnih
rizika
uravnoteen demografski razvoj i poveanje brige za zdravlje graana
poveanje ivotnog minimuma graana, djelotvorna socijalna skrb i
mirovinsko osiguranje, kao i pomo socijalno zapostavljenim graanima
Zatita
okolia
dosljedna primjena usvojenih konvencija u podruju zatite ivotnog okolia
ekoloki racionalno iskoritavanje prirodnih bogatstava i izvora
promptno otkrivanje i sprjeavanje takvih utjecaja na okoli ija je
posljedica pogoranje zdravstvenog stanja stanovnitva
17
Energetska sigurnost predstavlja vanu sastavnicu
nacionalne sigurnosti svake zemlje (Farrell i sur., 2004.).
Dostupnost energije i energetskih izvora od golemog su
znaaja za gospodarstvo. Stoga je u povijesti nadzor nad
energetskim izvorima i tokovima bivao esto predmetom
drutvenih sukoba i sigurnosnih kriza.
Geopolitiki aspekt energetske sigurnosti posebno je
istaknut u Strategiji nacionalne sigurnosti republike Hr-
vatske (Hrvatski sabor, 2002.), gdje se kae da se repu-
blika Hrvatska nalazi na podruju pravaca kojima se eu-
ropski prostor povezuje s novim energetskim izvorima na
podruju Azije. Taj pravac povezuje gospodarski razvijene
drave Zapadne Europe s gospodarski nerazvijenim, ali re-
sursima bogatim podrujem istone Europe, te na podru-
ju prometnih pravaca kojima je sredinja Europa povezana
sa Sredozemljem i s jugoistokom Europe. Dalje se govori
o moguim sukobima interesa u ovladavanju tranzitnim
pravcima pristupa novim resursima ili stjecanju utjecaja
na podrujima koja su izvor navedenih resursa ili sukob
interesa drava koje posjeduju resurse i drava na putovi-
ma pristupa resursima, a koji mogu dovesti do pojave irih
regionalnih kriza, ime se izravno otvara mogunost ugro-
avanja sigurnosti i stabilnosti republike Hrvatske.
Osim to predstavlja prijetnju regionalnoj sigurnosti,
nedostatak energije i nesigurna opskrba energijom moe
kritino utjecati na smanjenje obrambenih sposobnosti
zemlje putem smanjenja koliine energije dostupne za po-
kretanje borbenih, transportnih, zapovjedno-komunika-
cijskih, logistikih i drugih sustava.
Hrvatska bi u energetskom segmentu nacionalne si-
gurnosti morala i dalje prouavati sljedee aspekte: geopo-
litike aspekte energetske sigurnosti jer je prostor Hrvatske
i njezino sigurnosno okruenje raskrije energetskih pu-
tova, a mogue ugroze utjeu na sigurnost dobavnih pra-
vaca, zatim povezanost energetske sigurnosti s obrambenim
sposobnostima Hrvatske zbog energetskih potreba sustava
obrane, mogunosti i naina njihova zadovoljavanja, na-
dalje povezanost energetske sigurnosti Hrvatske sa sigurnou
okolia gdje do izraaja dolaze energetska uinkovitost, di-
versifikacija energetskih izvora, obnovljivi izvori energije,
odriv rast potreba za energijom i sl., a premda ih spomi-
njemo na kraju, ne manje vani su i adekvatnost i sigur-
nost infrastrukture, te drugi tehniko-tehnoloki aspekti
energetske sigurnosti kao to su: fizika sigurnost izvora
energije, sigurnost energetskih postrojenja, sigurnost tran-
sporta energije i sl.
ENERGETSKA SIGURNOST
18
Dario MATIKA
Armano SRBLJINOVI
Nacionalna sigurnost i
obrana Republike
Hrvatske u euroatlant-
skom kontekstu
Hrvatska kao zemlja koja nema dovoljno vlastitih
primarnih izvora energije i ovisna je o meunarodnom
tritu mora pridonositi globalnoj sigurnosti i stabilnosti
jer je to najsnaniji imbenik pozitivnog stanja na tritu
energenata.
Za realizaciju odgovarajue sigurnosne politike koja
bi ostvarila postavljene ciljeve potrebno je i dalje una-
-prjeivati sustav nacionalne sigurnosti, koji mora biti
sposoban analizirati i klasificirati sigurnosne rizike i kri-
zne situacije, odrediti potrebne postupke i mjere za njiho-
vo uklanjanje, dostii potreban stupanj interoperabilnosti
s drugim sigurnosnim sustavima drava lanica NATO-a,
omoguiti meunarodnu suradnju i razmjenu informacija.
Nadalje, sama drava mora biti spremna: brzo intervenira-
ti namjenskim snagama, odravati stalnu spremnost i spo-
sobnost za akciju manjih snaga, podupirati usavravanje
kvalificiranog osoblja i potrebnih znanstvenih, strunih i
nastavnih potencijala.
Oruane snage
Globalni sigurnosni sustav, suvremeni odnos prema
ratu (asimetrini ratovi), te sukobi niskog intenziteta stav-
ljaju pred suvremene oruane snage nove izazove i one
postupno gube svoju tradicionalnu ulogu, tj. pripremu
za oruanu obranu, to im je tradicionalno osiguravalo
najveu legitimnost u drutvu. Meutim, kriza tradicio-
nalne uloge i legitimnosti suvremenih oruanih snaga ne
rjeava se radikalnim mjerama poput ukidanja vojske, jer
suvremene drave obino zadravaju brojano smanjene i
organizacijski prilagoene oruane snage, kojima je glavna
uloga odvraanje eventualnog agresora, a koje obavljaju i
druge socijalne uloge u drutvu (Davis, 1994.).
kolektivna obrana nije meunarodnopravni institut
koji dravu potpuno oslobaa brige za vlastitu vojsku.
Drava se ne moe u potpunosti osloboditi tereta vojnih
izdataka zbog toga to sustav kolektivne obrane poiva na
pretpostavci da e svaki lan kolektiva pridonijeti obrani
svakog lana kolektiva. lan kolektiva koji ne bi nikakvim
doprinosom pridonosio kolektivnoj obrani, uivao bi si-
gurnost zahvaljujui svim ostalim lanovima kolektiva, na
njihov raun, to naravno nije ideja kolektivne obrane.
2
2 rije je naprosto o iskoritavanju doprinosa drugih za vlastitu dobrobit, za
to se u literaturi esto koristi engleski izraz free riding (Hardin, 1997.).
SIGURNOSNA POLITIKA,
NACIONALNA SIGURNOST I ORUANE SNAGE
19
Dario MATIKA
Armano SRBLJINOVI
Nacionalna sigurnost i
obrana Republike
Hrvatske u euroatlant-
skom kontekstu
Unato svim pozitivnim pomacima i promjenama
u meunarodnoj zajednici vojna sigurnost, odnosno si-
gurnost koju jame organizirane oruane snage, i nakon
Hladnog rata ostaje jedan od elemenata uspostavljanja su-
vremene integralne sigurnosti na razini nacionalne dra-
ve i meunarodne zajednice. Prema tome, meunarodna
sigurnost je sve kompleksnija, a samim tim i refleksija na
nacionalnu sigurnost sve vanija (Alberts i czerwinski,
1997.). Stoga istraivanja u podruju sigurnosti i obrane
moraju biti interdisciplinarna, a modeli odluivanja tre-
baju omoguavati suoavanje s kompleksnou okruenja
(Hughes Jr., 1997.). esto, na primjer, mogu biti prikladni
viekriterijski modeli, potpomognuti odgovarajuim si-
mulacijskim modelima.
Sigurnost je, prije svega, izraz volje graana Hrvatske
i to je najbolji nain da graani sudjeluju u zatiti svoje
sigurnosti i stabilnosti, kako bi zatitili vlastite vrijednosti
i meunarodno prihvaena dostignua koje priznaju i po-
tuju demokratske zemlje.
Na graanima je Hrvatske odgovornost usmjeravanja
tranzicijskog procesa na naelima Ustava republike Hr-
vatske i Povelje Ujedinjenih naroda, ali i na naelu suve-
renog prava slobodnog odluivanja o svojoj sigurnosti, iz-
boru oblika organiziranja sigurnosnog sustava i pripadanja
meunarodnim i nadnacionalnim organizacijama. Odlu-
kom za ulazak u euroatlantske sigurnosne i obrambene
asocijacije Hrvatska se obvezala da e kao lanica preuzeti
suodgovornost za ouvanje mira i sigurnosti u svojem re-
gionalnom, ali i u globalnom okruenju, razmjerno svojoj
ukupnoj gospodarskoj, financijskoj i obrambenoj sposob-
nosti.
U euroatlantskom kontekstu Hrvatska e ponovno
biti tamo gdje stoljeima pripada i moi e suvereno odlu-
ivati o svojoj sigurnosti i obrani, odnosno o svojoj sudbini
u zajednici s drugim nacijama ujedinjene Europe.
ALbErTS, D. S. i cZErwINSkI, T. J. (1997.), Complexity, Global
Politics, and National Security. washington: National Defense
University.
brOwN, M. E., cOT Jr., O. r., LyNN-JONES, S. M., MILLEr,
S. E. (ur.) (2004.), New Global Dangers: Changing Dimensions of
International Security. cambridge, London: Te MIT Press.
ZAKLJUAK
LITERATURA
20
DAVIS, P. k. (ur.) (1994.), New Challenges for Defense Planning:
Rethinking How Much Is Enough. Santa Monica: rAND.
FArrELL, A. E., ZErrIFFI, H., DOwLATAbADI, H.
(2004.), Energy Infrastructure and Security. Annual Review of
Environment and Resources, 29: 421-469.
GrIMES, A. i rOLFE, J. (2001.), Defence Objectives and Funding.
Policy Paper no. 9, wellington: Victoria University of
wellington, Institute of Policy Studies.
HArDIN, r. (1997.), One for All: Te Logic of Group Confict. Drugo
izdanje. Princeton: Princeton University Press.
Hrvatski sabor (2002.), Strategija nacionalne sigurnosti republike
Hrvatske. Narodne novine, 32.
HUGHES Jr., w. P. (ur.) (1997.), Military Modeling for Decision
Making. Tree izdanje. Alexandria: Military Operations research
Society.
MATIkA, D. (2006.), U susret euro-atlantskim sigurnosnim
integracijama. Defendologija, 9 (4): 11-20.
TATALOVI, S. i bILANDI, M. (2006.), Osnove nacionalne
sigurnosti. Zagreb: MUP rH, Policijska akademija.
Dario MATIKA
Armano SRBLJINOVI
Nacionalna sigurnost i
obrana Republike
Hrvatske u euroatlant-
skom kontekstu