Biljana Paveli

METODIKI PRIRUNIK uz udbenik

INFORMATIKA 3

Za izdavaa: urica Salamon, dipl. ing. Urednik edicije: prof. dr. sc. Boko ego Autorica: Biljana Paveli, dipl. oecc. Grafika urednica drugog izdanja: Eleni akan

Uporabu udbenika odobrilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske rjeenjem kl. UP/I-602-09/04-01/213, ur. br. 533-12/05-1 od oujka 2005..

alka script d.o.o.

Zagreb, Nehajska 42 tel. 01/30 135 30 www. alkascript.com

Izdava:

Biljana Paveli

metodiki prirunik uz udbenik za 3. razred srednje ekonomske kole

drugo izdanje Zagreb, 2009.

Sadraj Predgovor.......................................................................................................................................6 UVOD.............................................................................................................................................7 Zadatak za ponavljanje 1..........................................................................................................7 Zadatak za ponavljanje 2..........................................................................................................8 Zadatak za inicijalni ispit znanja (skupina A).............................................................................8 Zadatak za inicijalni ispit znanja (skupina B).............................................................................9 EXCEL TABLICA KAO BAZA PODATAKA. .....................................................................................9 Sortiranje podataka........................................................................................................................9 Slajd 1.....................................................................................................................................11 Vjeba 1..................................................................................................................................12 Pronalaenje podataka pomou obrazaca...................................................................................12 Zadavanje uvjeta za pretraivanje. ...............................................................................................13 Vjeba 2..................................................................................................................................13 Filtriranje podataka iz baze podataka. ..........................................................................................13 Slajd 2.....................................................................................................................................14 Vjeba 3..................................................................................................................................14 Vjeba 4..................................................................................................................................15 Rad s prozorima radne knjige......................................................................................................15 Vjeba 5..................................................................................................................................16 Vjeba 6..................................................................................................................................16 Vjeba 7..................................................................................................................................17 Transponiranje podataka..............................................................................................................17 Vjeba 8..................................................................................................................................17 Vjeba 9..................................................................................................................................18 Vjeba 10................................................................................................................................19 Vjeba 11. ................................................................................................................................22 Vjeba 12................................................................................................................................23 BAZA PODATAKA........................................................................................................................24 Projektiranje baze podataka.........................................................................................................24 Vjeba 13 .............................................................................................................................25 Vjeba 14................................................................................................................................25 Organizacija baze podataka u Accessu.......................................................................................26 Pokretanje Access-a. ....................................................................................................................28 Slajd 3.....................................................................................................................................28 Slajd 4.....................................................................................................................................29 Kreiranje tablice . .........................................................................................................................30 Postavljanje primarnog kljua i spremanje strukture tablice. ........................................................31 Slajd 5.....................................................................................................................................31 Slajd 6.....................................................................................................................................32 Vjeba 15................................................................................................................................32 Izmjena strukture tablice..............................................................................................................32 Izmjena tablice za unos podataka................................................................................................33 Vjeba 16................................................................................................................................34 Postavljanje odnosa meu tablicama...........................................................................................34 Slajd 7....................................................................................................................................36 Vjeba 17................................................................................................................................36 Unos podataka pomou obrasca. .................................................................................................37 Sortiranje podataka......................................................................................................................38 Slajd 8.....................................................................................................................................38 Vjeba 18................................................................................................................................39 Upiti..............................................................................................................................................39 Kreiranje upita..............................................................................................................................40 Slajd 9.....................................................................................................................................41 Vjeba 19................................................................................................................................42

Kalkulacija u upitu........................................................................................................................42 Slajd 10...................................................................................................................................43 Vjeba 20................................................................................................................................43 Vjeba 21................................................................................................................................44 Unakrsni upit................................................................................................................................44 Vjeba 22................................................................................................................................45 Slajd 11. ...................................................................................................................................45 Vjeba 23................................................................................................................................46 Izvjetaji . .....................................................................................................................................46 Vjeba 24................................................................................................................................47 Slajd 12...................................................................................................................................47 Slajd 13...................................................................................................................................48 Vjeba 25................................................................................................................................48 Vjeba 26................................................................................................................................49

Predgovor
Ovaj prirunik namijenjen je profesorima informatike koji rade u III. razredu ekonomske kole. Prirunik se oslanja na udbenik Informatika za III. razred ekonomske kole iji su autori Biljana Paveli, Velimir Sria i Ivan Strugar ali se moe rabiti i neovisno o udbeniku. Prirunik poinje UVODOM sa zadacima za vjebu i ponavljanje gradiva drugog razreda koji se odnose na obradu proraunskih tablica. Sljedea poglavlja mogli bismo jednim imenom nazvati Osvrt na gradivo. Tu su nastavne cjeline obraene redoslijedom kao i u udbeniku. Nakon pojedine obraene cjeline nalaze se zadaci za vjebu koju uenici trebaju napraviti na raunalu. Svaka se vjeba nalazi i na CD-u kao Excel ili Access dokument. Profesor je moe ispisati, mijenjati ili spremiti na uenikovo raunalo kako bi je uenik izveo u cijelosti ili djelomino. U priruniku se nalazi i prijedlog vjebi za ocjenu rada na raunalu kojim se profesor moe koristiti u originalnom obliku ili kao idejom za kreiranje vlastitih zadataka. Pod nazivom slajd nalaze se sadraji koje profesor moe projicirati pomou projektora na platno u uionici. Takvih slajdova ima 13, navedeni su u priruniku, a kao zasebni dokumenti nalaze se na CD-u u mapi Prezentacije. Dobro e doi kod izlaganja novog gradiva, kao i prilikom ponavljanja i utvrivanja. Sadraj: Slajd 1: Sortiranje, dodavanje, brisanje i pronalaenje podataka Slajd 2: Filtriranje podataka Slajd 3: Veliine polja za pojedine vrste podataka Slajd 4: Kreiranje prazne baze podataka Slajd 5: Kreiranje oblika unosa podataka Slajd 6: Prikaz dizajna tablice Slajd 7: Kreiranje odnosa meu tablicama Slajd 8: Kreiranje obrasca Slajd 9: Kreiranje upita Izdvajanje Slajd 10: Kalkulacije u upitu Slajd 11: Unakrsni upit Slajd 12: Kreiranje izvjetaja Slajd 13: Izvjetaj Nadam se da e ovaj prirunik biti od koristi i olakati izvoenje nastave informatike u treem razredu. Autorica

UVOD
Budui da se u treem razredu nastavlja rad s programskim paketom Excel i nastoji ga se to vie konkretizirati na primjerima iz prakse, predlaem jednu vjebu i inicijalni test koji uenicima omoguuju ponavljanje gradiva drugog razreda. To se u prvom redu odnosi na: oblikovanje podataka i elija uporabu formula apsolutne i relativne adrese uporabu funkcija izradu grafikona. U tu svrhu slijede dva ogledna zadatka za ponavljanje te dva zadatka za inicijalni ispit znanja. Zadatak za ponavljanje 1

BILJEKE

1. Kreiraj tablicu kao u gornjem primjeru. Pazi na debljine obruba elija, poravnanje podataka, visinu redaka, boju ispune i sl. 2. Spoji elije F1 i F2 i napii Prosjena valna duljina. Izraunaj vrijednosti u stupcu F. Pazi da tekst ne prelazi rubove elija. 3. Spoji elije G1 i G2 i napii Prosjena frekvencija te izraunaj vrijednosti u stupcu G. Pazi da tekst ne prelazi rubove elija. 4. Izraunaj vrijednosti u elijama D10 do D12. 5. Prikai pomou dvodimenzionalnog stupastog grafikona podatke u stupcu F i G. Grafikon nema naslova, legenda mu je smjetena na dno. Grafikon se nalazi na novom radnom listu pod nazivom Graf prosjeci. 6. Spremi dokument pod nazivom PONAVLJANJE u mapu svog razreda.

BILJEKE

Zadatak za ponavljanje 2
1. Izraunaj iznos mjesenog rauna za vodu i grijanje za svaki stan pojedinano. Raspodijeli iznos za vodu (elija D1) koji se odnosi na cijelu zgradu po broju lanova kuanstva, a iznos za grijanje (elija E1) prema kvadraturi stana.

2. Izradi dvodimenzionalni stupani grafikon koji e prikazivati iznosa za vodu i grijanje za svaki stan. Grafikon je smjeten na novi radni list pod nazivom Grafikon. Naslov grafikona je: Ukupni trokovi zgrade za mjesec listopad; legende nema. Prikai uz grafikon podatkovnu tablicu s kljuevima legendi. 3. Upii u eliju G2: Udio pojedinog stana u ukupnom iznosu (%). Uredi eliju tako da cijeli tekst stane u tu eliju (prelomi ga). Uredi obrube, ispune i font novog stupaca kao u stupcu F. 4. Odredi da sadraj stupca G bude prikazan u postotnim iznosima (1 decimalno mjesto). 5. Izraunaj vrijednosti u stupcu G. 6. Spremi dokument pod nazivom VODA I GRIJANJE u mapu svog razreda.

Zadatak za inicijalni ispit znanja (skupina A)

1. Kreiraj tablicu kao u primjeru.

2. Kreiraj oblikovanje u stupcu H u % iznosu na jednu decimalu. 3. Izraunaj potrebne podatke (E2:G9). Postavi oblikovanje podataka u elijama E9:G9 u valutni oblik (kao u stupcu D). 4. Izraunaj podatke u stupcu H. 5. Izraunaj podatke u elijama F11, F12 i F13. 6. Kreiraj tortni trodimenzionalni grafikon kojim e se prikazati vrijednost robe s PDV-om. Smjesti ga novi radni list pod nazivom Graf vrijednost robe. Grafikon nema legendu ali sadri naziv proizvoda i postotne iznose koji se nalaze uz isjeke. Naslov grafikona je: Struktura vrijednosti robe na skladitu. 7. Spremi dokument pod nazivom INICIJANI Excel (A).

Zadatak za inicijalni ispit znanja (skupina B)

1. Kreiraj tablicu kao u primjeru.

BILJEKE

2. Kreiraj oblikovanje u stupcu H u % iznosu na jednu decimalu. 3. Izraunaj potrebne podatke (E2:G9). Postavi oblikovanje podataka u elijama E9:G9 u valutni oblik (kao u stupcu D). 4. Izraunaj podatke u stupcu H. 5. Izraunaj podatke u elijama F11, F12 i F13. 6. Kreiraj prstenasti grafikon kojim e se prikazati vrijednost robe s carinom. Grafikon smjesti na novi radni list pod nazivom Graf struktura vrijednosti. Naslov grafikona je: Struktura vrijednosti robe s carinom. Legenda je s desne strane. Uz isjeke su prikazani postotni iznosi. 7. Spremi dokument pod nazivom INICIJANI Excel (B).

EXCEL TABLICA KAO BAZA PODATAKA

Excel tablica moe biti i baza podataka. Da bismo s tablicom mogli postupati kao s bazom podataka moraju biti zadovoljeni neki uvjeti: prvi redak mora sadravati nazive stupaca; nazivi mogu sadravati slova i brojke, ali ne mogu biti samo brojevi podaci moraju zapoeti u 2. retku, tj. ne smije biti praznih redaka unutar baze podataka svaki stupac treba sadravati istovrsne podatke. U Excel bazi podataka svaki redak predstavlja zapis (slog), a stupac polje. U bazi podataka mogue je sortirati, pretraivati i filtrirati podatke.

Sortiranje podataka
Sortirati podatke znai sloiti ih po nekom kriteriju, tj. kljuu, npr. po prezimenu. U Excelu moe biti vie kljueva, npr. prezime, ime, adresa. To znai, ako postoji vie uenika s istim prezimenom, Excel te uenike sortira po imenu, a ako ima vie njih koji imaju isto i prezime i ime, Excel ih sortira po adresi. Npr.,

BILJEKE

Prezime Ani Ani Babi Bara Bara Ceroveki Jambrei Jambrei

Ime Dominik Laura Marko Ivana Suzana Antonia Mirna Mirna

Adresa Aleja Bologne 3 Selska 18 Dalmatinska 18 Ulica Kestena 16 Ulica Kestena 15 Ilica 502 Horvaanska 122 Novakova 18

Vano je prije sortiranja nalaziti se bilo gdje unutar baze podataka ili oznaiti sve podatke koji se trebaju sortirati, a nikako oznaiti samo onaj stupac po kojem elimo sortirati podatke jer time sortiramo samo taj stupac, ime se gubi veza s ostalim podacima. Kad bismo u prethodnim podacima oznaili samo stupac Ime i po njemu sortirali podatke, dobili bismo rezultat kao u sljedeoj tablici. Vidimo da se izgubila veza meu podacima i da Antonija nije vie Ceroveki nego Ani to ne odgovara stvarnim podacima.

Prezime Ani Ani Babi Bara Bara Ceroveki Jambrei Jambrei

Ime Antonia Dominik Ivana Laura Marko Mirna Mirna Suzana

Adresa Aleja Bologne 3 Selska 18 Dalmatinska 18 Ulica Kestena 16 Ulica Kestena 15 Ilica 502 Horvaanska 122 Novakova 18

Ako baza podataka ima i elije s brojanim podacima te sadri redak Ukupno, podatke koji e se sortirati potrebno je svakako oznaiti, ali bez retka Ukupno jer bi se moglo dogoditi da se on premjesti na vrh tablice. Redoslijed sortiranja moe biti Od A do Z ili Od Z do A (za tekstualne podatke); Od najmanjeg do najveeg ili Od najveeg do najmanjeg (za brojane podatke); Od najstarijeg do najnovijeg ili Od najnovijeg do najstarijeg (za datumske podatke), a moemo kreirati i Prilagoeni popis...

10

Slajd 1

BILJEKE

Postupak sortiranja
Sortiranje po jednoj razini Pozicioniramo se u stupac (polje) po kojem elimo sortirati podatke 1. nain: Otvorimo Sortiraj i filtriraj s kartice Polazno te odaberemo . 2. nain: Odaberemo ili s kartice Podaci. ili

Sortiranje po vie razina Pozicioniramo se bilo gdje u bazu podataka ili oznaimo zapise (retke) koje elimo sortirati. Pokrenemo potrebnu naredbu na jedan od ova dva naina: 1. nain: Otvorimo Sortiraj i filtriraj s kartice Polazno te odaberemo Prilagoeno sortiranje

11

BILJEKE

2. nain: Odaberemo Sortiranje s kartice Podaci otvorit e se dijaloki okvir (Slajd 1) u kojem za prvu razinu sortiranja biramo stupac po kojem e se sortirati podaci, kriterij sortiranja i redoslijed sortiranja za dodatnu razinu sortiranja kliknemo Dodaj razinu i postavimo njene parametre na isti nain dodajemo toliko razina koliko nam je potrebno. Ako nai podaci imaju zaglavlje koje uvijek treba ostati na vrhu tablice (ne smije se sortirati) pored Moji podaci imaju zaglavlje treba biti postavljena kvaica. Vjeba 1
1. Iz mape tvog razreda otvori radnu knjigu Kadrovska evidencija.

2. Sortiraj podatke prema abecednom redu prezimena i kopiraj ih na drugi radni list kojeg e nazvati Popis. 3. Sortiraj podatke (na radnom listu Podaci) prema abecednom redu Prezimena, druga razina sortiranja je Ime, a trea Mjesto. Redoslijed sortiranja na sve tri razine je Od A do Z. Kopiraj podatke na isti radni list poevi od elije A15. 4. Sortiraj polaznu tablicu prema datumu uposlenja (Od najstarijeg do najnovijeg) i kopiraj je na trei radni list te ga nazovi Sta. 5. Vrati u izvorni oblik polaznu tablicu, tj. sortiraj je po rednom broju. 6. Spremi promjene.

Pronalaenje podataka pomou obrazaca

Obrazac slui za precizniji i jednostavniji unos podataka kao i za pronalaenje i prikaz podataka koji ispunjavaju postavljene uvjete. Da bismo mogli pokrenuti obrazac, moramo ga dodati na alatnu traku za brzi pristup. Kliknemo desnom tipkom mia na alatnu traku za brzi pristup i odabaremo Prilagodba alatne trake za brzi pristup... U dijelu Odaberi naredbu iz postavimo Sve naredbe. Pronaemo naredbu Obrazac..., kliknemo na Dodaj >> i nakon toga U redu. Time e naredba za pokretanje obrasca biti dodana na alatnu traku za brzi pristup. Prije pokretanja obrasca moramo se nalaziti bilo gdje u tablici s podacima. Klikom na naredbu pokree se obrazac (Slajd 1) pomou kojeg moemo: dodati nove podatke Novo brisati postojee Izbrii postaviti uvjet koji treba biti ispunjen da bi se prikazao podatak Kriterij kretati se unutar ve unesenih podataka ili doi do onih koji ispunjavaju uvjet (ako smo ga postavili) Trai prethodno, Trai sljedee.

12

Zadavanje uvjeta za pretraivanje

Za brojane podatke upotrebljavamo operatore >, >=, =, <, <= i <>. Kod tekstualnih podataka doputena je uporaba univerzalnih znakova * i ? (* zamjenjuje vie znakova, a ? samo jedan znak ). Npr., ako u polje Grad upiemo uvjet ?a, pronai e se svi zapisi kojima je u nazivu mjesta na drugoj poziciji slovo a (Samobor, Zabok, Zagreb). Postavimo li u polje Grad uvjet *o, pronai e se svi zapisi koji u nazivu mjesta sadre slovo o na bilo kojoj poziciji (Samobor, Luko). Podaci koji ispunjavaju uvjet prikazat e se u obrascu, a na zaslonu e se vidjeti po jedan pronaeni zapis. U sljedei se prelazi pomou Trai sljedee, a u prethodni sa Trai prethodno. Vjeba 2
1. Otvori radnu knjigu KADROVSKA EVIDENCIJA iz mape svog razreda. 2. Pokreni obrazac i dodaj pomou njega sljedea dva zapisa podataka (9; Jurak; Marko; Vukovarska 124; Zagreb; 12.03.05; VSS; 4,5; 0,02; 10; Studak; Maja; Jablanska 53; Zabok; 01.04.05; VS; 4,00; 0,02). 3. Pronai i pogledaj sve zapise u kojima je koeficijent plae vei od 3,95. 4. Pronai i pogledaj pomou obrasca sve zapise u kojima mjesto stanovanja sadri slovo R. 5. Izbrii iz tablice zapis s rednim brojem 8 (Tihana Ivankovi, Luko). 6. Spremi promjene pod novim nazivom: KADROVSKA NOVA.

BILJEKE

Filtriranje podataka iz baze podataka

Pomou obrasca mogli smo pogledati jedan po jedan zapis iz cijele baze podataka, ali ne i sve zapise koji ispunjavaju postavljeni uvjet na jednom mjestu. To omoguuje naredba Filtar s kartice Podaci ili Sortiraj i Filtriraj s kartice Polazno. Ova naredba funkcionira tako da zapravo sakrije zapise koji ne ispunjavaju postavljeni uvjet, a oni koji taj uvjet ispunjavaju ostaju vidljivi. Prije odabira ove naredbe dovoljno je nalaziti se u bilo kojoj eliji s podacima. U prvom retku svakog stupca pojavit e se strjelica za padajuu listu (Slajd 2). Kliknemo li na strjelicu onog stupca u kojem elimo postaviti uvjet, prikazat e se sve vrijednosti koje postoje u tom stupcu. Ako traimo tono odreeni podatak kliknemo na njega, a ako je potrebno postaviti dodatni uvjet, biramo Filtri za (tekst, brojeve, datum) ovisno o vrsti podataka koji se nalaze u odabranom stupcu i odaberemo operator. Otvorit e se dijaloki okvir (Slajd 2) u kojem dovrimo postavljanje uvjeta. Na zaslonu e ostati samo podaci koji ispunjavaju postavljeni uvjet. Da bismo ponovno dobili puni popis podataka, otvorimo strjelicu u stupcu gdje smo i postavili uvjet i odaberemo Ukloni filtar iz Naziv stupca. Stupac u kojem smo postavili uvjet ima drukiju oznaku od ostalih stupaca . Za uklanjanje strjelica pomou kojih filtriramo podatke upotrijebit emo iste naredbe pomou kojih smo ih i postavili. tj. Filtar s kartice Podaci ili Sortiranje i filtriranje > Filtar s kartice Polazno.

13

BILJEKE

Slajd 2

Vjeba 3
1. Otvori radnu knjigu KADROVSKA NOVA iz mape svog razreda. 2. Filtriraj podatke iz tablice: a) djelatnici sa strunom spremom VSS; kopiraj dobivene podatake zajedno sa zaglavljem poevi od elije A15: upii u eliju A14: VSS struna sprema b) djelatnici kojima je koeficijent za sta 0; kopiraj dobivene podatke poevi od elije A22; upii u eliju A21: Koeficijent za sta = 0 c) djelatnici iji naziv mjesta stanovanja poinje sa Z; dobivene podatke kopiraj poevi od elije A30; upii u eliju A29: Mjesto stanovanja = Z d) djelatnici kojima je datum uposlenja poslije 01.01.00; kopiraj dobivene podatke poevi od elije A40; upii u eliju A39: Uposleni poslije 01.01.00 e) djelatnici s koeficijentom plae izmeu 3,85 i 4,00; kopiraj dobivene podatke poevi od elije A50; upii u eliju A49: Koeficijent plae izmeu 3,85 i 4,00. 3. Spremi promjene pod novim nazivom: KADROVSKA IZDVAJANJE.

14

Vjeba 4
1. Otvori radnu knjigu VELEPRODAJA iz mape tvog razreda.

BILJEKE

2. Centriraj trei redak po visini i irini elije. 3. Izraunaj potrebne vrijednosti u stupcima G, I, K, L, M. 4. Izraunaj ukupne vrijednosti u 11. retku (samo plava polja). Nazovi prvi radni list Podaci. 5. Kopiraj sve podatke iz radnog lista Podaci u drugi radni list i nazovi ga Sortiranje. 6. Sortiraj podatke u radnom listu Sortiranje tako da na prvom mjestu bude onaj proizvod koji ima najveu veleprodajnu vrijednost. 7. Kreiraj tortni grafikon u kojem e biti prikazani nazivi robe i njena veleprodajna vrijednost. Grafikon je smjeten na novi radni list pod imenom Graf. Naslov grafikona je: Struktura veleprodajne vrijednosti. Prikazan je uz isjeke naziv robe i postotni iznos. Legende nema. 8. Spremi promjene.

Rad s prozorima radne knjige

Iako moemo imati otvoreno istovremeno vie radnih knjiga s vie radnih listova, navikli smo da jedan prozor sadri jednu radnu knjigu i da je prozor aktivne radne knjige maksimiziran po cijelom zaslonu i jedini vidljiv. Excel u tom pogledu nudi dodatne mogunosti koje mogu ubrzati i olakati rad. a) Prikaz razliitih radnih listova jedne radne knjige Zaslon moe biti podijeljen na vie dijelova (po naoj elji) i u svakom od njih moe biti prikazan drugi radni list iste radne knjige. Postupak: otvorimo radnu knjigu iz koje elimo vidjeti radne listove odaberemo naredbu Novi prozor s kartice Prikaz. Ako elimo vie od dva radna lista istovremeno, za svaki novi radni list ovo moramo napraviti jo jedanput. odaberemo naredbu Rasporedi sve s kartice Prikaz, gdje moemo odabrati podjelu zaslona: Poploeno, Vodoravno, Okomito ili Kaskadno. Za vraanje veliine prozora radne knjige na punu veliinu, kliknemo na Maksimiziraj u gornjem desnom kutu prozora radne knjige.

15

BILJEKE

Vjeba 5
1. Otvori radnu knjigu VELEPRODAJA iz mape svog razreda 2. Kopiraj iz prvog radnog lista podatke od A3:F10 na drugi i trei radni list poevi od elije A1. 3. Samoprilagodi irinu stupaca u drugom i treem radnom listu. 4. Promijeni boju ispune po elji u drugom i treem radnom listu u elijama A1:F1. 5. Rasporedi radne listove poploano tako da sva tri radna lista budu istovremeno vidljiva na ekranu. 6. Spremi promjene pod istim nazivom ali u novu mapu EXCEL (podmapa mape tvog razreda).

b) Prikaz razliitih radnih knjiga u vie prozora Postupak za dobivanje istodobnog prikaza radnih listova razliitih radnih knjiga je sljedei: otvorimo radne knjige iz kojih elimo vidjeti istodobno radne listove odaberemo naredbu Rasporedi sve s kartice Prikaz, zatim jednu od ponuenih opcija (raspored prozora kao i u prethodnom primjeru) i potvrdimo s U redu. Vjeba 6
1. Otvori iz mape svog razreda radne knjige KADROVSKA EVIDENCIJA, KADROVSKA IZDVAJANJE te VELEPRODAJA. 2. Rasporedi prozore horizontalno tako svaka radna knjiga bude u svom dijelu prozora. 3. Promijeni raspored prozora u vertikalno, zatim u poploano i na kraju u kaskadno. Koji od odabranih rasporeda ti najvie odgovara? 4. Zatvori radne knjige bez spremanja eventualnih promjena.

c) Zamrzavanje prozora U Excelovim bazama podataka esto imamo veliku koliinu podataka na jednom radnom listu koja se ne moe u vidjeti na zaslonu naeg raunala. To oteava pretraivanje i pregledavanje podataka zbog toga to nam se ne vide naslovi stupaca ili redaka. To moemo izbjei zamrzavanjem dijela tablice. Tada e neki podaci biti vidljivi bez obzira na kojem dijelu tablice se nalazimo. Tablica e se zamrznuti iznad i lijevo od elije gdje se nalazimo prije odabira naredbe pa na to treba obratiti pozornost. naredba za zamrzavanje je Zamrzni okna s kartice Prikaz. Nude nam se 3 opcije: Zamrzni okna, ime se zamrzava redak i stupac iznad i lijevo od elije u kojoj se nalazimo, a ostatak radnog lista klie; Zamrzni gornji redak, ime se zamrzava dio radnog lista iznad elije u kojoj se nalazimo, a ostatak radnog lista klie; Zamrzni prvi stupac, ime se zamrzava dio radnog lista lijevo od elije u kojoj se nalazimo, a ostatak radnog lista klie. naredba za odmrzavanje je Zamrzni okna > Odmrzni okna s kartice Prikaz.

16

Vjeba 7
1. Otvori iz mape svog razreda radnu knjigu VELEPRODAJA. 2. Zumiraj pogled na svoju stranicu na 150%. 3. Zamrzni prozor tako da u svakom trenutku budu vidljivi naslovi stupaca i podaci o nazivu robe. 4. Namjesti prikaz pomou horizontalnog klizaa tako da stupac M bude uz desni rub zaslona, koji se stupci ne vide na zaslonu? 5. Upii u eliju C35 svoje prezime i ime. Koji se podaci vide na zaslonu? 6. Spremi promjene.

BILJEKE

Transponiranje podataka
Kod zahtjevnijih i u praksi primjenjivih zadataka (kakvi se u treem razredu ekonomske kole javljaju) postoji potreba i za specijalnim kopiranjem podataka kod kojeg se reci koji se kopiraju na odredinom mjestu kopiraju u stupce i obratno, polazni stupci se kopiraju u retke. Postupak je sljedei: oznaimo podatke koje treba transponirati odaberemo naredbu Kopiraj (na bilo koji od moguih naina) pozicioniramo se u eliju koja e biti gornja lijeva u podruju novih podataka odaberemo naredbe Posebno lijepljenje... i kod izbornika Transponiraj postavimo kvaicu. Vjeba 8
1. Otvori radnu knjigu KVARTALNA SJEDNICA iz mape tvog razreda.

1. Izraunaj potrebne podatke (najprije rijei retke Ukupno). 2. Nazovi drugi radni list Rang lista i kopiraj u njega podatke o razredima bez redaka Ukupno (bez 7., 13. i 19. retka). 3. Sortiraj u drugom radnom listu podatke po ukupnom broju negativnih tako da na 1. mjestu bude razred sa najveim brojem negativnih. 4. Kopiraj dobivene podatke na isti radni list poevi od elije A25. U eliju A24 upii: Prema ukupnom broju negativnih ocjena. 5. Sortiraj polaznu tablicu u 2. radnom listu po ukupnim izostancima (na prvom mjestu neka bude razred sa najmanjim brojem izostanaka). Kopiraj dobivene podatke poevi od elije A50. U eliju A49 upii: Prema ukupnim izostancima.

17

BILJEKE

6. Sortiraj polaznu tablicu u 2. radnom listu ponovno po razredu tako da na prvom mjestu bude I.a. Dobivene podatke kopiraj u 3. radni list poevi od elije A1. Nazovi 3. radni list Filtriranje. 7. Filtriraj u 3. radnom listu podatke o onim razredima koji imaju prolaznost manju ili jednaku 50%. Dobivene podatke kopiraj poevi od elije A20. U eliju A19 upii: Razredi s prolaznou manjom od 50%. 8. Filtriraj u 3. radnom listu podatke o onim razredima koji imaju ukupan broj negativnih od 15 do 20 te ih kopiraj poevi od elije A35. U eliju A34 upii: Razredi s ukupnim brojem negativnih od 15 do 20. 9. Ukloni strjelice za filtriranje podataka u treem radnom listu. 10. Umetni novi radni list iza lista Filtriranje i nazovi ga Kopiranje. 11. Podijeli zaslon tako da budu istovremeno vidljiva radni listovi Filtriranje i Kopiranje. 12. Kopiraj Iz lista Filtriranje podatke A1:D16 u list Kopiranje poevi od elije A3 tako da stupci postanu redovi. U prvom stupcu tekst usmjeri vodoravno. 13. Spremi radnu knjigu pod nazivom KVARTAL u mapu svog razreda.

U nastavku se nalazi nekoliko zadataka vezanih iskljuivo uz ekonomsku struku koji e omoguiti uenicima bolje razumijevanje namjene Excela i njegovu moguu primjenu u stvarnim problemima s kojima e se susresti u svom radu. Vjeba 9
Pretpostavimo da trgovako poduzee izdaje robu na kredit potroaima. Izradi obraun kamata i mjesenih obroka kredita za 4 kupca (svaki na svom radnom listu). Kreiraj tablicu kao u primjeru i upii potrebne formule. Nazovi prvi radni list Pavlovi. Nepoznate formule: Kamatni koeficijen = kamatna stopa * (razdoblje + 1) / 24 Iznos kamata = neto iznos kamata * kamatni koeficijent

1. Kopiraj prvi radni list na sljedea tri i svaki nazovi po prezimenu kupca.

18

2. U svakom radnom listu napravi izmjene kako bi oni odgovarali stvarnim podacima.

Slijede kupci s podacima:

Mati Ana, Zagrebaka 129, V. Gorica, iznos rauna 5.000,00 kn, razdoblje 6 mjeseci, kamatna stopa 10%. Peri Sanja, Ilica 450, Zagreb, iznos rauna 8.000,00 kn, razdoblje 12 mjeseci, kamatna stopa 13%. Fiter Franjo, Samoborska 23, Zaprei, iznos rauna 13.000,00 kn, razdoblje 18 mjeseci, kamatna stopa 14%.
3. Na temelju dobivenih podataka potrebno je izraditi Knjigu prodaje robe na kredit (5. radni list) u kojoj je u svakom retku podatak o jednom kupcu (transponiranje podataka). 4. Zbroji stupce za koje to ima smisla. 5. Spremi pod nazivom KREDIT u mapu svog razreda.

BILJEKE

Budui da se na poetku treeg razreda iz predmeta Knjigovodstvo s bilanciranjem obrauje obraun plae, bilo bi zgodno isti zadatak napraviti u Excelu. Uenicima su poznati svi potrebni pojmovi za obraun plae (faktori osobnog odbitka, porezne grupe, prirez ) tako da e lako shvatiti to se od njih trai u ovom zadatku.

Vjeba 10
1. Otvori radnu knjigu OBRAUN PLAE iz mape svog razreda . 2. Upii potrebne podatke za prvog djelatnika (bruto plau, premiju osiguranja, faktore odbitka i postotak prireza). Upii potrebne formule u stupcu Iznos. Posebnu pozornost obrati na obraun poreza. Bez obzira na konkretan primjer potrebno je upisati formule za sve 4 porezne skupine. 3. Kopiraj cijeli prvi radni list u drugi i trei radni list. 4. Nazovi radne listove prema prezimenima djelatnika te u 2. i u 3. radnom listu unesi potrebne podatke za sljedea dva djelatnika.

19

BILJEKE

Djelatnici: - Vlai Zdravko, bruto plaa 6.000,00 kn, dvoje djece, ivi u Zagrebu - Ivanovi Sanja, bruto plaa 30.000,00 kn, jedno dijete, ivi u Samoboru - Soli Iva, bruto plaa 10.000,00 kn, nema djece, uzdrava mua, ivi u Zagrebu 5. Izradi tablicu obrauna doprinosa, poreza, prireza i neto dohotka (u 4. radnom listu) koja e u svakom retku sadravati podatke o jednom djelatniku. Radni list nazovi Obraun doprinosa, poreza 6. Spremi pod nazivom PLAA u mapu svog razreda.

Postupak rjeavanja u prvom radnom listu: o Doprinose raunamo kao umnoak iznosa bruto plae i postotka pojedinog doprinosa (u eliju D7 upiemo formulu =$D$6*C7 i kopiramo do elije D9). o Iznose osobnih odbitaka raunamo kao umnoke osobnog odbitka (1800) i stopa za pojedine kategorije (u eliju D12 upiemo formulu =$D$11*C12 i kopiramo do D14). o Izraunamo ukupne osobne odbitke pomou funkcije SUM. o Premiju osiguranja raunamo pomou funkcije IF
- u logical_test upisati C16>1000 - u value_if_true upisati 1000 - u value_if_false upisati C16.

20

o Porezna osnovica raunamo se po zadanoj formuli, tj. u eliju D17 upiemo =D10-D15-D16.

o Kod Poreza do 3.600,00 kn upotrijebimo funkciju IF

- u logical_test upisati D17>3600 - u value_if_true upisati 3600*C18 - u value_if_false upisati D17*C18.

BILJEKE

o Kod Poreza od 3.600,00 kn do 9.000,00kn u funkciji IF

- u logical_test upisati D17>9000 - u value_if_true upisati 5400*C19. - u value_if_false upisati IF(D17>3600;(D17-3600)*C19;0)

o Kod Poreza od 9.000,00 kn do 25.200,00kn u funkciji IF

- u logical_test upisati D17>25200 - u value_if_true upisati 16200*C20. - u value_if_false upisati IF(D17>9000;(D17-9000)*C20;0)

o Kod Poreza PREKO 25200u funkciji IF

- u logical_test upisati D17>25200 - u value_if_true upisati (D17-25200)*C21 - u value_if_false upisati 0.

Postupak rjeavanja u ostalim radnim listovima: o Promijenimo nazive radnih listova u prezimena djelatnika. o Kopiramo 1. radni list u slijedea dva radna lista i promijenimo potrebne podatke u njima. o Upiemo u 4. radni list u eliju A1: Isplatna lista za obraunate dohotke u rujnu, a u eliju A3: Obraun doprinosa, poreza, prireza i neto dohodaka. o Oznaimo u 1. radnom listu podatke od B5:B30, odaberemo iz brzog izbornika Kopiraj, odemo u 4. radni list u eliju A6, te odaberemo iz brzog izbornika Posebno lijepljenje Vrijednosti i oblike brojeva te Transponiraj ( kako bi se tekst iz redova pisao u stupcima). Upiemo u eliju A6 Opis umjesto Prezime i ime. o Prelomimo tekst u cijelom 6. retku i prilagodimo irine stupaca. o Izbriemo u elijama zaglavlja suvine podatke o nainu dobivanja iznosa, npr. (3) (9). o Upiemo ime 1. zaposlenika u eliju A7. o Oznaimo u 1. radnom listu podatke od D6:D30, te ih kopiramo u 4. radni list poevi od elije B7 (Posebno lijepljenje Vrijednosti i oblike brojeva te Transponiraj ). o Upiemo ime 2. zaposlenika u eliju A8. Oznaimo u 2. radnom listu podatke od D6:D30 i kopiramo ih u 4. radni list na isti nain kao i prethodne poevi od elije B8. Ponovimo isti postupak i za treeg zaposlenika. o Formiramo u 4. radnom listu redak Ukupno te zbrojimo iznose u svim stupcima koje ima smisla zbrajati.
Rijeeni zadatak nalazi se na priloenom CD-u u mapi Izvorne datoteke pod nazivom Plaa rijeeno. Sljedea dva zadatka mogu posluiti za ocjenu rada na raunalu. Na CD-u u mapi Izvorne datoteke nalaze zadaci u Excelu i tablice s predloenim bodovima za ocjenu (kreirane u Word-u) pod nazivom Tablice za ocjenu povrina i stanovnitvo.

21

BILJEKE

Vjeba 11
1. Otvori radnu knjigu POVRINA HRVATSKE iz mape svog razreda.

2. Izraunaj potrebne podatke u stupcima D, F i H. Izraunaj podatke u retku Ukupno. 3. Kopiraj tablicu iz prvog radnog lista u drugi i trei radni list. Nazovi drugi radni list Sortiranje, a trei Filtriranje. 4. Sortiraj podatke u listu Sortiranje tako da na prvom mjestu bude upanija s najveim brojem stanovnika. Kopiraj dobivenu tablicu na isti radni list poevi od elije A30. 5. Sortiraj polaznu tablicu na radnom listu Sortiranje tako da na prvom mjestu bude upanija s najmanjim brojem opina. 6. Filtriraj u radnom listu Filtriranje upanije koje imaju 6 gradova i dobivene podatke kopiraj na isti radni list poevi od elije A30. Upii u eliju A29: upanije sa 6 gradova. 7. Filtriraj u radnom listu Filtriranje upanije koje imaju broj naselja izmeu 100 i 250 te ih kopiraj u isti radni list poevi od elije A50. Upii u eliju A49: upanije s 100 do 250 naselja. 8. Ukloni strjelice za izdvajanje iz polazne tablice. 9. Dodaj 4. radni list (iza Filtriranje) i nazovi ga Kopiranje. 10. Kopiraj iz lista Polazni podatke od A1:C6 u list Kopiranje poevi od elije A3 tako da stuci postanu redovi. Uredi redak zaglavlja. 11. Spremi radnu knjigu pod nazivom POVRINA HRVATSKE.

22

Vjeba 12
1. Otvori radnju knjigu POPIS STANOVNITVA iz mape svog razreda.

BILJEKE

2. Izraunaj potrebne podatke u stupcima B, D, F I G. Izraunaj redak REPUBLIKA HRVATSKA. 3. Nazovi drugi radni list Filtriranje, a trei Sortiranje. Kopiraj tablicu iz prvog radnog lista u drugi i trei radni list. 4. Filtriraj u radnom listu Filtriranje upanije koje imaju 64.349 ena i kopiraj ih na isti radni list poevi od elije A30. Upii u eliju A29: upanije s 64.349 ena. 5. Filtriraj u istom radnom listu upanije koje imaju izmeu 100.000 i 300.000 ena. Dobivene podatke kopiraj na isti radni list poevi od A40. Upii u eliju A39: upanije s brojem ene izmeu 100.000 i 300.000. 6. Ukloni strjelice za izdvajanje podataka. 7. Sortiraj podatke u radnom listu Sortiranje trako da na prvom mjestu bude upanija s najmanjim brojem mukaraca. Kopiraj dobivene podatke na isti radni list poevi od elije A30. 8. Sortiraj polaznu tablicu (radni list Sortiranje) tako da na prvom mjestu bude upanija s najveim brojem ena. 9. Dodaj novi radni list (iza Sortiranje) i nazovi ga Kopiranje. 10. Kopiraj iz radnog lista Ukupno podatke od A1:F5 u list Kopiranje poevi od elije A3 tako da redovi postanu stupci. Uredi redak zaglavlja i proiri prvi stupac. 11. Spremi radnu knjigu pod nazivom POPIS STANOVNITVA.

23

BILJEKE

BAZA PODATAKA
Obrada podataka je prikazivanje realnog svijeta, odnosno jednog njegovog dijela u raunalu. Pojmove koji su interesantni za obradu nazivamo entitetima ili promatranim veliinama. To moe biti osoba (uenik, djelatnik, pacijent ), stvar (knjiga, lijek, materijal ) ili dogaaj (ugovor, nabava, prodaja ). Osobine pojedinog entiteta koje su interesantne za obradu nazivamo atributima. Npr. entitet: uenik atributi: matini broj, prezime, ime, godina upisa, uspjeh Koje osobine i koliko njih ulazi u bazu podataka ovisi o ciljevima i zadacima obrade podataka. Vrijednosti koje dodjeljujemo atributima nazivamo podacima. Npr. za entitet uenik i atribute koje smo naveli, to bi bili: podaci: 2233/XX, Majer, Ana, 2007, 5. Skup svih entiteta, atributa i njihovih vrijednosti u nekom podruju primjene tvori bazu podataka koja je pogodna za sve potrebne obrade. U bazama podataka koje imaju relacijsku strukturu, a koje su najee u upotrebi, podaci o jednom entitetu nalaze se u jednoj tablici. Atributi su prikazani u stupcima tablice. ENTITET: proizvod ATRIBUTI

IFRA 1234 1235 PODACI

NAZIV Ulje eer

KOLIINA JED. MJERE CIJENA 200 500 l kg 8,50 5,25

Baza podataka obino se kreira za obradu podataka odreenog podruja poslovanja, npr. za potrebe prodaje, gdje se povezuju podaci o kupcima, izlaznim raunima i zalihama proizvoda na skladitu.

Projektiranje baze podataka

Projektiranje baze podataka obavlja se na papiru, neovisno o raunalu. to je baza podataka bolje planirana, manje su mogunosti pogreaka i komplikacija u kasnijem radu. Kod projektiranja baze podataka treba: 1. Odrediti namjenu baze podataka, tj. objekte koje e sadravati, kakve su veze meu njima i tko e ih i u koju svrhu rabiti. 2. Odluiti o tablicama, tj. koje e se tablice kreirati unutar baze podataka. Treba predvidjeti samo najnunije tablice, one koje su potrebne za identifikaciju glavnih entiteta u bazi. Kasnije se podaci iz osnovnih tablica mogu povezati, izdvajati i kombinirati prema potrebama korisnika. Na taj se nain izbjegava nepotrebno ponavljanje i dupliciranje podataka. 3. Odrediti polja pojedine tablice. Polja koja bi sadravala izvedene (izraunate) podatke nije preporuljivo stavljati u tablicu, npr. vrijednost robe ili prosjenu ocjenu. U ovom je koraku potrebno odrediti i vrstu podataka: tekst i koje duljine, broj (cjelobrojni, decimalni, valutni), datum ili neku drugu vrstu podataka.

24

4. Odrediti indekse i primarni klju. Osnovno je svojstvo baza podataka mogunost brzog pretraivanja i sortiranja podataka po razliitim kriterijima. Da bi se to osiguralo treba definirati indekse. Indeksi su

polja po kojima se eli razvrstati podatke u tablici. U indeksiranim poljima moe se dopustiti dupliciranje podataka (npr. dva uenika imaju isto prezime) ili zabraniti dupliciranje (npr. svaki uenik mora imati jedinstven matini broj). Primarni klju je polje koje omoguuju povezivanje podataka iz razliitih tablica. To je polje pomou kojeg se jednoznano definira svaki zapis u tablici, tj. ne mogu postojati dva zapisa s istom vrijednosti primarnog kljua, npr. dva uenika s istim matinim brojem. 5. Odreivanje veza meu tablicama. Podatke koji su smjeteni u vie tablica potrebno je povezati kako bi program mogao pronalaziti meusobno ovisne podatke. Najea je veza da se jednom zapisu iz prve tablice pridrui vie zapisa iz druge tablice (1 : N). Obje tablice koje se povezuju moraju sadravati polja u kojima su pohranjeni istovjetni podaci, npr. ako jedna tablica sadri podatke o uenicima, a druga o razredima, da bi se one povezale obje moraju sadravati podatke o nazivu razreda. Tablica u kojoj je kljuno polje podatak o nazivu razreda naziva se primarna tablica, a druga tablica koja sadri podatke koji moraju odgovarati postojeim vrijednostima primarnog kljua primarne tablice je sekundarna tablica. U postupku povezivanja uvijek kreemo od primarne tablice. Pogledajmo to na ovom primjeru:

BILJEKE

Tablica: RAZRED (primarna) RAZ RAZREDNIK ZAMJENIK UIONICA USPJEH IZOSTANCI

Tablica:UENIK (sekundarna) PREZIME IME RAZRED ADRESA

Vjeba 13
Pretpostavimo da se baza podataka kola sastoji od tablica Uenici, Profesori i Predmeti te da e se rabiti za obradu podataka na kraju obrazovnih razdoblja. Pokuajte s uenicima odrediti potrebna polja za pojedinu tablicu. Mogu li se svi potrebni podaci pohraniti u predviene tablice ili je potrebno dodati jo neke tablice? Odredite kljuno polje za svaku tablicu. Preko kojih polja biste povezali tablice?

BAZA PODATAKA: KOLA uenici razredi predmeti

Vjeba 14
Zadatak iz Vjebe 13 moe se primijeniti na bazu podataka Prodaja i uenicima zadati za domau zadau ili ih podijeliti u skupine pa usporediti i analizirati rjeenja pojedinih skupina.

BAZA PODATAKA: PRODAJA proizvodi kupci izlazne fakture

25

BILJEKE

Organizacija baze podataka u Accessu

Access je programski paket za rad s bazama podataka. Sastoji se od vie programa koji obavljaju razliite specijalizirane poslove: organiziranje baze podataka: kreiranje tablica, odreivanje veza meu njima i sl. rad s podacima: unos, brisanje, promjena podataka te mnotvo drugih operacija potrebnih za dobivanje potrebnih informacija kao to su pretraivanje, foltriranje, kreiranje izvjetaja i sl. zatita podataka: nadgledanje ispravnosti podataka (npr. kod pogrenog upisa) i zatita od neovlatenog pristupa, nadgledanje istodobnog pristupa podacima: primjenjuje se kada bazu istovremeno koristi vie korisnika, obnavljanje baze podataka u sluaju njenog oteenja: obnavljanje sadraja koji je bio oteen i vraanje na prijanje stanje. Baza podataka u Accessu ima relacijsku strukturu. To znai da je baza podataka svojevrsni omota unutar kojeg se nalaze meusobno povezane tablice. Tablica se sastoji od stupaca koji tvore polja i redaka koji tvore zapise. Tablica je polazite za sve ostale oblike prikaza i obrade podataka. Na temelju nje mogu se kreirati razliiti objekti koji pomau u radu. Najee upotrebljavani su: Obrasci formulari koje kreiramo da bismo lake unosili i mijenjali podatke u tablici. Na zaslonu e prikazivati se po jedan zapis podataka. Za pojedina polja moemo odrediti potrebna ogranienja kako bismo smanjili mogunost pogrenog unosa podataka, npr. ako unosimo ocjene da to budu brojevi od 1 do 5. Upiti pomou njih pronalazimo i prikazujemo podatke koji ispunjavaju postavljene uvjete, npr. da se prikau uenici s odlinim uspjehom ili da se prebroji koliko podataka u tablici ispunjava postavljeni uvjet, npr. koliko je uenika prolo s 5. Izvjetaji slui za kreiranje oblika u kojem e se ispisati podaci iz tablice na pisau, tj. na nain kako odgovara korisniku. Svaki od ovih objekata sprema se pod svojim nazivom i ima specifian nastavak (ekstenziju). Prije prelaska na kreiranje baze podataka na raunalu, potrebno je rei da je za svako polje u tablici potrebno odrediti vrstu podataka koja e se u to polje pohranjivati.Vrsta podataka koju emo dodijeliti nekom polju takoer ovisi o namjeni podataka u tom polju, npr. hoe li se s podacima trebati vriti raunske operacije, hoemo li po to polju sortorati, pretraivati podatke u njemu i sl. Mijenjamo li vrstu podataka u polju u koje smo ve unijeli podatke, moe se dogoditi da neke od podataka izgubimo ili da nastanu neke druge komplikacije. Navest emo vrste podataka koje je mogue dodijeliti poljima u Accessu i neke njihove karakteristike. Vrste podataka jesu:

26

Broj odreuje se za ona polja koja e sadravati brojeve s kojima e trebati izvoditi matematike operacije, npr. visina, teina, koliina... Ova vrsta podataka moe biti: Cijeli broj Dugi cijeli broj Decimalni Bajt. Svaka od ovih podvrsta zauzima razliitu veliinu memorije na to takoer treba obratiti pozornost (Slajd 3). Ako sami ne odredimo podvrstu, tj. veliinu brojanog podatka, raunalo e brojano polje postaviti na Dugi cijeli broj.

BILJEKE

Valuta posebna vrsta brojanog polja namijenjena za rad s novanim vrijednostima, npr. cijena, plaa ... Oblik prikaza moe se odabrati, npr. 1.234,00 kn; $567,00. Tekst upotrebljava se za tekstualne podatke, npr. ime, adresa ili za brojeve s kojima neemo morati raunati, npr. OIB, telefon, broj iro rauna. Moe sadravati do 255 znakova.

Datum/Vrijeme polje za unos datuma i vremena, npr. datum dospijea rauna. Oblik prikaza moemo odabrati, npr. 25.6.2010., 25. lipnja 2010. itd. Da/Ne logiko polje koje sadri da/ne vrijednosti, npr. podaci o tome je li kupac podmirio obvezu. Oblik prikaza moe biti: True/False, Da/Ne ili Ukljueno/Iskljueno.

Samonumeriranje polje kojem dodijelimo ovu vrstu podataka automatski e brojati redni broj unosa podatka i pridruiti ga upisanom slogu. Dopis vrsta polja za veu koliinu tekstualno-brojanih podataka (do 64 000 znakova), npr. ugovori, rjeenja i slini dokumenti. Hiperveza kombinacija znakova i brojeva koja predstavlja e-mail ili URL adresu datoteke na raunalu u mrei ili na internetu.

OLE Objekt za razliite vrste podataka kao to su grafovi, slike, zvuk.

arobnjak za tekstualno polje koje se popunjava podacima iz polja neke traenje druge tablice ili iz liste zadanih vrijednosti.

27

BILJEKE

Pokretanje Access-a
Program Microsoft Access se pokree na nekoliko naina: 1. odabirom izbornika Start > Svi programi > Microsoft Office > Microsoft Office Access 2007 2. dvostrukim klikom na neku Accessovu datoteku u Windows Exploreru 3. dvostrukim klikom na Accessovu sliicu .

Na zaslonu e se pojaviti prikaz kao na Slajdu 4 gdje moemo odabrati dva naina kreiranja ili otvoriti ve kreiranu bazu podataka. Kreiranje baze podataka: Prazna baza podataka (za samostalno kreiranje nove baze podataka) Predloci (pomo arobnjaka za kreiranje baze podataka, vezano uz neko podruje poslovanje, obrazovanje, osobno i sl.) Otvaranje baze podataka: Otvaranje nedavno koritene baze podataka (za otvaranje neke od ponuenih datoteka ili za pregled vie njih (odaberemo Vie...)). Odaberemo li Prazna baza podataka, program e zahtijevati da odredimo Naziv nove baze podataka. Ispod mjesta za upis naziva baze podataka bit e prikazano mjesto gdje e se ona spremiti. Ako nam to ne odgovara, kliknemo na i odaberemo novu lokaciju. Nakon odabira naredbe Stvori, na zaslonu e se pojaviti prozor (Slajd 4) u kojem kreiramo tablice i druge objekte unutar baze podataka.

Slajd 3

28

BILJEKE

Slajd 4

29

BILJEKE

Kreiranje tablice
U lijevom dijelu prozora nalazi se navigacijsko okno, a u desnom prostor za kreiranje tablice. U navigacijskom oknu nalazi se popis objekata baze podataka, koji moemo minimizirati klikom na . Ukoliko je okno minimizirano klikom na navigacijsko okno e biti vidljivo u cijelosti. Pri kreiranju tablice potrebno je definirati njena polja, tj. stupce koje e sadravati. Polje ima karakteristike koje ga definiraju pa tako za svako polje treba definirati naziv, vrstu podataka i oblik polja. Naziv polja identificira ga unutar tablice. Naziv moe sadravati do 64 bilo koja znaka osim ! . [ ] s tim da ne smije poinjati razmakom. Vrsta podataka (Slajd 3) odgovara vrsti informacija koje se u njega spremiti (brojevi, tekst, datum i sl.). Vrsta podataka odreuje vrijednosti koje se moi upisivati u pojedino polje i operacije koje e se moi izvoditi nad tim poljem, kao i koliko e se prostora rezervirati za unos podataka. Oblik polja definira izgled prikaza polja, tj. kako e ono izgledati prilikom prikaza. Izbornici za ove postavke nalaze se na kartici Podatkovni list u grupi naredbi Vrsta podataka i oblikovanje. Pri kreiranju tablice program kao prvo polje nudi ID, koji e automatski svakom zapisu dodjeljivati njegov redni broj. To moemo prihvatiti ili polje izbrisati (desni klik miem na naziv polja i Izbrii stupac). Dvoklikom na Dodaj novo polje moemo upisati naziv novog polja. Tipkom Enter ili Tab prelazimo na dodavanje sljedeeg novog polja. Da bismo uklonili stupac Dodaj novo polje moemo upotrijebiti desnu tipku mia i odabrati Sakrij stupce. Za vraanje stupca Dodaj novo polje kliknemo desnom tipkom mia na naziv bilo kojeg polja i odaberemo Otkrivanje stupaca... te postavimo kvaicu ispred Dodaj novo polje. Ako ne odredimo drukije, program polju ID dodjeljuje vrstu podataka Samonumeriranje, a ostalim poljima vrstu podataka Tekst. Da bismo detaljnije mogli definirati svojstva pojedinih polja, moramo prijei na Prikaz dizajna klikom na . U donjem dijelu prozora Svojstva polja na kartici Openito odreujemo: Veliina polja: koliko prostora e polje zauzeti u memoriji, to ovisi o vrsti podataka koju smo odabrali za pojedino polje (Slajd 3). Oblik: oblik prikaza podataka u polju. Npr. kod valutnih polja hoe li se podatak prikazivati u kunama ili eurima. Decimalna mjesta: broj decimalnih mjesta (samo kod brojanih polja). Ulazna maska: definiramo oblik unosa tekstualnih podataka ili datuma, to osigurava unos uvijek u istom obliku, npr. kod telefonskog broja (___) ___-____ . Znakovi koji se mogu upotrijebiti pri kreiranju oblika unosa prikazani su na Slajdu 5. Oblik unosa moemo definirati pomou arobnjaka (pojavit e se uz rubriku Ulazna maska). Opis: odreujemo naziv koji se prikazuje kad god je tablica aktivna, neovisno od stvarnog naziva polja. Npr., ako polje ima kratki i nerazumljiv naziv ifr_proizv, ovdje moemo odrediti naziv: ifra proizvoda.

30

 Zadana vrijednost: vrijednost koja e se automatski upisati u polje (ako se ne upie nita drugo). Pravilo potvrde valjanosti: omoguuje ograniavanje ili provjeru vrijednosti koje elimo upisati u polje (npr., u polje za ifru proizvoda ne moe se upisati broj manji od 10 000 niti vei od 99 999). Tekst provjere valjanosti: poruka koja se pojavljuje kad Pravilo potvrde valjanosti nije ispunjeno. Potrebno: odreuje mora li polje obvezno sadravati neku vrijednost. Dopustiti nultu duljinu: odreujemo smije li tekstualno polje biti prazno. Indeksirano: vri li se po tom polju sortiranje podataka u tablici. Odaberemo li za neko polje indeksiranje, moramo se odluiti elimo li dopustiti upis istih podataka u tom polju (Da (Duplikati U redu)) ili ne dopustiti upis istih podataka u tom polju (Da (Bez duplikata)). Kartica Pretraivanje slui za stvaranje polja koja e se popunjavati podacima iz neke druge tablice, upita ili iz liste predodreenih vrijednosti. Postavljanje primarnog kljua i spremanje strukture tablice Ako smo tablicu kreirali na Podatkovnom listu, program prilikom spremanja tablice, prvom polje dodjeljuje svojstvo primarnog kljua. Ako tablicu kreiramo u Prikazu dizajna, moemo odrediti koje e polje biti polje primarnog kljua. Pozicioniramo se u to polje i biramo naredbu Primarni klju iz grupe Alati ili istu naredbu iz brzog izbornika. Pored polja koje smo definirali kao primarni klju pojavit e se simbol kljuia, npr. . Prije prelaska na unos podataka ili zatvaranja tablice potrebno je spremiti strukturu tablice klikom na , nakon ega odreujemo naziv tablice. Za unos podataka u tablicu, potrebno je prijei na podatkovni list: Prikazi > Prikaz podatkovnog lista ili klikom na . Pokuamo li zatvoriti tablicu, a da prije toga nismo definirali primarni klju niti spremili strukturu tablice, raunalo e to zahtijevati od nas.

BILJEKE

Slajd 5

31

BILJEKE

Slajd 6

Vjeba 15 Kreiraj u mapi svog razreda bazu podataka Putovanja tvoje prezime i u njoj tri tablice.

Tablica Odredite sadri polja ifra odredita, Zemlja, Mjesto i Nain prijevoza. Sva polja sadre tekstualne podatke. ifra odredita je maksimalne duljine 5 znakova, koja moe biti sainjena samo od slova (prikazanih kao velika tiskana) i ne smije ostati nepopunjeno. ifra odredita je kljuno polje. Tablica kole sadri polja ifra kole, Naziv kole, Adresa kole. I ovdje sva polja sadre tekstualne podatke, ifra kole je duljine 5, koja moe biti sainjena samo od slova (prikazanih kao velika tiskana) i ne smije ostati nepopunjeno te je definirana kao kljuno polje.

Tablica Grupe sadri polja Grupa, ifra kole, ifra odredita, Broj putnika, Dodatno osiguranih. ifra kole i ifra odredita sadre tekstualne podatke, a ostala polja sadre cijele brojeve. Polje Grupa moe sadravati brojeve manje ili jednake 999, u sluaju pokuaja krivog unosa poruka glasi Najvei doputeni broj je 999. Polje Grupa je indeksirano, s nedozvoljenim dupliciranjem podataka. I ostala polja su indeksirana, ali je doputeno dupliciranje podataka u njima.

Izmjena strukture tablice

Za promjenu svojstva nekog polja, postavljanje indeksa, mijenjanje ili postavljanje kljunog polja i sl. moramo se nalaziti u Prikazu dizajna tablice. Osim navedenih radnji, u prikazu dizajna tablice moemo mijenjati redoslijed polja, brisati polja, dodavati nova i sl. Prikaz dizajna tablice dobijemo: ako u otvorenoj bazi podataka pokrenemo brzi izbornik iznad naziva tablice i odaberemo Pogled dizajna ili ako smo u prikazu podatkovnog lista, odaberemo Prikaz > Prikaz dizajna ili .

32

Promjena redoslijeda polja iako u relacijskoj bazi podataka redoslijed polja u tablici nije vaan, tj. promjenom redoslijeda ne mijenja se sadraj baze podataka, ponekad se promjenom redoslijeda polja moe poboljati preglednost, olakati unos podataka te lake dokumentirati bazu podataka. Postupak (Slajd 6): oznaimo polje koje elimo premjestiti (kliknemo ispred naziva polja na sivi dio), uhvatimo miem oznaeno polje (bijela strjelica) i povuemo na novu poziciju. Umetanje novog polja u tablicu pozicioniramo se na eljeno mjesto i odaberemo te definiramo potrebne parametre za to polje (naziv, vrstu podataka, nain prikaza ...). Treba napomenuti da u ovom nainu prikaza redak predstavlja polje. Brisanje polja oznaimo polje i odaberemo . Isti rezultat dobit emo ako pritisnemo tipku Del na tipkovnici (ako je polje oznaeno). Ako tablica sadri podatke, prije konanog brisanja polja iz tablice program upozorava da e izbrisati polje, trai potvrdu, iako izbrisano polje i podatke u njemu moemo vratiti klikm na iz alatne trake za brzi pristup. Mijenjamo li vrstu podataka u nekom polju ili njegovu veliinu, a u njemu su se ve nalazili podaci, moe se dogoditi da ih izgubimo. Nakon izmjena u strukturi tablice izmjene je potrebno spremiti. Oblik prikaza tekstualnog polja da bi se tekst u nekom polju prikazao velikim tiskanim slovima (bez obzira na stvarni unos) u Oblik upiemo znak >. Za prikaz teksta malim tiskanim slovima u Oblik upiemo znak <.

BILJEKE

Izmjena tablice za unos podataka

Da bismo izbrisali neki zapis podataka, dodali novi, mijenjali irine stupaca, mijenjati redoslijed polja i sl. moramo biti u Prikazu podatkovnog lista. To moemo postii: ako prilikom otvaranja baze podataka pokrenemo brzi izbornik iznad naziva tablice i odaberemo Otvori ili dvoklikom na naziv tablice ili ako se nalazimo u prikazu dizajna i odaberemo Prikaz podatkovnog lista (ili ). Brisanje zapisa podataka oznaimo 1 ili vie zapisa koje treba izbrisati odaberemo s karice Polazno. Isti rezultat dobit emo pritisnemo li tipku Del (kad su zapisi oznaeni). Program upozorava prije konanog brisanja da e oznaeni zapisi biti izbrisani. Izbrisani zapisi ne mogu se vie vratiti naredbom Poniti. Unos podataka U prvom sivom stupcu koji pokazuje status zapisa i slui za oznaavanje, mogu se pojaviti oznake: za prvi zapis koji je prazan i spreman za unos podataka za zapis koji trenutno upisujemo. Ti podaci nisu jo spremljeni na vanjsku memoriju pa pomou tipke Esc moemo odustati od unosa tog zapisa ili potvrditi unos prelaskom u sljedei zapis. Access automatski sprema uneseni zapis. Na dnu podatkovnog lista nalazi s traka za kretanje kroz tablicu pomou koje lake dolazimo do odreenog zapisa.

33

BILJEKE

Promjena redoslijeda polja oznaimo polje (kliknemo na njegov naziv) pritisnutom tipkom mia (iznad naziva) povuemo polje na eljeno mjesto i otpustimo tipku mia promjena redoslijeda polja u ovom nainu prikaza tablice, ne utjee na promjenu redoslijeda polja u strukturi tablice, tj. redoslijed je u strukturi tablice ostaje isti. Promjena irine stupaca vri se na granici naslova stupaca dvoklikom mia, nakon ega e se irina stupca prilagoditi najduem podatku u tom stupcu. irinu pojedinog stupca mijenjamo pokretanjem brzog izbornika iznad oznaenog stupca i odabirom irina stupca..., gdje zadajemo potrebnu irinu. Promjena visine redaka poveamo li ili smanjimo visinu jednog retka u tablici (na granici redaka u sivom dijelu ispred prvog stupca) svi ostali reci imat e istu visinu. Moemo to napraviti pokretanjem brzog izbornika iznad oznaenog retka i odabirim Visina retka..., gdje zadajemo potrebnu visinu. Ako smo mijenjali redoslijed ili irine stupaca te izmjene je potrebno spremiti. Vjeba 16 Kreiraj u mapi svog razreda bazu podataka Uenici - tvoje prezime i u njoj tablicu Sport koja sadri polja kao u tablici. Vrstu podataka za pojedino polje odredi prema podacima prikazanim u sljedeoj tablici, unesi podatke u tablicu.

RB Prezime i ime Razred Uspjeh Visina 1 2 3 Kralj Ana Pavi Mirna Romi Ivo 4d 4a 4c 5 4 4

port

Igra za lakolu? narina Yes Yes No 10 kn 5 kn 20 kn

172,5 Koarka 169,7 Odbojka 180,6 Nogomet

1. Napravi sljedee izmjene u strukturi tablice: a) Umetni polje Igra za klub? iza polja Igra za kolu? b) Odredi prikaz na dvije decimale za polje Opi uspjeh. c) Premjesti polje Visina iza polja Sport. d) Odredi da se podaci u polju Sport prikazuje malim tiskanim slovima. e) Umetni polje Telefon iza polja Prezime i ime. f) Izbrii polje lanarina. 2. Upii u tablicu jo 3 zapisa (podatke odredi po volji).

Postavljanje odnosa meu tablicama

Odnos je veza izmeu dviju tablica povezanih preko zajednikog polja (kljua). Primarni klu omoguava povezivanje podataka iz dviju tablica. Demonstrirat emo to primjerom postavljanja odnosa izmeu tablica u bazi podataka Putovanja s ijim su se tablicama i njihovim strukturama uenici ve upoznali.

34

Odnose kreiramo u posebnom prozoru Odnosi: Postupak pokreemo naredbom Odnosi s kartice Alati baze podataka. Tablice za koje uspostavljamo odnos ne smiju biti otvorene. U prozoru Odnosi moraju se nalaziti tablice izmeu kojih elimo kreirati odnos. Ako se tablice ne nalaze u prozoru, povuemo ih iz navigacijskog okna (lijevi dio prozora). Potrebne tablice moemo dodati i klikom na ime se otvara dijaloki okvir s popisom tablica unutar baze podataka (Slajd 7). Dvoklikom na naziv tablice ili naredbom Dodaj prebacujemo tablicu u prozor Odnosi. Nakon odabira tablica prozor zatvaramo naredbom Zatvori. U naem primjeru dodajmo sve tri tablice u prozor Odnosi. Uhvatimo li miem naslov tablice moemo je premjestiti bilo gdje unutar prozora. Tablicu Grupe povezat emo i s tablicom kole i tablicom Odredita pa bi bilo zgodno smjestiti ju izmeu njih. U oba odnosa tablica Grupe bit e sekundarna. Svaku vezu kreiramo tako da uhvatimo kljuno polje primarne tablice i povuemo miem do polja s kojim ga elimo povezati u sekundarnoj tablici te otpustimo tipku mia. Otvorit e se dijaloki okvir za odreivanje dodatnih parametara veze (Slajd 7). U naem primjeru povezujemo tablice Odredite i Grupe preko polja ifra odredita. Ukljuivanjem opcije Nametni referencijalni integritet ukljuujemo mehanizam koji provjerava sukladnost podataka u povezanim tablicama, tj. neemo moi u tablicu Grupe upisati nepostojeu ifru odredita (koja ve nije upisana u tablici Odredita). Zato emo podatke u tablicu Grupa moi unositi tek nakon popunjavanja tablice Odredita. Ukljuivanjem opcije Kaskadno auriraj srodna polja ukljuujemo automatsko auriranje podataka, tj. promjena podataka u primarnoj tablici automatski se provodi na svim mjestima gdje se taj podatak pojavljuje (npr. promjenom ifre odredita u tablici Odredite ona se automatski mijenja i u tablici Grupe). Ukljuivanjem opcije Kaskadno izbrii srodna polja ukljuujemo automatsko brisanje povezanih zapisa, tj. brisanjem jednog sloga iz primarne tablice izbrisat e se i svi zapisi iz druge tablice koji sadre taj podatak (npr. izbriemo li iz tablice Odredita podatak o jednom odreditu iz tablice Grupe izbrisat e se svi zapisi o grupama koje su trebale putovati na to odredite). To nije uvijek poeljna mogunost pa s ovom opcijom valja biti oprezan. Prije nego to kliknemo na Stvori za postavljanje veze moemo primijetiti u donjem dijelu prozora da e naa veza biti tipa Jedan-Na Vie. U naem sluaju to znai da na jedno odredite moe putovati vie grupa ali da jedna grupa moe putovati na smo jedno odredite. Isti postupak ponovimo i s tablicama kole i Grupe. Postavljena veza bit e i grafiki prikazana u prozoru Odnosi (Slajd 7). Za brisanje postavljene veze ili mijenjanje nekih njenih postavki, kliknemo desnom tipkom mia na njen grafiki prikaz i biramo Izbrii ili Uredi odnos... Prije zatvaranja prozora Odnosi promjene je potrebno spremiti. Na temelju povezanih tablica moemo raditi vietabline upite, izvjetaje i sl.

BILJEKE

35

BILJEKE

Slajd 7

Vjeba 17 U mapi svog razreda kreiraj bazu podataka NABAVA - tvoje prezime i u njoj tablice Proizvodi i Dobavljai s poljima i podacima kao u primjeru. U tablici Proizvodi: - Polje Koliina neka bude indeksirano s doputenjem dupliciranja podataka, a polje ifra proizvoda bez doputenja dupliciranja. - Vrsta podataka u polju ifra dobavljaa neka bude broj (cijeli). - Vrsta podataka u ostalim poljima odredi prema podacima navedenim u tablici. U tablici Dobavljai: - Polje ifra dobavljaa je broj (cijeli), postavljeno je kao kljuno polje. Doputene vrijednosti u njemu su od 1000 do 9999, a u sluaju pogrenog unosa poruka glasi: Mogua ifra izmeu 1000 i 9999. - U svim ostalim poljima podaci su tekstuslni. - Veliina polja iro raun je 17, kreiraj potreban oblik unosa podataka. - Indeksiraj polja Naziv i Adresa s doputenjem dupliciranja. Uspostavi odnos izmeu tablica Proizvodi i Dobavljai (primarna) preko polja ifra dobavljaa. Postavi provjeru sukladnosti i automatsko auriranje podataka. Unesi podatke u tablice. (Koju tablicu prvu treba popuniti i zato?) Prilagodi irine stupaca najduljem podatku. Proizvodi:
ifra Naziv ifra Jed. Koliina proizvoda proizvoda dobavljaa mjere KEKS012 Dominos KEKS010 Domaica COKO100 Milka 2000 2001 3001 3003 2001 2001 2001 kg kg kom kom kom kom kom 100 70 500 80 100 90 120 Cijena 15,23 kn 20,45 kn 4,23 kn 7,80 kn 5,23 kn 3,99 kn 5,50 kn Uvozno Ne Ne Da Da Ne Ne Ne

BOMB401 Mon Cheri BOMB406 COKO111 Kiki Dorina Bronhi

36

BOMB404

Dobavljai:
ifra dobavljaa 2000 2001 3001 3003 Naziv Zveevo Kra Sjedite Adresa iro-raun

BILJEKE

Poega, Kralja 2340000-1000000012 Hrvatska Zvonimira 1 Zagreb, Kraeva 55 2340009-1510077889 Hrvatska

Kraft Zrich, Urlih 1230004-4567891222 Jacobs Swicerland Justtrich 23 Ferrero Alba, Italija Piazzale 1 3330055-1234567899

U tablici Proizvodi napravi sljedee izmjene: 1. Odredi da se podaci u polju ifra proizvoda prikazuju velikim tiskanim slovima i imaju veliinu 7. 2. Premjesti polje Naziv proizvoda na 1. mjesto, a ifra dobavljaa na zadnje. 3. Dodaj dva polja: Min zalihe i Max zalihe iza polja ifra proizvoda. 4. Unesi podatke u prazna polja za Mon Cheri: 50, 110; Bronhi: 100, 200; Kiki: 90, 150; Milka: 200, 700; Dorina: 75, 200; Domaica: 15, 100; Dominos: 20, 150. 5. Dodaj jo 2 zapisa podataka (Paris; KEKS013; 110; 190; kg; 150; 11,20kn; Ne; 2000; Clementina; KEKS014; 30; 90; kom; 70; 19,90kn; Ne; 2000) 6. Zatvori tablicu Proizvodi i spremi promjene.

Unos podataka pomou obrasca

Ve smo vidjeli da podatke moemo unositi izravno u tablicu, to je sasvim zadovoljavajue ako unosimo podatke u tablice koje smo sami kreirali ili ako je rije o manjim bazama podataka. Meutim, ako e podatke unositi netko drugi ili tablica u koju unosimo podatke ima toliko polja da se ne vide na jednom zaslonu poeljno je kreirati obrazac za unos podataka. Obrasci obino prikazuju sva polja za jedan zapis, u njih moemo ugraditi tekst za objanjenje i ogranienja za kontrolu ispravnosti unosa podataka. Najjednostavniji nain kreiranja obrasca je, da se nalazimo u Podatkovnom listu prikaza tablice (vidljivi su podaci) ili smo samo klikemo na naziv tablice (u navigacijskom oknu) za koju elimo kreirati obrazac te na kartici Stvori iz grupe Obrasci odaberemo vrstu obrasca koji elimo kreirati. Kreirani obrazac bit e u Prikazu izgleda, gdje se moe mijenjati dizajn obrasca rabei karticu Oblikuj, ali se u ovom nainu prikaza ne mogu unositi podaci. Za unos podataka u tablicu pomou kreiranog obrasca moramo odabrati Prikaz izgleda u grupi Prikaz. (Slajd 8) Iz polja u polje moemo prelaziti pomou mia, strjelica na tipkovnici, tipki Tab ili Enter. Za prelazak iz zapisa u zapis najpraktinije je rabiti redak stanja na dnu obrasca (Slajd 8). I obrazac, kao i drugi objekti baze podataka, ima Prikaz dizajna koji biramo u grupi Prikazi. Ovdje moemo mijenjati neke postavke obrasca, npr. promijeniti naziv polja kako elimo da nam se prikazuje u obrascu, postaviti dodatna ogranienja ako to nismo napravili prilikom kreiranja tablice i sl. Na izgled obrasca za unos podataka vraamo se izborom Prikaz obrasca iz grupe Prikazi. Spremimo li ovakav obrazac, moemo ga pokrenuti iz navigacijskog okna klikom na njegov naziv. Ako spremljeni obrazac nije vidljiv u navigacijskom oknu, potrebno je u njemu ukljuiti opciju Svi objekti programa Access.

37

BILJEKE

Moe se dogoditi da nakon zatvaranja obrasca ne viditmo podatke koje smo upisali. U tom sluaju najjednostavnije je prijei u Prikaz Dizajna tablice i vratiti se na prikaz podatkovnog lista. Podaci e biti vidljivi. Sortiranje podataka Tim postupkom podaci se slau po odreenom redoslijedu odabranog polja. Redoslijed moe biti rastui ili padajui. Otvorimo strjelicu pored naziva polja po kojem elimo da podaci budu sortirani. Odaberemo: Sortiraj od A do Z ili Sortiraj od Z do A koj tekstualnih polja. Sortiraj od najmanjeg do najveeg ili Sortiraj od najveeg do najmanjeg kod brojanih i valutnih polja Sortiraj od najstarijeg do najnovijeg ili Sortiraj od najnovijeg do najstarijeg kod datumskih polja. Podaci u tablici ne mogu se sortirati po poljima koja sadre Dopis ili OLE Objekt vrstu podataka.

Slajd 8

38

Vjeba 18 Kreiraj u mapi svog razreda bazu podataka Kino i u njoj tablice Naslovi i anr. Vrstu podataka odredi prema podacima koji su prikazani u ovim tablicama. Za polje Trajanje odaberi Datum/Vrijeme vrstu podataka i odgovarajui oblik. Polje ifra anra je veliine 8, a u tablici anr ono je kljuno polje. Postavi odnos meu tablicama preko polja ifra anra (tablica anr je primarna). Postavi provjeru sukladnosti i automatsko auriranje podataka. Unesi podatke u tablice pomou obrazaca. Naslovi:

BILJEKE

anr:

Upiti
Upit je zahtjev korisnika programu da prikae odreene podatke. Rezultat svakog upita je nova dinamika tablica, to znai da njene vrijednosti nisu stalnog karaktera ve e se mijenjati ovisno o podacima u tablicama na kojima postavljamo upit. Korisnik moe odabrati polja koja e se prikazati (projekcija) i zadati uvjet pomou kojeg se biraju samo neki zapisi (selekcija). Upit moe biti s uvjetom ili bez njega. Ako uvjet nije postavljen prikazat e se svi zapisi odabranih polja. Uvjet pomou njega odabiremo zapise nad kojima e se izvesti odreene operacije. Uvjet moe biti jednostavan i sloen. Jednostavan uvjet je onaj uvjet koji se postavlja samo na jedno polje i sadri samo jedan operator (polje operator izraz), npr. uspjeh = 5. Operatori koji se rabe u jednostavnim uvjetima ovise o vrsti podataka koja se nalazi u polju na koje postavljamo uvjet. Najee upotrebljavani operatori koji se mogu primijeniti na bilo koju vrstu podataka su: =, <, <=, >, >=, <>, In, Between, Like. Operator: In upotrebljava se kada treba prikazati zapise u kojima je vrijednost nekog polja moe bit jednaka veem broju vrijednosti tog polja, npr. elimo li izdvojiti iz prethodnog primjera sve filmove iz Hrvatske i Njemake pod poljem ifra zemlje upisat emo In (HR; D). Broj uvjeta unutar zagrade je neogranien.

39

BILJEKE

Between upotrebljava se kad je potrebno navesti neki razmak unutar kojeg se nalaze svi eljeni zapisi. Npr. ako iz prethodnog primjera elimo saznati kojim filmovima je vrijeme trajanja izmeu 1:10 i 2 sata napisat emo Between 1:10 And 2:00. Ovaj operator moe se primijeniti i na numerike i tekstualne podatke. Like slui za pronalaenje zapise koristei zamjenske znakove. Zamjenski znakovi su: * - zamjenjuje bilo koju skupinu znakova bilo koje duljine, ? - zamjenjuje samo jedan znak. Npr. upotrijebimo li za naslov filma uvjet Like D* prikazat e se svi naslovi koji poinju sa slovom D. Operator Like moe se koristiti bez zamjenskih znakova, a tada je istovjetan operatoru =. Is Null prikazat e se svi zapisi u kojima je odabrano polje prazno, tj. nije popunjeno. Is Not Null prikazat e se svo zapisi u kojima odabrano polje nije prazno, tj. sadri podatke. Sloeni uvjet je onaj koji je sloen od vie jednostavnih uvjeta (jednostavan uvjet operator jednostavan uvjet), npr. Uspjeh = 5 And Neopravdani < 6. Operatori koji se koriste u sloenim uvjetima su And i Or. Ako su u sloenom uvjetu jednostavni uvjeti povezani operatorom AND i jedan i drugi uvjet moraju biti istiniti da bi sloeni uvjet bio istinit. Ako su u sloenom uvjetu jednostavni uvjeti povezani operatorom OR ili jedan ili drugi uvjet mora biti istinit da bi sloeni uvjet bio istinit.

Kreiranje upita
Najee su u upotrebi dvije vrste upita Izdvajanje kojim izdvajamo podatke iz jedne ili vie tablica Unakrsni upit pomou kojeg moemo vidjeti kako su rasporeeni podaci iz dvaju polja. Kreiranje i jednog i drugog zapoinjemo na isti nain. Da bismo mogli kreirati upit moramo znati u kojoj tablici ili tablicama nam se nalaze potrebna polja. Upit se moe kreirati pomou arobnjaka za upite ili Dizajniranjem upita, a oba naina pokreeno s kartice Stvori, grupa Ostalo. Objasnit emo kreiranje upita za izdvajanje postupkom dizajniranja. Biramo Dizajn upita s kartice Stvori. Otvorit e se prozor za odabir tablica koje u potrebne za kreiranje upita, a nakon toga i prozor za samo kreiranje upita (Slajd 9). U gornjem dijelu prozora nalaze se tablice s popisom polja. Napravimo li dvoklik na neko polje ono e se prebaciti u donji dio prozora, to znai da e biti dio upita. U donjem dijelu prozora kreiramo sam upit. Tu vidimo retke: Polje ako nismo odabrali u gornjem dijelu prozora, ovdje pomou padajueg izbornika odabiremo polja koja e biti dio upita. Tablica ako smo ve, iz gornjeg dijela prozora, odabrali polje ovdje e biti prikazano kojoj tablici odabrano polje pripada, a ako nismo odabrali polje i radimo s vie tablica ovdje biramo tablicu iz koje emo izabrati polje. Sortiranje biramo samo za polje po kojem elimo da budu sortirani podaci u odgovoru. Moemo odabrati redoslijed sortiranja. Prikai ako emo u polje postaviti uvjet ali ga ne i prikazati u odgovoru ovdje maknemo . Kriterij, ili ovdje upisujemo uvjet pretraivanja, npr. >5000 ili =5

40

Upit pokreemo klikom na

ili

. Odgovor e se prikazati u

BILJEKE

obliku tablice. U njoj e se vidjeti samo ona polja koja smo odabrali i oni zapisi koji ispnjavaju postavljene uvjete. Izmjene u upitu vrimo tako da kad se nalazimo u prikazu rezultata upita prjeemo na Prikaz dizajna klikom na .

Prije zatvaranja upita potrebno ga je spremiti. Poeljno je odabrati takav naziv upita iz kojeg emo vidjeti koji podatci e se prikazati u rezultatu, npr. Uspjeh = 5. Popis ve kreiranih upita vidjet emo u navigacijskom oknu (ako je ukljuena opcija Tablice i slini prikazi). Upit s popisa pokreemo dvoklikom na njegov naziv ili pozivanjem brzog izbornika iznad njegovog naziva i naredbom Otvori.

Slajd 9

41

BILJEKE

Vjeba 19
1. Otvori bazu podataka Nabava iz mape svog razreda. 2. Kreiraj upit u kojem e se prikazati Naziv proizvoda, Jedinica mjere i Koliina za one proizvode kojima je Koliina >=100, pokreni ga i spremi pod nazivom Koliina >=100. 3. Kreiraj upit u kojem e se prikazati Naziv proizvoda, ifra dobavljaa i Cijena za one proizvode koji su iz uvoza, pokreni ga i spremi pod nazivom Iz uvoza. 4. Kreiraj upit u kojem e se prikazati Naziv i ifra proizvoda za one proizvode ija ifra poinje sa slovom B, pokreni i spremi pod nazivom ifra B. 5. Kreiraj upit u kojem e se prikazati Naziv proizvoda i Cijena za sve proizvode kojima je Cijena izmeu 5 i 10 kn, pokreni ga i spremi pod nazivom Cijena od 5 do 10. 6. Kreiraj upit u kojem e se prikazati naziv za sve proizvode, nazivi njihovih dobavljaa i sjedita dobavljaa. Rezultat neka bude sortiran po nazivu proizvoda uzlazno. Pokreni upit i spremi ga pod nazivom Proizvodi i sjedita dobavljaa.

Polazna baza podataka (Nabava) i baza podataka s kreiranim upitima (Nabava rijeeno) nalaze se na CD-u u mapi Izvorne datoteke.

Kalkulacija u upitu
Pomou upita je mogue izvriti i odreene vrste kalkulacija nad podacima u odabranom polju. Mogue vrste kalkulacija i vrste podataka na koje se moe primijeniti koja kalkulacija dane su na Slajdu 10. Osim navedenih kalkulacija kad otvorimo popis kalkulacija nude nam se jo tri mogunosti: Grupiraj po odabirom ove opcije ne vri se nikakva kalkulacija nad odabranim poljem, vrijednosti polja koriste se za naslove stupaca. Izraz na vrijednost ovog polja primjenjuje se odreeni izraz, tj. kada kombiniramo dvije ili vie kalkulacija. Gdje ova polja slue za postavljanje uvjeta i ne prikazuju se u tablici. Na ova polja se ne primjenjuje nikakva kalkulacija. Da bismo mogli izvriti kalkulaciju u upitu prilikom kreiranja upita biramo . U dijelu prozora za kreiranje upita pojavljuje se redak Ukupno: (Slajd 10) gdje biramo vrstu kalkulacije. U jednom polju smijemo postaviti ili kalkulaciju ili uvjet ali ne i oboje. Ako treba izvriti kalkulaciju samo s onim zapisima koji ispunjavaju postavljeni uvjet, isto polje postavljamo dva puta u upit. U jednom polju postavljamo kalkulaciju, a u drugom uvjet. U onom polju u kojem smo postavili uvjet u retku Ukupno biramo Gdje (u retku Prikai maknut e se ). Pretpostavimo da imamo tablicu koja sadri podatke o uspjehu uenika treih razreda. Da bismo prebrojali koliko je uenika prolo odlinim uspjehom trebamo postaviti kalkulaciju kao na Slajdu 10. Ako uvjet pretraivanja nije postavljen kalkulacija e se izvriti nad svim zapisima u tablici, a ako je uvjet postavljen, samo nad onima koji ispunjavaju postavljeni uvjet. Rezultat kalkulacije je uvijek tablica od samo jednog retka u kojem se nalaze izraunate vrijednosti. Sve ostale operacije iste su kao i kod upita bez kalkulacije.

42

Slajd 10

BILJEKE

Vjeba 20
1. Otvori bazu podataka Razredi i u njoj tablicu Trei iz mape svog razreda. 2. Zapii rezultate i u biljenicu za svaki upit. 3. Kreiraj upit pomou kojeg e izraunati ukupne opravdane i ukupne neopravdane izostanke svih uenika. Pokreni upit i spremi ga pod nazivom Izostanci. 4. Izraunaj prosjean uspjeh svih uenika. Pokreni upit i spremi ga pod nazivom Prosjek - svi. 5. Pronai najvei broj neopravdanih i najmanji broj opravdanih izostanaka. Pokreni upit i spremi ga pod nazivom Max i min. 6. Prebroji koliko je uenika prolo odlinim uspjehom. Pokreni upit i spremi ga pod nazivom Odlinih. 7. Prebroj koliko je uenika imalo ukor (Neopravdani izmeu 7 i 14). Pokreni ga i spremi pod nazivom Broj ukora. 8. Izraunaj prosjean uspjeh uenika 3.a razreda. Pokreni upit i spremi pod nazivom Trei A - prosjek.

43

BILJEKE

9. Unesi pomou obrasca u tablicu podatke za jo troje uenika (po volji). Otvori upite koje si prije kreirao i usporedi s podacima u biljenici. Uoava li promjenu? to si zakljuio?

Polazna baza podataka (Razredi) i baza podataka s kreiranim upitima (Razredi rijeeno) nalaze se na CD-u u mapi Izvorne datoteke. Vjeba 21
1. Otvori bazu podataka Knjinica iz mape svog razreda i u njoj kreiraj tablicu Tematika (polje UDK je brojano i postavljeno kao kljuno). Upii sljedee podatke:

2. Postavi vezu izmeu tablice Tematika (primarna) i tablice Knjige preko polja UDK. 3. Kreiraj upit pomou kojeg e se prikazati naslovi, autori i puni nazivi tematike za UDK oznake 8 i 5 (spremi pod nazivom 8 i 5) 4. Postavi vezu izmeu tablice Knjige (primarna) i Posudbe preko polja ISDNXX te tablice lanovi (primarna) i Posudbe preko polja Broj iskaznice i Posudio korisnik. 5. Prikai Prezime i ime, Naslov i Autora knjige koje je posudio korisnik s Brojem iskaznice 1 (spremi pod nazivom Broj 1). Ako u polju Posudio korisnik u rubriku Kriterij upie [Upii broj iskaznice:] i pokrene upit moi e provjeriti posudbe za bilo kojeg lana. Spremi pod nazivom Posudio korisnik. 6. Upii svoje podatke u tablicu lanovi (koji je broj tvoje iskaznice). U tablicu Posudbe uz svoj broj iskaznice upii ISBN-XX broj 369-258147/0 i dananji datum posudbe. Pomou upita kojeg si kreirao u prethodnom zadatku provjeri o kojoj se knjizi radi. 7. Prikai prezime i ime lanova i tematiku posuenih knjiga (u polju Datum povrata u Kriterij: upii Is Null to znai da je polje prazno, tj. da knjiga jo nije vraena). Spremi pod nazivnom Posuene knjige.

Rijeen zadatak nalazi se na CD-u u mapi Izvorne datoteke pod nazivom Knjinica - rijeeno.

Unakrsni upit
Unakrsni upit se rabi kad elimo vidjeti kako su rasporeeni podaci iz dva polja, npr. broj uenika prema razredima i postignutim ocjenama, prema razredima i mjestu stanovanja i sl. Kreiramo ga kao i upit Izdvajanje, tj. biramo Dizajn upita s kartice Stvori. (Slajd 11). Kad dodamo tablice za kreiranje upita, otvara se nova kartica Dizajn, gdje u grupi Vrsta upita biramo Unakrsno. Postupak je sljedei: iz polazne tablice biramo uvijek 3 polja: prvo i drugo su ona polja koja e biti u zaglavlju redaka i stupaca, npr. razred i uspjeh tree je bilo koje polje iz polazne tablice, npr. Prezime i ime

44

 U retku Ukupno za 1. i 2. polje ostaje Grupiraj po, a u 3. biramo Brojanje U retku Unakrsna analiza za prva 2 polja biramo Zaglavlje retka ili Zaglavlje stupca, a u treem Vrijednost. Naravno, ako smo za prvo polje odabrali Zaglavlje retka, za drugo moramo odabrati Zaglavlje stupca i obratno. Rezultat izvoenja je tablica koja sadri brojeve dobivene prebrojavanjem podataka u polaznoj tablici i pokazuju koliko ima podataka koji imaju vrijednosti navedene u zaglavlju stupca, npr. koliko je uenika 3a prolo s kojim uspjehom. Unakrsni upit pokreemo i spremamo na uobiajen nain. Vjeba 22
1. Otvori bazu podataka Razredi iz mape svog razreda. 2. Kreiraj unakrsni upit u kojem e prikazati raspored uenika po uspjehu i razredima. Pokreni ga i spremi pod nazivom Uspjeh - razredi. 3. Prikai raspored uenika prema razredima i mjestu stanovanja. Pokreni i spremi pod nazivom Stanuju.

BILJEKE

Baza podataka s rijeenim (postavljenim) upitima nalazi se na CD-u u mapi Izvorne datoteke pod nazivom Razredi unakrsno.

Slajd 11

45

BILJEKE

Vjeba 23
1. Kreiraj bazu podataka Knjiara-tvoje prezime u mapi svog razreda i u njoj tablicu Lektira u kojoj e Redni br biti kljuno polje. Upii sljedee podatke:

2. Odredi da se u polju Autor podaci prikazuju velikim tiskanim slovima. 3. Premjesti polje Autor iza polja Komada. 4. Izbrii polje Naslov. 5. Ubaci polje Izdava iza polja Komada i upii u njega podatke: Alka script, kolska knjiga, Mladost, SysPrint. 6. Izbrii zapis podataka o R. Marinkoviu, te zatvori tablicu i bazu podataka 7. Otvori iz mape svog razreda bazu podataka ZAPOSLENI i tablicu PLAA te kreiraj sljedee upite: a) Prikai Prezime i ime, Mjesto stanovanja i Broj djece za one kojima je broj djece >= 3. Sortiraj dobivene podatke po prezimenu uzlazno. Spremi upit pod nazivom Djece 3 i vie. b) Prikai Prezime i ime, Datum roenja i Godine staa za sve zaposlene koji imaju VSS strunu spremu. Sortiraj dobivene podatke po godinama staa silazno. Spremi upit pod nazivom VSS. c) Izraunaj prosjean broj prekovremenih i ukupan broj sati bolovanja. Spremi upit pod nazivom Sati. d) Prebroji koliko zaposlenih ima troje ili vie djece. Spremi upit pod nazivom 3 i vie djece. e) Prikai kako su zaposlenici rasporeeni prema strunoj spremi i mjestu stanovanja. Spremi upit pod nazivom Stanuju.

Izvjetaji
Na temelju podataka iz tablice ili upita kreiraju se dokumenti koji e se ispisati na papiru, a slue za analizu podataka. Na kartici Stvori nalazi s grupa Izvjetaji u kojoj moemo izabrati vie naina kreiranja izvjetaja. Budui da nam aobnjak za izvjetaje nudi velike mogunosti izbora i jednostavan je za uporabu, ovdje emo objasniti nain izrade izvjetaja upotrebom arobnjaka (Slajd 12). Postupak se odvija u nekoliko koraka: 1. Koja polja elite u izvjetaju? Na popisu se nalaze polja iz tablice ili upita za koje kreiramo izvjetaj. Dvoklikom na naziv polja ili klikom na jednostranu strjelicu prebacujemo ga na desnu stranu dijalokog okvira ime smo odredili da e to polje biti u izvjetaju. Klikom na dvostruku strjelicu moemo prebaciti sva polja odjednom. Na isti nain ih i vraamo s liste polja za izvjetaj. Na novi korak prelazimo sa Sljedee>. 2. elite li dodati razine grupiranja? Ako elimo dodati razine grupiranja, biramo polje po kojem e se podaci u izvjetaju grupirati, u naem primjeru Mjesto stanovanja.

46

3. Koji redoslijed sortiranja i saete informacije elite za detaljne zapise? Ovdje biramo po kojim e poljima unutar grupe podaci biti sortirani i redoslijed sortiranja. Moemo postaviti i odreene kalkulacije (Mogunosti saetka...) unutar grupiranih podataka (Slajd 12). 4. Kakav izgled izvjetaja elite? Biramo izgled izvjetaja te poloaj izvjetaja na papiru (Portret ili Pejza). 5. Koji stil elite? Biramo jedan od ponuenih stilova izgleda izvjetaja iji primjer moemo vidjeti kad kliknemo na njegov naziv. 6. Kako elite nasloviti izvjetaj? Upisujemo naslov izvjetaja koji e biti prikazan u njegovom zaglavlju i pod kojim e izvjetaj biti spremljen. Na ovom mjestu unutar naslova ne smijemo upotrijebiti toku (.), ako ju elimo u ispisu moemo to naknadno promijeniti u samom izvjetaju. Ovdje moemo izabrati pregled izvjetaja ili izmjenu dizajna. Ako nakon pregleda izvjetaja elimo prijei na izmjenu dizajna moramo zatvoriti pregled prije ispisa . U svakom se koraku moemo vratiti na prethodni (<Nazad) ili zavriti s izradom izvjetaja (Zavri). Vjeba 24
1. Otvori iz mape svog razreda bazu podataka Knjinica. Za tablicu lanovi kreiraj izvjetaj koji e prikazivati Prezime, Ime i Telefon svih lanova. Izvjetaj neka bude sortiran po prezimenu uzlazno. Stil i izgled odaberi po volji. Naslov neka bude: Telefonski brojevi lanova knjinice Tin Ujevi. 2. Kreiraj izvjetaj iz iste baze podataka za tablicu Knjige koji e prikazivati UDK broj, Naslov, Autora i Izdavaa. Knjige neka budu grupirane po UDK broju, a sortirane po naslovu uzlazno. Stil i izgled odaberi po volji. Naslov u izvjetaju neka glasi: Naslovi u knjinici Tin Ujevi.

BILJEKE

Slajd 12

47

BILJEKE

Slajd 13

Sljedee dvije vjebe moete upotrijebiti za ocjenu rada uenika na raunalu. Vjeba 25 Pronai bazu podataka Putovanja u mapi svog razreda i dodaj joj uz naziv svoje prezime, npr. Putovanja-Zrni. Otvori tu bazu podataka i uz postojee tablice kreiraj sljedeu tablicu:

1. Uspostavi odnos meu tablicama Odredite i Grupe preko polja ifra odredita te izmeu tablica kole i Grupe preko polja ifra kole.

48

2. Kreiraj upit kojim e se prikazati Grupa, Naziv kole, Mjesto i Nain prijevoza za one koji putuju u panjolsku. Sortiraj po Nazivu kole uzlazno. Spremi pod nazivom panjolska. 3. Prikai raspored zemalja odredita po pojedinim kolama. Naziv kole neka bude u zaglavlju redaka. Spremi pod nazivom Zemlje. 4. Kreiraj upit kojim e se prikazati Grupa, Naziv kole, Zemlju i broj putnika za one u kojima putuje vie od 25 putnika. Sortiraj tako da na prvom mjestu bude grupa s najveim brojem putnika. Spremi pod nazivom Putnici. 5. Kreiraj izvjetaj kojim e se prikazati ifra odredita, Naziv kole, Mjesto odredita i Nain prijevoza. Grupiraj po ifri odredita, sortiraj po nazivu kole uzlazno. Naslov izvjetaja je: Popis grupa za maturalac 9/2006. Promijeni naziv polja Zemlja u Zemlja odredita.

BILJEKE

Vjeba 26 Pronai bazu podataka Kino u mapi svog razreda i dodaj joj uz naziv svoje prezime, npr. Kino-Zrni. Otvori tu bazu podataka i uz postojee tablice kreiraj sljedeu tablicu:

Kljuno polje: ifra zemlje

1. Uspostavi odnos meu tablicama Zemlja porijekla i Naslovi preko polja ifra zemlje, te izmeu tablice anr i tablice Naslovi preko polja ifra anra i anr. 2. Kreiraj upit kojim e se prikazati Naslov filma, Naziv zemlje, Redatelj i Uloge za sve akcijske trilere. Sortiraj po Naslovu uzlazno. Spremi pod nazivom Akcijski trileri. 3. Prikai raspored filmskih anrova po pojedinim zemljama. Nazivi zemalja neka budu u zaglavlju redaka. Spremi pod nazivom Raspored. 4. Kreiraj upit kojim e se prikazati Naslov filma, Uloge, Naziv anra i Trajanje za sve filmove koji traju vie od 1:45. Sortiraj tako da na prvom mjestu budu najdulji filmovi. Spremi pod nazivom Trajanje. 5. Kreiraj izvjetaj koji e prikazati ifru anra, Naslov i Redatelja. Grupiraj izvjetaj po ifri anra, a sortiraj po Naslovu uzlazno. Naslov mu je: Popis filmova na repertoaru 26-og tjedna. Naziv polja Naslov promijeni u Naslov filma, a naziv polja Uloge u Glavne uloge.

49