SO ZA PUTEVE UVOZNA ILI DOMAA?

Prof. Dr. sc. Izudin Kapetanovi, direktor Solane d.d. Tuzla

Dame i gospodo, Kolegice i kolege, Veliko mi je zadovoljstvo pozdraviti vas u ime Solane d.d. Tuzla na ovom nauno-strunom skupu o temi So za puteve uvozna ili domaa?. Posebno se elim zahvaliti Tehnolokom fakultetu Univerziteta u Tuzli na veoma aktivnoj podrci u organizaciji ovoga skupa, autorima radova i svim prisutnim uesnicima u radu ovoga skupa. Koristim ovu priliku da najavim da je ovo tek prvi u nizu strunih i naunih skupova koje Solana namjerava organizirati zajedno s partnerima iz akademske zajednice. Solana je zainteresirana ulagati u nauna istraivanja, ostvariti tijesnu saradnju s univerzitetima i omoguiti transfer znanja od univerziteta prema privredi. Mi na razvoj i budunost zasnivamo na novim tehnologijama, na primjeni ekonomije znanja i implementaciji naunih istraivanja u proizvodnju. Ovakvi skupovi su najbolji poetak za ostvarivanje bolje saradnje i pokretanje zajednikih nauno-istraivakih i razvojnih projekata; za privredu unaprjeenja i bolji rezultat poslovanja, a za akademsku zajednicu napredak istraivanja i doprinos implementaciji naunih saznanja. S druge strane, za akademsku zajednicu samo istraivanje i rezultati predstavljaju i najbolju nastavu. Solana d.d. Tuzla zavrava svoju stabilizacijsku fazu i ulazi u fazu razvoja. Imamo program koji nudi koncept razvoja Solane od fabrike prema kompaniji koja e se etablirati u hemijskoj, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Koncept podrazumijeva viziju nove Solane. So je osnovni proizvod Solane. Proizvodnja soli je dostigla prvi cilj: 100 hiljada tona. Otvaraju se i nova trita u Evropi. Ovaj trend e se nastaviti i vrlo brzo Solana e trebati nove kapacitete za proizvodnju soli. Zbog toga smo investirali u postojei pogon, koji e imati godinji kapacitet do 150 hiljada tona soli. U drugoj fazi predviaju se investicije od cca 36 miliona KM za izgradnju nove Solane. Solana je uspjeno razvila nove proizvode koje je plasirala na trite. U novim zainskim i prehrambenim proizvodima je naa velika ansa. Veliki potencijal lei i u farmaceutskoj industriji. Solana je uspjeno proizvodila fizioloke otopine i medicinske rastvore. Gradnja novog, savremenog pogona za proizvodnju medicinskih

rastvora i fiziolokih otopina velika je ansa, s obzirom na sirovinsku bazu (so), iskustvo u tehnologiji i proizvodnji, te postojanje odline industrijske infrastrukture. Za ovu investiciju od cca 9 mil. KM Solana treba stratekog partnera, prvenstveno zbog obezbjeenja izlaska na trite. Koncept razvoja, naravno, ne podrazumijeva samo nove investicije u tehnologiju i marketing, ve i primjenu savremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u svim oblastima, nove visokoobrazovane kadrove, te ulaganje u ljudske resurse. Solana Tuzla predstavlja veliki potencijal za Bosnu i Hercegovinu kao kompanija koja moe biti regionalno pozicionirana i kompanija koja omoguava razvoj i zapoljavanje pratee industrije i domaih kapaciteta, te direktno ili indirektno generira veliki broj radnih mjesta. Trite postaje sve vee, tako da je poveanje proizvodnih kapaciteta realna ansa da u otrim trinim uslovima ostvarimo postavljene ciljeve to bi bio na doprinos za znaajnije oivljavanje privrednih potencijala Bosne i Hercegovine. Kao to sam rekao, mi smo prole godine ostvarili proizvodnju veu od 100 hiljada tona, ove godine planiramo proizvesti i plasirati na trita 110 hiljada tona soli. U posljednjih pet godina proizvodnja je u Solani poveana za 64,51%, uz smanjenje normativne potronje nae glavne sirovine slanice od 49,51%, te energije, i to elektrine za 60,16% i toplinske za 54,23%. Ovo je rezultat rada naih strunjaka i njihovih novih tehnikih rjeenja, planiranja investicija, redovnih godinjih remonata, uvoenja sistema za osiguranje kvalitete i energetskih audita. Primjena tehnikih strunih i naunih znanja naih inenjera najbolji su pokazatelji da kvalificirana radna snaga ima najvei utjecaj na rast dobiti, te da primjena strunih i naunih dostignua mora biti osnova razvoja. Trenutna svjetska proizvodnja soli premauje 250 milona tona godinje. Tri su kljuna izvora soli: morska so (38%), kamena so (28%) i tzv. varena so dobijena iz slane vode (34%). Hemijska industrija troi priblino 60% proizvodnje soli, oko 30% proizvodnje soli se troi na ishranu i prehrambenu industriju, dok preostalih 10% proizvodnje troi za ostale svrhe, u koje spada potronja soli za posipanje puteva. Zato poinjemo s ovom temom koja se tie kvalitete soli za posipanje puteva? Solana d.d. Tuzla ve treu godinu za redom izvozi so za puteve u zemlje Evropske unije. Prole sedmice u Linzu u Austriji potpisali smo ugovor o izvozu 10 hiljada tona soli za austrijsko trite, uskoro putujemo u Koeln radi zakljuivanja slinog ugovora. No, zbog pravilnika koji su na snazi u Bosni i Hercegovini, nai putevi se posipaju iskljuivo uvoznom, morskom solju. Je li mogue da Bosna i Hercegovina vie titi svoje puteve i okoli nego to to ine zemlje Evropske unije? Ili je u pitanju neto drugo, zapravo jedna suprotna situacija, situacija u kojoj se nai putevi posipaju manje kvalitetnom i po puteve i okoli opasnijom solju nego to je to domaa, tuzlanska so?

Nije li to jo jedan od bosanskohercegovakih paradoksa i jo jedan od primjera kako tzv. uvozni lobiji na najdirektniji nain, radi male osobne koristi, spreavaju razvoj domae proizvodnje, i to na vrlo opasan i duboko koruptivan nain intervenirajui u regulativu i podzakonske akte? Za postojanje ovakvih pravilnika u Bosni i Hercegovini ne postoji nikakvo opravdanje, ni komercijalno, ni struno, ni nauno, i to e, uvjeren sam ovaj skup konkretno pokazati. Samo djelimina analiza poreenja morske uvozne soli i domae soli moe dati odgovore na neka pitanja i dileme. Uvozna so sadri oko 96% NaCl, a domaa so do 99,8% NaCl. Sadraj netopivih materija u uvoznoj soli je oko 3%. Ako se za ilustraciju uzme koliina od 10.000 t koja se pospe po bh cestama (to je samo dio koliina), onda platimo i ostavimo na cesti ili u odvodnim kanalima i kanalizaciji 300 t netopivih materija koji nemaju nikakvog efekta kod otapanja snijega ili leda. Ako pretpostavimo da je cijena ove soli od 150 do 180 KM/t, onda imamo nepotrebni troak od 45.000 do 54.000 KM?! So proizvedena u Solani Tuzla sadri 0,008% netopivih materija ili 0,8t na 10.000t, to je troak uz navedenu cijenu soli od 120 do 144 KM. Sadraj vlage u uvoznoj soli je dozvoljen do 3%. Ako sadraj vlage ne bi bio vei, znai da uvozom 10.000 t soli uvezemo i platimo 300 t vode, to je opet dodatni troak od 45.000 do 54.000 KM. Domaa so sadri 0,1% vlage. Da bi se proizvelo 10.000 t soli u Solani Tuzla od osnovnih inputa koji uestvuju u proizvodnji potroi se: Slane vode 43.000 m3 odnosno 180.600 KM i PDV-a 30.702 KM Tehnoloke pare 11.000 t odnosno 220.000 KM i PDV-a 37.400 KM Elektrine energije 1000.000 kWh odnosno 95.000 KM i PDV-a 16.150 KM Kalcinirane sode 100 t odnosno 45.000 KM i PDV-a 7.650 KM Kaustine sode 20 t odnosno 24.000 KM i PDV-a 4.080 KM Pitke vode 5.000 m3 odnosno 12.000 KM i PDV-a 2.040 KM Ambalae u vrijednosti 200.000 KM i PDV-a 34.000 KM Paleta 10.000 komada odnosno 100.000 KM i PDV-a 17.000 KM. Navedeni osnovni inputi, ne raunajui plate zaposlenika, amortizaciju i druge trokove iznose oko 1 mil. KM, od ega PDV oko 150.000 KM. Svi navedeni inputi su domai proizvod i uglavnom potiu iz preduzea koja su u dravnom vlasnitvu. Ako se ovome dodaju plae zaposlenika i doprinosi na plae, od ega direktan interes imaju budeti, onda ova kratka prezentacija moe dati i jedan od odgovora zato kupovati domae i zato podravati domau proizvodnju. Za ovu koliinu uvezene soli drava uvozniku plati izmeu 1,5 i 1,8 mil KM budetskih sredstava i ne vrate se sredstva proizvoaima inputa za proizvodnju soli, kako je naprijed navedeno.

Sva dosadanja istraivanja pokazala su da je varena so, u koju grupu spada tuzlanska so najbolja po svim karakteristikama, ako se usporeuje s kamenom i morskom solju. I po sadraju NaCl i po ubjedljivo najmanjoj koliini netopivih sastojaka i po najmanjoj koliini iona kalcija i sulfata. ta to zapravo znai? Prilikom koritenja varene soli za otapanje gotovo iskljuivo se isputaju supstance koje djeluju na otapanje. Osim toga, osobito tetan utjecaj imaju mogua odstupanja uzrokovana deponiranjem ili samim postupkom (netopivi ostaci), koji se kod varene soli mogu iskljuiti. Netopivi ostatak ostaje na cestama nakon posipanja i tako dodatno doprinosi poveanju optereenja prainom u cestovnom prometu i oneienju povrine cesta, te odvoda i kanalizacije. Nadalje, vode sa sadrajem sulfata mogu hemijski unititi betonske povrine. Sadraj SO42- kod varenih soli je mali zbog kemijskog taloenja komponente SO42- , to znatno doprinosi ouvanju betonskog sloja ili betonskih elemenata, a time i stalnom poveanju vijeka trajanja tih graevina. Natrijev hlorid razliite kakvoe stoji na raspolaganju u obliku morske soli, kamene soli i kuhane soli. Sva do sada poznata ispitivanja i istraivanja pokazala su da varene soli imaju prednosti pred ostala dva proizvoda NaCl. Uvjeren sam da e i vaa istraivanja koje e danas biti prezentirana doprinijeti ukupno boljem razumijevanju ove materije, te svijesti od ekoloke i druge tetnosti koritenja neadekvatnih materijala za posipanje puteva u zimskom periodu. Oekujem da e i Solana izvui za sebe korisne zakljuke, kako bi kvalitetu svog osnovnog proizvoda jo vie unaprijedila. Duboko vjerujem da e i nai kupci to znati prepoznati. S druge strane, u vremenu u kojem ivimo esto je put od naune spoznaje do njezinog oivotvorenja kroz propise i regulativu dug, ali uvjeren sam e se usprkos brojnim zaprekama, na bosanskohercegovakim putevima uskoro nai tuzlanska so. elim vam uspjean rad i jo jednom vam se zahvaljujem na organizaciji ovog skupa u ime Solane.