zrele godine bez tegoba

to me oekuje

menopauza
kako uspjeno prebroditi

pomoi sebi

udruga za razvoj civilnog drutva i promicanje enskih prava

www.domine.hr

Izdavaice: Udruga Domine, Split Uredile i grafiki oblikovale: Afrodita Suton Mirjana Kuer Vesna Matija Rakonjac Lektorirala: Meira Ruskovi Tisak: Jafraprint d.o.o. Solin Naklada: 1000 komada

Zahvaljujemo Poglavarstvu grada Splita Upravnom odjelu za socijalnu skrb i zdravstvenu zatitu koji su financijski omoguili tiskanje ove broure.

Split, rujan 2005.

ivot sa sobom nosi odrastanje, sazrijevanje, spoznavanje i otkrivanje istinskih ivotnih vrijednosti i mudrosti. Zdravlje i dobro osjeanje u vlastitom tijelu postaju nam vaniji svakom godinom sve vie. Zdravstvene tegobe i poremeaji koje starenje donosi su neizbjeni, pa je dobro da si pomognemo u ublaavanju i otklanjanju tegoba i uljepamo ivot uinivi ga kvalitetnijim. Menopauza ili prestanak menstruacijskih krvarenja oznaava zavretak reprodukcijskog ciklusa ene, koji se uobiajeno javlja izmeu 45. 55. godine ivota. Pojam je nastao od grkih rijei menos (mjesec) i pausa (prestanak), a oznaava posljednje fizioloko krvarenje iz maternice. Ako menstruacija prestane prije 40. godine, govorimo o prijevremenoj menopauzi, a prestanak menstruacije poslije 55. naziva se kasna menopauza. Menopauza je definirana kao prestanak mjesenice u est do dvanaest uzastopnih mjeseci. Postoji i tzv. kirurka menopauza. Rije je o umjetno izazvanoj menopauzi, posljedica kirukog zahvata kojim je uklonjen cijeli reproduktivni aparat ili samo jajnici. Pojam menopauza esto se rabi za opis cijelog razdoblja: premenopauza, perimenopauza i postmenopauza. 3

Premenopauza: Obuhvaa godine kad je enin menstruacijski ciklus redovan, ali se taj izraz upotrebljava i za poetne godine, nakon 40., kad mjesenice mogu postati neredovite ili obilne. Dakle, to je razdoblje prije zadnje menstruacije. Javljaju se prvi simptomi tipini za klimakterij (valovi vruine, nepravilnosti menstrualnog ciklusa, nemir...), a zapoinje oko 4548 godine. Perimenopauza. To je razdoblje od tri do etiri godine prije i isto toliko godina poslije zadnje menstruacije. Postmenopauza: Oznaava razdoblje od zadnje menstruacije do kraja enina ivota. Postoje velike individualne razlike kako u poetku i na kraju menopauze, tako i u tjelesnim reakcijama ena na tu promjenu. Neke ene poinju doivljavati menstrualne promjene u tridesetim godinama, dok druge ne osjeaju nikakve promjene.

PROMJENE U ORGANIZMU
U prvoj polovici ciklusa hipofiza (lijezda u mozgu) lui dva hormona pod nazivom FSH i LH. Oni potiu jajnike da stvaraju estrogene i progesterone, hormone koji upravljaju ciklusom: omoguuju jajacu da sazrije kako bi moglo biti oploeno i pripremaju maternicu za eventualnu trudnou. Poslije 35. godine dolazi do anovularnih ciklusa, tj. ciklusa u kojima nema ovulacija i 4

jajace ne moe biti oploeno. Oni su sve ei kad se prekida ciklina aktivnost jajnika, sve do konanog prestanka menopauze. Zato dolazi do toga, znanost jo nije iznala toan odgovor. Pretpostavlja se da u mozgu postoji svojevrsni timer: kad se iskljui, hipofiza vie ne potie menstrualni ciklus. Proizvodnja hormona postupno se smanjuje, pa se premenopauza moe podijeliti u tri faze. U prvoj je poveana proizvodnja estrogena i smanjena proizvodnja progesterona. U drugoj dolazi do naglog smanjenja proizvodnje oba hormona. U treoj, zvanoj i hipergonadotropska, hipofiza snano stimulira jajnike jer ih nastoji potaknuti na daljnju proizvodnju estrogena i progesterona, to ipak ne poveava koliinu hormona tada nastupa prezasienost stimulativnog hormona iz pituitarne ljezde.

KLIMAKTERIJ
Rije klimakterij tonije opisuje promjene i simptome, koji se dogaaju u organizmu ene, a odnosi se na fazu ili prijelazno razdoblje koje moe trajati do 20 godina. U njemu se postupno gasi reprodukcijska sposobnost ene i zavrava kad potpuno presahne i hormonska aktivnost jajnika. Klimakterij na grkom doslovce znai preka na ljestvama. Dob u kojoj poinje i zavrava klimakterij kod svake je ene razliita i ne moe se tono odrediti. Funkcija jajnika obino poinje slabiti poslije 40. godine ivota, a luenje estrogena iz jajnika potpuno prestane oko 6 do 8 godina nakon menopauze. 5

Da bi se odredio poetak klimakterija, moe se napraviti provjera razine hormona, krvna pretraga kojom se ustanovljava koncentracija enskih hormona koji stimuliraju jajnike da stvaraju estrogene i progesterone. Jedan od najranijih simptoma perimenopauze je promjena u uobiajenim menstruacijskim ciklusima. Menstrualno krvarenje moe biti puno slabije i krae (2 do 4 dana) ili ak izostane krae vrijeme, od jednoga do najvie dva mjeseca. Kod nekih se ena nepravilnost ciklusa ispoljava na drugi nain: krvarenje je vrlo obilno, a u nekim sluajevima dolazi do prave hemoragije (krvarenja): moe se javiti svakih 20 do 24 dana ili ak dva puta mjeseno, a zbog izostanka ovulacije traje due (ak 10 do 12 dana). Uzrok je manja proizvodnja progesterona u odnosu na estrogene, ija je ravnotea neophodna za uredan ciklus. Nepravilan menstrualni ciklus moe potrajati ak nekoliko godina, dok na kraju ne doe do potpunog prestanka ovulacije i menstruacije. Tek nakon 6 mjeseci bez menstruacije moe se govoriti o menopauzi. Klimakterij obino nastupa nakon 45. godine ivota kada funkcije jajnika poputaju. Uslijed toga poveava se izluivanje hormona hopofize, lijezde koja regulira rad svih lijezda s unutarnjim

luenjem. Promjene u radu hipofize uzrokuju brojne smetnje poznate pod zajednikim nazivom klimakterijski sindrom. Navale vruine s crvenilom, pojaano znojenje, vrtoglavica, lupanje i ubrzani rad srca, um u uima, smetnje mokrenja (najee u obliku lagane inkontinencije), pojava migrene, samo su neke od tegoba koje obuhvaa taj pojam. Mnoge ene ale se i na opstipaciju, poveanje tjelesne teine i gubitak spolnog interesa. Meusobnim djelovanjem tjelesnih i psihosocijalnih imbenika nastaju i mnoge psihike tegobe koje dovode do promjena raspoloenja (razdraljivost, nesigurnost, nezainteresiranost), depresivnih stanja, nervoze sa smetnjama spavanja, pa i neurotskih smetnji ponaanja. Tijelo ene u tom razdoblju postje ranjivije, jer vie nema onog obrambenog tita, odnosno estrogena, koji ju je do tada titio od razliitih poremeaja.

NAVALE VRUINE (VALUNZI ILI FUMADE) NONA ZNOJENJA

Napadaji vruine obino poinju kao iznenadan osjeaj vruine na koi, koncentriran na lice i gornji dio prsnog koa koji brzo zahvaa cijelo tijelo. Osjeaj traje dvije do etiri minute te je esto povezan s obilnim znojenjem i povremenim osjeajem lupanja srca (palpitacije), nakon ega esto slijedi osjeaj hladnoe s drhtanjem. Preko 80% ena u vrijeme menopauze doivljava nagle provale vruine, a kod veine ena to traje i preko godinu dana. 7

Uestalost ove pojave je razliita kod svake pojedine ene, pa se tako kod nekih javlja i vie puta na sat. Kod veine ena ovaj simptom isezava nakon nekog vremena, vjerojatno nakon uspostavljanja ravnotee u razini estrogena u tijelu i drugim hormonalnim pojavama.

PROBLEMI SA SNOM
Neke ene u razdoblju menopauze imaju probleme sa snom. Iako spavate cijelu no ujutro se ne osjeate odmornom. Na probleme sa snom utjee i brzi uinak koji nastaje razgradnjom glukoze u krvi kao i prisutnost hormona serotonina u krvi. Umjesto rafinirane hrane kao to su kolai i biskviti, odaberite tjesteninu s povrem ili veu koliinu juhe s integralnim kruhom. Pokuajte izbjegavati hranu koja uzrokuje poveanje ili sniavanje razine eera u krvi. Nakon 15 sati nije preporuljivo piti napitke koji sadre kofein.

UROGENITALNE PROMJENE
Gubitak estrogena za vrijeme menopauze moe dovesti do promjene u rodnici i uretri ( kratki kanal iz koji prolazi mokraa iz mokranog mjehura vani). Sluznica rodnice i uretre je osjetljiva na estrogen i kada padne razina ovog hormona, stanice u sluznici postaju tanke, gube elastinost i dobivaju manje krvi. Rodnica se takoer skrauje i suava. Posljedica ovoga je gubitak vlanosti rodnice i vea podlonost infekcijama, te pojava bola za vrijeme spolnog odnosa. Problemi se javljaju i kod mokrenja. Mokrenje je bolno s osjeajem peckanja. Javlja se inkontinencija tj dolazi do nenadnog isputanja 8

mokrae kod iznenadnog pokreta kao to su kaalj i mrcanje. Ove tegobe se mogu javiti kod ena svih starosni dobi, ali su ee kod starijih ena.

SPOLNI ODNOS I UITAK

Spolnost je dio naeg identiteta i izvor uitka. Mnogo je uzroka koji mogu umanjiti ili onemoguiti taj uitak, od psiholokih do fizikih i esto se isprepliu. Jedan od najeih fizikih uzroka, kao posljedica upale, bolesti, hormonskog poremeaja ili psihike prirode je i suhoa rodnice. U zdravih ena u reprodukcijskoj dobi, vaginalna sluznica je normalno prokrvljena i vlana. Vaginalna sluz koju najvie izluuje grli maternice, isti vaginu i odstranjuje mrtve stanice. Odreena koliina iscjetka iz rodnice normalna je za svaku enu. Prilikom spolnog uzbuenja dvije Bartholinijeve lijezde lue tekuinu koja omoguuje dodatnu vlanost. Pomanjkanje vaginalne sluzi ili suha vagina je problem s kojim se susreu i mlade ene, uglavnom pri spolnim odnosima. U menopauzi suhoa vagine moe postati problem kako u svakodnevnom ivotu tako i pri spolnim odnosima. Zbog smanjenja nivoa estrogena vagina izgubi elastinost, stjenke vagine postanu tanje i suhe. Uslijed manjka vaginalne sluzi dolazi do smanjenja brojnih dobrih bakterija koje pomau u odravanju prirodne vaginalne kiselosti koja sprjeava rast bakterija koje mogu uzrokovati bolesti. Posljedica toga razliite su upale koje uzrokuju 9

iritaciju i upalni proces, sluznica se kod odnosa dodatno povrijedi i upali jer je krhka i suha. Zanemarivanjem vlastite seksualnosti mnoge se ene radije odreknu spolnosti nego da potrae pomo lijenika ili ponu koristiti proizvode koji olakavaju i poboljavaju kvalitetu spolnog odnosa. Ginekoloki pregled je vaan kako bi se dijagnosticirale eventualne organske bolesti i dr. U menopauzi brojne ene nakon konzultacije s ginekologom uzimaju hormonsku nadomjesnu terapiju. Problem suhoe vaginalne sluznice moe biti vezan i uz nepravilnu prehranu. Nedostatak razliitih vitamina i minerala moe se odraziti i na probleme s koom i sluznicama. Uzimanje tekuine u dovoljnim koliinama omoguava odgovarajuu rehidraciju koe i sluznice i na taj nain umanjujemo te probleme. Dobro je piti barem 1,5 litre vode dnevno. Na tritu su dostupni kozmetiki proizvodi i gelovi za lubrikaciju koji su namijenjeni enama svih dobnih skupina koje ele poboljati kvalitetu svojega intimnog ivota i donose nov pristup u rjeavanju problema suhoe vaginalne sluznice.

SINDROM SUHOG OKA

Uslijed pada razine hormona u klimakteriju dolazi do poveanog rizika od razvoja sindroma suhog oka, ukljuujui i one koje u hormonalnoj nadomjesnoj terapiji uzimaju samo estrogene. Posebno su rizine 10

skupine ena podvrgnute kemoterapiji, zraenju te bolesnice koje pate od imunolokih poremeaja. Produkcija suza s godinama se smanjuje i zbog upalnih i stresnih poremeaja kojima je izloen suzni aparat, pa je i rizik od suhog oka sve vei, osobito meu populacijom starijom od 55 godina. Simptomi su izrazito neugodni i uporni, a oituju se neprestanim osjeajem prisutnosti stranog tijela u oku, peckanjem i bolnim svrbeom, osjeajem da vjee na suho prelaze preko ronice, iritacijom, crvenilom i prolaznim poremeajima otrine vida. Odmakom dana smetnje su sve izraenije. Smetnje tipine za sindrom suhog oka popratna su pojava mnogih drugih onih bolesti.

SINDROM SUZNOG OKA

Enigma enskih suza ne zavrava priom o suhom oku. Kod ena u klimakteriju javlja se i sindrom pojaana suzenja oka. Nerijetko se kod istih izmjenjuju razdoblja jednog i drugog sindroma! Rije je o paradoksalno poveanoj produkciji suza. Uzrokuju je isti imbenici koji su odgovorni za nastanak sindroma suhog oka i samo na prvi pogled djeluje nelogino. Objanjava se injenicom da iritirano suho oko, tj. ronica preko svojih zavrnih ivanih ogranaka u suznu lijezdu alje poruke za pojaano luenje suza kako bi se isplahnulo oko.

11

SVJETLOPLAHOST
Svjetloplahost (fotofobija) nastavlja slijed naizgled paradoksalnih pojava vezanih uz enske suze i predstavlja jedan od najuestalijih onih nelagoda kod ena u klimakteriju. Podrazumijeva netoleranciju oka na svjetlost. Takoer je inicira mikrooteenje povrine ronice koja tada putem svojih ivanih ogranaka alje pojaane impulse prema stranjem segmentu oka. Neki medikamenti uzrokuju fotofobiju (amfetamini, antihistaminici, kanabis i kokain, atropin, skopolamin, strihnin itd.), a moe biti i prvi znak mnogo ozbiljnijih poremeaja (meningitis, modani udar, epinapad) koji prelaze okvire popratnih pojava u klimakteriju.

PSIHIKE TEGOBE
Ovo su najee pojave u vrijeme menopauze i javljaju se kod otprilike 2550% ena u klimakteriju. Simptomi su brze promjene raspoloenja, umor, nesanica, oteana koncentracija i glavobolja.

SRANE BOLESTI
Najvaniji i najdragocjeniji efekt estrogena je da titi ene od sranih bolesti, to uzrokuje vei rizik od sranih bolesti za ene u menopauzi nego one u generativnoj dobi. 12

OSTEOPOROZA
Postmenopauzalna osteoporoza gotovo je fizioloko stanje koje u ena starije ivotne dobi nastaje kao posljedica normalna prirodnog poputanja funkcije janjnika. To se ogleda u smanjenoj proizvodnji i luenju estrogena nunih za normalan proces mineralizacije, odnosno odravanje gustoe kosti. Osteoporoza je u stvari, postupno stanjivanje kostiju koje traje godinama i efekti se ne mogu vidjeti prije nego li ena navri 70 godina starosti ili kasnije. Posljedica stanjivanja kostiju je da one postaju krte i time su vei rizici od lomova. Prema statistikim podacima 1 do 4 ena doivi lom kosti u srednjim 60 tim godinama radi osteoporoze. Taj proces nije samo genetski uvjetovan nego uvelike ovisi o kvaliteti i nainu ivota ene tijekom generativne dobi. Razvoj osteoporoze moe se uspjeno usporiti i sprijeiti zdravim nainom ivota, prehranom bogatom kalcijem i vitaminom D, bavljenjem fizikom aktivnou, izbjegavanjem konzumiranja prekomjernih koliina alkohola i nepuenjem. Farmakolokim lijeenjem izbjegavaju se teke posljedice koje osteoporoza moe imati po zdravlje ene.

TERAPIJA
Ono to u doivjeti tijekom ovog razdoblja ovisi o mnotvu imbenika od nasljednih osobina, preko oekivanja, kulturne sredine iz koje potjeem do vlastitog vrednovanja i prehrane. Ipak, 13

veina ena u suvremenoj kulturi proivljava neku nelagodu i neke problematine simptome u menopauzi. Danas postoje iroke terapijske mogunosti za lijeenje ovih simptoma od prirodnih hormona, preko homeopatije do hormonskog nadomjesnog lijeenja. Idealan put kroz perimenopauzu jest odabrati i koristiti ono najbolje to prua suvremena medicinska znanost za metabolizam hormona, gustou kostiju i zdravlje srca u kombinaciji s komplementarnim metodama Istoka od meditacije do akupunkture i ljekovitog bilja, sve s ciljem omoguiti optimalni individualni tretman.

HORMONSKA NADOMJESNA TERAPIJA

Hormonsko nadomjesno lijeenje postupak je kojim se nadomjetaju enski spolni hormoni ija proizvodnja u jajnicima postupno poinje opadati. Cilj je HNL sprijeiti rane i srednjorone tegobe klimakterija te kasne posljedice poputanja endokrine funkcije jajnika HNL podrazumijeva primjenu estrogenih hormona oralno (na usta), transdermalno (preko koe), vaginalno (u ena koje nemaju maternicu odstranjena kirurkim putem zbog razliitih medicinskih razloga) ili kombiniranu primjenu estrogena i progestagena, bilo pojedinano prethodno navedenim nainima, bilo u fiksnoj kombinaciji u ena koje imaju maternicu. Dodatkom progestagena sprjeava se potencijalno tetno djelovanje estrogena na nekontrolirano bujanje sluznice maternice (hiperplazija endometrija). U ena koje imaju maternicu imitira se prirodni ciklus luenja spolnih hormona, odnosno izbjegavaju mogue tetne posljedice primjene enskih spolnih hormona u neodgovarajuem omjeru. 14

enama koje imaju jasne medicinske indikacije za primjenu hormonskog nadomjesnog lijeenja ono donosi brojne koristi: eliminira neugodne akutne i srednjorone tegobe, enama donosi trenutano olakanje, istodobno pruajui zatitu od invalidnosti ili smrti zbog lomova kostiju. Brojna klinika ispitivanja potvrdila su i dodatne vrijednosti primjene HNLa na zdravlje ena. Tako HNL nedvojbeno ima potencijalan uinak na metabolizam ugljikohidrata i masti te odravanje ravnotee sustava zgruavanja krvi. Kako moete sam sebi pomoi Zbog smanjenje naglih provala vruine treba uraditi slijedee: Pokriti se s nekoliko laganih pokrivaa, po mogunosti pamunih s kojima se moe lako podesiti najugodnija temperatura Smanjiti uzimanje kave i alkohola Vie puta se tuirati mlakom vodom Smanjiti puenje ( ako je mogue prestati s puenjem) Prema raspoloivim podacima prvi dim svake cigarete moe dovesti do nagle provale vruine Pokuati s uzimanjem tableta E vitamina, a ako ih ne uzimate, hranu bogatu E vitaminom Tjelesna aktivnost

TJELOVJEBA
Tijekom cijeloga ivota gimnastika, odnosno tjelesne vjebe su veoma vane za odravanje kotane mase, zdravo srce i kardio vaskularni sustav. Svi oblici vjebi pomau, a i hodanje je veoma 15

korisno. Samo 30 minuta umjerene aktivnosti na dan, ukljuujui i bre hodanje, smanjuje mogunost pojave kardiovaskularnih incidenata. U prevenciji je vanija redovitost i volumen vjebanja nego intenzitet. Poeljno je ukljuivanje u bilo koju tjelesnu aktivnost, ne nuno sportsku, koja se moe provoditi svakodnevno, intenzitetom koji odgovara brzom hodanju. Umjerena aktivnost poveava energetski uinak i smanjuje prekomjernu tjelesnu masu.

PREHRANA
Dobro odmjerena prehrana bogata raznim prirodnim namirnicama i redoviti kvalitetni obroci sastavljeni od namirnica navedenih dolje e vam uveliko pomoi da smanjite nagle provale vruine, popravite vae kosti i osjeate se zdravije. 16

Vitamin C: Vitamin E: Beta karoten: Selen: Cink: Polifenoli:

Limun, per{in, kivi, zelene salate, sirovo povr}e, naran~a, svje`a cikla Ulje suncokreta, oraha, p{eni~ne klice, bademi, kruh od mekinja Sve obojeno vo}e i povr}e: raj~ice, breskve, naran~e, marelice Ribe, meso, iznutrice, gljive, {ampinjoni Suhi gra{ak, jetra, sirevi, grah Crno vino, indijski ~aj

Kako god se osjeali, promjene u prehrani i nainu ivota pomoi e da se va zdravstveni i energetski status osnai. Uinite da menopauza bude proljee do kraja vaeg ivota.

17

SAVJETOVALITE ZA ENE
Za menopauzu u udruzi DOMINE savjetovalite radi prema telefonskom dogovoru telefon: 021/ 537 272 Velebitska 27, Split
Udruga D O M I N E je feministika, nevladina i neprofitna organizacija koja djeluje od 2002. godine na promicanju enskih ljudskih prava i radu na osnaivanju ena za preuzimanje aktivne uloge u svim segmentima drutvenog ivota. D O M I N E se zalau za promjene patrijarhalnih drutvenih odnosa u smjeru postizanja rodne ravnopravnosti i razvoja civilnog drutva. U udruzi djeluje: SAVJETODAVNO EDUKACIJSKI CENTAR ZA ENE i novotvoreno SAVJETOVALITE ZA MENOPAUZU. Savjetovalite je otvoreno za korisnice jedan dan u tjednu uz prethodno zakazan individualni termin. Informacije i termin za savjetovanje moete dobiti putem telefona radnim danom kroz jutro. U Savjetovalitu rade lijenica, psihologinja i struni tim udruge. informacije o menopauzi i pomo u rjeavanju menopauzalnih potekoa zdravstvena edukacija kroz individualno savjetovanje psihosocijalna podrka u cilju osnaivanja ena

Odravamo predavanja i edukacije za ene sa zdravstvenim i drugim temama.

18

MENSTRUALNI KALENDAR:
DAN MJESEC 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 sijeanj veljaa oujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

Zahvaljujemo Poglavarstvu grada Splita Upravnom odjelu za socijalnu skrb i zdravstvenu zatitu koji su financijski omoguili tiskanje ove broure.

udruga za razvoj civilnog drutva i promicanje enskih prava

www.domine.hr
SPLIT, Velebitska 27 Tel./fax: +385 21 537 272 iro raun kod Zagrebake banke 2360000-1101679303 e-mail: domine@inet.hr