1 SINTEZA GRADIVA IZ KNJIEVNOSTI

/prema Milivoju Solaru: Teorija knjievnosti/ knjievnost = umjetnost rijei knjievnost prema nainu pisanja : - proza - stih knjievnost prema klasinoj podjeli na rodove - lirika (.osje ajnost! -epika (pripovijedanje! - drama (izvo". na s#eni!

Proza - elementi strukture / = dijelovi od kojih se sastoji / TEMA - predmet pripovijedanja$ opisivanja ili prikazivanja u knjievnom djelu M%T&' - najmanja tematska jedini#a/ razlo( djelovanja (lika ili autora! &)*+, ili osnovna misao - pi-ev stav o pro.lemu koji prikazuje /0&/%'+*)1* T*21&3* - naini izno-enja teme: - pripovijedanje opis dijalo(/monolo( autorov komentar 4,567, - niz do(a"aja$ sloenih i povezanih na odre"en nain jednostavna ( novela$ #rti#a$ kra a prozna djela ! sloena ( vi-e 8a.ularnih #rta - roman ! /0&/%'&+*),1+* u 1. li#u ( ja - o.lik : 95io sam klonuo...9! u :. li#u ( on/er - o.lik: 9)o"e do mlina .aka...9! )&+,7%; - direktan (navedene rijei lika kako ih je rekao! - indirektan (autor prepriava rijei lika: %n ree da vjeruje.! 7&3 - tip ovjeka prikazan u pripovjednom djelu - djeluje motivirano$ tj. z.o( motiva koje autor mora o.jasniti

3,0,3T*0&<,=&+, 7&3, - postup#i koje autor primjenjuje u iz(radnji lika o.razovanje$ 8izika ( opis! etika ( je li lik do.ar ili zao ! so#ijalna/so#iolo-ka ( mjesto u dru-tvu:siromah ! psiholo-ka ( osje aji$ misli i stavovi lika ! (ovorna (nain (ovora otkriva porijeklo$ pripadnost kraju...!.

/0&/%'+*),> - pouzdan (9sveznaju i9 - npr. 9<latarovo zlato9$ 95reza9! - nepouzdan ( lik - #entralna svijest: iz perspektive lika ili sudionika do(a"aja$ koji ne zna sve$ ili su.jektivno tumai! /0%<1* '0ST* : vi#? za(onetka$ poslovi#a$ mit$ le(enda$ sa(a - jednostavne #rti#a$ novela$ humoreska$ pripovijetka - kratke proz. vrst roman$ putopis$ memoari - du(e prozne vrste putopis i memoari - knjievno-znanstvene vrste 3ratke prozne vrste =0T&=, - epsko-lirska prozna vrsta$ vrlo kratka pria s na(laskom na osje ajnosti 1%'*7, - kratka pripovijetka usredotoena na psiholo-ku karakteriza#iju lika$ s malim .rojem likova$ jednostavnom 8a.ulom i neoekivanom poantom/e8ektnim zavr-etkom na kraju /0&/%'&+*T3, - srednja po veliini$ izme"u novele i romana$ vi-e likova$ 8a.ula moe .iti sloena$ s epizodama i retrospek#ijom 0%M,1 - najdua prozna vrsta - po temi: lju.avni$ dru-tveni$ pustolovni$ povijesni$ kriminalistiki... POEZIJA - lirsko i epsko $ te lirsko-epsko -lirsko pjesni-tvo: - autorsko$ narodno - u stihu - pjesma u prozi epsko: ep$ epska pjesma lirsko-epsko : roman#e ( pripovijedanje @ osje ajnost @ sretan ishod ! .alade ( pripovijedanje @ tu(a @ nesretan ishod ! PJESNI!TVO

A ,6T%0S3, 7&0&3, - autor joj poznatB ponekad se skriva iza pojma -? -? 7&0S3& S65+*3T = oso.a ili stvar koja o se.i (ovori kroz pjesmu " 9+a sam laterna plinska$ ve starinska...9! %S%5&1* 7&0&3* - izraava i po.u"uje osje aje ( emo#ionalnost! slui se slikovitim izraavanjem t stilska sredstva ! slui se ritmiki oso.itim izrazom C ritam ! T*M, - prema temi lirske pjesme mo(u .iti: lju.avne$ so#ijalne$ misaone/re8leksivne$ rodolju.ne$ pejzane$ intimne$ duhovne/reli(iozne M%T&'& - najmanji dio teme$ mo(u .iti raznovrsni i o njihovom iz.oru i kompozi#iji ovisi karakter pjesme /+*S1&>3* S7&3* - z.ir motiva i odre"eno( raspoloenja ostvareno(

pomo u stilskih sredstava i ritmaB mo(u .iti vizualne/vidneB auditivne/slu-neB ol8aktivne/mirisneB taktilne/opipneB (ustativne/okusne (esto se poklapaju sa stro8om$ ali ne uvijek! 3%M/%<&=&+, - nain povezivanja motiva u pjesnike slike i slika u #jelinu pjesme

ST0%4,-kompozi#ijska #jelina od nekoliko stihova '0ST* ST0%/, : A - dvostih ili distihB : D ter#et( ter#ina = tri stiha s pose.nim rasporedom rime! E D katrenBF - sestinaB G H septimaB I - oktava B lo D de#ima '0ST* ST&2, /% 50%+6 S7%;%', stih = jedan redak u pjesmi I slo(ova = osmera#B 1J = desetera# /epski - sa #ezurom ili stankom iza E. slo(aB lirski desetera# - stihovi usmene narod$ poezije/ 11 = jedanaestera#B 1A = dvanaestera# M*T0&3, ili '*0S&4&3,=&+, = znanost o tvor.i stihova S%1*T = najzahtjevnija pjesnika vrsta$ sastavljena od dva katrena i dva ter#eta$ 1E stihova vezanih tono odre"enim rasporedom rime (/etrarkin sonet: a..a a..a #d# #d# ili #de #de! 0&T,M H ritminost - temeljna znaajka pjesniko( izraza - nastaje iz pravilnosti u (radnji stiha ( pravilan raspored na(lasaka$ isti .roj slo(ova$ na.rajanja$ ponavljanja$ rima$ stanke$ inverzija$ opkoraenje! '0ST* 0&M* parna aa .. ## ukr-tena a.a. o.(rljena a..a na(omilane aaaa ..... ## isprekidana ( nema vrste sheme: a.# da. itd.!

ista: podudaraju se na(la-eni (lasovi i svi iza njih ( srama - jamaB zvono - ono ! neista: ( sokola - kukoljaK - razli. na(lasak i (lasovi )&+,7*3T,71, 7&0&3, - poezija na nekom narjeju OZNAKE STI#A stil: nain pisanja neko( autora

26M%0 - umjetniki ostvaraj smije-no($ ljudski nedosta#i prikazani -aljivo$ .ez zlo.e i osude &0%1&+, - podru(ljivo ismijavanje$ (ovori se suprotno od ono( -to se misli ( 5a- si 9pametan.9! S,T&0, - o-tra kritika dru-tvenih pojava ST&7S3, &<0,L,+1, S0*)ST', M*T,4%0, - st. sredstvo preneseno( znaenja ( 8i(ura rijei ! /*0S%1&4&3,=&+, - 8i(ura rijei$ vrst meta8ore u kojoj se neivom pridaju oso.ine ivo( */&T*T - 8i(ura rijei$ ukrasni pridjev ,7*;%0&+, - 8i(ura rijei$ preneseno znaenje prote(nuto na #ijelo djelo &1'*0<&+, - 8i(ura konstruk#ije$ o.rnut red rijei od uo.iajeno(

: 0*T%0&>3% /&T,1+* - 8i(. konstruk#ije$ pitanje .ez od(ovora *7&/S, - 8i(. konstruk#ije$ izostavljanje rijei a da se smisao #jeline moe razumjeti /%0*)5, - 8i(. misli$ uspore"ivanje po slinosti (kao$ poput...!

2&/*05%7, - 8i(. misli$ preuveliavanje radi na(la-avanja ( 9>ekam te #ijelu vjenost.9! 3%1T0,ST / ,1T&T*<, - uspore"ivanje po razliitosti$ 8i(. misli ( opreka$ suprotnost: #rn - .ijel B ;0,),=&+, - 8i(. misli$ iz.or slika$ misli ili rijei kojima se izaziva pojaavanje dojma$ o.ino u slijedu od : ( -umi ? (rmi ? tutnji? hui...! /,0,)%3S - 8i(. misli$ misao naiz(led u se.i protuslovna ili oprena uo.iajenom mi-ljenju ( 9<nam da ni-ta ne znam.M! ;7,S%'1* &7& <'6>1* 4&;60* ,S%1,1=&+, / ,S%1,1=, - ponavljanje istih samo(lasnika N oko sokolovo ! ,7&T*0,=&+, - ponavljanje istih su(lasnika na poetku vi-e rijei (/leti /etre /etru petlju! %1%M,T%/*+, - opona-anje zvukova iz prirode (lasovima u stihu ,1,4%0, - ponavljanje istih rijei na poetku stiha */&4%0, 9 9 9 na kraju stiha ,1,)&/7%<, 9 9 na poetku i kraju stiha /%7&S&1)*T%1 - ponavljanje veznika .ez (ramati. potre.e

/+*S1&>3, S7%5%), pojava odstupanja od pravopisnih$ (ramatikih i dru(ih jezinih pravila radi ostvarenja zaudnosti ili pose.no( ritma

ROD

DRAME

)0,M, - zajedniko ime za rod knjievnih djela pisanih za izvo"enje na s#eni )0,MS3* '0ST* - komedija - s#ensko djelo humoristino( sadraja$ sa sretnim zavr-etkom - tra(edija - s#ensko djelo uzvi-eno(a stila$ likovi u dramskom skuko.u zastupaju uzvi-ene ideje$ zavr-e nesretno$ smr u - drama N u uem smislu ! s#en. svakodnevnom ivotu )0,MS3& S63%5 D suko. svjetonazora likova ili naina (ledanja na pro.lem u s#enskom djelo sa suko.ima .liskim

djeluB o.ino postoje dvije strane koje na istu stvar (ledaju razliito i to dovodi do suko.a (npr. 0omeo i +ulija D roditelji!

)&+*7%'& )0,MS3%; T*3ST, ,4&O - popis ulo(a (s imenima likova$ njihovim odnosima /npr. 0omeo$ sin Monte##ia/ i imenima (luma#a )&+,7%; - ono -to dva lika raz(ovaraju M%1%7%; - (ovor jedno( lika )&),S3,7&+* - upute autora/ redatelja (lum#ima i s#enaristu S&T6,=&+, - jedinstvo odre"enih likova i radnje u trenutku ( mijenja se promjenom pona-anja istih likova! /0&<%0 / S=*1, - sastoji se od vi-e situa#ija$ mijenja se dolaskom novo( lika ili promjenom mjesta radnje >&1- najve i dio s#ensko( djela$ oznaava se spu-tanjem zastora