Energija vjetra

Energija vjetra kinetika energija, ovisi o kvadratu brzine. Snaga vjetroelektrane proporcionalna povrini lopatica i treoj potenciji brzine vjetra: (P ~ k*S*v3) Prethodno vrijedi za brzine vjetra vee minimalne radne brzine (npr. 4 m/s), a manje od brzine vjetra pri kojoj se dostie nazivna snaga turbine/generatora (npr. 12 m/s) Za vee brzine vjetra, snaga se odrava priblino konstantna (postoje razliiti naini regulacije), sve do maksimalne brzine vjetra (npr. 22 m/s) pri kojoj se vjetroelektrana iskljuuje
elektrina snaga, kW 700 600 500 400 300 200 100 0 0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 OPA ENERGETIKA brzina vjetra na visini osi rotora vjetrogeneratora, m /s 1

k konstanta, ovisna o konstrukciji vjetroelektrane (lopatica) S povrina lopatica v brzina vjetra

Pretvorba kinetike energije vjetra u mehaniku energiju: zrane turbine (vjetroturbine) - s horizontalnom osovinom (dvije ili tri lopatice) - s vertikalnom osovinom

OPA ENERGETIKA

OPA ENERGETIKA

Instalirana snaga vjetroelektrana u Evropi

Prosjena stopa rasta instalirane snage VE u svijetu (1993-2003): 31% Godinja vrijednost industrije vjetroenergetike: cca. 7x109 EUR Dominantnu poziciju u proizvodnji vjetroelektrana imaju Njemaka, Danska i panjolska (vie od 85%) Krajem 2004. godine instalirana snaga vjetroelektrana:
47 GW u svijetu 34 GW u EU (podmiruje oko 2% ukupnih potreba za el.en.) (usporedba: ukupno Hrvatska ima 3.7 GW snage u svim elektranama)

Procjenjuje se da e 30-35% investicija u nove elektrane u slijedeih 10-15 godina odlaziti u vjetroelektrane
OPA ENERGETIKA 4

U pretvorbi kinetike energije vjetra u mehaniku energiju stvarno se iskoritava samo razlika brzine vjetra na ulazu i izlazu iz rotorskog podruja vjetroturbine. Teoretski maksimum je 59%, a praktino se kree od 35% do 45%.

55-65%

100%

Na osovinu vjetroturbine je vezan generator: - indirektno preko prijenosnika - direktno Generator moe biti: - asinhroni (ee): jeftiniji - sinhroni: skuplji ali bolji s obzirom na pogonske karakteristike

OPA ENERGETIKA

Varijante s asinhronim generatorom:

Varijante sa sinhronim generatorom:

OPA ENERGETIKA

Djelovi vjetroelektrane (primjer sa sinhronim generatorom):

9 10 12 13 14

1 2 3 4 15 11 5 6 7 8

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

G la v n i n o s a c P o g o n z a k r e t a n j a g o n d o le O s o v in s k i r u k a v a c G e n e ra to r R o to r A d a p t e r lo p a t i c e P o g o n z a k r e t a n j a lo p a t i c e L o p a tic a O p la ta g o n d o le Top box H ub box M je r n a s t a n ic a z a v j e t a r D iz a l i c a V e n t il a t o r T o ra n j

OPA ENERGETIKA

Prikljuak vjetroelektrane na elektrinu mreu:

SN MREA

Vjetroelektrane se grade u rasponu snaga od nekoliko kW do nekoliko MW Mogu se smjestiti na: - kopnu - moru (tzv. off-shore) Vjetroelektrane se mogu instalirati: - nezavisno od elektrine mree, redovito u kombinaciji s nekim drugim izvorom elektrine energije (npr. dizel generator) ili sa akumulatorskim baterijama - u veem broju kao vjetropark, meusobno elektriki povezane, te preko transformatora spojene na elektrinu mreu
Prekida za odvajanje i obraunsko mjerno mjesto kWh

SN VOD
kvarh

SN

0,4 kV

Generatorski prekida

Glavni prekida kompenzacije

Troila

Vjetrogenerator

Kompenzacija

AG VJETROELEKTRANA

OPA ENERGETIKA

Openita shema vjetroelektrane prikljuene na elektrinu mreu:

Regulacija stall pitch

DA NE

Obini asinhroni Double-fed asinhroni Sinhroni

OPA ENERGETIKA

Prikljuak vjetroparka na elektrinu mreu:

Vjetroelektrana Kabel 10 kV

VG

VG

VG

VG

Prekidac/ rastavljac

Transformator 110/10 kV

Dalekovod 110 kV

VG

VG

VG

VG

. . . .
VG VG VG VG

. . . .

kWh kVArh

Trafostanica 110/10 kV Mjerenje energije

Generator (690 V) Mjenjacka kutija

Blok trafo 0,69/10 kV

Mrea 110 kV

~
OPA ENERGETIKA 10

Male vjetroelektrane (do nekoliko desetaka kW) mogu se koristiti za kunu upotrebu, u slijedeim varijantama: - kao dodatni izvor, uz primarno napajanje iz elektrine mree ili kunog agregata - kao autonomni izvor, sa sustavom rezervnog napajanja iz baterija koje se pune iz vika proizvodnje vjetroelektrane Koristi se iskljuivo asinhroni generator.

OPA ENERGETIKA

11

Zrana turbina+generator (400 W-100 kW) Stup (15-50 m) Prekida Brojilo Razvodna ploa Inverter

OPA ENERGETIKA

12

Razvoj tehnologije vjetroelektrana Dobre strane: - nema trokova za gorivo - visoka pouzdanost rada postrojenja - nema zagaivanja okoline Loe strane: - jo uvjek visoki trokovi izgradnje - promjenjivost (nestalnost) brzine, a time i nepouzdanost proizvodnje ne moe se garantirati snaga - niski godinji faktor angairanja (oko 0,2%)

f .a. =

Wgod Pmax 8760

Wgod godinja proizvodnja Pmax maksimalna snaga

OPA ENERGETIKA

13

Energija suneva zraenja

Solarna konstanta: ukupna energija suneva zraenja na vanjski rub atmosfere, prosjeno 1,37 kW/m2 Pod optimalnim uvjetima, na povrini Zemlje se moe dobiti 1 kW/m2, a stvarna vrijednost ovisi o lokaciji, godinjem dobu, dobu dana, vremenskim uvjetima itd. U Hrvatskoj, prosjena vrijednost dnevne insolacije na horizontalnu plohu je 3-4,5 kWh/m2 Najea primjena: pretvorba suneve energije u toplinsku energiju (tzv. niskotemperaturno podruje), za pripremu tople vode i eventualno grijanje Problemi: - mala gustoa energetskog toka - velika oscilacija intenziteta zraenja - veliki investicijski trokovi neekonomino u usporedbi s klasinim izvorima energije (trenutno)

Malo povijesti: tiskara na sunev pogon (1878.g.) A solarni kolektor B parni stroj C - kotao
OPA ENERGETIKA 14

Vrste solarnih energetskih sustava: 1. Niskotemperaturni aktivni solarni sustavi - kolektori i toplinske crpke, toplisko podruje 20-200oC - priprema tople/vrue vode i pare - stupanj korisnosti: 25-50% - visoki stupanj tehnike zrelosti, a uglavnom i komercijalne 2. Pasivni solarni sustavi - prirodno grijanje prostora, npr. staklenici 3. Solarne termoelektrane-toplane - tehnoloki kompletno rjeeno, ali daleko od komercijalne primjene - efikasnost: 15-30% 4. Fotonaponski sustavi - realiziraju se preko fotonaponskih pretvornika koji pretvaraju sunevo zraenje u elektrinu energiju (direktna pretvorba) - modularna izvedba, iroki dijapazon primjene, nizak stupanj efikasnosti (do 10% za jeftine izvedbe s amorfnim silicijem, do 25% za skuplje izvedbe ) - jo uvijek ekonomski nerentabilni - mogu se koristiti kao autonomni izvori el. energije (iako rijetko), u kombinaciji s nekim drugim izvorom energije ili prikljueni na elektrinu mreu
OPA ENERGETIKA 15

Solarni kolektor

3. Aluminijsko kuite elektrostatski plastificirano 7. Direktno ubrizgana poliuretanska izolacija 8. Aluminijska ploa 0.3 mm 9. Sigurnosno kaljeno staklo 4 mm 10. Bakrene cijevi 11. Sabirna bakrena cijev 12. Mineralna vuna s aluminijskom folijom 13. Aluminijski absorber premazan specijalnim premazom

OPA ENERGETIKA

16

Solarno grijanje i priprema tople vode (uz dogrijavanje)

OPA ENERGETIKA

17

Solarna elektrana

OPA ENERGETIKA

18

Fotonaponske (solarne) elije

A) Staklo B) Antirefleksijski sloj C) Gornji kontakt D) N-tip Si E) P-tip Si F) Donji kontakt

Cijena solarnih panela (USA, jedinice 50W) Fotoni ~6000$/kW

OPA ENERGETIKA

19

Autonomni sustav opskrbe el. energijom iz solarnih elija

Punja Baterije

Solarne elije

Istosmjerni potroai Inverter Izmjenini potroai

OPA ENERGETIKA 20

10

Primjer: koliko treba m2 solarnih panela da bi se jedno kuanstvo potpuno opskrbilo elektrinom energijom? Pretpostavke: Autonomni sustav 4 sata insolacije 1000 W/m2 4 sata insolacije 600 W/m2 4 sata insolacije 200 W/m2 Prosjene dnevne potrebe: 15 kWh Korisnost solarnih elija: 10% Rjeenje: Prosjena insolacija: (1000*4+600*4+200*4)/12 = 600 W/m2 Dobivena elektrina snaga: 10% * 600 W/m2 = 60 W/m2 Dobivena elektrina energija: 60 W/m2 * 12h = 720 Wh/m2 Potrebna povrina: 15000 Wh / 720 Wh/m2 = 20,83 m2 Napomena: - kompletni trokovi instalacije autonomnog sustava snage 3 kW (koji bi mogao podmiriti ovakvu potronju) su ~ 30.000 $

OPA ENERGETIKA

21

Energija vodika (gorivne elije)

Gorivne elije:

Proizvodnja: - elektrine energije - topline (vrua voda) Problemi: - treba proizvesti vodik (prilino skupo! npr. elektrolizom) - visoka cijena ureaja

OPA ENERGETIKA

22

11

U principu, goriva elija radi slino kao baterija, samo to se ne prazni, i ne treba ju nadopunjavati. Ona e proizvoditi energiju u obliku elektrine struje i topline dok je osiguran dotok goriva Gorivne elije (gorivni elementi) su ureaji u kojima se kemijska energija neposredno pretvara u elektrinu, a sastoje se od dvaju elektroda uronjenih elektrolit Gorivo je kemijski element ili spoj visokog sadraja unutarnje energije (najee vodik) koje se dovodi na anodu gdje oksidira, a rezultat oksidacije je oslobaanje elektrona koji putem vanjskog strujnog kruga (vodii i troila) dolaze na katodu. Tako dobijemo korisnu elektrinu energiju. Pozitivni vodikovi ioni putuju kroz elektrolit do katode. Na katodu se dovodi oksidacijsko sredstvo (kisik) koji se spaja s ionima vodika i elektronima koji su proli kroz strujni krug. Tako nastaje voda, a usput se s katode oslobaa toplina. Vodikova gorivna elija je napona samo oko 1 V. Da bi dobili veu snagu, a veliki broj ovakvih sklopova anoda-membrana-katoda se slau jedna do druge da bi dobili vei napon/snagu. Teoretski stupanj djelovanja je blizu 100%, a u praksi 60-80% (pada s poveanjem temperature) Primjena: stacionarni izvor el.en. & vozila

OPA ENERGETIKA

23

OPA ENERGETIKA

24

12