Sveuilite Jurja Dobrile u Puli Fakultet za ekonomiju i turizam dr.

Mijo Mirkovi

seminar

SIS !MS"# DI$#MI"#

Marko Medakovi% &oran Miljevi% Paolo Pelesk% Darko Pranji% Sinia 'tima(% Petar 'uki

) Puli% *+,-.

Sadraj
Sadr.aj.................................................................................................................................... * ,. )vod.................................................................................................................................... / *. SIS !MS"# DI$#MI"# ....................................................................................................*.,. S)S #0I S P102# $1M SP2!&1M...........................................................................*.*. P13I I0$# I $!&# I0$# P102# $# SP2!&#........................................................../. SIM)4#5IJ# S)S #0# S P102# $1M SP2!&1M.......................................................6 -. P2IMJ!2 M1D!4# SIS !MS"! DI$#MI"!.....................................................................7 6. 3#"4J)8#" ...................................................................................................................... 9 7. 4I !2 )2#........................................................................................................................ :

1. Uvod
Metode simula(ije slu.e za analizu sustava koje nije mo;ue o<isati <omou matematiki= metoda. o su kom<leksni sustavi s velikim brojem me>usobno <ovezani= elemenata% ne<ravilnom dinamikom <onaanja i sluajnim varijablama. Simula(ija se koristi za analizu razliiti= <oslovni=% lo;istiki=% <roizvodni=% trans<ortni= i dru;i= <ro(esa. Dvije simula(ijske metode koje se najvie koriste u modeliranju i analizi <oslovni= sustava su diskretna simula(ija i sistemska dinamika. Sistemska dinamika omo;uuje modeliranje sustava s <ovratnom s<re;om% tj. sustava u kojima <ojedini elementi mo;u utje(ati na sebe same <reko lan(a uzroka i <osljedi(a. Modeli <ritom zdru.uju <ojedinane do;a>aje <romjene stanja sustava i <rikazuju i= kao kvazikontinuirane tokove.akvi modeli omo;uuju o<is i analizu u<ravljanja radnom sustava. Simula(ija omo;uuje nala.enje od;ovora na razliiti <itanja koja se <ostavljaju tijekom <ro(esa donoenja odluka <ovezani= s kom<leksnim sustavima i <ro(esima. $eka od ti= mo;ui= <itanja su? "oliko je strojeva i koje vrste <otrebno nabaviti za uinkovitu <roizvodnju odre>ene sku<ine <roizvoda@% "ako reor;anizirati <ro(es <rijema <a(ijenta u ambulantu da bi se skratila ekanja i smanjile ;u.ve@. "od izvo>enja simula(ijski= eks<erimenata uvjeti eks<erimentiranja <od <ot<unom su kontrolom i <o <otrebi se mo;u <onoviti da bi se n<r. us<oredile dvije varijante rjeenja isto; sustava. ako neto nemo;ue je <ostii kod eks<erimentiranja sa stvarnim sustavom. #nima(ija izvo>enja simula(ije omo;uuje korisni(ima uvid u nain i dinamiku Aunk(ioniranja sustava te u <onaanje sustava i ovisnost nje;ova <onaanja o nezavisnim varijablama sustava.

2. SISTEMSKA DINAMIKA
Sistemska dinamika je metoda kontinuirane simula(ije koja istra.uje karakteristike slo.eni= dinamiki= sustava s <ovratnom s<re;om. Sustav s <ovratnom s<re;om je zatvoreni kru; uzoraka i <osljedi(a% <ri emu uzrok izaziva <osljedi(e kojima indirektno utjee na samo;a sebe. Primjer sustava s <ovratnom s<re;om je <oduzee u kojemu tijekom radno; vremena zali=e os(iliraju% za<osleni(i se ot<utaju i <rimaju% <roizvodnja raste i o<ada. Sistemska dinamika esto se koristi kao <ot<ora stratekom odluivanju. Sistemski <ristu< na;laava da emo <oveati s<osobnost una<re>ivanja <oslovanja ako se usmjerimo na strukturu sustava i uklonimo njezine nedostatke. Pod strukturom sustava <odrazumijeva se me>udjelovanje nje;ovi= dijelova.

2.1. SUSTAVI S POVRATNOM SPREGOM

Sustav s <ovratom s<re;om je sustavu u kojem <osljedi(a djeluje na uzrok. $a <rimjer% ako su radni(i <od stresom <ravit e <o;reke u radu% te e se nji=ov stres jo vie <oveati. akvi sustavi o<isuju se <omou <ro(esa u kojima razliiti resursi <relaze iz stanja u stanje% <ri emu se koristi nekoliko osnovni= <ojmova% a to su nivoi% brzine i kanjenja. $ivoi su akumula(ije resursa u odre>enim stanjima% n<r. broj za<osleni= ili koliina nov(a ulo.eno; u banku. Brzine su tokovi ili ak(ije koje utjeu na smanjenje ili <oveanje nivoa. Brzinama se mo;u modelirati <ro(esi odluivanja% budui da se u sustavu esto donose odluke o <romjenama nivoa. Primjeri brzina su brzina za<oljavanja i ot<utanja. Primjer kanjenja je vrijeme <otrebno da naruena roba sti;ne u skladite. Posljedi(a kanjenja su os(ila(ije u <onaanju sustava. 1s(ila(ijama se smanjuje uinkovitost sustava <a i= je <o.eljno smanjiti ;dje ;od mo;ue.

2.2. POZITIVNA I NEGATIVNA POVRATNA SPREGA

Povratne s<re;e mo;u biti <ozitivne i ne;ativne. Pozitivna <ovratna s<re;a djeluje tako da <oveanjem vrijednosti <romatrano; elementa sustava uzrokuje <romjene koje e jo vie <oveati taj isti element. #nalo;no tome% smanjenje vrijednosti elementa sustava uzrokuje <romjene koje e jo vie smanjiti vrijednost to; elementa. Jednostavan <rimjer <ozitivne <ovratne s<re;e je tednja. "oliina nov(a u ban(i raste eks<onen(ijalno ako mu se ;odinje dodaje odre>ena kamata. 'tednju mo.emo <rikazati <omou dija;rama uzroni= <etlji Cslika ,.D% koji su <rikladni za <rikaz uzronoE<osljedine s<re;e me>u elementima sustava s <ovratnom s<re;om. ) dija;ramu uzroni= <etlji streli(a oznaava smjer s<re;e izme>u uzorka i <osljedi(e. $# kraju streli(e koja ide od ;lavni(e CuzrokaD do kamata C<osljedi(eD nalazi se znak F% to znai da <oveanje uzroka dovodi do <oveanja <osljedi(a.

Slika ,. G Dija;ram uzroni= <etlji <orasta ;lavni(e i eks<oten(ijalno <onaanje sustava

) sredini <etlje nalazi se <olukru.na streli(a sa znakom <lus koja oznaava da se radi o <ozivitnoj <ovratnoj s<rezi. Dakle% to je vea ;lavni(a vee su i kamate% koje <onovo uveavaju ;lavni(u% koja uveava kamate i tako dalje. 0idimo da ;lavni(a stalno raste% a brzina kojom e ;lavni(a <oveavati ovisi o kamatnoj sto<i. $e;ativna <ovratna s<re;a djeluje tako da <oveanje vrijednosti <romatrano; elementa sustava uzrokuje <romjene koje e konano smanjiti vrijednost to; elementa. #nalo;no tome e smanjenje vrijednosti elementa sustava doveti do <romjena koje e <oveati nje;ovu vrijednost. ) oba sluaja <ovratna s<re;a dovodi do us<ostavljanja ravnote.e. 3bo; to;a ka.emo da su sustavi s ne;ativnom <ovratnom s<re;om usmjereni ilju% da su razvote.ni ili balansirajui sustavi. Primjer ne;ativne <ovratne s<re;e je odnos <otra.nje i (ijene na tr.itu. Prevelika <otra.nja za nekom robom na tr.itu utjee na (ijenu. 'to je <otra.nja vea% vea je i (ijena robe. Me>utim% kad <rodavai robi <oveaju (ijenu% smaniti e se <otra.nja. "ada se <otra.nja smanji% <rodavai e sniziti (ijenu% to e <onovo <rivui ku<(e. $# taj nain (ijena os(ilira oko ravnote.e (ijene Cslika *.D.

Slika *. G Dija;ram uzroni= <etlji sustava <otra.nje i (ijene i os(iliranje oko ravnote.e (ijene

"ada <rikazujemo ne;tivnu <ovratnu s<re;u dija;ramom uzroni= <etlji% streli(a tako>er oznaava smjer veze izme>u uzroka i <osljedi(e. $a kraju streli(e koja ide od <otra.nje CuzrokD do (ijene C<osljedi(aD nalazi se znak F% to znai da e se <oveanjem <otra.nje tako>er <oveati i (ijena. Me>utim% na kraju streli(a koja ide od uzroka do <osljedi(e nalazi se znak E koji oznaava da se <oveanjem uzorka smanjuje <osljedi(a. ) sredinu <etlje nalazi se <olukru.na streli(a sa znakom minus% koja oznaava ne;ativnu ili ravnote.nu <ovratnu s<re;u.

3. SIMULACIJA SUSTAVA S POVRATNOM SPREGOM

Simula(ijski modeli sistemske dinamike o<isuju <onaanje sustava s <ovratnim s<re;ama <omou kontinuirani= <romjena tijekom vremena. $a <rimjer% nabava i is<oruka o<isuju se kao kontinuirani <riljev i odljev zali=a <remda u sistemskoj dinami(i <rikazuju diAere(ijskim jednad.bama% tj. jednad.bama konani= razlika. Modeli sistemske dinamike <rikazuju kvantittivne veze me.u elemtima sustava% te omo;uuju izvo>enje simula(ijski= eks<erimenata. Simula(ija <redstavlja rjeavanje sustava diAeren(ijski= jednad.bi. Izvo>enje simula(ije modela <rovodi se <omou od;ovarajui= <ro;ramski= alata% od koji= su naj<oznatiji DH$#M1% 0!$SIM% i II$"% S !44# i P1J!2SIM. Simula(ijski modeli o<isuju <onaanje sustava u vremena% <ri emu se vrijeme <omie u vremenskim kora(ima CD D. Jednad.be modela sistemske dinamike mo;u se <odijeliti u dva osnovna ti<a? jednand.be nivoa i jednand.be brzina. 6

Jednad.be nivoa <redstavljaju <romjenu nivoa u vremenskom intervalu D . 0rijednosti nivoa rauna se <omou ulazni= brzina koje <oveavaju vrijednosti nivoa i izlazni= brzine koje smanjuju vrijednosti nivoa% na sljedei nain nivo = nivo u prethodnom trenutku + (ulazna brzina izlazna brzina) * DT Cn<r. <o<ula(ija K <o<ula(ija u <ret=odnom trenutku F Cbrzina ra>anja F brzina umiranjaD L D Dva najea odlika jednad.bi brzina? brzina promjena nivoa u sljedeem intervalu = nivo u prethodnom trenutku * stopa promjene Cn<r. broj ro>enja ;odinje K <o<ula(ija L sto<a AertalitetaD brzina promjena nivoa u sljedeem intervalu = nivo u prethodnom trenutku / vrijeme promjene Cn<r. broj umrli= ;odinje K <o<ula(ija M .ivotni vijekD

. PRIMJER MODELA SISTEMSKE DINAMIKE

1<isati emo model radno s<osobno; stanovnitva jedno; ;rada. $a sli(i /. <rikazan je dija;ram uzroni= <etlji modela% rema kojemu broj radno s<osobni= stanovnika u ;radu ovisi o doseljavanju Cimi;ra(ijiD i odseljavanju Cemi;ra(ijiD. Mi;ra(ije ovise o broju ras<olo.ivi= radni= mjesta koji se mjeri <omou broja radni= mjesta <o radniku. "ada je broj mjesta <o radniku vei od , <ostoji mo;unost za<oljavanja.

Slika /. G Dija;ram uzroni= <etlji <o<ula(ije ;rada

) modelu <ostoje dvije ne;ativne <ovratne s<re;e. Prva <ovratna s<re;a o<isuje utje(aj imi;ra(ije na radno s<osobno stanovnitvo. "ad se <ovea imi;ra(ija raste broj radno s<osobno; stanovnika. Porast radno s<osobno; stanovnika smanjuje broj radni= mjesta <o radniku. "ad se broj radni= mjesta <o radniku smanji imi;ra(ija se taki>er smanjuje. Dru;a <ovratna s<re;a o<isuje utje(aj emi;ra(ije na radno s<osobno stanovnitvo na slian nain. "ad se <ovea emi;ra(ija smanjuje se broj radno s<osobno; stanovnika. Smanjenje radno s<osobni= stanovnika <ovava broj radni= mjesta <o radniku. "ad se broj radni= mjesta <o radniku <ovea% manja je emi;ra(ija. Model je namijenjen analizi kroz krae razodblje% zbo; e;a nije ukljuen <rirodni <riast stanovnitva. 7

!. ZAKLJU"AK
Sistemska dinamika danas se najee koristi kad <odrka stratekom doluivanju. ) <osljednjem desetljeu veliki broj najvei= svjetski= kom<anija% konzultantski= tvrtki i dr.avni= or;aniza(ija us<jeno je koristio sistemsku dinamiku ta rjeavanje <roblema kao to su radi i sta;na(ija <oduzea% irenje novi= te=nolo;ija% <rivredni (iklusi te u<ravljanje <rojektima i razvojem <roizvoda. Sistemska dinamika temelji se na sistemskom <ristu<u. Da bismo objasnili sistemski <ristu<% moramo deAinirati to je sustav. Iako je intuitivno jasno da je sustav zbir dijelova% tako>er je oito da bilo koji zbir dijelova ne ini sustav. Sistemski <ristu< na;laava da emo <oveati s<osobnosti una<re>ivanja <oslovanja ako se usmjerimo na strukturu sustava i uklonimo njezine nedostatke. Pod strukurom sustava <odrazumjeva se me>udjelovanje nje;ovi= dijelova. Sistemska dinamika je metoda kojom se istra.uju karakteristike slo.eni= dinamiki= sustava s <ovratnom s<re;om% <ri emu se koriste kvalitativni i kvantitativni modeli te se obliuju naini u<ravljanja sustavom <omou simula(ije i o<timiza(ije CForrester. ,N7,O 5oPle% ,NN7D. Sistemska dimanika danas se najee koristi kao <odrka stratekom odluivanju.

#. LITERTURA
8eri% 0.% Simula(ijsko modeliranje% 'kolska knji;a% 3a;reb% ,NN/.