SIGURNOSNA DEONTOLOGIJA

DOC.DR. Goran Kovaevi, gkovacevic@fkn.unsa.ba

Uvodna razmatranja
Deontologija je nauka o dunostima, o onome to treba initi. Kao sinonimi rijei deontologija koriste se izrazi deontoloka etika ili pragmatska etika. Sigurnosna deontologija je nauka koja analizira etiku dimenziju sigurnosnog angairanja.
2

Uvodna razmatranja
Unutar sigurnosnih studija postoji svojevrsni sukob izmeu tradicionalista i modernista
Tradicionalisti zastupaju teleoloko shvatanje kada je u pitanju odnos etike i sigurnosti Modernisti, sa druge strane, polaze od deontolokog shvatanja

Ka definiciji
Sigurnost je stanje u kojem je obezbijeen uravnoteen fiziki, duhovni, drutveni i materijalni opstanak pojedinca i drutvene zajednice u odnosu prema drugim pojedincima, drutvenim zajednicama i prirodi.

Teleoloko shvatanje

Sigurnost kao okvir za postupanje

Sigurnosno angairanje poduzimanje aktivnosti

Krajnji ishod moralni sud

Deontoloko shvatanje

Krajnji ishod Sigurnosno angairanje poduzimanje aktivnosti moralni sid

Sigurnost kao okvir za postupanje

Doprinos raspravi
Teleoloke koncepcije sigurnosti polaze od pretpostavke da CILJ OPRAVDAVA SREDSTVO
Teoretski okvir Realizam i pozitivizam

Deontoloke koncepcije sigurnosti polaze od pretpostavke da CILJ NE OPRAVDAVA SREDSTVO

Teoretski okvir kritike sigurnosne studije

Doprinos raspravi
Mi svakako moemo postaviti odreena pitanja koja idu u prilog deontolokoj orijentaciji sigurnosti kao nauke ali i prakse
Kako moemo propagirati slobode liberalne demokratije istovremeno uvodei zabranu imigracije? Moe li se voditi rat u cilju zatite ljudskih prava, zanemarujui pravo na samo opredjeljenje?

--- Ako prihvatimo teleoloki pristup u sigurnosti onda bismo vrlo jednostavno odgovoriti na ova pitanja. Meutim, deontologija ne postavlja ovakva pitanja. Sigurnosnu deontologiju zanima moralna strana poduzete radnje. Dakle, pitanje koje mi postavljamo je slijedee: Da li je mogue moralno opravdati samu poduzetu radnju?

Okvir za raspravu
Svijet koji nije funkcionalan; Skup retrogradnih ideja koje dominiraju politikom, ekonomijom i ovjeanstvom; Zanemarivanje pokazatelja nadolazee krize od strane svjetskih monika;

10

Okvir za raspravu
Skup izazova koji su rezultat sudara tradicionalnih predstava i savremenih uvjeta nastalih zagaenjem ivotne sredine i porastom svjetske populacije; Uloga realistike paradigme u donoenju odluka i zakona; Potreba rekonceptualizacije sigurnosti u svijetlu kritike perspektive i emancipacijske oriientacije.

11

KONCEPTI SIGURNOSTI / ETIKA

KONCEPT SIGURNOSTI NIVO IMPLEMENTACIJE INSTITUCIJE ETIKI ODNOS

Nacionalna sigurnost

drava

Vojska, policija, obavjetajna sluba, druge agencije za provedbu zakona Institucije dogovorene izmeu drava regije
UN, NATO, Interpol itd. UN

Teleoloki

Regionalna sigurnost

regija

Teleoloki

Meunarodna sigurnost Ljudska sigurnost

Meunarodna zajednica Pojedinac

Teleoloki Deontoloki?

12

Objekti / subjekti sigurnosti

KONCEPT SIGURNOSTI VRIJEDNOST KOJA SE TITI SUBJEKTI SIGURNOSTI INTERESI KOJI SE PROPAGIRAJU

Nacionalna sigurnost Regionalna sigurnost Meunarodna sigurnost Ljudska sigurnost Planetarna sigurnost

drava drava drava ovjek Planeta/ ovjeanstvo

Institucije drave Institucije drave Institucije drave Institucije drave nema

Nacionalni Nacionalni Nacionalni Nacionalni/ Individualni Kozmopolitski

13

Sigurnosna politika
Bezbjednosna, odnosno sigurnosna politika treba da, generalno posmatrano, vodi prvenstveno rauna o opstanku drave, nacionalnom opstanku, fizikom samoodranju, teritorijalnom integritetu, politikoj samostalnosti (neovisnost i suverenost) te kvalitetu ivota graana
14

Konstante
U provoenju bezbjednosne politike ima vie konstanti Meu prvima diferencira se procjena prijetnje i rizika sigurnosti To podrazumijeva usmjeravanje panje na mogue tendencije (ili pojave) u sferama:
unutranjih konflikata po bilo kojem osnovu, nasilne promjene meunarodno priznatih granica, eventualne ekspanzije etnikog ili religijskog ekstremizma, nasilne promjene unutranjeg ustavom utvrenog poretka, organiziranog kriminala, proliferacije, trgovine ljudima, ilegalnih migracija, terorizma, razvoja i transfera oruja masovnog unitenja, socijalnih problema, masovnih ruilakih nemira, zagaenja okolia i dr.

15

Temeljne vrijednosti
Temeljne vrijednosti su:
zatita ivota, ustavnih prava i sloboda i line sigurnosti graana, zatita neovisnosti i teritorijalnog integriteta na osnovi ravnopravnosti drava i naroda; zatita demokratije i ljudskih prava, zatita civilnih i ljudskih prava; zatita prava naroda, religijskih skupina i nacionalnih manjina; zatita moralnih i obiteljskih vrijednosti i kontinuirano obezbjeivanje drutvenog ambijenta za stvaranje materijalne dobrobiti i opeg prosperiteta.
16

Temeljni interesi
Temeljni interesi su:
zatita ustavnog poretka; razvoj sigurnosnih odnosa sa drugim dravama voenjem proaktivne bezbjednosne, odnosno sigurnosne politike; sprjeavanje sukoba; stvaranje kooperativne sigurnosti i ouvanje svjetskog mira; strateko participiranje u globalnom gospodarstvu; uvrivanje meunarodnog poloaja i pristup kolektivnim sistemima sigurnosti i odbrane; ukljuivanje i aktivna uloga u asocijacijama u regiji i meunarodnim organizacijama zatita okolia uz sprjeavanje ekoloke degradacije i racionalno koritenje prirodnih resursa.
17

----Drave se razlikuju po (redoslijed ne oznaava prioritete): Povijesnom naslijeu (odnos prema povijesnosti/historinosti) Geostratekom i geopolitikom poloaju Nainu prelaska u novi vrijednosni politiki i administrativni sistem (mirni prelazak, mirna razdioba, agresija, rat i dr.) Drutvenoj i ekonomskoj razvijenosti Demografskoj potencijalnosti i prostornosti
18

---- Prirodnim resursima Kadrovskim potencijalima Iskustvima u uspostavljanju, razvoju i funkcioniranju institucija drave (dravnog aparata) Tradicijskoj, nacionalnoj, vjerskoj i kulturalnoj habitualnosti Razvijenosti civilnog sektora

19