Professional Documents
Culture Documents
Katalog PDF
Katalog PDF
Gradnja vlastite obiteljske kue poduhvat je koji poinje paljivim promiljanjem i planiranjem. Od samog poetka potrebno je sagledati niz imbenika od kojih svaki u odreenom trenutku moe biti od presudne vanosti. Izbor gradilita, arhitektonsko oblikovanje, urbanistiki uvjeti i propisi, tehniki i financijski preduvjeti, gradnja, samo su neki od koraka koje ete morati poduzeti na putu do vlastitog doma. MAGNITUDA PROJEKT d.o.o. s timom arhitekata i inenjera razliitih profila vodit e Vas kroz sve faze planiranja, projektiranja i gradnje i pomoi Vam svojim znanjem i iskustvom da se suoite sa svim izazovima pri realizaciji Vaeg ivotnog projekta. Suvremen pristup projektiranju kao i potivanje tradicijskog izriaja ogledaju se u razliitim tipovima kua koje moete vidjeti u ovom katalogu. Pred Vama je izbor projekata kua arhitektonski oblikovanih i prikladnih za podneblje i okoli u kojem e se graditi. Svaki od prikazanih projekata mogue je i dodatno prilagoditi potrebama Vae obitelji tako da on bude najbolji mogui odgovor na sve postavljene zahtjeve. Ponekad e taj odgovor biti projekt koji e se uvelike razlikovati od onog osnovnog jer na pristup projektiranju znai neiscrpno traganje za inovativnim rjeenjima koja e u konanosti rezultirati Vaim zadovoljstvom, ali i potivati sve propisima zadane uvjete prilikom izrade idejnog projekta. Ovaj projekt, na temelju kojeg ete ishoditi rjeenje o uvjetima graenja, predstavlja prvi dio faze projektiranja. Slijedi izrada glavnog projekta gdje na projektantski tim predano surauje kako bi svaki detalj projekta Vae kue bio paljivo rijeen prije samog izvoenja. Pri tome je usmjerenost ka energetski uinkovitoj gradnji, gdje se suvremene tehnologije susreu s odgovornou prema zajednikom okoliu naa osnovna misija. Sve projekte mogue je kupiti i u paketu po povoljnim cijenama. Sadraj paketa je idejni projekt + glavni projekt + Ytong materijal dopremljen na gradilite. Konano, da bi sve planirano dobilo svoj puni potencijal, potrebno je gradnju povjeriti kvalitetnom i provjerenom izvoau radova. Tu emo Vam pomoi savjetom, iskustvom i tehnikom podrkom kako bi Va put do useljenja uspjeno okonali.
presjeci i proelja
tip:
NEK2
opis: velika katna kua s ravnim krovom 3 spavae sobe troi na zagrijavanje max 40 kWh/m2 ili 3 litre nafte po m2 godinje faze projekta: idejni projekt glavni projekt
oblik:
VANJSKI ZID 40 cm neto povrina: 207,03 m2 bruto povrina: 261,16 m2 obujam: 675,09 m3 mjerilo:
tlocrt kata
tlocrt prizemlja
3
presjeci i proelja
tip:
NEK3
opis: katna kua s jednostrenim kosim krovom radna soba u prizemlju i 3 spavae sobe na katu troi na zagrijavanje max 40 kWh/m2 ili 3 litre nafte po m2 godinje faze projekta: idejni projekt glavni projekt
oblik:
VANJSKI ZID 40 cm neto povrina: 195,23 m2 bruto povrina: 225,31 m2 obujam: 504,47 m3 mjerilo:
tlocrt kata
tlocrt prizemlja
5
presjeci i proelja
tip:
NEK4
opis: katna kua s dvostrenim kosim krovom 3 spavae sobe troi na zagrijavanje max 40 kWh/m2 ili 3 litre nafte po m2 godinje faze projekta: idejni projekt glavni projekt
oblik:
VANJSKI ZID 40 cm mjerilo: neto povrina: 162,33 m2 bruto povrina: 205,20 m2 obujam: 665,68 m3
tlocrt kata
tlocrt prizemlja
presjeci i proelja
tip:
LARA
opis: katna kua s ravnim krovom u nizu, dvojna ili samostojea jedinstveni prostor dnevnog boravka, blagovaonice i kuhinje u deniveliranom prizemlju 3 spavae sobe na katu oblik: neto povrina: 94,33 m2 VANJSKI ZID 30 cm bruto povrina: 118,08 m2 obujam: 347,00 m3 faze projekta: idejni projekt glavni projekt
tlocrt kata
tlocrt prizemlja
presjeci i proelja
tip:
NINA
opis: katna kua s ravnim krovom tlocrt u obliku slova T veliki dnevni boravak i stambena kuhinja u prizemlju 3 spavae sobe na katu oblik: neto povrina: 99,85 m2 VANJSKI ZID 30 cm bruto povrina: 132,00 m2 obujam: 426,00 m3 faze projekta: idejni projekt glavni projekt
10
tlocrt kata
tlocrt prizemlja
11
presjeci i proelja
tip:
MAJA
opis: katna kua s ravnim krovom tlocrt u obliku slova T veliki dnevni boravak, blagavaonica, kuhinja i radna soba u prizemlju 4 spavae sobe na katu oblik: neto povrina: 127,74 m2 VANJSKI ZID 30 cm bruto povrina: 159,96 m2 obujam: 503,00 m3 faze projekta: idejni projekt glavni projekt
12
tlocrt kata
tlocrt prizemlja
13
presjeci i proelja
tip:
TEA
opis: katna kua s ravnim krovom, na kosom terenu mogunost prilagodbe razliito strmim terenima 3 spavae sobe na katu faze projekta: idejni projekt glavni projekt
14
tlocrt prizemlja
tlocrt kata
15
tip:
ELA
opis: prizemna kua razvedenog krovita i tlocrta s garaom deniveliran prostor dnevnog boravka, blagovaonice i kuhinje 3 spavae sobe faze projekta: idejni projekt glavni projekt
16
tlocrt prizemlja
tlocrt krova
17
presjeci i proelja
tip:
VITA
opis: katna kua s jednostrenim kosim krovom velika esterosobna kua za veu obitelj mogunost jednostavne podjele u vie odvojenih manjih stanova faze projekta: idejni projekt glavni projekt
18
mjerilo:
tlocrt kata
tlocrt prizemlja
19
presjeci i proelja
tip:
MIA
opis: katna kua s dvostrenim kosim krovom, na kosom terenu velika peterosobna kua s garaom mogunost prilagodbe razliito strmim terenima faze projekta: idejni projekt glavni projekt
20
mjerilo:
tlocrt kata
tlocrt prizemlja
21
presjeci i proelja
tip:
MARTA
opis: kontinentalna vikendica prizemnica s tavanom zajedniki prostor dnevnog boravka, kuhinje i blagavaonice dvije spavae sobe oblik: nagib krova 6 neto povrina: 47,92 m2 VANJSKI ZID 30 cm bruto povrina: 60,37 m2 obujam: 251,00 m3 faze projekta: idejni projekt glavni projekt
22
tlocrt krova
tlocrt prizemlja
23
presjeci i proelja
tip:
IVANA
opis: prizemna kontinentalna kua veliki zajedniki prostor dnevnog boravka, blagavaonice i kuhinje fleksibilan tlocrt faze projekta: idejni projekt glavni projekt
24
mjerilo:
tlocrt kata
tlocrt prizemlja
25
presjeci i proelja
tip:
KATARINA
opis: katna kontinentalna kua manja obiteljska kua mogunost jednostavne prilagodbe za izgradnju dvojnog (polugraenog) objekta oblik: nagib krova 30/ 33 neto povrina: 93,17 m2 VANJSKI ZID 30 cm bruto povrina: 116,83 m2 obujam: 341,00 m3 faze projekta: idejni projekt glavni projekt
26
tlocrt kata
tlocrt prizemlja
27
presjeci i proelja
tip:
DORA
opis: manja katna obiteljska kontinentalna kua mogunost gradnje u nizu, dvojne ili samostojee izvrsno organiziran etverosobni stan na dvije etae faze projekta: idejni projekt glavni projekt
28
mjerilo:
tlocrt kata
tlocrt prizemlja
29
presjeci i proelja
tip:
SNJEANA
opis: katna kontinentalna kua esterosobna kua za veu obitelj fleksibilnost u promjeni unutranjeg rasporeda prostorija mogunost jednostavne podjele u vie odvojenih manjih stanova oblik: nagib krova 30 neto povrina: 132,42 m2 VANJSKI ZID 30 cm bruto povrina: 164,69 m2 obujam: 457,00 m3 faze projekta: idejni projekt glavni projekt
30
tlocrt kata
tlocrt prizemlja
31
presjeci i proelja
tip:
LUCIJA
opis: katna kontinentalna kua esterosobna kua za veu obitelj fleksibilnost u promjeni unutranjeg rasporeda prostorija mogunost jednostavne podjele u vie odvojenih manjih stanova oblik: nagib krova 30 neto povrina: 152,29 m2 VANJSKI ZID 30 cm bruto povrina: 182,31 m2 obujam: 807,00 m3 faze projekta: idejni projekt glavni projekt
32
tlocrt kata
tlocrt prizemlja
33
presjeci i proelja
tip:
DIANA
opis: katna kontinentalna kua velika esterosobna kua za veu obitelj mogunost jednostavne podjele u vie odvojenih manjih stanova faze projekta: idejni projekt glavni projekt
34
mjerilo:
tlocrt kata
tlocrt prizemlja
35
presjeci i proelja
tip:
NATAA
opis: katna kontinentalna kua velika peterosobna kua s garaom fleksibilnost u promjeni unutranjeg rasporeda prostorija faze projekta: idejni projekt glavni projekt
36
mjerilo:
tlocrt kata
tlocrt prizemlja
37
presjeci i proelja
tip:
ADRIANA
opis: primorska vikendica mala prizemna kua zajedniki prostor dnevnog boravka, blagavaonice i kuhinje 2 spavae sobe oblik: nagib krova 22/ 24 neto povrina: 47,92 m2 VANJSKI ZID 30 cm bruto povrina: 60,37 m2 obujam: 208,00 m3 faze projekta: idejni projekt glavni projekt
38
tlocrt kata
tlocrt prizemlja
39
presjeci i proelja
tip:
NADIJA
opis: prizemna primorska kua prostrana etverosobna prizemnica jedinstven prostor dnevnog boravka, blagavaone i kuhinje faze projekta: idejni projekt glavni projekt
40
mjerilo:
tlocrt kata
tlocrt prizemlja
41
presjeci i proelja
tip:
DANIJELA
opis: katna primorska kua fleksibilnost u promjeni unutranjeg rasporeda prostorija mogunost jednostavne prilagodbe za izgradnju dvojnog (poluugraenog) objekta oblik: nagib krova 22 neto povrina: 93,64 m2 VANJSKI ZID 30 cm bruto povrina: 116,83 m2 obujam: 334,00 m3 faze projekta: idejni projekt glavni projekt
42
tlocrt kata
tlocrt prizemlja
43
presjeci i proelja
tip:
NENA
opis: prizemna primorska kua prostrana peterosobna prizemnica fleksibilnost u promjeni unutranjeg rasporeda prostorija etverostreni krov oblik: nagib krova 18 neto povrina: 123,27 m2 VANJSKI ZID 30 cm bruto povrina: 152,31m2 obujam: 511,00 m3 faze projekta: idejni projekt glavni projekt
44
tlocrt kata
tlocrt prizemlja
45
presjeci i proelja
tip:
LIDIJA
opis: prizemna primorska kua prostrana peterosobna prizemnica fleksibilnost u promjeni unutranjeg rasporeda prostorija etverostreni krov faze projekta: idejni projekt glavni projekt
46
mjerilo:
tlocrt krova
tlocrt prizemlja
47
presjeci i proelja
tip:
IRENA
opis: prizemna primorska kua prostrana peterosobna prizemnica fleksibilnost u promjeni unutranjeg rasporeda prostorija razvedeni etverostreni krov oblik: nagib krova 22 neto povrina: 131,89 m2 VANJSKI ZID 30 cm bruto povrina: 160,84 m2 obujam: 623,00 m3 faze projekta: idejni projekt glavni projekt
48
tlocrt prizemlja
tlocrt krova
49
presjeci i proelja
tip:
SANJA
opis: prizemna primorska kua fleksibilnost u promjeni unutranjeg rasporeda prostorija mogunost jednostavne podjele u vie odvojenih manjih stanova faze projekta: idejni projekt glavni projekt
50
mjerilo:
tlocrt kata
tlocrt prizemlja
51
presjeci i proelja
tip:
ANA
opis: katna primorska kua fleksibilnost u promjeni unutranjeg rasporeda prostorija mogunost jednostavne podjele u vie odvojenih manjih stanova faze projekta: idejni projekt glavni projekt
52
mjerilo:
tlocrt kata
tlocrt prizemlja
53
Energetska uinkovitost
Odgovornost prema okoliu uz to manju energetsku ovisnost od temeljne je vanosti prilikom planiranja energetski uinkovite gradnje. U javnosti sve vie raste svijest o potrebi ovakvog naina razmiljanja prilikom projektiranja i gradnje obiteljske kue, jer se osim utede za trokove grijanja i hlaenja, te smanjene emisije CO2 u okolinu, ujedno poveava ugodnost ivljenja i produljuje ivotni vijek zgrade. Uvoenjem energetskih certifikata za zgrade s podacima o potronji energije omoguena je usporedba energetskih karakteristika zgrada. Cilj sveobuhvatne utede energije, a time i zatite okolia je stvoriti preduvjete za sistematsku sanaciju i rekonstrukciju postojeih zgrada, te poveati obaveznu toplinsku zatitu novih zgrada. Starije kue godinje troe 200-280 kWh/m2 energije za grijanje, standardno izolirane kue ispod 100, suvremene niskoenergetske kue oko 30, a pasivne 15 kWh/m2 i manje.
54
Potrebna koliina energije u kui ili zgradi ovisi o obliku zgrade, orijentaciji, sastavu konstrukcije i nivou toplinske izolacije vanjske ovojnice zgrade, te o klimatskim uvjetima. Godinja potrebna toplinska energija za grijanje, Qh (kWh/a), je raunski odreena koliina topline koju sustav grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu da bi se odrala unutarnja projektna temperatura u zgradi. Grijanje prostora predstavlja 50-60 posto ukupnih energetskih potreba u zgradi. Za izraun koliine energije za grijanje bitan je koeficijent prolaska topline kroz vanjski graevni dio zgrade, tzv U(k) faktor. Toplinski gubici kroz graevni element, izmeu ostalog, ovise o sastavu graevnog elementa, orijentaciji i koeficijentu toplinske provodljivosti ugraenih materijala. Gubici topline kroz prozore i vanjski zid ine prosjeno 70 posto ukupnih toplinskih gubitaka u zgradi. Tu je i toplinski most, a to je manje podruje u omotau grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povean zbog promjene materijala, debljine ili geometrije graevnog dijela. Zbog smanjenog otpora toplinskoj propustljivosti u odnosu na tipini presjek konstrukcije, temperatura unutarnje povrine pregrade na toplinskom mostu manja je nego na ostaloj povrini, to poveava opasnost od kondenziranja vodene pare. Bolju toplinsku izolaciju postiemo ugradnjom materijala niske toplinske provodljivosti, odnosno visokog toplinskog otpora. Toplinski otpor materijala poveava se ovisno o debljini materijala. Toplinskom izolacijom vanjske ovojnice kue mogue je smanjiti raune za grijanje za 50 do 80 posto. Zbog svega navedenog jasno je zato je kod gradnje nove kue vano ve u fazi idejnog projektiranja u suradnji s projektantom predvidjeti sve to je potrebno da se dobije kvalitetna i optimalna energetski efikasna kua unutar kategorije u koju je svrstana: standardno izolirana, niskoenergetska ili pasivna kua. Pri tome nazivi niskoenergetska kua i pasivna kua ne oznaavaju direktno nain same gradnje kue, ve prvenstveno oznaavaju potronju energije za grijanje.
Standardno izolirana kua Standardno izolirana kua je ona sa prosjeno 80 do 100 kWh/m2 godinje potrebne energije za grijanje. Prema jednostavnom izraunu proizlazi da e takva kua na grijanje
55
troiti otprilike 9 lit/m2 godinje lo ulja, 9 m3/m2 godinje prirodnog plina ili 18 kg/m2 godinje drvenih peleta. Niskoenergetska kua Niskoenergetska kua troi maksimalno 30 kWh/m2 godinje energije za grijanje, pa se takve kue zovu i trolitarske kue. Taj tip kue na grijanje troi otprilike 3 lit/m2 godinje lo ulja, 3 m3/m2 godinje prirodnog plina ili 6 kg/m2 godinje drvenih peleta. Smanjenje toplinskih gubitaka niskoenergetske kue ostvaruje se na slijedee naine: - orijentacija kue na jug - odvajanje toplinskih zona kue (dnevna soba prema jugu, ostave na sjever) - kompaktna gradnja - vrlo dobra izolacija cijelog oploja kue - prozori sa 3-slojnim staklom - niskotemperaturni sustav grijanja - kontrolirana ventilacija prostorija sa rekuperacijom Kako bi poveali dobitke energije preporua se: - aktivno koritenje suneve energije pomou solarnih toplovodnih kolektora (topla voda) i fotonaponskih kolektora (struja) i - pasivno koritenje suneve energije preko velikih staklenih ploha okrenutih na jug. Pasivna kua Pasivna kua oznaava standard kue kod kojeg je zimi kao i ljeti osigurana najvia mjera udobnosti bez aktivnog sistema grijanja. Pretpostavka za to je omot kue koji je termiki optimiran, bez toplinskih mostova i nepropustljiv za zrak, zatim, specijalni prozori za pasivnu kuu i visoko uinkovito prozraivanje s povratom topline koje se brine za trajno zraenje u itavoj kui. Pasivna kua troi maksimalno 15 kWh/m2god. energije za grijanje, pa se naziva i jednolitarska kua. Takva kua na grijanje troi otprilike 1,5 lit/m2 godinje lo ulja, 1,5 m3/m2 godinje prirodnog plina ili 3 kg/m2 godinje drvenih peleta. Pasivne kue nemaju vie potrebe za konvencionalnim sustavom grijanja, ve potrebu za toplinom namiruju preko sofisticiranog sustava ventilacije sa rekuperacijom i dizalicom topline. Osnovne razlike izmeu niskoenergetske i pasivne kue su: - vrlo debela izolacija oploja kue - kontrolirana ventilacija sa rekuperacijom i mogunou dogrijavanja - prozori sa 3-slojnim staklom punjenim plinom - nepostojanje konvencionalnog sustava grijanja zbog vrlo niskih toplinskih gubitaka Da bi kua dobila naziv niskoenergetska ili pasivna nije dovoljno samo podebljanje izolacije i ugradnja kvalitetnije stolarije. Karakteristike energetski efikasne gradnje treba ukljuiti u proces projektiranja to ranije, ve u fazi idejnog rjeenja, jer se na taj nain postiu najkvalitetniji rezultati.
56
NI OVO UOPCE NE VIDIM U WORD DOC. DA BIH MOGLA NESTO NAPRAVITI... MOLIM OVO POSEBNO POSLATI Kod odabira lokacije za gradnju kue, ako je ikako mogue treba odabrati mjesto izloeno suncu, koje ne zasjenjuje druge kue, a zatieno je od jakih vjetrova. Dobro je kuu maksimalno otvoriti prema jugu, a zatvoriti prema sjeveru, te ograniiti dubinu kue i omoguiti niskom zimskom suncu da ue u kuu. Kua se od prejakog ljetnog sunca titi zelenilom i napravama za zatitu od sunca. Kompaktan volumen kue takoer pomae smanjenju gubitaka topline iz kue. Kod projektiranja vano je grupirati prostore sline funkcije i sline unutarnje temperature, pomone prostore smjestiti na sjeveru, a dnevne na jugu. Jasno je da je za najbolji rezultat energetski uinkovite gradnje potreban multidisciplinarni dijalog strunjaka iz vie polja, od arhitekta, strojara, elektriara do graevinara. Ukoliko je ovakav tip gradnje i Va izbor, dobro je znati da svaka od kua iz naeg kataloga uz potrebne izmjene moe postati niskoenergetska ili pasivna.
OVAJ TEKST NIJE UREEN JO SAMO SALJEM KAO PREVIEW JER NE VIDIM OVE NEKE GRAFOVE KAKO TREBA PA TE MOLIM DA OVO POSEBNO POALJE JO MI FALI I VODI KOJI SI NAJAVIO DA DOLAZI.
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67