3.1. AKSIOME STATIKE Aksiomi statike formuliraju osnovne zakone kojima se pod~injavaju sile koje djeluju na kruto tijelo.

Odre|eni broj aksioma je posljedica osnovnih zakona mehanike o kojima }emo govoriti u DINAMICI. Aksiomi su sami po sebi jasni i ne dokazuju se. AKSIOM I. Ako na neko slobodno kruto tijelo djeluju dvije sile, ono }e biti u ravnote`i tada i samo tada ako te dvije sile le`e na istom pravcu (imaju istu napadnu liniju), imaju iste intenzitete i imaju suprotne smjerove, slika 3.1. Ovaj aksiom govori o najjednostavnijem uravnote`enom sistemu sila, jer je o~igledno da jedna sila koja djeluje na kruto tijelo nije uravnote`ena. AKSIOM II. Djelovanje datog sistema sila na kruto tijelo se ne mijenja ako se datom sistemu sila dodaje ili oduzme uravnote`eni sistem sila. Slika 3.1. Djelovanje istih sila na kruto tijelo Da bismo ovo objasnili predpostavimo da imamo kruto tijelo na koje djeluje sila F kao {to je pokazano na slici 3.2.

Dodajmo u ta~ki B koja le`i na pravcu sile F dvije sile F1 i F2 kao {to je pokazano na slici i predpostavimo da su intenziteti sila F 1 = F 2 jednaki. Djelovanje sile F na kruto tijelo nije se promijenilo i ako je dodat uravnote`en sistem sila.

Slika 3.2. Slika za obja{njenje aksioma II

45

AKSIOM III. Ako na kruto tijelo djeluju u jednakoj ta~ki dvije sile mo`emo ih zamijeniti jednom silom (rezultantom) koja tako|er djeluje u toj istoj ta~ki krutog tijela, pri ~emu je vektor te sile jednak vektorskom zbiru vektora datih sila (vidi sliku 3.3.)

Slika 3.3. Paralelogram sila

Ovaj aksiom se naziva jo{ i aksiom o paralelogramu sila. Na slici 3.3. prikazane su tri mase koje djeluju u ravnote`i. Presijecanjem u`adi javljaju se sile u kracima F1 , F 2 i F3 . Da bi mase bile u ravnote`i vektorskim slaganjem sila F 1 i F2, moramo dobiti rezultantu Fr koja }e imati isti pravac kao i sila F3 isti intenzitet a suprotan smjer. Fr = F1 + F2 F r = F3 . Kao {to vidimo sa slike 3.3. vektor Fr konstruiramo kao dijagonalu paralelograma nad silama F1 i F2, kao stranama tog paralelograma. U daljem prou~avanju Statike razlikovat }emo pojam vektorskog zbira sila i pojam rezultante sila. Pretpostavka da u ta~ki A kru tog tijela (slika 3.4.) djeluje sila F1, a u ta~ki B sila F2. Da bismo odredili njihov vektor ski zbir, sile F1 i F2, mo`emo da prenesemo paralelno tako da im je bilo koja ta~ka O (van tijela ili u tijelu) zajedni~ki po~etak. Dijagonala OO1 paralelograma, konstruisanog nad ovim silama predstavlja zbir sila.

Rezultat zbira sila F1 i F2 jeste sila FR i zove se glavni vektor sabranih sila. S obzirom da su sile F1 i F2, klize}i vektor, presje~na ta~ka O njihovih linija je zajedni~ka napadna ta~ka. Na osnovu aksioma III napadna linija rezultante sila F1 i F2, mora da pro|e kroz ta~ku O.
46

Slika 3.4. Djelovanje dvije sile na tijelo

 Glavni vektor FR, prene{en paralelno na pravu koja prolazi kroz ta~ku O zamjen juje djejstvo sila F1 i F2, to jest, postaje njihova rezultanta Fr . Prema tome, glavni vektor FR, koji je jednak vektorskom zbiru, postaje rezultanta F tj. zamjenjuje djelovanje tek kad se prenese na napadnu liniju rezultante. AKSIOM IV. Dva materijalna tijela djeluju jedno na drugo silama istog intenziteta, pravca a suprotnog smjera.

Slika 3.5. Me|usobno dejstvo dva materijalna tijela

Ovaj aksiom predstavlja jedan od osnovnih zakona mehanike. AKSIOM V. Ukoliko se deformabilno tijelo pod dejstvom datog sistema sila nalazi u ravnote`i, ono }e biti u ravnote`i i onda ako postane apsolutno kruto. Ovaj aksiom ~esto se naziva i princip ukru}ivanja, a ima veliku primjenu u in`enjerskoj praksi. On omogu}ava da se deformabilno tijelo (lanac, u`e) ili bilo koja druga promjenljiva konstrukcija (gerberov nosa~) posmatra kao kruto tijelo prilikom postavljanja uslova ravnote`e i da se za ispitivanje ravnote`e takvih tijela koriste metode i zakoni koji va`e za kruto tijelo. Treba imati na umu da uslovi koji su za deformabilno tijelo potrebni ne moraju u isto vrijeme da budu i dovoljni. 3.2. PRIMJENA PRAVILA O PARALELOGRAMU SILA KADA U TA^KI KRUTOG TIJELA DJELUJE VI[E SILA Vidjeli smo da je rezultanta dviju sila razli~itih pravaca jednaka po pravcu i veli~ini tre}oj stranici trougla kojem su dvije stranice zadane sile, (slika 3.3 i slika 3.4.). Njen smjer je suprotan smjeru obola`enja zadanih sila, a sasvim je svejedno kojim redom ucrtavamo sile. Mo`emo, naprimjer, zapo~eti silom F1 i na nju dodati silu F2. Rezultanta }e biti ista kao i kad smo zapo~eli sa silom F1. (slika 3.3.) Primjenom paralelograma silu F (slika 3.6.) mo`emo rastaviti u mnogo komponenata, jer se mo`e nacrtati mnogo trokutova. Pretpostavimo da na kruto tijelo u ta~ki O djeluju sile F1, Slika 3.6. Rastavljanje sile F1 F2, F3 i F4. Veli~inu i smjer rezultante tih sila nalazimo tako u dvije komponente da trokutno pravilo primjenimo tri puta.
47

Slika 3.7. Djelovanje ~etiri sile na tijelo u ravni

Po~injemo u ta~ki a povla~enjem paralelne sile sa silom F1 (odsje~ak ab). Iz ta~ke b nanosimo silu F2 , koja je paralelna sa silom F2 . Spajanjem ta~aka a i c dobivamo rezultantu tih dviju sila Fr12. Postupak ponavljamo do kraja nano{enjem sila F3 F4 . Rezultanta sve ~etiri sile odre|ena je du`inom ae. Smjer je suprotan smjeru obila`enja sila F1 F2 F3 F4 . Redosljed sila pri nano{enju u planu sila nije bitan, jer ne utje~e na rezultantu. 3.3. PRAVILO O POMJERANJU NAPADNE TA^KE SILE U statici kod prou~avanja ravnote`e krutih tijela smatramo da me|usobni razmak ta~aka tijela ostaje konstantan bez obzira na veli~inu sila koje djeluju. Mo`emo pomicati napadnu ta~ku sile na napadnoj liniji sile bez ikakvih posljedica na rezultate. Pret postavimo da na kruto tijelo u ta~ki A djeluje sila F . (slika 3.8.) Dodajmo u proizvoljnoj ta~ki B na napadnoj liniji sile F uravnote`en sistem F1(-F1), . Po{to je uravnote`en sistem F F 1 mo`emo ga uklopri ~emu su intenziteti isti F = F1 niti. Kao rezultat imamo silu F 1 u ta~ki B, koja je jednaka sili F sa napadnom ta~kom B.

Sa slike 3.7. vidimo da je: Fr12 = F1 + F2 Fr13 = Fr12 + F3 = F1 + F2 + F3 Fr = Fr13 + F4 Fr = F1 + F2 + F3 + F4

(3.2.)

Slika 3.8. Pravilo o pomjeranju napadne ta~ke sile

Prema tome, mo`emo zaklju~iti da se dejstvo date sile na kruto tijelo ne}e promijeniti ako napadnu ta~ku sile pomjerimo u bilo koju drugu ta~ku tijela du` napadne linije sile. Tako, vektor koji predstavlja sila, jeste klize}i vektor, ako sila djeluje na kruto tijelo.
48

U slu~aju da sila djeluje na ~vrsto (deformabilno) tijelo, vektor sile ne smije se pomjerati du` napadne linije. Da bismo to dokazali, pretpostavimo da imamo jedan deformabilani {tap koji je optere}en istim silama na pritisak F1 F2, kao {to je prikazano na slici 3.9. Ako bi pomjerali sile F1 F2 u drugom slu~aju (kao {to je prikazano na slici) {tap ne bi bio optere}en, a u tre}em slu~aju {tap bi bio optere}en na istezanje. Ovaj primjer pokazuje da sistem sila, koji je ekvivalentan u stati~kom smislu, nije Slika 3.9. Primjer optere}enja deformabilnog {tapa ekvivalentan u slu~aju prou~avanju ~vrstih (deformabilnih) tijela. 3.4. VEZANO TIJELO. VEZE. REAKCIJE VEZA Tijelo ~ije je slobodno pomjeranje sprije~eno nekim drugim tijelom zove se vezano tijelo ili neslobodno tijelo. U poglavlju 1.2. definirali smo slobodno tijelo, rekli smo da tijelo koje nije ometano drugim tijelima, da slobodno pre|e iz jednog u bilo koji drugi polo`aj u prostoru, zove se slobodno tijelo. Primjer najprostije veze je podloga, jer ona spre~ava slobodno kretanje tijela.(slika 3.10.) Ako veza ne dozvoljava kretanje, tada tijelo djeluje na vezu silom, usljed ~ega se veza suprotstavlja tako|er silom, koja se zove veza ili reakcija veze. Reakcija veze ima isti intenzitet i zajedni~ku napadnu liniju, a suprotan smjer sili kojom tijelo djeluje na vezu, zovu se aktivne sile. Aktivna sila ne zavisi od djejstva drugih sila, dok reakcija veze zavisi od aktivnih sila i predstavlja nepoznatu silu.
Slika 3.10. Podloga kao veza

Kad odredimo reakcije veze {to predstavlja osnovni zadatak statike, tada znamo sve sile koje djeluju na tijelo ili konstrukciju, pa smo u mogu}nosti da izvr{imo dimenzioniranje ili ispitamo nosivost. Reakcija veze ima suprotan smjer od smjera u kojem veza ne dozvoljava pomjeranje tijela. Razmotrimo detaljnije kako su usmjerene reakcije na neke osnovne oblike veza koje se naj~e{}e primjenjuju u ma{inskoj industriji. a) Glatka povr{ina. Glatka povr{ina sprje~ava kretanje tijela pod djejstvom aktivnih sila samo u pravcu zajedni~ke normale na dodirne povr{ine tijela, u ta~ki njihovog dodira. Ukoliko je jedna od dodirnih povr{ina ta~ka, tada je reakcija usmjerena po normali na drugu povr{inu. (slika 3.11.)

49

Slika 3.11. Primjeri reakcija glatke povr{ine

b) U`e. Ukoliko je veza ostvarena pomo}u savitljivog i neistegljivog u`eta, zanemarive te`ine u`e ne dozvoljava da se teret udalji od kuke gdje je obje{en. Reakcija u`eta FS1, FS2 usmjerena je du` samog u`eta ka ta~ki vje{anja.

Slika 3.12. Primjer reakcije u`eta

Na slici 3.13. prikazano je osloba|anje od veza (glatka povr{ina i u`e) teglja~a koji u`etom vu~e kamion.

50

Slika 3.13. Primjer osloba|anja od veze

c) Cilindri~ni zglob. Ukoliko su dva kruta tijela spojena osovinicom kroz odgovaraju}e otvore u tim tijelima, pri ~emu je tijelo koje slu`i kao veza ~vrsto vazano za nepomi~nu ravan, tada se takva veza zove cilindri~ni zglob, cilindri~no le`i{te, {arnir ili nepomi~ni oslonac. Ovakva veza dozvoljava tijelu obrtanje u ravni oko ose {arnira, ali ne dozvoljava pomjeranje tijela ni u jednom pravcu normalnom na pravac Slika 3.14. Primjer cilindri~nog zgloba ose {arnira. Reakcija FA je normalna na osu {arnira i mo`e imati bilo koji pravac. Kod rje{avanja problema statike sa cilindri~nim zglobom treba odrediti dvije veli~ine: intenzitet reakcije F A i ugao . d) [tap. Ako je veza ostvarena {tapom zanemarljive te`ine koji je krajevima zglobno vezan za podlogu ili tijelo, tada je tijelu ograni~eno kretanje u pravcu {tapa. Prema tome, reakcija ima pravac {tapa, dok je smjer nepoznat. [tap koji slu`i kao veza (zanemarljive te`ine, a na krajevima cilindri~ni zglobovi) mo`e biti izlo`en samo na zatezanje ili pritisak. (slika 3.15.)

Slika 3.15. Primjer veze {tapom

51

Prilikom rje{avanja problema u kome se veza ostvaruje pomo}u {tapa, treba odrediti intenzitet i smjer sile koja optere}uje {tap. Smjer reakcije pretpostavimo proizvoljno; ako dobijemo pozitivno rje{enje za vrijednost reakcije, to zna~i da je smjer dobro pretpostavljen, a negativno rje{enje zna~i pogre{no pretpostavljen smjer. 3.5. AKSIOM O VEZAMA Ako na kruto tijelo djeluje sistem sila i ako se tijelo nalazi u ravnote`i (u stanju mirovanja), tada je sistem sila uravnote`en i on zadovoljava uslove ravnote`e statike. Ako se radi o vezanom krutom tijelu, tj. ako mu je bilo koje kretanje onemogu}eno vezama, to tijelo }e biti u miru pod djejstvom proizvoljnog sistema sila. Da bismo postavili uvjete ravnote`e za vezano kruto tijelo, omogu}uje nam aksiom o vezama, koji glasi: svako vezano tijelo mo`e da se posmatra kao slobodno, ako se veze uklone i njihov uticaj na tijelo zamijenimo djejstvom reakcija veza. (slika 3.16.)
1,20 m 1,20 m 1,20 m III FG

2,50 m B 1,20 m 1,20 m 1,20 m K 45 C D H m A 1,20 m Fay

FK FK I F

FH FDy FDx 50 FH = FG

45 II H

50 Fr

Fax Fay

2,50 m FEy

FC

50 S = FG FEx

Fax

45

FDx

FEx IV

FEy

FDy

Slika 3.16. Primjer primjene aksioma o vezama

52