Algoritam HRN en 13790

Algoritam za proraun potrebne energije za grijanje i hlaenje
prostora zgrade prema HRN EN ISO 13790

Zagreb, rujan 2012.
Algoritam za proraun potrebne en. za grijanje i hlaenje prema HRN EN 13790 Str. 1

S A D R A J

1. GODINJA POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA GRIJANJE Q
H,nd
prema
HRN EN ISO 13790
1.1 Potrebni ulazni podaci za proraun
1.2 Proraunske zone
1.3 Proraun godinje potrebne toplinske energije za grijanje Q
H,nd

1.3.1 Izmjenjena toplinska energija transmisijom
1.3.2 Izmjenjena toplinska energija ventilacijom
1.3.3 Ukupni toplinski dobici za proraunski period
1.3.3.1 Unutarnji toplinski dobici
1.3.3.2 Toplinski dobici od Suneva zraenja
1.3.4 Faktor iskoritenja toplinskih dobitaka za grijanje
1.3.5 Izraun mjesenih vrijednosti toplinske energije za grijanje
1.3.6 Trajanje sezone grijanja

2. GODINJA POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA HLAENJE Q
C,nd
prema
HRN EN ISO 13790
2.1 Ukupni toplinski dobici za promatrani proraunski period
2.1.1 Toplinski dobici od Suneva zraenja
2.2 Izmjenjena toplinska energija proraunske zone za promatrani period
2.3 Faktor iskoritenja toplinskih gubitaka za hlaenje
2.4 Izraun satnih i mjesenih vrijednosti toplinske energije za hlaenje
2.5 Trajanje sezone hlaenja

3. TOPLINSKI OTPORI - KOEFICIJENTI PROLASKA TOPLINE
prema HRN EN ISO 6946

4. TOPLINSKI MOSTOVI prema HRN EN ISO 14683

Prilog 1: REFERENTNI KLIMATSKI PODACI

Prilog 2: PRORAUN KOEFICIJENTA PROLASKA TOPLINE ZA STAMBENO-
POSLOVNU ZGRADU
Prilog 3: PRORAUN GODINJE POTREBNE TOPLINSKE ENERGIJE ZA
GRIJANJE I HLAENJE STAMBENO-POSLOVNE ZGRADE

Popis mjernih oznaka i jedinice koritenih u Poglavljima 1. i 2.

Q
H,nd,cont
- potrebna toplinska energija za grijanje pri kontinuiranom radu (kWh);
Q
H,ht
- ukupno izmjenjena toplinska energija u periodu grijanja (kWh);
Q
H,gn
- ukupni toplinski dobici zgrade u periodu grijanja: ljudi, ureaji, rasvjeta i sunevo
zraenje (kWh);
q
H,gn
- faktor iskoritenja toplinskih dobitaka (-);
0
int,H
- unutarnja postavna temperatura grijane zone (C);
0
int,H,s
- unutarnja postavna temperatura za grijanje prostora s (C);
Q
Tr
- izmjenjena toplinska energija transmisijom za proraunsku zonu (kWh);
Q
Ve
- izmjenjena toplinska energija ventilacijom za proraunsku zonu (kWh);
Q
int
- unutarnji toplinski dobici zgrade (ljudi, ureaji, rasvjeta) (kWh);
Q
sol
- toplinski dobici od Suneva zraenja (kWh);
H
Tr
- koeficijent transmisijske izmjene topline proraunske zone (W/K);
H
Ve
- koeficijent ventilacijske izmjene topline proraunske zone (W/K);
0
e,m
- srednja vanjska temperatura za proraunski period (mjesec) (C);
t - trajanje proraunskog razdoblja (h);
H
Tr,zy
- koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu zona z i y (W/K);
H
Ve,zy
- koeficijent ventilacijske izmjene topline izmeu zona z i y (W/K);
0
z,H
- unutarnja postavna temperatura grijane zone z (C);
0
y,mn
- srednja temperatura u susjednoj zoni y (C);
H
D
- koeficijent transmisijske izmjene topline prema vanjskom okoliu (W/K);
H
U
- koeficijent transmisijske izmjene topline kroz negrijani/nehlaeni prostor prema
vanjskom okoliu (W/K);
H
g
- stacionarni koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu (W/K);
b
m
- faktor smanjenja temperaturne razlike za svaki mjesec kod prorauna izmijenjene
topline s tlom (-);
H
A
- koeficijent transmisijske izmjene topline prema susjednoj zgradi (W/K);
+
l
- duljinski koeficijent prolaska topline, W/(m K);
_
j
- koeficijent prolaska topline tokastog toplinskog mosta (W/K);
AU
TM
- dodatak za toplinske mostove na koeficijent prolaska topline (W/(m
2
K));
b
u
- faktor smanjenja temperaturne razlike za negrijane prostor (-);
H
Tr,ue
- koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu negrijanog prostora i vanjskog okolia
(W/K);
H
Ve,ue
- koeficijent ventilacijske izmjene topline izmeu negrijanog prostora i vanjskog okolia
(W/K);
H
Tr,iu
- koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu grijanog i negrijanog prostora (W/K);
H
Ve,iu
- koeficijent ventilacijske izmjene topline izmeu grijanog i negrijanog prostora (W/K);
a
- gustoa zraka (kg/m
3
);
c
p,a
- specifini toplinski kapacitet zraka (J/(kg K));
n
ue
- broj izmjena zraka izmeu negrijanog prostora i vanjskog okolia (h
-1
);
n
50
- broj izmjena zraka pri razlici tlaka od 50 Pa (h
-1
);
V
ue
- volumen zraka negrijanog prostora (m
3
);
0
u
- temperatura negrijanog prostora (C);
A - povrina (m
2
);
H
g,m
- koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu za proraunski mjesec
u
m
- toplinski tok izmjene topline s tlom za proraunski mjesec (W);
H
pi
- unutarnji periodiki koeficijent transmisijske izmjene topline (W/K);
H
pe
- vanjski periodiki koeficijent transmisijske izmjene topline (W/K);
int
0
- srednja godinja unutarnja temperatura (C);
e
0
- srednja godinja vanjska temperatura (C);
U - koeficijent prolaska topline, W/(m
2
K);
P - izloeni opseg poda (m);
B' - karakteristina dimenzija poda (-);
g
- duljinski koeficijent prolaska topline za spoj zida i poda, W/(m K);
d
t
- ekvivalnentna debljina poda (m);
- koeficijent toplinske provodljivosti tla, W/(m K);
w - ukupna debljina zida (m);
R
f
- toplinski otpor podne konstrukcije (m
2
K/W);
o - periodika dubina prodiranja u ovisnosti o tipu tla (m);
U
f
- koeficijent prolaska topline uzdignutog poda (W/(m
2
K));
U
g
- koeficijent prolaska topline graevne konstrukcije na tlu (W/(m
2
K));
U
x
- ekvivalenti koeficijent prolaska topline uzdignutog poda (W/(m
2
K));
R
f
- toplinski otpor uzdignute podne konstrukcije (m
2
K/W);
h - visina uzdignutog poda od razine tla (m);
U
w
- koeficijent prolaska topline zida zgrade iznad razine tla (W/(m
2
K));
v - brzina vjetra (m/s);
f
w
- faktor zaklonjenosti zgrade od vjetra (-);
d
w
- ekvivalnentna debljina zida u podrumu (m);
U
bf
- koeficijent prolaska topline za pod u podrumu (W/(m
2
K));
U
bw
- koeficijent prolaska topline za zid u podrumu (W/(m
2
K));
R
w
- toplinski otpor zida u podrumu (m
2
K/W);
z - dubina podruma ispod razine tla (m);
b
A
- faktor smanjenja temperaturne razlike za susjedni prostor (-);
0
adj
- temperatura susjedne prostorije (C);
Q
Ve,inf
-

potrebna toplinska energija radi infiltracije vanjskog zraka (kWh);
Q
Ve,win
- otrebna

toplinska energija radi pozraivanja otvaranjem prozora (kWh);
Q
Ve,mech
- potrebna toplinska energija u sustavu mehanike ventilacije/klimatizacije (kWh);
H
Ve,inf
- koeficijent ventilacijske izmjene topline uslijed infiltracije vanjskog zraka(W/K);
H
Ve,win
- koeficijent ventilacijske izmjene topline uslijed otvaranja prozora (W/K);
H
Ve,mech
- koeficijent ventilacijske izmjene topline uslijed mehanike ventilacije/klimatizacije
(W/K);
n
inf
- broj izmjena zraka uslijed infiltracije (h
-1
);
e
wind
, f
wind
- faktori zatienosti zgrade od vjetra (-);
win
n - broj izmjena zraka uslijed otvaranja prozora (h
-1
);
A
K
- korisna povrina (m
2
);
u
sol,mn,k
- srednji toplinski tok od suneva izvora kroz k-ti graevni dio u grijani prostor (W);
F
sh,ob
- faktor zasjenjena od vanjskih prepreka direktnom upadu sunevog zraenja (-);
I
S,k
- srednji toplinski tok od sunevog zraenja na povrinu graevnog dijela k za mjeseni
proraun (W/m
2
);
A
sol,k
- efektivna povrina otvora k na koju upada sunevo zraenje (m
2
);
F
r,k
- faktor oblika izmeu otvora k i neba (-);
u
r,k
- toplinski tok zraenjem od povrine otvora k prema nebu (W);
F
sh,gl
- faktor smanjenja zbog sjene od pominog zasjenjenja (-);
g
gl
- ukupna propusnost Suneva zraenja kroz prozirne elemente kada pomino zasjenjenje
nije ukljueno (-);
g
- stupanj proputanja ukupnog zraenja okomito na ostakljenje kada pomino zasjenjenje

nije ukljueno (-);
F
W
- faktor smanjenja zbog ne okomitog upada sunevog zraenja (-);
F
F
- udio plotine prozorskog okvira u ukupnoj povrini prozora (-);
A
pr
- ukupna povrina prozora (m
2
);
g
gl+sh
- ukupna propusnost Suneva zraenja kroz prozirne elemente s ukljuenom pominom
zatitom (-);
F
C
- faktor smanjenja zbog sjene od pominog zasjenjenja (-);
f
with
- udio vremena s ukljuenom pominom zatitom (-);
F
hor
- parcijalni faktor zasjenjenja zbog konfiguracije terena u ovisnosti o orijentaciji plohe,
kuta horizonta i zemljopisnoj irini (-);
F
ov
- parcijalni faktor zasjenjenja zbog gornjih elemenata prozorskog otvora u ovisnosti o
orijentaciji plohe, kutu gornjeg zasjenjenja o, zemljopisnoj irini (-);
F
fin
- parcijalni faktor zasjenjenja zbog bonih elemenata prozorskog otvora u ovisnosti o
orijentaciji plohe, kutu bonog prozorskog zasjenjenja |, zemljopisnoj irini (-);
A
sol,c
- efektivna povrina neprozirnog graevnog elementa na koju upada sunevo zraenje,m
2

o
S,c
- bezdimenzijski apsorpcijski koeficijent zida/krova (-);
R
se
- ploni toplinski otpor vanjske povrine zida/krova (m
2
K/W);
U
c
- koeficijent prolaska topline zida/krova (W/(m
2
K));
A
c
- projicirana povrina zida (m
2
);
c - koeficijent emisivnosti zida (-);
h
r
- vanjski koeficijent prijelaza topline zraenjem (W/(m
2
K));
A0
er
- prosjena temperaturna razlika vanjske temperature zraka i temperature neba (K);
y
H
- omjer toplinskih dobitaka i ukupne izmjenjenje topline transmisijom i ventilacijom u
reimu grijanja (-);
a
H
- bezdimenzijski parametar ovisan o vremenskoj konstanti zgrade (-);
t - vremenska konstanta zgrade (h);
t
H,o
- referentna mjesena konstanta zgrade za grijanje (h);
C
m
- efektivni toplinski kapacitet grijanog dijela zgrade/zone (J/K);
a
o
- bezdimenzijski parametar za mjeseni proraun ovisan o vremenskoj konstanti zgrade
(-);
m' - plona masa zgrade (kg/m
2
);
f
H,m
- udio broja dana u mjesecu koji pripada sezoni grijanja (-);
L
H,m
- ukupni broj dana grijanja u mjesecu (d/mj);
d
m
- ukupni broj dana u mjesecu (d/mj);
o
H,red
- bezdimenzijski redukcijski faktor koji uzima u obzir prekide u grijanju (-);
f
H,hr
- udio sati u tjednu tijekom kojih grijanje radi s normalnom postavnom vrijednou
unutarnje temperature (-);
t
d
- vrijeme rada sustava grijanja/hlaenja s normalnom postavnom vrijednou (h/d);
d
use,tj
- tjedni broj dana koritenja sustava (d/tj);
d
use,a
- godinji broj dana koritenja sustava (d/a);
Q
H,nd,cont,m
- potrebna toplinska energija za grijanje zgrade/zone u promatranom mjesecu pri
kontinuiranom radu (kWh/mj);
Q
H,nd,cont,a
- godinja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade (zone) pri kontinuiranom radu
(kWh/a);
Q
H,nd,a
- godinja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade (zone) pri nekontinuiranom radu
(kWh/a);
Q
C,nd
- potrebna toplinska energija za hlaenje pri kontinuiranom radu (kWh)
Q
C,gn
ukupni toplinski dobici zgrade u periodu hlaenja: ljudi, rasvjeta, ureaji, solarni dobici
(kWh);
Q
C,ht
- ukupno izmjenjena toplinska energija u periodu hlaenja (kWh);
q
C,ls
- faktor iskoritenja toplinskih gubitaka kod hlaenja (-);
H
g,h
- koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu za svaki sat (W/K);
0
int,h

- unutarnja postavna temperatura za proraunski sat (C);
0
e,h

- srednja vanjska temperatura za proraunski sat (C)
0
int,C
- unutarnja proraunska temperatura hlaene zone (C);
0
z,C
- unutarnja proraunska temperatura hlaene zone z (C);
y
C
reimu hlaenja (-);
a
C
- bezdimenzijski parametar ovisan o vremenskoj konstanti zgrade (-);
t
C,o
- referentna konstanta zgrade za hlaenje (h);
f
C,m
- udio broja dana u mjesecu koji pripada sezoni hlaenja (-);
L
C,m
- ukupni broj dana hlaenja u mjesecu (d/mj);
o
C,red
- bezdimenzijski redukcijski faktor koji uzima u obzir prekide u hlaenju (-);
f
C,day
- udio dana u tjednu tijekom kojih hlaenje radi s normalnom postavnom vrijednou
unutarnje temperature (-);
Q
C,nd,d
- dnevna vrijednost potrebne toplinske energije za hlaenje zgrade/zone (kWh/d);
Q
C,nd,m
- mjesena vrijednost potrebne toplinske energije za hlaenje zgrade/zone (kWh/mj);
Q
C,nd,a
- godinja potrebna toplinska energija za hlaenje zgrade/zone (kWh/a).

Indeksi

H - grijanje
C - hlaenje
Tr - transmisija
Ve - ventilacija
sol - sunevo zraenje
int - unutarnji
e - vanjski
1. GODINJA POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA GRIJANJE Q
H,nd


Godinja potrebna toplinska energija za grijanje Q
H,nd

- jest raunski odreena koliina topline koju sustavom grijanja treba tijekom jedne godine
dovesti u zgradu za odravanje unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja
grijanja zgrade.
Potrebna toplinska energija za grijanje:

| | kWh Q Q Q
H,gn H,gn ht H, cont nd, H,
q = HRN EN (3) (1.1)
gdje su:
Q
H,nd,cont
- potrebna toplinska energija za grijanje pri kontinuiranom radu (kWh);
Q
H,ht
ukupno izmjenjena toplinska energija u periodu grijanja (kWh);
Q
H,gn
- ukupni toplinski dobici zgrade u periodu grijanja (ljudi, ureaji, rasvjeta i sunevo
zraenje) (kWh);
q
H,gn
faktor iskoritenja toplinskih dobitaka (-).

Tipovi prorauna :
Prema HRN EN ISO 13790, tri su pristupa proraunu potronje energije za grijanje i hlaenje
s obzirom na vremenski korak prorauna:
- kvazistacionarni proraun na bazi sezonskih vrijednosti
- kvazistacionarni proraun na bazi mjesenih vrijednosti
- dinamiki proraun s vremenskim korakom od jednog sata ili kraim

Kod energetskog certificiranja zgrada, za proraun Q
H,nd
koristiti se kvazistacionarni proraun
na bazi mjesenih vrijednosti. Godinja vrijednost potrebne toplinske energije za grijanje
izraunava se kao suma pozitivnih mjesenih vrijednosti.

Energetski razredi iskazuju se za referentne klimatske podatke (prema podacima iz pravilnika
koji se odnosi na energetsko certificiranje zgrada).
Referentni klimatski podaci odreuju se posebno za kontinentalnu i za primorsku Hrvatsku u
odnosu na broj stupanj dana grijanja.
Za gradove i mjesta koji imaju 2200 i vie stupanj dana grijanja godinje, proraun
energetskih potreba se provodi prema referentnim klimatskim podacima za Kontinentalnu
Hrvatsku (Prilog 1).
Za gradove i mjesta koji imaju manje od 2200 stupanj dana grijanja godinje, proraun
energetskih potreba se provodi prema referentnim klimatskim podacima za Primorsku
Hrvatsku (Prilog 1).

1.1 Ulazni/izlazni podaci prorauna
Potrebni ulazni podaci za proraun Q
H,nd
|kWh|:
Klimatski podaci:
0
e
srednja vanjska temperatura za proraunski period, (C) (Prilog 1, za Referentne
klimatske podatke i za Stvarne klimatske podatke);
I
S
- srednji toplinski tok od suneva zraenja za proraunski period, (W/m
2
) (Prilog 1, za
Referentne klimatske podatke i za Stvarne klimatske podatke).
Stvarni klimatski podaci sadrani su u tehnikom propisu koji se odnosi na racionalnu
uporabu energije i toplinsku zatitu u zgradama.
U Prilogu 1 ovog Algoritma dani su Referentni klimatski podaci.
Proraunski parametri:
0
int
- unutarnja proraunska temperatura pojedinih temperaturnih zona (C), Tablica 1.1;
n broj izmjena zraka svake proraunske zone u jednom satu (h
-1
).

Podaci o zgradi:
A
k
plotina pojedinih graevnih dijelova zgrade (m
2
);
(vanjski zidovi, zidovi izmeu stanova, zidovi prema garai/tavanu, zidovi prema
negrijanom stubitu, zidovi prema tlu, stropovi izmeu stanova, stropovi prema tavanu,
stopovi iznad vanjskog prostora, stropovi prema negrijanom podrumu, podovi na tlu, podovi s
podnim grijanjem prema tlu, kosi krovovi iznad grijanih prostora, ravni krovovi iznad grijanih
prostora)
A
f
neto podna povrina grijanog dijela zgrade (m
2
);
A
K
plotina korisne povrine zgrade (m
2
);
za stambene zgrade moe se priblino odrediti A
K
= 0,32V
e
A ukupna plotina graevnih dijelova koji razdvajaju grijani dio zgrade od vanjskog
prostora, tla ili negrijanih dijelova zgrade (omota grijanog dijela zgrade), ureena prema
HRN EN ISO 13789:2007, dodatak B, za sluaj vanjskih dimenzija (m
2
);
V
e
- bruto obujam, obujam grijanog dijela zgrade kojemu je oploje A (m
3
);
V neto obujam, obujam grijanog dijela zgrade u kojem se nalazi zrak (m
3
);
Taj se obujam odreuje koristei unutarnje dimenzije ili prema priblinom izrazu V = 0,76V
e

za zgrade do tri etae, odnosno V = 0,8V
e
u ostalim sluajevima
f udio plotine prozora u ukupnoj plotini proelja.

Podaci o termotehnikim sustavima:
- nain grijanja zgrade,
- izvori energije koji se koriste za grijanje i pripremu PTV-a,
- vrsta ventilacije (prirodna, prisilna),
- voenje i regulacija sustava grijanja,
- karakteristike unutarnjih izvora topline.

Rezultati prorauna:
Izlazni rezultati prorauna prema HRN EN ISO 13790 su mjeseni podaci za svaku zonu i
ukupni sezonski podaci:
1) REIM GRIJANJA
- transmisijski toplinski gubici
- ventilacijski tolinski gubici
- unutarnji toplinski dobici (ljudi, rasvjeta, ureaji)
- ukupni toplinski dobici od suneva zraenja
- faktor iskoritenja toplinskih dobitaka za grijanje
- broj dana grijanja u mjesecu/godini
- potrebna toplinska energija za grijanje svedena na grijani prostor
2) REIM HLAENJA
- ukupna izmjenjena toplina transmisijom
- ukupna izmjenjena toplina ventilacijom
- unutarnji toplinski dobici (ljudi, rasvjeta, ureaji)
- ukupni toplinski dobici od suneva zraenja
- faktor iskoritenja toplinskih gubitaka za hlaenje
- broj dana hlaenja u mjesecu/godini
- potrebna toplinska energija za hlaenje svedena na hlaeni prostor
1.2 Proraunske zone

Podjela na proraunske zone za koje se odvojeno rauna potrebna energija za grijanje i
hlaenje, te se za svaku zonu zasebno izdaje energetski certifikat, provodi se za dijelove
zgrade ako se razlikuju:
- vrijednosti unutarnje projektne temperature za vie od 4 C,
- namjena drugaija od osnovne i to u iznosu od 10 % i vie neto podne povrine prostora
vee od 50 m
2
,
- u pogledu ugraenog termotehnikog sustava i njegovog reima uporabe.

Proraun prema normi HRN EN ISO 13790 mogu je na tri naina:
- cijela zgrada tretirana kao jedna zona,
- zgrada podijeljena u nekoliko zona, meu kojima je razlika unutarnjih temperatura <
5C, pa se izmjena tolpine izmeu samih zona ne uzima u obzir
- zgrada podijeljena u nekoliko zona, meu kojima je razlika unutarnjih temperatura >
5C, pa se izmjena tolpine izmeu zona uzima u obzir

Unutarnja postavna temperatura zone

Godinja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade, Q
H,nd
(kWh/a), izraunava se u skladu
s normom HRN EN ISO 13790:2008, metoda prorauna po mjesecima, uz sljedee uvjete:
za proraun gubitaka topline, Q
H,ht
, za zgradu s uvedenim sustavom za klimatizaciju i
nestambenu zgradu gospodarske namjene za unutarnju temperaturu grijanja, 0
int,set,H

primjenjuje se projektom predviena vrijednost;
za proraun gubitaka topline, Q
H,ht
, za stambenu zgradu i nestambenu zgradu javne namjene
koja nema uveden sustav za klimatizaciju pretpostavlja se da unutarnja projektna temperatura
grijanja iznosi 0
int,set,H
= 20 C;
u sluaju prekidanog grijanja (nestambene zgrade javne ili gospodarske namjene), gubici
topline, Q
H,ht
, raunaju se tako da se unutarnja projektna temperatura grijanja zamijeni s
usrednjenom unutarnjom temperaturom; projektno trajanje prekida grijanja kod nestambenih
zgrada javne namjene iznosi 7 sati s unutarnjom projektnom temperaturom 16 C, a za
nestambene zgrade gospodarske namjene trajanje prekida grijanja je prema podacima iz
projekta;

Tablica 1.1 (temeljem HRN EN 13790 Tablica G.12 i DIN V 18599-10) Unutarnje proraunske
temperature
Vrsta prostora
Sezona grijanja
zimi 0
int
, C
Kontinentalna Hrvatska
sezona hlaenja 0
int
, C
Primorska Hrvatska -
sezona hlaenja 0
int
, C
Obiteljske kue 20 22 24
Stambene zgrade 20 22 24
Uredi 20 22 24
Obrazovne zgrade 20 22 24
Bolnice 22 22 24
Djeji vrtii 22 22 24
Domovi umirovljenika 22 22 24
Restorani 20 22 24
Trgovine 20 22 24
Sportski objekti 18 22 24
Bazeni 28 26 26

Unutarnja postavna temperatura zone za grijanje izraunava se prema sljedeem izrazu:

=
s
s f,
s H, int,
s
s f,
H int,
A
A 0
0 [C] HRN EN 13790 (1) (1.2)
gdje je:
0
int,H,s
- unutarnja postavna temperatura za grijanje prostora "s" povrine A
f,s
unutar zone
(C);
A
f,s
- povrina prostora "s" unutar zone s razliitim postavnim temperaturama grijanja
prostora (m
2
).

1.3 Proraun godinje potrebne toplinske energije za grijanje Q
H,nd

Sumiranje se provodi za sve mjesece u godini ako su vrijednosti mjesene potrebne toplinske
energije za grijanje pozitivne.
Proraun Q
H,nd,cont
ukljuuje sljedei izraz:

( ) | | kWh
int ,
Q Q Q Q Q
sol gn H Ve Tr cont nd, H,
+ + = q (1.3)
gdje su:
Q
Tr
izmjenjena toplinska energija transmisijom za proraunsku zonu (kWh);
Q
Ve
potrebna toplinska energija za ventilaciju/klimatizaciju za proraunsku zonu (kWh);
q
H,gn
faktor iskoritenja toplinskih dobitaka (-);
Q
int
unutarnji toplinski dobici zgrade (ljudi, ureaji, rasvjeta) (kWh);
Q
sol
toplinski dobici od Suneva zraenja (kWh).

Izmjenjena toplinska energija transmisijom i ventilacijom proraunske zone za
promatrani period rauna se pomou koeficijenta toplinske izmjene topline H (W/K):

( ) t
H
Q
e H int,
Tr
Tr
0 0 =
1000
[kWh] HRN EN 13790 (16) (1.4)
( ) t
H
Q
e H int,
Ve
Ve
0 0 =
1000
[kWh] HRN EN 13790 (20) (1.5)

gdje su:
H
Tr
koeficijent transmisijske izmjene topline proraunske zone (W/K);
H
Ve
koeficijent ventilacijske izmjene topline proraunske zone (W/K);
0
int,H
unutarnja postavna temperatura grijane zone (C);
0
e,m
srednja vanjska temperatura za proraunski period (sat ili mjesec) (C);
t - trajanje proraunskog razdoblja (h)

Napomena:
- kod mjesene metode t = ukupan broj sati u mjesecu (Tablica 1.6)
- kod satne metode t =1 h unutar perioda kada radi sustav grijanja (vidi poglavlje 1.3.5).

Komentar:
Ako su dostupni satni meteoroloki podaci o temperaturi i sunevom ozraenju, kod
prorauna Q
C,nd
koristi se satna metoda

radi vee tonosti prorauna. Naime, kod primjene
mjesene metode nije mogue izuzeti iz ukupne toplinske bilance situacije kada je Q
C,nd
<0
(npr. kada je 0
e
< 0
int
i Q
C,gn
<
ht C ls C
Q
, ,
q ), pa zbog osrednjavanja satnih temperatura na
mjesenoj razini dolazi do umanjivanja sume pozitivnih vrijednosti Q
C,nd
(koja predstavlja
stvarno potrebu toplinsku energiju za hlaenje). Kod prorauna Q
H,nd
situacije kada je Q
H,nd
<0
su vrlo rijetke, pa je razlika izmeu rezultata prorauna dobivenih mjesenom i satnom
metodom znatno manja nego kod prorauna Q
C,nd
.

Ako zgrada ima vie zona potrebno je za proraun izmjenjene topline transmisijom i
ventilacijom meu zonama koristiti sljedee izraze:

zona "z"
zona "y"
zona "z"
Tr,zy
Q
Ve,z y
Q

Slika 1.1 Podjela zgrade na dvije proraunske zone

Izmjenjena toplinska energija transmisijom iz zone z prema zoni y:
( ) t
H
Q
mn y, H z,
zy Tr
Tr,zy
0 0 =
1000
,
[kWh] HRN EN 13790 (pB.3) (1.6)

Izmjenjena toplinska energija ventilacijom iz zone z prema zoni y:
( ) t
H
Q
mn y, H z,
y z Ve
y Ve,z
0 0 =

1000
,
[kWh] HRN EN 13790 (pB.3) (1.7)
gdje su
H
Tr,zy
koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu zona z i y (W/K);
H
Ve,zy
koeficijent ventilacijske izmjene topline izmeu zona z i y (W/K);
0
z,H
unutarnja postavna temperatura grijane zone z (C);
0
y,mn
srednja temperatura u susjednoj zoni y (C);
t - trajanje proraunskog razdoblja (h).

1.3.1 Izmjenjena toplinska energija transmisijom

Koeficijent transmisijske izmjne topline H
Tr
odreuje se prema normi HRN EN ISO 13789 iz
sljedeeg izraza za svaki mjesec:

A m g, D Tr
H H H H H
U
+ + + = [W/K] HRN EN 13790 (17) (1.8)
gdje su:
H
D
koeficijent transmisijske izmjene topline prema vanjskom okoliu (W/K);
H
U
koeficijent transmisijske izmjene topline kroz negrijani/nehlaeni prostor prema
H
g,m
koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu za svaki mjesec (W/K);
H
A
koeficijent transmisijske izmjene topline prema susjednoj zgradi (W/K).

Koeficijent transmisijske izmjene topline od grijanog prostora prema vanjskom okoliu
H
D
, rauna se pomou povrine graevinskih elemenata A
k
, koeficijenata prolaska topline
pojedinih graevinskih elemenata U
k
(W/(m
2
K)), uzimajui u raun i dodatak za toplinske
mostove:

l U A H
j
j
l
l l
k
k k D
+ + = _ [W/K] HRN EN 13789 (2) (1.9)

Dodatak za toplinske mostove AU
TM
odreuje se iz duine l (m) i toplotnog gubitka u odnosu
na duni metar +
l
(vidi poglavlje 4.1), te koeficijenta prolaska topline tokastog toplinskog
mosta _
j
(vidi poglavlje D.3)

ili se pojednostavljenim postupkom prorauna uzima dodatak na koeficijent prolaska topline
AU
TM
(W/(m
2
K)).

( ) U U A H
k
TM k k D
A + = [W/K] (1.10)

AU
TM
= 0,10 W/(m
2
K) - dodatak za ''loa'' rjeenja toplinskih mostova;
AU
TM
= 0,05 W/(m
2
K) - dodatak za ''dobra'' rjeenja toplinskih mostova;
AU
TM
= 0,02 W/(m
2
K) - dodatak za niskoenergetske kue;
AU
TM
= 0,00 W/(m
2
K) - dodatak za pasivne kue.

Detaljnija klasifikacija toplinskih mostova dana je u poglavlju 4.2.

Koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu negrijanog prostora i vanjskog okolia
H
U
rauna se prema:

iu u U
H b H = [W/K] HRN EN 13789 (5) (1.11)
b
u
- faktor smanjenja temperaturne razlike (-);
Faktor smanjenja temperaturne razlike b
u
rauna se prema:
| | - ,
H H H H
H H

H H
H
b
ue Ve, ue Tr, iu Ve, iu Tr,
ue Ve, ue Tr,
ue iu
ue
u
+ + +
+
=
+
= HRN EN 13789 (5) (1.12)
iu Ve, iu Tr, iu
H H H + = [W/K] (1.13)
ue Ve, ue Tr, ue
H H H + = [W/K] (1.14)

H
iu
koeficijent transmisijske i ventilacijske izmjene topline izmeu grijanog i negrijanog
prostora (W/K);
H
ue
koeficijent transmisijske i ventilacijske izmjene topline izmeu negrijanog prostora i
vanjskog okolia (W/K);
H
Tr,iu
koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu grijanog i negrijanog prostora (W/K);
H
Ve,iu
koeficijent ventilacijske izmjene topline izmeu grijanog i negrijanog prostora (W/K)
(moe se zanemariti);
H
Tr,ue
koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu negrijanog prostora i vanjskog
okolia (W/K);
H
Ve,ue
koeficijent ventilacijske izmjene topline izmeu negrijanog prostora i vanjskog
okolia (W/K).
Negrijani
H
iu
H
ue
prostor
Grijani
prostor

Slika 1.2 Izmjena toplinske energije kroz negrijani prostor

H
Tr,ue
i H
Tr,ie
raunaju se pomou izraza (1.9) ili (1.10).

Koeficijent ventilacijske izmjene topline H
V,ue
rauna se koristei sljedei izraz:
3600
, ue a p a
ue Ve,
V c
H

= [W/K] HRN EN 13789 (7) (1.15)

gdje su:
a
- gustoa zraka (kg/m
3
);
c
p,a
specifini toplinski kapacitet zraka (J/(kg K));
ue
V
volumni protok zraka izmeu negrijanog prostora i vanjskog okolia (m

3
/h).

Volumni protok zraka izmeu negrijanog prostora i vanjskog okolia rauna se iz sljedeeg
izraza:
ue ue ue
n V V =
[m
3
/h] HRN EN 13789 (11) (1.16)
gdje su:
V
ue
volumen zraka negrijanog prostora (m
3
);
n
ue
broj izmjena zraka izmeu negrijanog prostora i vanjskog okolia (Tablica 1.2).

Tablica 1.2 (HRN EN 13789 Tablica 2) Broj izmjena zraka u ovisnosti o zrakopropusnosti
prostora

Br. Tip zrakopropusnosti n
ue
|1/h|
1
Bez prozora i vrata prema vanjskom okoliu, svi spojevi dobro
zabrvljeni, bez ventilacijskih otvora prema vanjskom okoliu
0,1
2
Svi spojevi dobro zabrvljeni, bez ventilacijskih otvora prema
vanjskom okoliu
0,5
3 Svi spojevi dobro zabrvljeni, mali ventilacijski otvori 1
4
Postoji zrakopropusnot zbog pojedinih otvorenih spojeva ili stalno
otvorenih ventilacijskih otvora
3
5
Postoji zrakopropusnost zbog brojnih otvorenih spojeva ili velikih
ili brojnih stalno otvorenih ventilacijskih otvora
10

Ako je broj izmjena zraka n
50
poznat, potrebno je za n
ue
uzeti onaj broj izmjena zraka
koji je najblii vrijednosti iz Tablice 1.2:
| | 1/h ,
20
50
n
HRN EN 13789 (12) (1.17)

Temperatura negrijanog prostora:

H H H H
H H H H
ue Ve, ue Tr, iu Ve, iu Tr,
ue Ve, ue Tr, e iu Ve, iu Tr, i U
u
+ + +
+ + + +
=
) ( ) ( 0 0 u
0 [C] HRN EN 13789 (A.1) (1.18)
gdje je:
u
U
- toplinski tok negrijanog prostora od unutarnjih toplinskih izvora ili solarnih dobitaka
(W);
0
i
- unutarnja postavna temperatura pojedinih temperaturnih zona (C);
0
e
srednja vanjska temperatura za proraunski period (C).

Toplinski gubici kroz tavanske prostore

Tavanski prostor se tretira kao vanjski prostor, pri emu se radi korekcija toplinskog otpora
tavanske konstrukcije prema normi HRN EN ISO 6946 Tablica 3 (vidi poglavlje 3.4.4,
Tablica 3.4 predmetnog Algoritma).
Izmjenjena toplinska energija transmisijom izmeu grijanog prostora i tla

(HRN EN
13370:2007)

Kako bi se uzela u obzir toplinska tromost tla te prikladna temperaturna razlika kod izmjene
topline s tlom proraun se provodi na mjesenoj bazi i to prema normi HR EN ISO 13370,
dodatak A.
Koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu za proraunski mjesec, H
g,m
iznosi:
m e m
m
H
, int,
m g,
0 0
u
= [W/K] HRN EN 13370 (A.10) (1.19)

pri emu je
u
m
- toplinski tok izmjene topline s tlom za proraunski mjesec (W);
0
int,m
- unutarnja postavna temperatura za proraunski mjesec (C);
0
e,m
- srednja vanjska temperatura za proraunski mjesec (C).

Za poznate srednje mjesene temperature vanjskog zraka toplinski tok izmjene topline s tlom
za proraunski mjesec moe se pojednostavljeno raunati prema sljedeem izrazu:

( ) ( ) ( )
m e, e pe m pi e g m
H H H 0 0 0 0 0 0 u + =
int, int int
(W)
HRN EN 13370 (A.4) (1.20)
gdje su:
H
g
- stacionarni koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu (W/K);
H
pi
- unutarnji periodiki koeficijent transmisijske izmjene topline (W/K);
H
pe
- vanjski periodiki koeficijent transmisijske izmjene topline (W/K);
int
0 - srednja godinja unutarnja temperatura (C);
e
0 - srednja godinja vanjska temperatura (C);
m int,
0 - unutarnja temperatura za proraunski mjesec m (C), prema Tablici 1.1 (zimski
mjeseci: sijeanj, veljaa, oujak, travanj, listopad, studeni, prosinac; ljetni mjeseci: svibanj,
lipanj, srpanj, kolovoz i rujan);
m e,
0 - vanjska temperatura za proraunski mjesec m (C);
m - broj mjeseca (od m = 1 za sijeanj do m = 12 za prosinac).

Stacionarni koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu rauna se prema izrazu:
g g
P U A H + = [W/K] HRN EN 13370 (1) (1.21)
gdje je:
A - povrina poda (m
2
);
U - koeficijent prolaska topline izmeu unutarnjeg i vanjskog prostora (W/(m
2
K));
P - izloeni opseg poda (m);
g
- duljinski koeficijent prolaska topline za spoj zida i poda (W/(m K)), poglavlje 4.1.

Koeficijent prolaska topline U i koeficijenti H
pi
i H
pe
raunaju se posebno za etiri razliita
sluaja (Slika 1.3):
a) pod na tlu
b) pod uzdignut od tla
c) grijani podrum
d) negrijani podrum

w
h
R
f
R
g
R
f
R
w
w
z

a) pod na tlu b) pod uzdignut od tla c) i d) grijani/negrijani podrum

Slika 1.3 Razliite izvedbe poda

Karakteristina dimenzija poda B' potrebna za proraun U, rauna se iz sljedeeg izraza:

P
A
B
5 , 0
' = [m] HRN EN 13370 (2) (1.22)

A povrina poda (m
2
);
P ukupna duina vanjskih zidova koji odvajaju grijani prostor od vanjskog okolia (izloeni
opseg poda) (m).

Izloeni opseg poda P predstavlja ukupnu duljinu vanjskih zidova koji odvajaju unutarnji
prostora od vanjskog okolia.
,
a) A
g
=150 m
2
, P = 50 m, B' = 6 m, A
g
= 75 m
2
, P= 15 m, B' = 10 m
15 m
10 m 10 m
7,5 m
a) Pod na tlu

Nain prorauna koeficijenta prolaska topline U za pod na tlu u ovisnosti o d
t
- za d
t
< B' - neizolirani ili slabo izolirani podovi:
|
|
.
|
\
|
+
'
+ '
= 1
2
t t
d
B
ln
d B
U
t
t

[W/m
2
K] HRN EN 13370 (4) (1.23)
- za d
t
> B' - dobro izolirani podovi:
t
d B ,
U
+ '
=
457 0

HRN EN 13370 (5) (1.24)
gdje je: ( )
se f si t
R R R w d + + + = [m] HRN EN 13370 (3) (1.25)

d
t
ekvivalnentna debljina poda (m);
B' - karakteristina dimenzija poda (m);
- koeficijent toplinske provodljivosti tla, uzima se = 2 W/(m K);
w - ukupna debljina zida (m);
R
si
- ploni unutarnji toplinski otpor R
si
= 0,17 (m
2
K)/W, Tablica 3.2;
R
f
- toplinski otpor podne konstrukcije (m
2
K/W), vidi poglavlje 3.4;
Napomena:Pri proraunu toplinskog otpora podne konstrukcije zanemaruje se
toplinski otpor tankih podnih obloga velike toplinske provodljivosti. Toplinski otpor
armirano-betonske podne ploe uzima se u obzir.
R
se
- ploni vanjski toplinski otpor (m
2
K/W), R
se
= 0, Tablica 3.2.

Unutarnji periodiki koeficijent transmisijske izmjene topline H
pi
(W/K) za pod na tlu rauna
se prema sljedeem izrazu:
( ) 1 / 1
2
2 pi
+ o +
=
t t
d d
A H [W/K] HRN EN 13370 (F.4) (1.26)

Vanjski periodiki koeficijent transmisijske izmjene topline H
pe
(W/K) za pod na tlu rauna se
prema sljedeem izrazu:
|
|
.
|
\
|
+
o
= 1 ln 37 , 0
t
pe
d
P H [W/K] HRN EN 13370 (F.5) (1.27)
gdje je:
A - povrina poda (m
2
);
o - periodika dubina prodiranja uzima se u ovisnosti o tipu tla prema podacima danim u
sljedeoj tablici (m):

Tablica 1.3 Periodika dubina prodiranja ovisno o vrsti tla
Kategorija Vrsta tla o (m)
1 glinasto ili muljevito tlo 2,2
2 pijesak ili ljunak 3,2
3 homogena stijena 4,2

b) Uzdignuti pod

Koeficijent prolaska topline za uzdignuti pod rauna se na sljedei nain:
x g f
U U U U +
+ =
1 1 1
[m
2
K /W] HRN EN 13370 (6) (1.28)
gdje su:
U
f
koeficijent prolaska topline uzdignutog poda (W/(m
2
K)), vidi poglavlje 3.4;
U
g
koeficijent prolaska topline graevne konstrukcije na tlu (W/(m
2
K)) U
g
=1/R
g
;
U
x
ekvivalenti koeficijent prolaska topline uzdignutog poda (W/m
2
K);
R
f
toplinski otpor uzdignute podne konstrukcije ((m
2
K)/W), vidi poglavlje 3.4;
R
g
efektivni toplinski otpor graevne konstrukcije na tlu ((m
2
K)/W).

Koeficijent prolaska topline graevne konstrukcije na tlu U
g
rauna se prema sljedeem
izrazu:
|
|
.
|
\
|
+
'
+ '
= 1 ln
2
g g
g
d
B
d B
U
t
t

[W/m
2
K] HRN EN 13370 (8) (1.29)
gdje je: ( )
se f si g
R R R w d + + + = [m] HRN EN 13370 (7) (1.30)

Ekvivalenti koeficijent prolaska topline U
x
rauna se iz sljedeeg izraza:
' B
vf
B
U h
U
w w
x
c
1450 2 +
'
= [W/m
2
K] HRN EN 13370 (9) (1.31)
h visina uzdignutog poda od razine tla (m);
U
w
koeficijent prolaska topline zida zgrade iznad razine tla (W/(m
2
c - povrina ventilacijskih otvora po opsegu uzdignutog prostora (m
2
/m);
v prosjena brzina vjetra na visini 10 m (m/s);
f
w
faktor zaklonjenosti zgrade od vjetra (Tablica 1.4).

Tablica 1.4 (HRN EN ISO 13370 Tablica 2) Faktor zaklonjenosti zgrade od nastrujavanja
vjetra, f
w

Lokacija zgrade Primjer f
w
|-|
Zaklonjena Centar grada 0,02
Umjereno zaklonjna Predgrae 0,05
Otvorena Ruralno podruje 0,10

Napomena: Faktor f
w
vezan je za jednadbu (1.27) razlikuje se od faktora e
wind
i f
wind
iz
Algoritma za ventilaciju/klimatizaciju koritenog za proraun infiltracije.

pi
(W/K) za uzdignuti pod
rauna se prema sljedeem izrazu:
1
pi
/
1 1

(
(
+ o
+ =
x f
U U
A H [W/K] HRN EN 13370 (F.8) (1.32)
pe
(W/K) za uzdignuti pod
( )
f x
x g
f
U U
A U d P
U H
+ + o
+ + o
=
/
1 / ln 37 , 0
pe
[W/K] HRN EN 13370 (F.9) (1.33)

c) Grijani podrum

Nain prorauna koeficijenta prolaska topline za pod u podrumu U
bf
u ovisnosti o d
t
za (d
t
+0,5z) < B' - neizolirani ili slabo izolirani podovi
|
|
.
|
\
|
+
+
'
+ + '

= 1
5 0 5 0
2
z , d
B
ln
z , d B
U
t t
bf
t
t

[W/m
2
K] HRN EN 13370 (11) (1.34)

za (d
t
+0,5z) > B' - dobro izolirani podovi
z , d B ,
U
t
bf
5 0 457 0 + + '
=

[W/m
2
K] HRN EN 13370 (12) (1.35)

gdje je: ( )
se f si t
R R R w d + + + = [m] HRN EN 13370 (10) (1.36)

Prorauna koeficijenta prolaska topline za zid u podrumu, U
bw
u ovisnosti o d
w
( )
se w si w
R R R d + + = [m] HRN EN 13370 (13) (1.37)

|
|
.
|
\
|
+
|
|
.
|
\
|
+
+ = 1
5 0
1
2
w t
t
bw
d
z
ln
z d
d ,
z
U
t
[W/m
2
K] HRN EN 13370 (14) (1.38)

gdje su:
d
t
ekvivalnentna debljina poda (m);
d
w
ekvivalnentna debljina zida u podrumu (m);
U
bf
- koeficijent prolaska topline za pod u podrumu (W/(m
2
K));
U
bw
- koeficijent prolaska topline za zid u podrumu (W/(m
2
K));
R
f
toplinski otpor podne konstrukcije ((m
2
R
w
toplinski otpor zida u podrumu ((m
2
w - ukupna debljina zida zgrade na visini razine tla (m);
z dubina podruma ispod razine tla (m).

Ako je d
w
> d
t
vrijedi prethodno navedena jednadba. U sluaju da je d
w
< d
t
tada se d
t
treba
zamijeniti s d
w
.

Stacionarni koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu, H
g
za grijani podrum iznosi:

( ) ( ) ( )
g bw bf g
P zPU U A H + + = [W/K] HRN EN 13370 (16) (1.39)
pi
(W/K) za grijani podrum

( ) ( ) 1 / 1
2
1 / 1
2
2 2 pi
+ o +
+
+ o +
=
w w t t
d d
zP
d d
A H [W/K] HRN EN 13370 (F.10) (1.40)

pe
(W/K) za grijani podrum

( )
(
|
|
.
|
\
|
+
o
o
+
|
|
.
|
\
|
+
o
=
o o
1 ln 1 2 1 ln 37 , 0
/
t
/
pe
w
z z
e
d
e P H [W/K] HRN EN 13370 (F.11) (1.41)

d) Negrijani podrum
Koeficijenta prolaska topline za negrijani podrum U dan je jednadbom:
( ) ( ) ( ) ( ) nV , hPU zPU U A
A
U U
w bw bf f
33 0
1 1
+ + +
+ = HRN EN 13370 (17) (1.42)
gdje su:
U
f
- koeficijenta prolaska topline poda izmeu grijanog prostora i negrijanog podruma (W/(m
2

U
w
- koeficijent prolaska topline zida zgrade iznad razine tla (W/(m
2
n broj izmjena zraka u podrumu, u nedostatku podataka koristi se n = 0,3 h
-1
;
V volumen zraka u podrumu (m
3
);
A povrina poda (m
2
).

pi
(W/K) za negrijani podrum
( )
1
pi
33 , 0 /
1 1

(
(
+ + o +
+ =
nV hPU zP A AU
H
w f
[W/K] HRN EN 13370 (F.12) (1.43)

pe
(W/K) za negrijani podrum
( ) ( )
( )
f w
w t
z
f
AU nV hPU zP A
nV hPU d e P
AU H
+ + + o +
+ + + o
=
o
33 , 0 /
33 , 0 1 / ln 2 37 , 0
/
pe
[W/K]
HRN EN 13370 (F.13) (1.44)

Koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu susjednih prostorija grijanih na razliitu
temperaturu H
A
, rauna se prema:
|
|
.
|
\
|
+ + =

j
j
l
l l
k
k k A A
l U A b H _ [W/K] HRN EN 13789 (8) (1.45)
Faktor smanjenja temperaturne razlike b
A
rauna se prema:
| | - b
e i t, in
adj i int,
A
0 0
0 0
= HRN EN 13789 (9) (1.46)

gdje su:
0
int
unutarnja postavna temperatura grijane zone (C);
0
adj
temperatura susjedne prostorije (C);
0
e
srednja vanjska temperatura za proraunski period (C).
1.3.2 Potrebna toplinska energija za ventilaciju

Potrebna toplinska energija za ventilaciju Q
Ve
rauna se prema Algoritmu za
ventilaciju/klimatizaciju. U nastavku su dani osnovni izrazi i tablice radi lakeg povezivanja
dvaju algoritama.

Potrebna toplinska energija za ventilaciju/klimatizaciju zgrade moe se iskazati kao:

Period grijanja
mech Ve H win Ve Ve Ve
Q Q Q Q
, , , inf ,
+ + = [kWh] (1.47)

Period hlaenja
mech Ve C win Ve Ve Ve
Q Q Q Q
, , , inf ,
+ + = [kWh] (1.48)

odnosno kao:
Period grijanja
( )
t
H
Q
e i int, Ve H,
Ve
1000
0 0
= [kWh] HRN EN 13790 (20) (1.49)

Period hlaenja
( )
t
H
Q
e i int, Ve C,
Ve
1000
0 0
= [kWh] HRN EN 13790 (20) (1.50)

pri emu je koeficijent ventilacijske izmjene topline:
Period grijanja

mech Ve H win Ve Ve Ve
H H H H
, , , inf ,
+ + = [W/K] (1.51)

Period hlaenja
mech Ve C win Ve Ve Ve
H H H H
, , , inf ,
+ + = [W/K] (1.52)

Q
Ve,inf

potrebna toplinska energija uslijed infiltracije vanjskog zraka (kWh);
Q
Ve,win
potrebna toplinska energija uslijed pozraivanja otvaranjem prozora (kWh);
Q
H,Ve,mech
potrebna toplinska energija u GViK sustavu kod zagrijavanja zraka (kWh).
Q
C,Ve,mech
potrebna toplinska energija u GViK sustavu kod hlaenja zraka (kWh).
H
Ve,win
- koeficijent ventilacijske izmjene topline uslijed otvaranja prozora (W/K);
H
H,Ve,mech
- koeficijent ventilacijske izmjene topline uslijed mehanike
ventilacije/klimatizacije kod zagrijavanja zraka (W/K);
H
C,Ve,mech
- koeficijent ventilacijske izmjene topline uslijed mehanike
ventilacije/klimatizacije kod hlaenja zraka (W/K);
t - proraunsko vrijeme (h).

Potrebna toplinska energija uslijed infiltracije
( )
t
H
Q
e int inf , Ve
inf , Ve
1000
0 0
= [kWh]
DIN V 18599-2 (56)

(1.53)

Koeficijent izmjene topline uslijed infiltracije
a , p a inf inf , Ve
c V n H = [W/K] DIN V 18599-2 (58)

(1.54)

gdje su:
inf
n - broj izmjena zraka uslijed infiltracije (h
-1
);
V - volumen zraka u zoni (m
3
);
a
- gustoa zraka,
a
= 1,2 kg/m
3
;
c
p,a
specifini toplinski kapacitet zraka, c
p
= 1005 J/(kg K).

Napomena:
Volumni protok zraka u kondicionirani prostor odreuje se kao maksimalna vrijednost
infiltracijskog protoka zraka i minimalnog volumnog protoka zraka koji se odreuje prema
Algoritmu za ventilaciju/klimatizaciju

Broj izmjena zraka uslijed infiltracije ako nema mehanike ventilacije ili je mehanika
ventilacija balansirana
n
inf
= e
wind
n
50
[h
-1
] DIN V 18599-2 (59) (1.55)

n
50
- broj izmjena zraka pri narinutoj razlici tlaka od 50 Pa (h
-1
), mjerena
vrijednost ili Tablica 1.5
e
wind
, f
wind
- faktori zatienosti zgrade od vjetra (-) , Tablica 1.6

Tablica 1.5 (DIN V 18599-2) Proraunske vrijednosti n
50
za netestirane zgrade
Kategorije za openito odreivanje
zrakopropusnosti zgrade
Proraunske vrijednosti za n
50

[h
-1
]
I a) 2 ; b) 1
II 4
III 6
IV 10

Kategorija I:
Zgrade kojih se testiranje zrakopropusnosti izvodi nakon zavretka zgrade
a) zgrade bez HVAC sustava (zahtjev zrakopropusnosti: n
50
3 h
-1

b) zgrade sa HVAC sustava (zahtjev zrakopropusnosti: n
50
1.5 h
-1

Kategorija II:
Zgrade, ili dijelovi zgrada koje e tek biti zavrene, za koje se ne planiraju
raditi testiranja zrakopropusnosti
Kategorija III :
Zgrade koje ne spadaju u kategorije I, II ni IV
Kategorija IV :
Zgrade s oitim otvorima kroz koje slobodno ulazi zrak, kao to su pukotine u ovojnici zgrade.

Tablica 1.6 (HRN EN ISO 13789 Tablica C.4) Koeficijenti e
wind
i f
wind

Koeficijent e
wind
za klasu zaklonjenosti:
Izloeno vie od
jedne fasade
Izloena jedna
fasada
Nezaklonjene: zgrade na otvorenom, visoke
zgrade u gradskim centrima
0.1 0.03
Srednje zaklonjene: zgrade okruene drveem ili
drugim zgradama, predgraa
0.07 0.02
Jako zaklonjene: zgrade prosjenih visina u
gradskim centrima, zgrade u umama
0.04 0.01
Koeficijent f
wind
15 20

Potrebna toplinska energija uslijed prozraivanja
( )
t
H
Q
e int win , Ve
win , Ve
1000
0 0
= [kWh]
DIN V 18599-2 (64)

(1.56)

Koeficijent izmjene topline topline uslijed prozraivanja
a , p a win win , Ve
c V n H = [W/K] DIN V 18599-2 (66)

(1.57)
win
n - broj izmjena zraka uslijed otvaranja prozora (h
-1
).

Potrebna toplinska energija uslijed mehanike ventilacije/klimatizacije
( )
t
H
Q
e int mech , Ve
mech , Ve
1000
0 0
= [kWh]
DIN V 18599-2 (64)

(1.58)

U sluaju kad nema mehanike ventilacije mora za stambene i nestambene zgrade
vrijediti (prema tehnikom propisu koji se odnosi na o racionalnu uporabu energije i
toplinsku zatitu u zgradama)

{ } 5 . 0 ; max n n n n
win inf win inf
+ = + [h
-1
]
1.3.3 Ukupni toplinski dobici za proraunski period

Q Q Q
sol gn H,
+ =
int
[kWh] HRN EN 13790 (8) (1.59)

1.3.3.1 Unutarnji toplinski dobici
Unutarnji toplinski dobici Q
int
od ljudi i ureaja raunaju se s vrijednou 5 W/m
2
plotine
korisne povrine za stambene prostore, a 6 W/m
2
za poslovne prostore.

t A q
Q
K spec
1000
int

= [kWh] (1.60)
gdje su:
q
spec
specifini unutarnji dobitak po m
2
korisne povrine, 5 W/m
2
ili 6 W/m
2
;
A
K
korisna povrina (m
2
);
t - proraunsko vrijeme (h) (Tablica 1.7).

Tablica 1.7 Broj dana i sati u mjesecu
Mjesec Broj dana Vrijeme, h
I 31 744
II 28 672
III 31 744
IV 30 720
V 31 744
VI 30 720
VII 31 744
VIII 31 744
IX 30 720
X 31 744
XI 30 720
XII 31 744
Godina 365 8760

1.3.3.2 Toplinski dobici od Suneva zraenja Q
sol

Solarni toplinski dobici za promatrani vremenski period t (h):
( ) t b t Q
l
l u, mn, sol, l tr
k
k mn, sol, sol (
+
(
=

u u
,
1 [Wh] HRN EN 13790 (40) (1.61)
gdje su:
u
sol,mn,k
srednji toplinski tok od suneva izvora kroz k-ti graevni dio u grijani prostor (W);
u
sol,mn,u,l
srednji toplinski tok od suneva izvora kroz l-ti graevni dio u susjedni negrijani
prostor (W);
b
tr,l
faktor smanjenja za susjedni negrijani prostor s unutarnjim toplinskim izvorom l prema
HRN EN ISO 13789 (-).
Kod prozirnih povrina uzima se u raun mjera zasjenjena od unutarnjeg pominog
zasjenjenja (F
C
) .

Srednji toplinski tok od suneva zraenja kroz graevni dio zgrade k:

F A I F
k r k r k sol k S ob sh k sol, , , , , ,
u u = [W] HRN EN 13790 (43) (1.62)
gdje su:
F
sh,ob
faktor zasjenjena od vanjskih prepreka direktnom upadu sunevog zraenja;
I
S,k
srednji toplinski tok od sunevog zraenja na povrinu graevnog dijela k za mjeseni
proraun (W/m
2
);
A
sol,k
efektivna povrina otvora k na koju upada sunevo zraenje (m
2
);
F
r,k
faktor oblika izmeu otvora k i neba (za nezasjenjeni vodoravni krov F
r,k
= 1, za
nezasjenjeni okomiti zid F
r,k
= 0,5);
u
r,k
toplinski tok zraenjem od povrine otvora k prema nebu (W).

A
sol,k
efektivna povrina otvora k (prozirnog elementa) na koju upada sunevo zraenje (m
2
)

( ) A -F g F A
pr F gl gl sh k sol
1
, ,
= [m
2
] HRN EN 13790 (44) (1.63)
g
gl
= F
W
g
|-| HRN EN 13790 (47) (1.64)

gdje su:
F
sh,gl
faktor smanjenja zbog sjene od pominog zasjenjenja;
g
gl
ukupna propusnost Suneva zraenja kroz prozirne elemente kada pomino zasjenjenje
nije ukljueno;
g
stupanj proputanja ukupnog zraenja okomito na ostakljenje kada pomino zasjenjenje

nije ukljueno, Tablica 1.9;
F
W
= 0,9 faktor smanjenja zbog ne okomitog upada sunevog zraenja;
F
F
udio plotine prozorskog okvira u ukupnoj povrini prozora (0,2 - 0,3);
A
pr
ukupna povrina prozora (m
2
).

Faktor smanjenja zbog sjene od pominog zasjenjenja rauna se prema sljedeem izrazu:
( )

g
g f g f
F
gl
sh gl with gl with
gl sh
+
+
=
1
,
[-] HRN EN 13790 (49) (1.65)
gdje su:
g
gl+sh
ukupna propusnost Suneva zraenja kroz prozirne elemente s ukljuenom pominom
zatitom:
g
gl+sh
= F
W
g
F
C
|-|
F
C
- faktor smanjenja zbog sjene od pominog zasjenjenja, Tablica 1.8;
f
with
udio vremena s ukljuenom pominom zatitom (kod prorauna Q
H,nd
uzima se da je
zatita ukljuena ako je intezitet Suneva zraenja vei od 300 W/m
2
), Tablica 1.10, Tablica
1.11.
Tablica 1.8 (Prema tehnikom propisu koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku
zatitu u zgradama) Faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja F
C
|-|

R.br. Naprava za zatitu od suneva zraenja F
C
|-|
1. Bez naprave za zatitu od suneva zraenja 1
2. Naprava s unutranje strane ili izmeu stakala
2.1 - bijele ili reflektirajue povrine i malene transparentnosti 0,75
2.2 - svjetle boje ili malene transparentnosti 0,80
2.3 - tamne boje ili poviene transparentnosti 0,90
3. Naprave s vanjske strane
3.1 - aluzine, lamele koje se mogu okretati, otraga provjetravano 0,25
3.2 - aluzine, rolete, kapci (kure, grilje) 0,30
4. Strehe, loe 0,50
5. Markize, gore i bono provjetravanje 0,40
zatitu u zgradama) Raunske vrijednosti stupnja proputanja ukupne energije kroz
ostakljenje, g (-), za sluaj okomitog upada suneva zraenja

R.br. Tip ostakljenja g
|-|
1. Jednostruko staklo (bezbojno, ravno float staklo) 0,87
2. Dvostruko izolirajue staklo (s jednim meuslojem stakla) 0,80
3. Trostruko izolirajue staklo (s dva meusloja stakla) 0,70
4. Dvostruko izolirajue staklo s jednim staklom niske emisije (Low-E obloga) 0,60
5. Trostruko izolirajue staklo s dva stakla niske emisije (dvije Low-E obloge) 0,50
6. Dvostruko izolirajue staklo sa staklom za zatitu od suneva zraenja 0,50
7. Staklena opeka 0,60

Tablica 1.10 Koeficijent udjela vremena s ukljuenom pominom zatitom f
with
za grad Split
(proraun napravljen prema podacima o sunevom zraenju danim u METENORM-u)

Mjesec
Strana svijeta
Sjever Istok Jug Zapad SI SZ JI JZ
sijeanj 0,00 0,42 0,86 0,45 0,00 0,00 0,80 0,81
veljaa 0,00 0,53 0,85 0,48 0,00 0,00 0,82 0,77
oujak 0,00 0,59 0,82 0,61 0,03 0,09 0,79 0,77
travanj 0,00 0,62 0,76 0,60 0,26 0,28 0,75 0,73
svibanj 0,00 0,68 0,69 0,63 0,42 0,45 0,71 0,70
lipanj 0,00 0,65 0,63 0,67 0,46 0,53 0,64 0,67
srpanj 0,00 0,71 0,70 0,70 0,56 0,55 0,74 0,75
kolovoz 0,00 0,67 0,74 0,68 0,37 0,41 0,77 0,77
rujan 0,00 0,69 0,86 0,67 0,16 0,17 0,81 0,82
listopad 0,00 0,66 0,88 0,59 0,00 0,01 0,84 0,84
studeni 0,00 0,41 0,83 0,49 0,00 0,00 0,76 0,83
prosinac 0,00 0,47 0,88 0,45 0,00 0,00 0,85 0,84

Tablica 1.11 Koeficijent udjela vremena s ukljuenom pominom zatitom f
with
za grad Zagreb
(proraun napravljen prema podacima o sunevom zraenju danim u METENORM-u)

Mjesec
Strana svijeta
Sjever Istok Jug Zapad SI SZ JI JZ
sijeanj 0,00 0,29 0,75 0,33 0,00 0,00 0,67 0,69
veljaa 0,00 0,38 0,72 0,37 0,00 0,00 0,69 0,66
oujak 0,00 0,44 0,66 0,41 0,06 0,06 0,63 0,60
travanj 0,00 0,53 0,65 0,51 0,17 0,19 0,65 0,62
svibanj 0,00 0,51 0,55 0,51 0,28 0,28 0,60 0,57
lipanj 0,00 0,56 0,50 0,51 0,32 0,34 0,55 0,53
srpanj 0,00 0,55 0,62 0,57 0,29 0,33 0,62 0,64
kolovoz 0,00 0,58 0,72 0,62 0,28 0,25 0,70 0,71
rujan 0,00 0,57 0,76 0,54 0,10 0,11 0,72 0,73
listopad 0,00 0,48 0,71 0,40 0,00 0,00 0,68 0,65
studeni 0,00 0,20 0,71 0,20 0,00 0,00 0,61 0,67
prosinac 0,00 0,14 0,62 0,26 0,00 0,00 0,49 0,55

Faktor zasjenjena F
sh,ob
od vanjskih prepreka direktnom upadu sunevog zraenja
(susjedne zgrade, konfiguracija terena, vanjski dijelovi otvora prozora)

fin ov hor ob , sh
F F F F = |-| HRN EN 13790 (G2) (1.66)
F
hor
parcijalni faktor zasjenjenja zbog konfiguracije terena u ovisnosti o orijentaciji plohe,
kuta horizonta i zemljopisnoj irini (Tablica 1.12, Slika 1.4);
F
ov
parcijalni faktor zasjenjenja zbog gornjih elemenata prozorskog otvora u ovisnosti o
orijentaciji plohe, kutu gornjeg zasjenjenja o, zemljopisnoj irini (Tablica 1.13, Slika 1.5);
F
fin
parcijalni faktor zasjenjenja zbog bonih elemenata prozorskog otvora u ovisnosti o
orijentaciji plohe, kutu bonog prozorskog zasjenjenja |, zemljopisnoj irini (Tablica 1.14,
Slika 1.5).
o

Slika 1.4 Kut zaklonjenosti zgrade

Tablica 1.12 (HRN EN Tablica G5) Parcijalni faktor zasjenjenja zbog konfiguracije terena F
hor

Kut
horizonta
45 S zem. irine 55 S zem. irine 65 S zem. irine
J I / Z S J I / Z S J I / Z S
0 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00
10 0,97 0,95 1,00 0,94 0,92 0,99 0,86 0,89 0,97
20 0,85 0,82 0,98 0,68 0,75 0,95 0,58 0,68 0,93
30 0,62 0,70 0,94 0,49 0,62 0,92 0,41 0,54 0,89
40 0,46 0,61 0,90 0,40 0,56 0,89 0,29 0,49 0,85

Slika 1.5 Prozorsko zasjenjenje: a) vertikalna ravnina, b) horizontalna ravnina

Tablica 1.13 (HRN EN Tablica G6) Parcijalni faktor zasjenjenja zbog gornjih elemenata
prozorskog otvora F
ov

Kut gornjeg
prozorskog
sjenila o
0 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00
30 0,90 0,89 0,91 0,93 0,91 0,91 0,95 0,92 0,90
45 0,74 0,76 0,80 0,80 0,79 0,80 0,85 0,81 0,80
60 0,50 0,58 0,66 0,60 0,61 0,65 0,66 0,65 0,66

Tablica 1.14 (HRN EN Tablica G7) Parcijalni faktor zasjenjenja zbog bonih elemenata
prozorskog otvora F
fin

Kut bonog
prozorskog sjenila
|
0 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00
30 0,94 0,92 1,00 0,94 0,91 0,99 0,94 0,90 0,98
45 0,84 0,84 1,00 0,86 0,83 0,99 0,85 0,82 0,98
60 0,72 0,75 1,00 0,74 0,75 0,99 0,73 0,73 0,98

A
sol,c
efektivna povrina neprozirnog graevnog elementa (zida) na koju upada sunevo
zraenje (m
2
)
A U R A
c c se c S c sol , ,
o = [m
2
] HRN EN 13790 (45) (1.67)

o
S,c
bezdimenzijski apsorpcijski koeficijent zida/krova (-), Tablica 1.15;
R
se
ploni toplinski otpor vanjske povrine zida/krova, R
se
= 0,04 (m
2
K)/W, Tablica 3.2;
U
c
- koeficijent prolaska topline zida/krova prema (W/(m
2
A
c
projicirana povrina zida (m
2
).

Tablica 1.15 (DIN V 18599-2 Tablica 6) Bezdimenzijski apsorpcijski koeficijent razliitih
povrina
Povrina o
S,c
|-|
Zidovi
- svjetle boje 0,4
- zamuene boje 0,6
- tamne boje 0,8
Krovovi
- crijep 0,6
- tamne povrine 0,8
- metal visokog sjaja 0,2
- indra 0,6

Toplinski tok zraenja k-tog graevnog elementa prema nebu (W);
h A U R
er r c c se k r
0 A u =
,
[W] HRN EN 13790 (46) (1.68)
h
r
vanjski koeficijent prijelaza topline zraenjem (W/(m
2
K));
h
r
c 5 ~ (W/(m
2
K)), koeficijent emisivnosti zida c ~ 0,9, prema HRN EN pog. 11.4.6;
A0
er
prosjena temperaturna razlika vanjske temperature zraka i temperature neba (K),
C 10
er
~ 0 A , prema HRN EN pog. 11.4.6.
Staklenici

Solarni dobici grijanog prostora kroz staklenik (Slika 1.6) raunaju se iz sljedeeg izraza, DIN
V 18599-2 (pojednostavljena metoda prema HRN EN ISO 13790):

( ) ( ) t I g F A g F F Q
S ue eff ue F iu iu eff iu F ob sh tr S, , , , , ,
1 1 = [kWh] DIN V 18599-2 (114) (1.69)
e u i
S
I
S,u
u
S,tr
u
I,u
u
Grijani
prostor
Zimski vrt (negrijan)
H
ue
H
iu

Slika 1.6 Solarni dobici kroz negrijani zimski vrt
gdje su:
Q
S,tr
- solarni dobici grijanog prostora kroz staklenik (kWh);
F
sh,ob
- faktor zasjenjena od vanjskih prepreka direktnom upadu sunevog zraenja (-);
F
F,iu
udio plotine prozorskog okvira graevnog elementa u ukupnoj povrini unutarnjeg
prozora (0,2 0,3);
A
iu
ukupna povrina unutarnjeg prozora od grijanog prema negrijanom prostoru (stakleniku)
(m
2
);
g
eff,iu
ukupna efektivna propusnost Suneva zraenja kroz prozirne elemente unutarnjeg
prozirnog elementa, g
eff,iu
= g
gl,iu
=0,9*g
;
F
F,ue
udio plotine prozorskog okvira vanjskog prozirnog elementa (za zimski vrt postavna
vrijednost 0,1);
g
eff,ue
propusnost Suneva zraenja vanjske staklene povrine, g
eff,ue
=0,9*g
F
sh,e
;
F
sh,e
faktor zasjenjena od vanjskih prepreka direktnom upadu sunevog zraenja (-);
I
S,k
srednji toplinski tok od sunevog zraenja na vanjsku povrinu graevnog dijela k za
mjeseni proraun (W/m
2
);
t proraunsko vremensko razdoblje (h);

Toplinski tok uslijed sunevog zraenja u negrijani staklenik rauna se prema izrazu:

t
Q
u l
tr S
u S u
+ =
,
,
,
u u u [kW] DIN V 18599-2 (115) (1.70)

( ) I A g F
S ue ue eff ue F u S, , ,
1 = u [kW] DIN V 18599-2 (116) (1.71)
gdje su:
u
S,u
ukupno dozraeni toplinski tok unutar staklenika (kW);
Q
S,tr
ukupni solarni dobici grijanog prostora kroz negrijani staklenik (kWh);
u
S,u
toplinski tok uslijed unutarnjih toplinskih izvora staklenika (kW) (openito zanemariv
toplinski tok).
1.3.4 Faktor iskoritenja toplinskih dobitaka za grijanje

Faktor iskoritenja toplinskih dobitaka q
H,gn
(unutarnjih dobitaka i dobitaka od sunevog
zraenja) funkcija je efektivnog toplinskog kapaciteta zgrade i rauna se na sljedei nain:
1
1
1
= >
=
+
H H
a
H
a
H
gn H,
y i 0 y za
y
y - 1
H
H
q [-] HRN EN 13790 (52) (1.72)
1
1
=
+
=
H
H
H
gn H,
y za
a
a
q [-] HRN EN 13790 (53) (1.73)
0
1
< =
H
H
gn H,
y za
y
q [-] HRN EN 13790 (54) (1.74)

pri emu su:
a
H
- bezdimenzijski parametar ovisan o vremenskoj konstanti zgrade t (-);
y
H
reimu grijanja:
ht H,
gn , H
H
Q
Q
y = [-] HRN EN 13790 (55) (1.75)
Bezdimenzijski parametar rauna se iz sljedeeg izraza:
o H,
o H
a a
t
t
+ = [-] HRN EN 13790 (56) (1.76)

gdje je:
t
H,o
referentna vremenska konstanta za grijanje; za mjeseni proraun iznosi 15 h.

a
o
t
H,o
|h|
Mjeseni proraun 1 15
Sezonski proraun 0,8 30

Vremenska konstanta zgrade t (h):

H H
C
Ve Tr
m
+
=
3600 /
t [h] HRN EN 13790 (62) (1.77)

C
m
- efektivni toplinski kapacitet grijanog dijela zgrade (zone) (J/K);
H
Tr
H
Ve
- koeficijent ventilacijske izmjene topline proraunske zone (W/K).

C
m
se moe odrediti na sljedei nain:
C
m
= 370 kJ/(m
2
K)A
f
- za zgrade s masivnim unutarnjim i vanjskim zidovima (plona masa
vea od 550 kg/m
2
),
za ostale zgrade prema Tablici 1.15
pri emu je A
f
(m
2
) povrina kondicionirane zone zgrade s vanjskim dimenzijama

Tablica 1.16 ( HRN EN Tablica 12) Proraun efektivnog toplinskog kapaciteta grijanog dijela
zgrade kao funkcija plone mase materijala

Klasa zgrade C
m
kJ/K
Plona masa
kg/m
2

Vrlo lagana 80 x A
f
m' s100
Lagana 110 x A
f
250 > m' > 100
Srednje teka 165 x A
f
400 > m' > 250
Teka 260 x A
f
550 > m' > 400
Masivna gradnja 370 x A
f
m' > 550

Vrlo lagana
Vanjska ovojnica - lagane montane i polumontane konstrukcije od drveta ili metala s
ispunom od toplinsko-izolacijskih materijala i tankim zavrnim oblogama, ili toplinskim
panelima kao zavrnom oblogom. Unutarnji zidovi izvedeni kao suhomontani, od
porobetona, uplje ili pune opeke debljine do 15,00 cm.

Lagana
Zgrada izvedena preteno od laganih graevnih materijala vanjska ovojnica od porobetona
(plino ili pjenobetona), uplje opeke od gline gustoe 900 kg/m
3
, te laganih pregradnih
zidova (suhomontani, od porobetona, opeke debljine do 15,00 cm i sl.).

Srednje teka
Zgrada izvedena preteno od uplje opeke od gline gustoe >900 kg/m
3
i s udjelom
armirano-betonskih dijelova do 15% ukupne plotine vanjskih zidova, zgrada s vanjskim
zidovima od pune opeke od gline, te s laganim ili masivnim pregradnim zidovima.

Teka
Zgrada izvedena od uplje ili pune opeke od gline gustoe >900 kg/m
3
i debljine > 20,00 cm i
s udjelom armirano-betonskih dijelova vie od 15% ukupne plotine vanjskih zidova, zgrada
sa zidovima od upljih blokova od betona, te masivnim unutarnjim pregradnim zidovima.

Masivna gradnja
Zgrada od vanjskih armirano-betonskih zidova debljine 20,00 cm, te masivnim unutarnjim
pregradnim zidovima.

1.3.5 Izraun mjesenih i godinjih vrijednosti topolinske energije za grijanje

Sustavi s kontinuiranim radom (bez prekida tijekom noi i/ili vikenda)
Q Q Q
gn H gn H ht H m t, H,nd,con , , ,
q = [kWh/mj] (1.78)

=
i
i m i m H H,nd,con H,nd,con
d L Q Q
, , , i m, t, a t,
/ [kWh/a] (1.79)
gdje su:
m t, H,nd,con
Q toplinska energije za grijanje zgrade (zone) pri kontinuiranom radu u i-tom
mjesecu (kWh/mj);
a t, H,nd,con
Q - ukupna toplinska energije za grijanje zgrade (zone) pri kontinuiranom radu u
periodu grijanja (kWh/a);
d
m,i
ukupan broj dana u i-tom mjesecu (d/mj);
L
H,m,i
broj dana rada sustava grijanja u i-tom mjesecu (d/mj).

Sustavi s nekontinuiranim radom (s prekidom tijekom noi i/ili vikenda)

o =
i
i m i m H H,nd,con i red H H,nd,
d L Q Q
, , , i m, t, , , a
/ [kWh/a] (1.80)
gdje su:
a H,nd,
Q - ukupna toplinska energije za grijanje zgrade (zone) pri nekontinuiranom radu u
periodu grijanja (kWh/a);
o
H,red,i
- redukcijski faktor koji uzima u obzir prekide u grijanju u i-tom mjesecu (-).

Proraun bezdimenzijskog redukcijskog faktora o
H,red
koji uzima u obzir prekide u grijanju,
npr. nou (rauna se za svaki mjesec):
) 1 ( 3 1
H,hr H
H,o
H,red
f y |
.
|
\
|
=
t
t
o [-] HRN EN 13790 (68) (1.81)
gdje je
f
H,hr
udio sati u tjednu tijekom kojih grijanje radi s normalnom postavnom vrijednou
unutarnje temperature (-), npr. ako grijanje u poslovnoj zgradi (uredi) radi pet dana u tjednu
po 13 sati (Tablica 1.17) slijedi
f
H,hr
= (d
use,tj
*t
d
)/(7*24)=(5*13)/(7*24)= 0,39
o
H,red,min
= f
H,hr

o
H,red,max
= 1
t
d
- vrijeme rada sustava grijanja s normalnom postavnom vrijednou za stambene zgrade i
sustave s nekontinuiranim radom (h/d ), t
d
= 17 h/d, od 06:00 do 23:00 sati;
d
use,tj
tjedni broj dana koritenja sustava (d/tj), iznosi, d
use,tj
= 5 d/tj;
d
use,a
godinji broj dana koritenja sustava (d/a), d
use,a
= 365 d/a (DIN V 18599-10).
Za nestambene zgrade vrijeme rada sustava grijanja/hlaenja s normalnom postavnom
vrijednou prema tipu prostorije dano je u sljedeoj tablici:

Napomena: Ako se proraun Q
H,nd
provodi satnom metodom, f
H,hr
se rauna kao
f
H,hr
= (d
use,tj
)/(7)

Tablica 1.17 (temeljem DIN V 18599-10 Tablica 3 i 4) Vrijeme rada sustava grijanja/hlaenja za
nestambene zgrade
Vrsta prostora
Period
koritenja*
(h)
Broj sati rada
sustava
grijanja/hlaenja**,
t
d
(h/d)
Broj dana koritenja
sustava u god,
d
use,a
, (d/a)
Uredi 07:00 18:00 13 250
Robne kue, trgovaki centri,
maloprodajne trgovine
08:00 20:00 14 300
Sale za sastanke, sanitarni prostori 07:00 18:00 13 250
Spremita opreme, arhive 07:00 18:00 13 300
Uionice u kolama 08:00 15:00 9 200
Predavaone i auditoriji 08:00 18:00 12 150
Bolnice, izlobeni muzejski prostori 00:00 24:00 24 365
Serverske sobe, kompjuterski centri 00:00 24:00 24 365
Hotelske sobe 00:00 24:00 24 365
Kantine 08:00 15:00 9 250
Restorani 10:00 00:00 16 300
Kuhinje 10:00 23:00 15 300
Kongresni centri 09:00 18:00 11 150
Kazalita i kina 13:00 23:00 12 250
Knjinice prostorije za itanje 08:00 20:00 14 300
Knjinice prostorije s policama 08:00 20:00 14 300
Sportske hale 08:00 23:00 17 300
Garae 09:00 00:00 17 365
Radione i proizvodne hale 07:00 16:00 11 250
* Sustav grijanja/hlaenja s radom poinje 2 sata prije poetka koritenja prostora
** U Algoritmu za ventilaciju/klimatizaciju ove vrijednosti se odnose na vrijeme rada sustava
mehanike ventilacije/klimatizacije t
Ve,mech
.

1.3.6 Trajanje sezone grijanja
- prema HRN EN ISO 13790 (metoda b)

Odreuje se iz udjela broja dana u mjesecu koji pripada sezoni grijanja f
H,m
.
Parametar potreban za proraun je granina vrijednost omjera toplinskih dobitaka i gubitaka,
y
H,lim
:
| |
+
=
1
lim ,
H
H
H
a
a
y HRN EN 13790 (12) (1.82)

Ako je y
H,2
< y
H,lim
f
H,m
= 1 (grijanje je cijeli mjesec u radu)
Ako je y
H,1
> y
H,lim
f
H,m
= 0 (nema potreba za grijanjem)

U ostalim sluajevima:
- ako je y
H
> y
H,lim
:
H,1 H
H,1 lim H,
H
y - y
y - y
0,5 f = HRN EN 13790 (p7.4) (1.83)
-

ako je y
H
s y
H,lim
:
H H,2
H lim H,
H
y - y
y - y
0,5 0,5 f + = HRN EN 13790 (p7.4) (1.84)

pri emu vea vrijednost od sljedee dvije prosjene vrijednosti predstavlja y
H,2
, a manja
vrijednost y
H,1

(y
H,m
+ y
H,m-1
)/2
Manja od dvije vrijednosti je y
H,1
, vea je y
H,2
(y
H,2 >
y
H,1
)

(y
H,m
+ y
H,m+1
)/2

y
H,m
omjer toplinskih dobitaka i gubitaka u mjesecu m za koji se proraunava f
H,m
(npr.
veljaa)
y
H,m-1
omjer toplinskih dobitaka i gubitaka u mjesecu prije mjeseca m za koji se proraunava
f
H,m
(ako

je mjesec m bila veljaa onda je mjesec m-1 sijeanj)
y
H,m+1
omjer toplinskih dobitaka i gubitaka u mjesecu nakon mjeseca m za koji se
proraunava f
H,m
(ako

je mjesec m bila veljaa onda je mjesec m+1 oujak)

Ako je y
H
pojedinog mjeseca manji od nule, u proraunu se y
H
zamjenjuje s pozitivnom
vrijednou najblieg mjeseca.

Ukupni broj dana grijanja u mjesecu:
| | d/mj
, , , i m m H m H
d f L = (1.85)

d
m,i
broj dana u mjesecu (d/mj).
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

2. GODINJA POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA HLAENJE Q
C,nd

Potrebna toplinska energija za hlaenje proraunske zone:

, , , nd C, ht C ls C gn C
Q Q Q q = [kWh] HRN EN 13790 (5) (2.1)
Q
C,nd
- potrebna toplinska energija za hlaenje (kWh);
Q
C,gn
- ukupni toplinski dobici zgrade u periodu hlaenja: ljudi, rasvjeta, ureaji, solarni
dobici (kWh);
Q
C,ht
- ukupno izmjenjena toplinska energija u periodu hlaenja (kWh);
q
C,ls
faktor iskoritenja toplinskih gubitaka kod hlaenja (-).

Unutarnja postavna temperatura za hlaenje u zoni s razliitim postavnim temperaturama
odreuje se prema izrazu:

=
s
s f,
s C, int,
s
s f,
C int,
A
A 0
0 [C] HRN EN 13790 (2) (2.2)
gdje su:
0
int,C,s
- unutarnja postavna temperatura za hlaenje prostora "s" povrine A
f,s
unutar zone
(C);
A
f,s
- povrina prostora "s" unutar zone s razliitim postavnim temperaturama hlaenja
prostora (m
2
).

Proraun potrebne toplinske energije za hlaenje Q
C,nd
|kWh/a|

( )
Ve Tr ls C sol
Q Q Q Q Q + q + =
, int nd C,
[kWh] (2.3)
Q
int
unutarnji toplinski dobici zgrade: ljudi, rasvjeta i ureaji (kWh);
Q
sol
toplinski dobici od Suneva zraenja (kWh);
Q
Tr
izmjenjena toplinska energija transmisijom za proraunsku zonu (kWh);
Q
Ve
potrebna toplinska energija za ventilaciju/klimatizaciju za proraunsku zonu (kWh).

2.1 Ukupni toplinski dobici za promatrani proraunski period

Q Q Q
sol C,gn
+ =
int
[kWh] HRN EN 13790 (8) (2.4)

Unutarnji toplinski dobici i toplinski dobici od suneva zraenja izraunavaju se na isti nain
kao kod prorauna godinje potrebne toplinske energije za grijanje vodei rauna o
vrijednosti unutarnje postavne temeprature koja se u ovom sluaju uzima za period hlanja.
Izuzetak je proraun efektivne povrine prozirnog elementa.

2.1.1 Toplinski dobici od Suneva zraenja Q
sol

U odnosu na proraun Q
H,nd
faktor smanjenja zbog sjene od pominog zasjenjenja F
C
je stalno
ukljuen te se efektivna povrina otvora k (prozirnog elementa) na koju upada sunevo
zraenje A
sol,k
rauna iz sljedeeg izraza
:

) A -F ( g A
p F sh gl k sol
1
, +
= [m
2
]
g
gl+sh
= F
C
F
W
g

[-] HRN EN 13790 (47) (2.5)

Ostale jednade vrijede kao i za proraun Q
H,nd
.

2.2 Izmjenjena toplinska energija proraunske zone za promatrani period

( ) t H Q
e ,C Tr Tr
0 0 =
int
[kWh] HRN EN 13790 (16) (2.6)
( ) t H Q
e ,C Ve Ve
0 0 =
int
[kWh] HRN EN 13790 (20) (2.7)
H
Tr
H
Ve
koeficijent ventilacijske izmjene topline proraunske zone (W/K), Jedn. (1.52);
0
int,C
unutarnja proraunska temperatura hlaene zone (C);
0
e
srednja vanjska temperatura za proraunski period (C);
t - trajanje proraunskog razdoblja (h), satna metoda t =1 h unutar perioda rada sustava
hlaenja Tablica 1.16).

Koeficijent transmisijske izmjne topline H
Tr
odreuje se prema normi HRN EN ISO 13789 iz
sljedeeg izraza za svaki sat (kod mjesene metode za svaki mjesec):

A h g, D Tr
H H H H H
U
+ + + = [W/K] HRN EN 13790 (17) (1.86)
gdje su:
H
D
koeficijent transmisijske izmjene topline prema vanjskom okoliu (W/K);
H
U
koeficijent transmisijske izmjene topline kroz negrijani/nehlaeni prostor prema
H
g,h
koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu za svaki sat (W/K);
H
A
koeficijent transmisijske izmjene topline prema susjednoj zgradi (W/K).

Koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu za proraunski sat, H
g,h
iznosi:
h e h
h
H
, int,
h g,
0 0
u
= [W/K] (1.87)
0
int,h
- unutarnja postavna temperatura za proraunski sat (C);
0
e,h
- srednja vanjska temperatura za proraunski sat (C).

Pretpostavlja se konstantan toplinski tok prema tlu kroz cijeli dan:
h
u =
m
u (Jedn. (1.20)).

Komentar:
Ako su dostupni satni meteoroloki podaci o temperaturi i sunevom ozraenju, kod
prorauna Q
C,nd
koristi se satna metoda

radi vee tonosti prorauna. Naime, kod primjene
mjesene metode nije mogue izuzeti iz ukupne toplinske bilance situacije kada je Q
C,nd
<0
(npr. kada je 0
e
< 0
int
i Q
C,gn
<
ht C ls C
Q
, ,
q ), pa zbog osrednjavanja satnih temperatura na
mjesenoj razini dolazi do umanjivanja sume pozitivnih vrijednosti Q
C,nd
(koja predstavlja
stvarno potrebnu toplinsku energiju za hlaenje). Kod prorauna Q
H,nd
situacije kada je
Q
H,nd
<0 su vrla rijetke, pa je razlika izmeu rezultata prorauna dobivenih mjesenom i
satnom metodom znatno manja nego kod prorauna Q
C,nd
.
Izmjenjena toplinska energija transmisijom iz zone z prema zoni y:
( ) | | kWh t H Q
mn y, C z, Tr,zy Tr,zy
0 0 = HRN EN 13790 (pB.3) (2.8)

Izmjenjena toplinska energija ventilacijom iz zone z prema zoni y:
( ) | | kWh t H Q
y, mn z,C y z Ve y Ve,z
0 0 =
,
HRN EN 13790 (pB.3) (2.9)

gdje su
H
Tr,zy
koeficijent transmisijske izmjene topline izmeu zona z i y (W/K);
H
Ve,zy
koeficijent ventilacijske izmjene topline izmeu zona z i y (W/K);
0
z,C
unutarnja proraunska temperatura hlaene zone z (C);
0
y,mn
srednja temperatura u susjednoj zoni y (C);
t - trajanje proraunskog razdoblja (h), t =1 h unutar peridoda rada sustava hlaenja Tablica
1.16).

2.3 Faktor iskoritenja toplinskih gubitaka za hlaenje q
C,ls

Kod satne metode q
C,ls
se rauna za svaki sat.
1 0
1
) 1 (
= >
=
+
C C
a
C
-a
C
C,ls
y i y za
y
y - 1
C
C
q [-] HRN EN 13790 (57) (2.10)
1
1
=
+
=
C
C
C
C,ls
y za
a
a
q [-] HRN EN 13790 (58) (2.11)

0 1 < =
C C,ls
y za q [-] HRN EN 13790 (59) (2.12)

Odnos toplinskih dobitaka i ukupne izmjenjene topline transmisijom i ventilacijom:
ht C,
gn C
C
Q
Q
y
,
= [-] HRN EN 13790 (60) (2.13)
Bezdimenzijski numeriki parametar koji uzima u obzir utjecaj toplinske inercije:
C,o
o C
a a
t
t
+ = [-] HRN EN 13790 (61) (2.14)
t - vremenska konstanta zgrade (h), Jedn. (1.68);
t
C,o
referentna vremenska konstanta za hlaenje (h), t
C,o
=15 h;
a
o
= 1;

Vrijednosti t
C,o
i a
o
preuzeti su iz HRN EN 13790 za mjeseni proraun, budui podataka za
satnu metodu nema).
2.4 Izraun satnih i mjesenih vrijednosti toplinske energije za hlaenje

Dnevna vrijednost potrebne toplinske energije za hlaenje proraunske zone izraunava se
kao suma pozitivnih satnih vrijednosti u vremenu rada sustava hlaenja t
d
:
| | kWh/d
1
, , , ,
=
=
d
t
t
h nd C d nd C
Q Q (2.15a)
h ht C h ls C h gn C h nd, C,
Q Q Q
, , , , , ,
q = [kWh/h] HRN EN 13790 (5) (2.15b)
Q
C,nd,h
satna vrijednost korisne potrebne energije za hlaenje (kWh/h);
t
d
broj sati rada sustava hlaenja (h/d), nestambene zgrade:Tablica 1.17.

Vrijeme rada sustava hlaenja s normalnom postavnom vrijednou iznosi t
d
= 24 h/d za
stambene zgrade za sustave bez prekida rada tijekom noi, a za sustave s prekidom rada
tijekom noi iznosi t
d
= 17 h/d (od 06:00 do 23:00 sati).

Mjesena vrijednost potrebne toplinske energije za hlaenje Q
C,nd,m
(kWh/mj) proraunske
zone odreuje se iz sljedeeg izraza:

| | kWh/mj
1
, ,
Q Q
m
d
d nd C m nd, C,
= (2.16)
Q
C,nd,d
dnevna vrijednost korisne potrebne energije za hlaenje zone (kWh/d);
d
m
ukupni broj dana u mjesecu (d/mj).

Godinja vrijednost potrebne toplinske energije za hlaenje proraunske zone Q
C,nd,a
(kWh/a),
izraunava se kao suma pozitivnih mjesenih vrijednosti:

| | kWh/a
, , i m, nd, C, i red, C, a nd, C,
/d L Q Q
i
i m i C,m
o = HRN EN 13790 (69) (2.17)
gdje su:
L
C,m,i
broj dana rada sustava hlaenja u i-tom mjesecu (d/mj);
d
m,i
ukupni broj dana u i-tom mjesecu (d/mj);
o
C,red,i
- bezdimenzijski redukcijski faktor koji uzima u obzir prekide u hlaenju rauna se
prema:
Sustavi bez prekida tijekom vikenda:
o
C,red
=1
Sustavi s prekidom tijekom vikenda:
) 1 ( 3 1
day C, C
o C,
red C,
f y
|
|
.
|
\
|
=
t
t
o [-] HRN EN 13790 (70) (2.18)
f
C,day
udio dana u tjednu tijekom kojih hlaenje radi s normalnom postavnom vrijednou
unutarnje temperature (npr. hlaenje je u pogonu 5 od 7 dana u tjednu (-), f
C,day
= d
use,tj
/7 = 5/7
= 0,714)
o
C,red,min
= f
C,day

o
C,red,max
= 1
o
C,red
=1 (za stambene zgrade)

U proraun godinje potrebne toplinske energije za hlaenje ulaze pozitivne mjesene
vrijednosti korisne potrebne energije za hlaenje za one mjesece u kojima nema potrebe za
grijanjem. U graninim mjesecima (npr. travanj, listopad) proraun za hlaenje provodi se
samo za dane u kojima nema potrebe za grijanjem.
2.5 Trajanje sezone hlaenja

- prema HRN EN ISO 13790 (metoda b)

Odreuje se iz mjesene vrijednosti potrebne energije za hlaenje i udjela broja dana u
mjesecu koji pripada sezoni hlaenja f
C,m
.
Parametar potreban za proraun je granina vrijednost y
C,lim
:

a
a
y
C
C
C
1 1
lim
+
=
|
|
.
|
\
|
[-] HRN EN 13790 (15) (2.21)

Ako je (1/y
C
)
2
< (1/y
C
)
lim
f
C,m
= 1 (hlaenje je cijeli mjesec u radu)
Ako je (1/y
C
)
1
> (1/y
C
)
lim
f
C,m
= 0 (nema potreba za hlaenjem)

U ostalim sluajevima:
- ako je (1/y
C
) > (1/y
C
)
lim
:
( ) ( )
( ) ( )
1
1 lim
/ 1 / 1
/ 1 / 1
C C
C C
C
y - y
y - y
0,5 f = [-] HRN EN 13790 (p7.4) (2.22)
-

ako je (1/y
C
) s (1/y
C
)
lim
:
( ) ( )
( ) ( )
C C
C C
y y
y y
f
/ 1 - / 1
/ 1 - / 1
0,5 0,5
2
lim
C
+ = [-] HRN EN 13790 (p7.4) (2.23)

pri emu vea vrijednost od sljedee dvije prosjene vrijednosti predstavlja (1/y
C
)
2
, a manja
vrijednost (1/y
C
)
1
.

(1/y
C,m
+1/y
C,m-1
)/2
Manja od dvije vrijednosti je (1/y
C
)
1
, vea je (1/y
C
)
2

(1/y
C,m
+ 1/y
C,m+1
)/2

y
C,m
omjer toplinskih dobitaka i ukupno izmjenjene topline transmisijom i ventilacijom u
mjesecu m za koji se proraunava f
C,m
(npr. veljaa)
y
C,m-1
mjesecu prije mjeseca m za koji se proraunava f
C,m
(ako

je mjesec m bila veljaa onda je
mjesec m-1 sijeanj)
y
C,m+1
mjesecu nakon mjeseca m za koji se proraunava f
C,m
(ako

je mjesec m bila veljaa onda je
mjesec m+1 oujak)

Ako je (1/y
C
) negativan za pojedini mjesec, mijenja se s najbliom pozitivnom vrijednou.

Ukupni broj dana hlaenja u mjesecu:
| | d/mj
, , m m C m C
d f L = (2.24)

Ukupni broj dana sezone hlaenja zbraja se za mjesece kod kojih nema potrebe za grijanjem i
kod kojih je energija za hlaenje pozitivna. U graninim mjesecima u kojima ima i potrebe i
za grijanjem i za hlaenjam (npr. travanj, listopad) zbrajaju se dani u kojima grijanje ne radi.

Prilog 1: REFERENTNI KLIMATSKI PODACI

Tablica 1.18 (Prema podacima iz pravilnika koji se odnosi na energetsko certificiranje zgrada)
Prosjena mjesena temperatura zraka za Kontinentalnu i Primorsku Hrvatsku

Mjesec
0
e,m

Kont. HR Prim. HR
I -0,6 6,6
II 2,2 7,5
III 6,5 9,9
IV 11,2 13,4
V 15,9 18
VI 19,2 21,6
VII 21,1 24,5
VIII 20,1 24
IX 16,4 20,5
X 11,1 16,2
XI 5,6 11,6
XII 0,9 7,9
God. 10,8 15,1

Referentni podaci o sunevom zraenju za Kontinentalnu Hrvatsku

GLOBALNO SUNEVO ZRAENJE (MJ/m
2
)
Orijentacija Orijentacija
Nagib
||
Mjesec J
JI,
JZ
I,Z
SI,
SZ
S Mjesec J
JI,
JZ
I,Z
SI,
SZ
S
0
15
30
45
60
75
90
I
115
141
160
171
175
170
157
115
133
144
151
150
142
128
115
115
114
110
105
96
85
115
97
84
71
65
58
51
115
85
76
71
65
58
51
II
175
207
230
241
241
230
208
175
198
212
217
213
200
177
175
175
173
167
158
145
128
175
151
130
114
92
81
72
175
137
104
98
90
81
72
0
15
30
45
60
75
90
III
340
381
404
407
393
359
310
340
369
384
384
367
337
294
340
339
333
320
301
273
241
340
304
266
234
203
153
126
340
286
220
169
154
141
126
IV
461
485
487
468
428
372
301
461
478
480
464
432
386
327
461
457
445
424
395
356
311
461
430
389
346
308
258
185
461
417
353
276
205
181
163
0
15
30
45
60
75
90
V
612
616
596
552
488
406
316
612
615
602
568
517
450
374
612
605
586
555
512
460
398
612
588
542
487
432
378
292
612
575
507
416
311
229
208
VI
652
645
613
559
486
397
301
652
647
624
583
524
451
370
652
645
622
588
541
484
418
652
636
593
534
473
417
333
652
623
556
462
351
235
214
0
15
30
VII
676
675
647
676
676
656
676
668
647
676
654
606
676
639
565
VIII
574
595
589
574
589
587
574
568
552
574
539
489
574
525
448
45
60
75
90
595
519
426
325
617
557
482
397
613
565
507
439
543
481
423
330
463
344
234
214
559
504
429
339
564
520
460
387
527
490
442
385
435
386
330
240
353
248
205
186
0
15
30
45
60
75
90
IX
427
474
499
498
474
426
359
427
461
478
476
455
414
357
427
424
417
403
379
346
305
427
381
332
291
254
192
137
427
360
276
191
161
149
136
X
268
319
355
374
373
354
317
268
304
327
337
330
309
276
268
268
266
258
244
224
200
268
228
193
167
132
107
96
268
205
142
126
117
107
96
0
15
30
45
60
75
90
XI
125
151
171
181
185
178
164
125
143
156
161
159
150
136
125
125
124
120
113
104
92
125
107
93
79
70
63
55
125
95
81
77
70
63
55
XII
87
105
118
126
129
125
116
87
99
107
112
110
105
95
87
87
86
83
78
71
62
87
75
66
58
52
47
41
87
66
61
58
52
47
41
0
15
30
45
60
75
90
GOD
4512
4793
4869
4732
4395
3871
3213
4512
4712
4756
4633
4333
3885
3319
4512
4477
4365
4167
3883
3508
3064
4512
4190
3782
3359
2948
2507
1959
4512
4012
3388
2760
2168
1730
1563

Referentni podaci o sunevom zraenju za Primorsku Hrvatsku

GLOBALNO SUNEVO ZRAENJE (MJ/m
2
)
Orijentacija Orijentacija
Nagib
||
Mjesec J
JI,
JZ
I,Z
SI,
SZ
S Mjesec J
JI,
JZ
I,Z
SI,
SZ
S
0
15
30
45
60
75
90
I
181
240
288
320
335
331
309
181
222
253
272
277
267
243
181
182
182
180
173
161
144
181
140
112
86
77
70
64
181
114
87
83
77
70
64
II
263
332
384
415
423
408
371
263
311
346
363
363
344
308
263
264
263
258
247
229
205
263
212
170
143
103
88
81
263
181
109
101
95
88
81
0
15
30
45
60
75
90
III
437
501
539
550
532
488
419
437
483
509
513
496
455
396
437
436
430
416
393
359
317
437
381
325
280
240
171
133
437
353
253
173
155
144
133
IV
563
596
602
578
527
454
361
563
588
593
576
536
476
403
563
558
544
521
485
438
383
563
519
464
407
359
300
204
563
501
415
310
210
181
167
0
15
30
45
60
75
90
V
694
699
674
622
543
446
337
694
699
682
643
583
506
417
694
686
665
629
581
522
452
694
666
613
547
482
422
324
694
652
569
461
334
225
208
VI
745
734
696
629
538
431
316
745
738
711
661
591
505
411
745
735
711
671
618
553
477
745
727
676
605
534
468
372
745
712
630
515
380
237
212
0 VII 770 770 770 770 770 VIII 661 661 661 661 661
15
30
45
60
75
90
767
732
667
575
463
341
769
745
699
628
540
442
761
737
696
643
577
500
744
687
613
539
473
367
728
637
513
369
227
210
686
681
644
577
484
376
681
679
652
600
529
443
655
637
607
565
510
444
619
558
491
432
371
263
599
506
388
258
201
186
0
15
30
45
60
75
90
IX
505
567
598
599
569
510
426
505
550
573
572
546
497
429
505
503
495
478
450
411
363
505
447
384
330
288
216
143
505
419
313
201
158
149
139
X
372
462
527
564
569
542
485
372
435
479
500
497
468
416
372
373
372
364
348
323
287
372
302
243
204
151
112
103
372
263
151
124
117
110
103
0
15
30
45
60
75
90
XI
204
271
323
359
374
368
342
204
251
285
306
310
299
272
204
205
206
203
195
181
163
204
158
124
96
81
75
67
204
129
91
86
81
75
67
XII
156
213
259
291
308
307
289
156
195
225
244
251
244
224
156
157
158
156
151
141
126
156
118
94
74
68
62
56
156
93
77
74
68
62
56
0
15
30
45
60
75
90
GOD
5552
6068
6302
6238
5871
5233
4373
5552
5921
6080
6001
5677
5130
4406
5552
5517
5400
5180
4849
4406
3861
5552
5034
4451
3876
3353
2827
2175
5552
4743
3837
3029
2301
1769
1625

3. TOPLINSKI OTPORI - KOEFICIJENTI PROLASKA TOPLINE

3.1. HRN EN ISO 6946:2007 Graevni dijelovi i graevni dijelovi zgrade Toplinski otpor
i koeficijent prolaska topline Metode prorauna

3.2. Podruje primjene
U normi HRN EN ISO 6946:2007 iznosi se metoda prorauna toplinskog otpora i
koeficijenta prolaska topline graevnih dijelova, ne uzimavi u obzir otvore (vrata, prozore i
druge ostakljene elemente), graevne dijelove koji granie s tlom i elemente za
provjetravanje.
Temelji se na odgovarajuim projektnim vrijednostima toplinske provodljivosti ili projektnim
vrijednostima toplinskih otpora materijala i proizvoda obuhvaenih proraunom.
Primjenjuje se na graevne dijelove koji se sastoje od toplinski homogenih slojeva (koji mogu
ukljuivati slojeve zraka).
Navedena je i priblina metoda koja se moe koristiti za proraun nehomogenih slojeva, osim
u sluaju premotenja izolacijskog sloja metalnim dijelovima.

Oznake i jedinice:
A

plotina (m
2
);
d debljina (m);
h ploni koeficijent prijelaza topline (W/m
2
K);
R projektna vrijednost toplinskog otpora (m
2
K/W);
R
g
toplinski otpor sloja zraka (m
2
K/W);
R
Se
vanjski ploni otpor prijelaza topline (m
2
K/W);
R
Si
unutarnji ploni otpor prijelaza topline (m
2
K/W);
R
T
ukupan toplinski otpor (izmeu dva okolia) (m
2
K/W);
R'
T
gornja granica ukupnog toplinskog otpora (m
2
K/W);
R''
T
donja granica ukupnog toplinskog otpora (m
2
K/W);
R
u
toplinski otpor negrijanog prostora (m
2
K/W);
U koeficijent prolaska topline (W/m
2
K);
projektna vrijednost toplinske provodljivosti (W/mK).

3.3. Naela
Naelo metode prorauna je
- izraunavanje toplinskog otpora svakog toplinski homogenog sloja graevnog dijela
- zdruivanje ovih pojedinanih otpora kako bi se izraunao ukupni toplinski otpor
graevnog dijela, ukljuujui (gdje dolazi u obzir) utjecaj plonih otpora prijelaza
topline.

Toplinski otpori pojedinih slojeva izraunavaju se u skladu s tokom 3.4.1.

vrijednosti plonih otpora prijelaza topline navedene u toki 3.4.2., prikladne su u veini
sluajeva. U dodatku A navedene su detaljne metode za povrinu niske emisivnosti, za
odreene brzine vanjskog vjetra i za povrine koje nisu ravne.

Pretpostavlja se da su slojevi zraka homogeni. Vrijednosti toplinskog otpora velikih zranih
slojeva s povrinama velike emisivnosti navedene su u 3.4.3., a u dodatku B navedene su
metode u drugim sluajevima.

toplinski otpori slojeva kombiniraju se na sljedei nain:

a. za graevne dijelove koji se sastoje od toplinski homogenih slojeva, ukupan toplinski
otpor izrauna se prema izrazu u toki 3.5.1., a koeficijent prolaska topline u skladu s
tokom C.4.
b. za graevne dijelove koji sadre jedan ili vie toplinski nehomogenih slojeva, ukupan
toplinski otpor izrauna se u skladu s tokom 3.5.2, a koeficijent prolaska topline u
skladu s tokom C.4.
c. za graevne dijelove koji sadre sloj suen na kraju, toplinski otpor i/ili ukupan
toplinski otpor izrauna se u skladu s dodatkom C.

Konano, ako je potrebno, koeficijent prolaska topline korigira se u skladu s dodatkom D, da
bi se uzeli u obzir uinci slojeva zraka u izolaciji, mehanikih privrsnica koje prolaze kroz
izolacijski sloj i oborina na inverznim (obrnutim) krovovima.

Tako izraunat koeficijent prolaska topline primjenjuje se izmeu prostora koji se nalaze s
obje strane promatranog graevnog dijela, npr. izmeu unutarnjih i vanjskih prostora, dva
unutarnja prostora u sluaju unutarnje pregrade, unutarnjeg prostora i negrijanog prostora.

3.4. Toplinski otpori

3.4.1. Toplinski otpor homogenih slojeva

Projektne toplinske vrijednosti mogu biti zadane kao projektna vrijednost toplinske
provodljivosti, ili kao projektna vrijednost toplinskog otpora. Ako je poznata vrijednost
toplinske provodljivosti, toplinski otpor sloja izrauna se iz izraza:

d
R = [m
2
K/W] HRN EN (1) (3.1)

pri emu je

d - debljina sloja materijala u graevnom dijelu, iz energetskog pregleda ili projektne
dokumentacije (m);
- projektna vrijednost toplinske provodljivosti materijala iz energetskog pregleda ili
projektne dokumentacije (W/mK).

Projektne vrijednosti toplinskih provodljivosti dane su Tablicom 3.1.
zatitu u zgradama) Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti
Redni
broj

Graevni materijal

Gustoa

kg/m

Toplinska provod
ljivost

W/(mK)
1. ZIDOVI, ukljuivo mort u rekama
1.01 puna opeka od gline 1800 0,81
1.02 puna opeka od gline 1600 0,68
1.03 klinker opeka 1900 0,85
1.04 klinker opeka 1700 0,80
1.05 puna fasadna opeka od gline 1800 0,83
1.06 puna fasadna opeka od gline 1600 0,70
1.07 uplja fasadna opeka od gline 1200 0,55
1.08 uplji blokovi od gline 1100 0,48
1.12 puna vapneno silikatna opeka 1800 0,99
1.13 puna vapneno silikatna opeka 1600 0,79
1.14 vapneno silikatni uplji
blokovi
1200 0,56
1.15 prirodni kamen 2000 1,40
1.16 uplji blokovi od betona 1000 0,70
1.22 uplji blokovi od laganog
betona
500 0,30
betona
700 0,37
betona
900 0,46
betona
1000 0,52
betona
1200 0,60
betona
1400 0,72
2. BETON I ARMIRANI BETON
2.01 armirani beton 2500 2,60
2.02 teki beton 3200 2,60
2.03 beton 2400 2,00
2.04 beton 2200 1,65
2.05 beton 2000 1,35
2.06 beton s laganim agregatom 2000 1,35
2.17 porobeton 1000 0,31
2.18 porobeton 900 0,29
2.19 porobeton 800 0,25
2.20 porobeton 750 0,24
2,21 porobeton 700 0,22
2.22 porobeton 650 0,21
2.23 porobeton 600 0,19
2.24 porobeton 550 0,18
2.25 porobeton 500 0,16
2.26 porobeton 450 0,15
2.27 porobeton 400 0,13
2.28 porobeton 350 0,11
2.29 porobeton 300 0,10
2.30 beton s jednozrnatim
ljunkom
2000 1,40
2.31 beton s jednozrnatim
ljunkom
1800 1,10
2.32

beton s jednozrnatim
ljunkom 1600 0,81
3. BUKE, MORTOVI, ESTRISI
3.01 cementna buka 2000 1,60
3.02 vapnena buka 1600 0,80
3.03 vapneno-cementna buka 1800 1,00
3.04 vapneno-gipsana buka 1400 0,70
3.05 gipsana buka 1500 0,54
3.09 lagana buka 1300 0,56
3.10 lagana buka 1000 0,38
3.11 lagana buka 700 0,25
3.12 toplinsko-izolacijska buk 400 0,11
3.13 toplinsko-izolacijska buka 250 0,08
3.14 sanacijska buka 1400 0,65
3.15 polimerna buka 1100 0,70
3.16 silikatna buka 1800 0,90
3,17 buka na bazi akrilata 1700 0,90
3.18 cementni mort 2000 1,60
3.19 cementni estrih 2000 1,60
3.20 anhidrit estrih 2100 1,20
3.22 magnezitni estrih 2300 0,70
3.23 polimerno-cementno ljepilo 1650 0,9
4. PODNE, ZIDNE I STROPNE OBLOGE
4.01 gipskartonske ploe 900 0,25
4.02 gipsane ploe s dodatkom
celuloznih vlakanaca
1300 0,38
4.03 keramike ploice 2300 1,30
4.04 kamene ploe 2500 2,80
4.05 drvo 550 0,15
5. HIDROIZOLACIJSKI MATERIJALI, PARNE BRANE
(KONICE)
5.01 bitumenska traka s ulokom
staklenog voala
1100 0,23
5.02

bitumenska traka s ulokom
staklene tkanine 1100 0,23
5.03 bitumenska traka s ulokom
poliesterskog filca
1100

0,23

5.04

bitumenska traka s ulokom
krovnog kartona 1100 0,23
5.05 polimerna hidroizolacijska
traka na bazi PVC-P
1200 0,14

5.06

polimerna hidroizolacijska
traka na bazi PIB
1600

0,26

5.07

traka na bazi CR
1300

0,23

5.08

traka na bazi VAE
1300

0,14

6. RASTRESITI MATERIJALI ZA NASIPAVANJE
6.01 ekspandirani perlit 100 0,060
6.02 lomljevina ekspandiranog
pluta
200 0,055
6.03 lomljevina opeke od gline 800 0,41
6.04 pijesak, ljunak, tucanik
(drobljenac)
1700 0,81
7. TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJALI
7.01

mineralna vuna (MW) prema
HRN EN 13162 10 do 200 0,035 do 0,050
7.02

ekspandirani polistiren (EPS)
prema HRN EN 13163
15 do 30

0,035 do 0,040

7.03

ekstrudirana polistirenska
pjena (XPS) prema HRN EN
13164
25

0,030 do 0,040

7.04

tvrda poliuretanska pjena
(PUR) prema HRN EN
13165
30

0,020 do 0,040

7.05 fenolna pjena (PF) prema
HRN EN 13166
30 0,030 do 0,045
7.06

elijasto (pjenasto) staklo
(CG) prema HRN EN 13167 100 do 150 0,045 do 0,060
7.07 drvena vuna (WW) prema
HRN EN 13168
360 do 460 0,065 do 0,09
drvena vuna (WW) prema
HRN EN 13168, debljina
ploa 15 mm d 25 mm
550 0,150
7.08

ekspandirani perlit (EPB)
prema HRN EN 13169 140 do 240 0,040 do 0,065
7.09 ekspandirano pluto (ICB)
prema HRN EN 13170
80 do 500 0,045 do 0,055
7.10 drvena vlakanca (WF) prema
HRN EN 13171
110 do 450 0,035 0,070

3.4.2. Ploni otpori prijelaza topline

Vrijednosti iz Tablice 3.2 koriste se za ravne povrine kad nema specifinih podataka o
rubnim uvjetima. Vrijednosti u stupcu vodoravan primjenjuju se za smjerove toplinskog
toka nagiba do 30 u odnosu na vodoravnu povrinu. Za povrine kojima strane nisu
paralelne ili posebne rubne uvjete, koriste se metode iz dodatka A, Jedn. (A.7).

R
Si
2
K/W);
R
Se
vanjski ploni otpori prijelaza topline (m
2
K/W).

Tablica 3.2 (temeljem HRN EN Tablica 1) Ploni otpori prijelaza topline (m
2
K/W) za odreene
graevne dijelove iznose:
Smjer toplinskog
toka
Graevni dijelovi: R
Si

m
2
K/W
R
Se
m
2
K/W
- prema gore
Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora,
stropovi prema tavanu
0,10 0,04
- vodoravan
Vanjski zidovi, zidovi prema garai, tavanu 0,13 0,04
Zidovi prema negrijanim prostorijama i
negrijanom stubitu temperature vie od 0C
0,13 0,13
Zidovi prema tlu 0,13 0,00
Zidovi izmeu grijanih radnih prostorija
razliitih korisnika
0,13 0,13
- prema dolje
Stropovi iznad vanjskog zraka, stropovi iznad
garae
0,17 0,04
Stropovi prema negrijanim prostorijama i
negrijanom stubitu temperature vie od 0C
0,17 0,10
Podovi na tlu 0,17 0,00
Stropovi izmeu stanova, stropovi izmeu
grijanih radnih prostorija razliitih korisnika
0,17 0,10
* za graevne dijelove koji granie s tlom uzima se da je R
se
= 0;

** U sluaju prorauna otpora unutarnjih graevnih dijelova (pregradnih zidova i sl.), ili
graevnih dijelova izmeu unutarnjeg i negrijanog prostora, R
Si
se primjenjuje na obje strane.

3.4.3. Toplinski otpor slojeva zraka

Vrijednosti dane u tokama od 3.4.3.1. do 3.4.3.3. vrijede za sloj zraka koji:

- je omeen dvjema plohama koje su paralelne i okomite na smjer toplinskog toka, a
stupanj emisivnosti im nije manji od 0,8;
- ima debljinu (u smjeru toplinskog toka) manju od 0,1 pomnoeno sa svakom od druge
dvije dimenzije i ne veu od 0,3 m;
- nema razmjene zraka s unutarnjim prostorom zgrade.

Napomena: jedinstven koeficijent prolaska topline ne bi se trebao izraunavati za
graevne dijelove koji sadre slojeve zraka debljine vee od 0,3 m.

Ukoliko ne postoje gornji uvjeti, primjeniti postupke u dodatku B

3.4.3.1. Neprovjetravan sloj zraka

Neprovjetravan sloj zraka je onaj kojem nije unaprijed predvien protok zraka. Projektne
vrijednosti toplinskog otpora dane su u Tablici 3.3. Vrijednosti u stupcu vodoravan vrijede
za smjerove toplinskog toka nagiba do 30 u odnosu na vodoravnu ravninu.

Sloj zraka bez izolacijskog sloja izmeu njega i vanjskog prostora, ali s malim otvorima
prema vanjskom prostoru e se takoer uzeti u obzir kao neprovjetravan sloj zraka, ako ovi
otvori nisu smjeteni tako da doputaju protok zraka kroz sloj i ako nisu vei od:

- 500 mm
2
po metru duljine (u horizontalnom smjeru) za vertikalne slojeve zraka;
- 500 mm
2
po m
2
plotine za vodoravne slojeve zraka.

Napomena: otvori za isuivanje (drenau) u obliku otvorenih vertikalnih reki u vanjskom
dijelu dvostrukog zidanog zida sa upljinom izmeu dijelova, ne smatraju se otvorima za
provjetravanje.

Tablica 3.3 (HRN EN Tablica 2) Toplinski otpor R [m
2
K/W] neprovjetravanih slojeva zraka:
povrine velike emisivnosti

Debljina
sloja zraka
(mm)
Smjer toplinskog toka
Prema gore Vodoravan Prema dolje
0 0,00 0,00 0,00
5 0,11 0,11 0,11
7 0,13 0,13 0,13
10 0,15 0,15 0,15
15 0,16 0,17 0,17
25 0,16 0,18 0,19
50 0,16 0,18 0,21
100 0,16 0,18 0,22
300 0,16 0,18 0,23
Napomena: meuvrijednosti se mogu odrediti interpolacijom

3.4.3.2 Slabo provjetravan sloj zraka

Slabo provjetravan sloj zraka je onaj kroz koji je omoguen tok zraka iz vanjskog prostora
putem otvora plotine A
v
, unutar sljedeih raspona:

- > 500 mm
2
, ali < 1500 mm
2
po metru duljine (u horizontalnom smjeru) za vertikalne
slojeve zraka;
- > 500 mm
2
, ali < 1500 mm
2
po m
2
plotine za vodoravne slojeve zraka

Utjecaj provjetravanja ovisi o veliini i nainu prolaska kroz otvore za provjetravanje.
Aproksimativno, ukupni toplinski otpor graevnog dijela sa slabo provjetravanim slojem
zraka moe se izraunati kao

v T
V
u T
V
T
R
A
R
A
R
, ,
1000
500
1000
1500
+
= [m
2
K/W] HRN EN (2)
(3.2)

gdje je:

R
T,u
ukupni toplinski otpor s neventiliranim slojem zraka u skladu s tokom 3.4.3.1
(m
2
K/W);
R
T,v
ukupni toplinski otpor s dobro (jako) ventiliranim slojem zraka u skladu s tokom
3.4.3.3 (m
2
K/W);
A
v
povrina otvora (mm
2
).

3.4.3.3 Dobro provjetravan sloj zraka

Dobro provjetravan sloj zraka je onaj za koji je plotina otvora A
v
izmeu sloja zraka i
vanjskog prostora:

- A
v
> 500 mm
2
po metru duljine (u horizontalnom smjeru) za vertikalne slojeve zraka
- A
v
> 500 mm
2
po m
2
plotine za vodoravne slojeve zraka

Ukupni toplinski otpor graevnog dijela koji sadri dobro provjetravan sloj zraka, izraunat
e se pomou Jedn. (3.3) tako da se zanemari toplinski otpor sloja zraka i svih ostalih
slojeva izmeu sloja zraka i vanjskog prostora i ukljui ploni otpor prijelazu topline za
nepomian zrak (vidi dodatak A, Jedn. A.1-A.4). Za pojednostavljeni proraun umjesto
vanjskog plonog otpora se moe koristiti vrijednost unutarnjeg plonog otpora, a sve prema
Tablici 3.2.

3.4.4 Toplinski otpor negrijanih prostorija

Ako vanjski omota negrijanog prostora nije toplinski izoliran, mogu se primjeniti sljedee
pojednostavnjene metode, u kojima se negrijani prostor tretira kao toplinski otpor.

3.4.4.1 Tavanske prostorije

U sluaju krovne konstrukcije koja se satoji od ravnog, izoliranog stropa i kosog krova, moe
se pretpostaviti kao da je tavanski prostor toplinske homogeni sloj s toplinskim otporom u
skladu s Tablicom 3.4.
Prilikom prorauna, isti se tretira kao vanjski prostor uz korekciju toplinskog otpora prema
dolje navedenoj tablici.

Tablica 3.4 (HRN EN Tablica 3) Toplinski otpor tavanskih prostora
Obiljeja krova R
u

m
2
K/W
1 Pokrov crijepom, bez krovne ljepenke, oplatnih
ploa, ili sl.
0,06
2 Pokrov ploama, ili pokrov crijepom, sa
sekundarnim pokrovom od paropropusne-
vodonepropusne folije ili sl.
0,2
3 Kao 2, ali s aluminijskom oblogom, ili drugom
oblogom male emisivnosti na donjoj strani krova
0,3
4 Krov podstavljen s oplatnim ploama u kombinaciji
s pp folijom, krovnom ljepenkom i sl.
0,3
Napomena: vrijednosti u Tablici 3.4. ukljuuju toplinski otpor provjetravanog prostora i
toplinski otpor (kosog) krova. Ne ukljuuju vanjski otpor prijelaza topline (R
Se
).

3.5 Ukupni toplinski otpor

3.5.1 Ukupni toplinski otpor graevnog dijela, koji se sastoji od homogenih slojeva

Ukupni toplinski otpor graevnog dijela, koji se sastoji od toplinski homogenih slojeva
okomitih na toplinski tok, izraunat e se pomou sljedeeg izraza:

R
T
= R
Si
+ R
1
+ R
2
+......R
n
+ R
u
+ R
Se
[m
2
K/W] HRN EN (4) (3.3)

pri emu je:
R
Si
2
K/W);
R
1
, R
2
, R
n
-

projektne vrijednosti toplinskog otpora svakog sloja (m
2
K/W);
R
u
toplinski otpor tavanskih prostora (m
2
K/W);
R
Se
vanjski ploni otpori prijelaza topline (m
2
K/W).

U sluaju prorauna otpora unutarnjih graevnih dijelova (pregradnih zidova i sl.), ili
graevnih dijelova izmeu unutarnjeg i negrijanog prostora, u Jedn. (3.3) R
Si
se primjenjuje na
obje strane
,
ovisno o smjeru toplinskog toka (vidi Tablica 3.2).
Ako ukupan toplinski otpor predstavlja konaan rezultat, mora se zaokruiti na dva decimalna
mjesta.

Napomena: Otpore prijelaza topline R
Si
i R
Se
treba izostaviti u Jedn. (3.3) kad se trai otpor
graevnog dijela od povrine do povrine.

3.5.2 Ukupni toplinski otpor graevnog dijela koji se sastoji od homogenih i
nehomogenih slojeva

U nie navedenim podtokama dana je pojednostavljena metoda za izraunavanje toplinskog
otpora graevnih dijelova koji se sastoje od homogenih i nehomogenih slojeva. Metoda nije
valjana u sluajevima kada omjer izmeu gornje i donje granine vrijednosti toplinskog
otpora prelazi 1,5.
Spomenuta metoda nije primjenljiva u sluajevima toplinskih mostova od metala koji prolaze
kroz sloj toplinske izolacije.
Kod primjene metalnih privrsnica i ankera, metoda se moe primjeniti kao da nema metalnih
spojnih sredstava, a rezultat se korigira u skladu s Jedn. D.3.

3.5.2.1 Ukupni toplinski otpor graevnog dijela

Ukupni toplinski otpor, R
T
, graevnog dijela koji se sastoji od toplinski homogenih i
toplinski nehomogenih slojeva paralelnih s povrinom, rauna se kao aritmetika sredina
izmeu gornje i donje granine vrijednosti otpora:

2
' ' '
T T
T
R R
R
+
= [m
2
K/W] HRN EN (5) (3.4)

pri emu je:

R'
T
gornja granina vrijednost ukupnog toplinskog otpora (m
2
K/W), izraunata u
skladu s 3.5.2.2.;
R''
T
gornja granina vrijednost ukupnog toplinskog otpora (m
2
K/W), izraunata u
skladu s 3.5.2.3.;
Napomena: metoda je valjana kad je R'
T
/R''
T
<1,5

Gornja i donja vrijednost izraunat e se tako da se graevni dio razmatra kao da je
razdijeljen u odsjeke i slojeve, na nain kako je prikazano na Slici 3.1., tako da se
graevni dio razdijeli u dijelove m i j, koji su svaki za sebe toplinski homogeni.

Odsjeak m (m=a, b, c,...q) okomit na povrine graevnog dijela ima djelominu
plotinu f
m
.

Sloj j (j = 1, 2, ....n) paralelan s povrinama ima debljinu d
j
.
Dio mj ima vrijednost koeficijenta toplinske provodljivosti
mj
, debljinu d
j
, djelominu
plotinu f
m
i toplinski otpor R
mj
.
Djelomina plotina odsjeka je njegov udio u ukupnoj plotini. Tako je f
a
+ f
b
+ .... +
f
q
= 1

Slika 3.1 Odsjeci i slojevi toplinski nehomogenog graevnog dijela

3.5.2.2 Gornja granina vrijednost ukupnog toplinskog otpora (R'
T
)

Gornja granina vrijednost ukupnog toplinskog otpora izraunava se uz pretpostavku
jednodimenzionalnog toplinskog toka, okomitog na povrine graevnog dijela.
Prikazana je sljedeim izrazom:

Tq
q
Tb
b
Ta
a
T
R
f
R
f
R
f
R
+ + + = ...
'
1
[W/m
2
K] HRN EN (6) (3.5)

gdje su:

R
Ta
, R
Tb
, ..., R
Tq
- ukupni toplinski otpori izmeu dva prostora razliitih temperatura, za
svaki odsjeak (m
2
K/W), izraunati pomou Jedn. (3.3);
f
a
, f
b
, ..., f
q
su djelomine plotine svakog odsjeka (-).

3.5.2.3. Donja granina vrijednost ukupnog toplinskog otpora (R''
T
)

Donja granina vrijednsot se izraunava uz pretpostavku da su sve ravnine koje su
paralelne s povrinama graevnog dijela, izotermne povrine.
1)

Ekvivalentan toplinski otpor Rj za svaki toplinski nehomogeni sloj izrauna se
pomou sljedeeg izraza:
2)

qj
q
bj
b
aj
a
R
f
R
f
R
f
Rj
+ + + = ...
1
[W/m
2
K] HRN EN (7) (3.6)

Donja granina vrijednost se odreuje pomou izraza (3), odnosno:

R''
T
= R
Si
+ R
1
+ R
2
+ ... +R
n
+ R
Se
[W/m
2
K] HRN EN (8)

(3.7)

1) Ako povrina koja nije ravna granii sa slojem zraka, proraun treba provesti kao da je
ravna, zamislivi da su ui odsjeci produljeni (ali bez promjene toplinskog otpora):

ili da su dijelovi koji stre odstranjeni (uz smanjenje toplinskog otpora):


2) Alternativna metoda je pomou ekvivalentne toplinske provodljivosti sloja:

j
d
Rj
j
' '
= [m
2
K/W] (3.8)

gdje je ekvivalentna toplinska provodljivost

''
j
=
aj
f
a
+
bj
f
b
+ ... +
qj
f
q
[W/mK] (3.9)

Ako je sloj zraka dio nehomogenog sloja, moe se tretirati kao materijal ekvivalentne
toplinske provodljivosti ''
j
= d
j
/R
g
, pri emu je R
g
toplinski otpor sloja zraka, odreen u
skladu s dodatkom B.

3.5.3 Ispravci i dodaci toplinskim otporima
Vidi dodatak D.

Dodatak A (normativan)

Ploni otpor prijelaza topline

A.1 Ravne povrine

Ploni otpor dan je izrazom

r c
s
h h
R
+
=
1
[m
2
K/W] HRN EN (A.1) (A.1)

gdje je

h
c
- koeficijent prijelaza topline konvekcijom (W/m
2
K);
h
r
- koeficijent prijelaza topline zraenjem (W/m
2
K).

pri emu je

h
r
=
.
h
r0
[W/(m
2
K)]

HRN EN (A.2)

(A.2)

h
r0
= 4
.
.
T
m
3
[W/(m
2
K)]

HRN EN (A.3)

(A.3)

gdje je:

koeficijent emisivnosti povrine (-);
h
r0
- koeficijent prijelaza topline zraenjem crnog tijela (vidi tablicu 3.A.1);
- Stefan-Boltzmann-ova konstanta (5,67 x 10
-8
W/(m
2
K));
T
m
- srednja temperatura povrine i njene okoline (K);
m
- srednja temperatura povrine i njene okoline (C).
= 0,9 je obino prikladna vrijednost za unutarnje i vanjske povrine. Gdje se koriste druge
vrijednosti, potrebno je uzeti u obzir sve efekte pogoranja i nakupine praine tijekom
vremena.

Tablica 3.A.1 (HRN EN Tablica A.1) Vrijednosti koeficijenta prijelaza topline zraenjem crnog
tijela, h
r0

Srednja
temperatura
m

C
h
r0
W/(m
2
K)
-10 4,1
0 4,6
10 5,1
20 5,7
30 6,3

Na unutarnjim plohama, ili vanjskim plohama uz dobro provjetravan sloj zraka (vidi 3.4.3.3.),

h
c
= h
ci
[W/(m
2
K)] HRN EN (A.4)

(A.4)

gdje je

h
ci
= 5,0 W/(m
2
K) za toplinski tok prema gore
h
ci
= 2,5 W/(m
2
K) za vodoravan toplinski tok
h
ci
= 0,7 W/(m
2
K) za toplinski tok prema dolje

Na vanjskim plohama,

h
c
= h
ce
[W/(m
2
K)] HRN EN (A.5) (A.5)

pri emu je

h
ce
= 4+4
.
v [W/(m
2
K)] HRN EN (A.6) (A.6)

v - brzina vjetra uz povrinu (m/s).

Vrijednosti za vanjski ploni otpor prijelaza topline R
Se
za razliite brzine vjetra prikazane su
u Tablici 3.A.2

Napomena Vrijednosti dane u toki 3.4.2 za unutarnji ploni otpor prijelaza topline
izraunate su za = 0,9 i sa h
r0
odreenim za
m
=20C. Vrijednost dana u 3.4.2 za vanjski
ploni otpor prijelaza topline, izraunata je za v = 4 m/s i = 0,9, s h
r0
odreenim za
m
=0C.

Tablica 3.A.2 (HRN EN Tablica A.2) Vrijednosti R
Se
pri raznim brzinama vjetra
Brzina vjetra
m/s
R
Se

(m
2
K)/W
1 0,08
2 0,06
3 0,05
4 0,04
5 0,04
7 0,03
10 0,02

A.2 Graevni dijelovi s neravnim povrinama

Istake na inae ravnim povrinama, kao to su stupovi konstrukcije, nee se uzeti u obzir u
proraunu ukupnog toplinskog otpora, ako se sastoje od materijala ija je vrijednost
koeficijenta toplinske provodljivosti manja od 2 W/(mK). Ako se istaknuti dio sastoji od
materijala ija je toplinska provodljivost vea od 2 W/(mK) i nije toplinski izoliran, ploni
otpor prijelaza topline e se smanjiti, tako da se pomnoi omjerom plotine projicirane plohe
u odnosu na plotinu stvarne plohe istaknutog dijela (vidi Sliku 3.A.1):

A
A
R R
p
s sp
= [m
2
K/W] HRN EN (A.7) (A.7)

gdje je

R
sp
- ploni otpor prijelaza topline ravnog graevnog dijela u skladu s A.1 (m
2
K/W);
R
s
- ploni otpor prijelaza topline projicirane plohe istaknutog dijela (m
2
K/W);
A - plotina stvarne plohe istaknutog dijela (m
2
).

Jednadba (A.7) primjenjuje se za izraunavanje i unutarnjeg i vanjskog otpora prijelaza
topline.

Slika 3.A.1 Stvarna i projicirana plotina


Dodatak B

Toplinski otpor neprovjetravanih slojeva zraka

B.1 Openito

Ovaj dodatak odnosi se na slojeve zraka u graevnim dijelovima s izuzetkom ostakljenja. Za
ostakljenje i okvire prozora nuan je toniji postupak.
Pojam sloja zraka ukljuuje slojeve zraka (kod kojih su irina i duljina 10 puta vee od
debljine, pri emu se debljina mjeri u smjeru toplinskog toka), tako i zrane upljine (kod
kojih su irina ili duljina usporedive s debljinom). Ako je debljina zranog sloja promjenljiva,
za proraun toplinskog otpora trebala bi se koristiti njena prosjena vrijednost.

Napomena Sloj zraka moe biti tretiran kao medij koji ima toplinski otpor, budui da je
prijenos topline zraenjem i konvekcijom kroz njih priblino razmjeran temperaturnoj razlici
izmeu povrina koje ih omeuju.

B.2 Neprovjetravani prostori zraka kod kojih su omjer duljine i irine vei od 10
puta u odnosu na duljinu

Toplinski otpor sloja zraka odreen je izrazom:

r a
g
h h
R
+
=
1
[m
2
K/W] HRN EN (B.1) (B.1)

gdje je

R
g
- toplinski otpor sloja zraka (m
2
K/W);
h
a
- koeficijent prijelaza topline provoenjem/konvekcijom (m
2
K/W);
h
r
- koeficijent prijelaza topline zraenjem (m
2
K/W).

h
a
je odreen provoenjem kroz zrak za uske prostore (slojeve) zraka i konvekcijom kroz
iroke upljine. Za proraune prema meunarodnim normama, vrijednost je vea od 0,025/d i
uzima se iz Tablice 3.B.1 ili 3.B.2.
U Tablici 3.B.1 je

d - debljna sloja zraka u smjeru toplinskog toka (m);
T - temperaturna razlika kroz sloj zraka (K).

Tablica 3.B.1 (HRN EN 6946:2008, Tablica B.1) Koeficijent h
a
za T 5K
Smjer toplinskog toka h
a

vodoravan 1,25
prema gore 1,95
prema dolje 0,12 d
-0,44

Tablica 3.B.2 (HRN EN 6946:2008, Tablica B.2) Koeficijent h
a
za T> 5K
Smjer toplinskog toka h
a

vodoravan 0,73 (T)
1/3

prema gore 1,14 (T)
1/3

prema dolje 0,09 (T)
0,187
d
-0,44

Napomena: Vrijednosti u Tablici 3.B.2 su izraunate pomou Jedn. (B.1) s
1
= 0,9
,
2
= 0,9
,
i
h
r0
odreenim kod 10C.

h
r
je dan izrazom

h
r
= E
.
h
r0
[W/ m
2
K] HRN EN (B.2) (B.2)

gdje je

E - stupanj zraenja izmeu povrina (-);
h
r0
-

koeficijent zraenja za plohu crnog tijela (W/m
2
K), Tablica 3.A.2;

1 / 1 / 1
1
2 1
+
=
c c
E [-] HRN EN (B.3) (B.3)
gdje su
1
,
2
- koeficijenti emisivnosti povrina koje omeuju sloj zraka (-).

B.3 Slojevi zraka duljine i irine vee 10 puta u odnosu na debljinu

Za slabo provjetravane slojeve zraka (definirano u 3.4.3.2.), pratiti postupak prema 3.4.3.2.

Za dobro provjetravane slojeve zraka (definirano u 3.4.3.3.), pratiti postupak prema 3.4.3.3.

B.4 Mali ili razdijeljeni neprovjetravani slojevi zraka (zrane pore)

Slika 3.B.1 prikazuje mali sloj zraka sa irinom koja je manja od njegove deseterostruke
debljine.

b irina sloja zraka
d debljina sloja zraka
D smjer toplinskog toka
Slika 3.B.1 Dimenzije malih slojeva zraka

Toplinski otpor R
g
odreen je izrazom:

r a
g
h h
R
+
=
1
[m
2
K /W] HRN EN (B.4) (B.4)

gdje je

b d b d
h
h
r
r
/ / 1 1 (
2
2 / 1 / 1
2 2
2 1
0
+ +
+ +
=
c c
[W/ m
2
K] HRN EN (B.5) (B.5)

gdje je

d - debljina zranog sloja (m);
b - irina zranog sloja (m).
1
,
2
koeficijenti emisivnosti povrina na toplim i hladnim stranama zranih prostora (-).

h
a
i h
r0
se raunaju kao i u B.2

Dodatak C (normativan)

Proraun koeficijenta prolaska topline graevnih dijelova sa slojevima koji se suavaju
(slojevi u nagibu)

C.1 Openito

Kad je u graevnom dijelu sloj koji se suava (npr. u slojevima vanjske toplinske izolacije
krova, radi postizanja nagiba), ukupan toplinski otpor se mijenja u raznim tokama povrine
graevnog dijela.

Graevni dijelovi sa slojevima u nagibu prikazani su na Slici 3.C.1.

Napomena za slojeve zraka koji se suavaju vidjeti prilog B.

Slika 3.C.1 Naelo sastavljanja graevnog dijela

Koeficijent prolaska topline odreen je integralom po povrini promatranog graevnog dijela.

Za svaki dio (npr. krova) razliitog nagiba i/ili oblika, proraun e se provesti odvojeno, kako
je prikazano na crteu C.2.

Uz one u poglavlju 3, sljedei simboli se koriste u ovom prilogu:

Simbol Veliina Jedinica
d
1
srednja debljina sloja u nagibu m
d
2
najvea debljina sloja u nagibu m
R
0
projektna vrijednost toplinskog otpora preostalih slojeva,
ukljuujui plone otpore prijelaza topline na obje strane
m
2
K/W
R
1
prosjena vrijednost toplinskog otpora sloja u nagibu m
2
K/W
R
2
najvea vrijednost toplinskog otpora sloja u nagibu m
2
K/W
t
projektna vrijednost koeficijenta toplinske provodljivosti
sloja koji se suava (s debljinom nula na kraju)
W/(mK)

smjer nagiba (moe biti u oba smjera)
- - - oznaava alternativnu (dodatnu) podjelukako bi se omoguilo koritenje izraza (C.1)
do (C.4)
Slika 3.C.2 Primjeri podjele krovova u zasebne dijelove

Koeficijent prolaska topline za uobiajene oblike izraunat e se pomou jednadbi (C.1) do
(C.4) za krovove kojima nagib ne prelazi 5%.

Napomena: za vee nagibe mogu se koristiti numerike metode


C.2 Proraun za uobiajene oblike

C.2.1 Pravokutna povrina

|
|
.
|
\
|
+ =
0
2
2
1 ln
1
R
R
R
U [W/m
2
K] HRN EN (C.1) (C.1)

Slika 3.C.3 Pravokutna povrina

d
2
- najvea debljina sloja u nagibu (m);
R
0
- projektna vrijednost toplinskog otpora preostalog dijela, ukljuujui otpore prijelaza
topline s obje strane graevnog dijela (m
2
K/W).

C.2.2. Trokutna povrina, najdeblja na vrhu

(
|
|
.
|
\
|
+
|
|
.
|
\
|
+ = 1 1 ln 1
2
0
2
2
0
2
R
R
R
R
R
U [W/m
2
K] HRN EN (C.2) (C.2)

Slika 3.C.4 Trokutna povrina, najdeblja na vrhu

C.2.3 Trokutna povrina, najtanja na vrhu

(
|
|
.
|
\
|
+ =
0
2
2
0
2
1 ln 1
2
R
R
R
R
R
U [W/m
2
K] HRN EN (C.3) (C.3)

Slika 3.C.5 Trokutna povrina, najtanja na vrhu

C.2.4 Trokutna povrina, razliite debljine na svakom tjemenu

( )
(
(
(
(
(
|
|
.
|
\
|
+
+
+
|
|
.
|
\
|
+
|
|
.
|
\
|
+
=
1 2 2 1
1 0
2 0
2 1
0
1
2 0
0
2
1 0
ln 1 ln 1 ln
2
R R R R
R R
R R
R R
R
R
R R
R
R
R R
U [W/m
2
K]
HRN EN (C.4) (C.4)

Slika 3.C.6 Trokutna povrina, razliite debljine na svakom tjemenu

d
1
- srednja debljina sloja u nagibu (m);
d
2
- najvea debljina sloja u nagibu (m);
R
0
- projektna vrijednost toplinskog otpora preostalog dijela, ukljuujui otpore prijelaza
topline na obje povrine graevnog dijela (m
2
K/W).
C.3 Postupak prorauna

Proraun e se provesti kako slijedi:
a) Izraunati R
0
kao ukupan toplinski otpor graevnog dijela bez uzimanja u obzir
sloja koji se suava, koristei Jedn. (3.4), ako su svi slojevi toplinski homogeni, ili
postupak u 3.5.2, ako su slojevi nehomogeni.
b) Podijeliti po potrebi u zasebne dijelove povrinu sa slojevima koji se suavaju
(vidjeti crte C.2)
c) Izraunati R
1
i R
2
za svaki sloj koji se suava, koristei

1
1
1
d
R = [m
2
K/W] HRN EN (C.5) (C.5)
2
2
2
d
R = [m
2
K/W] HRN EN (C.6) (C.6)
d) Izraunati koeficijent prolaska topline za svaki pojedini dio u skladu s
odgovarajuom jednadbom u C.2
e) Izraunati ukupan koeficijent prolaska topline za cijelu plotinu A koristei

i
i i
A
A U
U
= [W/m
2
K] HRN EN (C.7) (C.7)

Ako se trai ukupan toplinski otpor graevnog dijela sa slojevima koji se suavaju, tada je
R
T
= 1/U [m
2
K/W] HRN EN (C.8) (C.8)

C.4 Koeficijent prolaska topline

Koeficijent prolaska topline dan je izrazom:

T
R
U
1
= [W/m
2
K] HRN EN (C.7) (C.9)
Kad je potrebno, koeficijent prolaska topline e se ispraviti u skladu s dodatkom D. Ukoliko,
meutim, ukupna ispravka iznosi manje od 3% od U, ispravke se ne moraju primjeniti.

U proraunu koeficijenta prolaska topline, U [W/(mK)], kod podova na tlu i krovova u obzir
se uzimaju samo slojevi koji su sa strane prostorije do sloja hidroizolacije.
Iznimno, odredba se ne primjenjuje u sluaju sustava obrnutog krova na toplinsko-izolacijski
sloj i na perimetarsku toplinsku izolaciju (vanjska toplinska izolacija dijela zgrade koji je u
dodiru s tlom koja ne lei u podzemnoj vodi kada su oni od ekstrudiranog polistirena ili
drugog odgovarajueg vodoneupojnog materijala.

Za prozore i balkonska vrata proraun se vri prema HRN EN ISO 10077-1:2002, s tim da se
mogu koristiti izmjerene U vrijednosti okvira prema HRN EN 12412-2:2004 i ostakljenja
prema HRN EN 674:2005, ili prema tehnikim specifikacijama za proizvode, odnosno
mjerenjem prema HRN EN ISO 12567-1:2002;
Za potrebe energetskog certificiranja postojeih zgrada mogu se koristiti i pretpostavljene
vrijednosti ugraenih otvora dane Tablicom 3.C.10:

Tablica 3.C.10 (HRN U.J5.600; Prirunik za energetsko certificiranje zgrada (UNDP, 2010. god.) Pretpostavljene vrijednosti koeficijenata prolaska
ugraenih otvora (W/m
2
K)

VRSTA
OTVORA/
Materijal
OKVIR Vrsta ostakljenja
do 1970. god. do 1987. god. do 2006.
god.
0d 2006. god.
PROZORI

1 struko
osta-
kljenje
2x 1-struko
ostakljenje
(4 mm),
2 doprozornika
d= 30 cm
bez brtvljenja.
2-struko obino
ostakljenje bez
brtvljenja. Razmak
meuprostora
zraka 6-8 mm; 8-
10 mm; 10-16
mm;
3-struko obino
ostakljenje
bez brtvljenja
(4/6-8/4/6-8/4 mm)
2-struko
izolacijsko
staklo (4/10-
16/4 mm) i
2-strukim
brtvljenjem
2-struko
izolacijsko
staklo
(4/16/4
mm) s
plinovitim
punjenjem
LowE
premazom
i 3-strukim
brtvljenje
m
3-struko
izolacijsko
staklo
(4/16/4/16/4
mm) s
plinovitim
punjenjem
LowE
premazom i 3-
strukim
brtvljenjem

d
(cm)
U
(W/m
2
K)
5,7 5,7 3,4 2,3 2,4-2,1 1,1 0,7-0,5
Drveni okvir
5-7 2,9-2,4 5,2 3,6 3,1; 3,0; 2,9 2,6 2,2-2,0 1,6-1,1 1,1
Drveni okvir
(krilo na
krilo)
7 2,4 - 2,7 - - - - -
Drvo aluminij
s
poliuretanom
4,00 cm
11 0,5 - - - - - 1,3 0,9
Metalni okvir
bez
prekinutog
toplinskog
mosta
5 5,9 5,9 3,1 4,0 3,2 - - -
Metalni okvir
s prekinutim
toplinskim
mostom
5 3,4 5,9 2,7 3,2 2,6 2,6 1,7 1,4
PVC okvir 5-8 2,2-2,0 - - - - - 1,4 1,0-0,8
10 1,4
uplji stakleni
elementi
3,5
VANJSKA
VRATA S
NEPROVID
NIM
VRATNIM
KRILOM

Drvena i
plastina

3,5 3,5 3,5 3,5 3,5 2,5-2,0 0,9
Metalna bez
toplinske
izolacije
5,9 5,9 5,9 5,9
Metalna s
toplinskom
izolacijom
toplinskom
izolacijom
5,0 5,0 5,0
Unutarnja
drvena vrata
2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0

Dodatak D
(normativan)

Ispravci koeficijenta prolaska topline

D.1 Openito

Koeficijent prolaska topline izraunat pomou postupaka opisanih u ovoj normi ispravit e se
gdje je potrebno, da bi se uzelo u obzir utjecaje:

- zranih upljina u sloju izolacije;
- mehanikih privrsnica koje prodiru kroz sloj toplinske izolacije;
- oborina na obrnutim krovovima

Napomena: Obrnuti krov je onaj kod kojeg je toplinsko izolacijski sloj iznad sloja
hidroizolacije.

Ispravljen koeficijent prolaska topline U
c
izrauna se dodavanjem korekcijskog lana U:

U
c
= U + U [W/m
2
K] HRN EN (D.1) (D.1)

U je odreen izrazom

U = U
g
+ U
f
+ U
r
[W/m
2
K] HRN EN (D.2)

(D.2)

pri emu je:

U
g
- ispravak za zrane upljine (W/m
2
K);
U
f
- ispravak za mehanike privrsnice (W/m
2
K);
U
r
- ispravak za obrnute krovove (W/m
2
K).

D.2 Ispravak za zrane upljine

Za potrebe ovog dodatka, pojam zrane upljine se openito odnosi na prostore zraka u
toplinskoj izolaciji, ili izmeu toplinske izolacije i susjedne konstrukcije koja postoji na
konstrukciji zgrade, ali nije prikazana u detaljima. Mogu biti podijeljene u dvije osnovne
kategorije:

- praznine, izmeu ploa ili rola toplinske izolacije, ili izmeu toplinske izolacije i
konstruktivnih graevnih dijelova, u smjeru kretanja toplinskog toka;
- upljine, u toplinskoj izolaciji ili izmeu toplinske izolacije i konstrukcije, okomito na
smjer kretanja toplinskog toka;

Tablica 3.D.1 (HRN EN Tablica D.1) Ispravak za zrane upljine, U''

Razina Opis U''
W/(m
2
K)
0 Nema zranih upljina, ili se radi o zranim upljinama koje su
prisutne, ali nemaju znaajan utjecaj na vrijednost koeficijenta
prolaska topline.
0,00
1 Zrane upljine povezuju toplu i hladnu stranu toplinske izolacije,
ali pri tome ne uzrokuju protok zraka izmeu tople i hladne strane
toplinske izolacije.
0,01
2 Zrane upljine povezuju toplu i hladnu stranu toplinske izolacije,
zajedno sa upljinama rezultiraju slobodnim protokom zraka izmeu
tople i hladne strane toplinske izolacije.
0,04

Ovaj ispravak se provodi u skladu s jednadbom (D.3):

2
,
1
' '
|
|
.
|
\
|
A = A
h T
g
R
R
U U [W/m
2
K] HRN EN (D.3) (D.3)

gdje je:

R
1
- toplinski otpor sloja koji sadri upljine (m
2
K/W), prema toki 3.4.1;
R
T,h
- ukupan toplinski otpor graevnog dijela ignorirajui toplinska premoivanja
(m
2
K/W), prema toki 3.4.1;

D.3 Ispravak za mehanike privrsnice

Utjecaj privrsnica moe biti procijenjen proraunom u skladu s HRN ISO 10211 kako bi
dobili tokasti koeficijent prolaska topline, kroz privrsnice. Ispravak koeficijenta prolaska
topline je dan izrazom:

U
f
= n
f

.
[W/m
2
K] HRN EN (D.4) (D.4)

gdje je
n
f
- broj privrsnica po kvadratnom metru (-).

D.3.2. Priblian proraun

Ovaj podlanak daje procjenu utjecaja privrsnica , koji moe biti uzet ukoliko privrsnice
nisu uzete u obzir nekom drugom metodom.
U sluaju kada kroz sloj toplinske izolacije prodiru privrsnice, kao u sluaju dijelova zida,
privrsnice u ravnim krovovima ili kompozitnim sustavima panela, ispravak koeficijenta
prolaska topline je dan izrazom:

2
,
1
0
|
|
.
|
\
|
= A
h T
f f f
f
R
R
d
n A
U

o [W/m
2
K] HRN EN (D.5) (D.5)

gdje je vrijednost koeficijenta dana:

= 0,8 ukoliko privrsnica prolazi kroz cijeli sloj toplinske izolacije

0
1
8 , 0
d
d
= o u sluaju uputene privrsnice (slika ispod)

f
- toplinska provodljivost privrsnice (W/mK);
n
f
- broj privrsnica po metru kvadratnom (-);
A
f
- plotina presjeka jedne privrsnice (m
2
);
d
0
- debljina sloja toplinske izolacije kroz koju prolazi privrsnica (m);
d
1
- duljina spojnice koja prolazi kroz sloj toplinske izolacije (m);
R
T,h
- ukupni toplinski otpor graevnog dijela ne uzimajui u obzir utjecaj toplinskih
ostova (m
2
K/W), prema 3.4.1.

D.4 Ispravak za obrnute krovove

Opisana procedura u ovom lanku odnosi se samo na toplinsku izolaciju od ekstrudiranog
polistirena (XPS-a).

D.4.1. Ispravak zbog protjecanja vode izmeu sloja toplinske izolacije i hidroizolacijske
membrane

Ispravak izraunate vrijednosti koeficijenta prolaska topline graevnog dijela krova, U
r,
uzevi u obzir dodatne gubitke topline uzrokovane protjecanjem oborinske vode kroz
pukotine u toplinskoj izolaciji i dosezanjem do hidroizolacijske membrane dan je izrazom:

2
1
|
|
.
|
\
|
= A
T
r
R
R
f p U [W/m
2
K] HRN EN (D.6) (D.6)

gdje je

p - srednja vrijednost koliine oborina tijekom razdoblja grijanja relevantna za odreenu
lokaciju (mm/dan), Tablica 3.D.2;
f - faktor otjecanja kojim je dan udio veliine p koji se proao do hidroizolacijske
membrane (-);
x - faktor poveanja toplinskog gubitka zbog kinice (oborinske vode) koja se probila do
hidroizolacijske membrane (W dan)/(m
2
K mm);
R
1
- toplinski otpor sloja toplinske izolacije (XPS) iznad hidroizolacijske mebrane
(m
2
K/W);
R
T
- ukupni toplinski otpor graevnog dijela (m
2
K/W).

Tablica 3.D.2 Vrijednosti koliine oborina p
Grad p
mm/dan
Dubrovnik 4,03
Osijek 1,69
Rijeka 4,53
Split Marjan 2,72
ibenik 2,65
Varadin 1,94
Zagreb Maksimir 2,00
Zavian 5,86

Za sluaj toplinske izolacije u jednom sloju iznad hidroizolacijske mebrane i mehanikom
zatitom kao ljunak, f
.
x = 0,04.

Nie vrijednosti se uzimaju ubzir za konstrukcije krovova koje imaju manje drenae
(odvodnju) kroz toplinsku izolaciju.

4. TOPLINSKI MOSTOVI

4.1 HRN EN ISO 14683:2007 Toplinski mostovi u graditeljstvu Linearni koeficijent
prolaska topline Pojednostavnjena metoda i utvrene vrijednosti

Oznake i jedinice:
A

plotina (m
2
);
b irina (m);
d debljina (m);
H
T
koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka (W/K);
H
D
koeficijent direktnog transmisijskog toplinskog gubitka (W/K);
H
U
koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka kroz negrijane prostore (W/K);
l duljina (m);
R toplinski otpor (m
2
K/W);
R
Se
vanjski ploni otpor prijelazu topline (m
2
K/W);
R
Si
unutarnji ploni otpor prijelazu topline (m
2
K/W);
U koeficijent prolaska topline (W/m
2
K);
temperatura Celzijus (C);
projektna vrijednost toplinske provodljivosti (W/mK).
toplinski tok (W);
duljinski koeficijent prolaska topline (m
2
K/W);
tokasti koeficijent prolaska topline (W/K);

Popis indeksa:
e - vanjski
i - unutarnji
oi - ukupni unutarnji

Pretpostavljene vrijednosti linearnog koeficijenta prolaska topline

Pretpostavljene vrijednosti za podruje dvodimenzijskih toplinskih mostova koji se
uobiajeno pojavljuju, navedene su u Tablici 4.2 . Moraju se koristiti kad stvarna vrijednost
nije poznata, te nisu dostupni detalji za odreeni toplinski most, ili kada je gruba vrijednost
dovoljna za traenu tonost procjene ukupnih toplinskih gubitaka.
Oznake B
m
, C
m
, C
n
, GF
n
, IF
n
, IW
n
, P
m
, R
m
, R
n
, W
m
, W
n
odnose se na poloaj toplinskog mosta
u skladu sa Slikom 4.1:

Slika 4.1: Poloaji toplinskih mostova

Tablica 4.4.1 (Izvor: HRN EN ISO 14683:2007, Tablica A.1)
Parametri koriteni za proraun u Tablici 4.2.
Za sve detalje: R
Si
= 0,13 m
2
K/W
R
Se
= 0,04 m
2
K/W
Za vanjske zidove:
Za unutarnje zidove:
d = 300 mm
d = 200 mm
Za zidove s toplinskom izolacijom: - koeficijent prolaska topline
- toplinski otpor t-i sloja
U = 0,343 W/(m
2
K)
R = 2,5 m
2
K/W
Za lagane zidove: U = 0,375 W/m
2
K
Za podove na tlu: - podna ploa
- toplinska provodljivost tla

d = 200 mm
= 2,0 W/(mK)
R = 2,5 m
2
K/W
Za meukatne konstrukcije: d = 200 mm
= 2,0 W/(mK)
Za krovove: - koeficijent prolaska topline
U = 0,365 W/(m
2
K)
R = 2,5 (m
2
K)/W
Za okvire u otvorima: d = 60 mm
Za stupove: d = 300 mm
= 2,0 W/(mK)

U Tablici 4.2 su dane pretpostavljene vrijednosti na osnovi dvodimenzijskih
numerikih prorauna uzevi u obzir parametre iz Tablice 4.1.

Tablica 4.2 (HRN EN ISO 14683:2007, A.2) Pretpostavljene vrijednosti linearnog koeficijenta prolaska topline

Zid Lagani zid Izolacijski sloj
(ukljuivo zid od lagane opeke
i drvene okvirne zidne konstrukcije)

Ploa/stup Okvir otvora

Krovovi

Krovovi nastavak i balkoni


Krovovi-nastavak

Uglovi

Krovovi-nastavak


Meukatne konstrukcije


Unutarnji zidovi

Podovi na tlu

Uzdignuti podovi

Stupovi

Prozori i vrata

Prozori i vrata - nastavak

4.2 Toplinski mostovi pojednostavnjena metoda korekcija koeficijenta prolaska
topline graevnih dijelova vanjske ovojnice zgrade

a) Ako je potencijalni toplinski most projektiran u skladu s hrvatskom normom
koja sadri katalog dobrih rjeenja toplinskih mostova i/ili se radi o izvedbi
nove zgrade koja nije okarakterizirana kao niskoenergetska ili pasivna, a svi
graevni dijelovi vanjske ovojnice zgrade zadovoljavaju glede najvie
dozvoljenih vrijednosti koeficijenata prolaska topline U (W(m
2
K), tada se
moe umjesto tonog prorauna ili Tablice 4.2, utjecaj toplinskih mostova
uzeti u obzir poveanjem U , svakog graevnog dijela oploja grijanog dijela
zgrade za U
TM
= 0,05 W/(mK).
b) Ako rjeenje toplinskog mosta nije iz kataloga hrvatske norme ili rjeenje
toplinskog mosta nije u skladu s rjeenjem iz norme koja sadri katalog dobrih
rjeenja toplinskih mostova, ili se radi o postojeoj zgradi koja nije adekvatno
toplinski izolirana, ili nije izvedena u skladu s najnovijom tehnikom
regulativom po pitanju toplinske zatite i racionalne uporabe energije, tada se
umjesto tonog prorauna prema hrvatskim normama, utjecaj toplinskih
mostova moe uzeti u obzir s poveanjem U svakog graevnog dijela oploja
grijanog dijela zgrade za U
TM
= 0,10 W/(mK).
c) U sluaju projektiranja i izvedbe zgrade koja se karakterizira kao
niskoenergetska, tada se moe umjesto tonog prorauna, utjecaj toplinskih
mostova uzeti u obzir poveanjem U svakog graevnog dijela oploja grijanog
dijela zgrade za U
TM
= 0,02 W/(mK).
d) U sluaju projektiranja i izvedbe zgrade koja se karakterizira kao pasivna ili
skoro nul-energetska, odnosno u sluajevima kada je vrijednost 0,01
W/mK, tada se moe umjesto tonog prorauna, utjecaj toplinskih mostova
uzeti u obzir poveanjem U svakog graevnog dijela oploja grijanog dijela
zgrade za U
TM
= 0,00 W/(mK).

Algoritam HRN en 13790

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Algoritam HRN en 13790

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Algoritam za proraun potrebne energije za grijanje i hlaenje

prostora zgrade prema HRN EN ISO 13790

- stupanj proputanja ukupnog zraenja okomito na ostakljenje kada pomino zasjenjenje

= [W/K] HRN EN 13789 (7) (1.15)

volumni protok zraka izmeu negrijanog prostora i vanjskog okolia (m

= HRN EN 13789 (9) (1.46)

|-| HRN EN 13790 (47) (1.64)

stupanj proputanja ukupnog zraenja okomito na ostakljenje kada pomino zasjenjenje

You might also like