%

NASTANAK OBVEZE IZ VRIJEDNOSNOG PAPIRA

1. TZV. TEORIJA KREACIJE Obveza iz vrijednosnog papira nastaje samim izdavanjem vrijednosnog papira. 2. TZV. UGOVORNA TEORIJA Obveza izdatnika vrijednosnog papira nastaje tek u trenutku sklapanja literalnog ugovora kao dvostranog pravnog akta u kojem sudjeluju kao ugovarai izdatnik i primalac papira. Ugovor se smatra sklopljenim u trenutku kad je izmeu ugovaraa izvrena predaja papira. 3. TZV. TEORIJA EMISIJE Ublaena teorija kreacije. Obveza iz vrijednosnog papira nastaje kad izdatnik svjesno st v! " "!# $ o"t!% j. U cilju uklanjanja slabosti koje su pokazala rjeenja izloenih teorija javile su se neke meu-teorije koje su se onda kombinirale ili s teorijom kreacije ili s ugovornom teorijom. &. TZV. TEORIJA PO'TENJA I TEORIJA V(ASNI'TVA Uz ispostavljanje papira zahtjeva se i stjecanje papira od strane treega u )o*#oj vje#!. +. TZV. TEORIJA PRAVNOG PRIVIDA astala je kombinacijom teorije potenja i ugovorne teorije. !ako da obveza iz vrijednosnog papira nastaje u trenutku sklapanja literalnog ugovora kao dvostranog pravnog akta u kojem sudjeluju kao ugovarai izdatnik i primalac papira. Ugovor se smatra sklopljenim u trenutku kad je izmeu ugovaraa izvrena predaja papira. "li sam stjecatelj papira mora stjei taj papir u dobroj vjeri. !o znai da e obveza iz papira postojati i ako ugovor izmeu primatelja i izdatnika nije sklopljen# ako je stjecatelj papir stekao u dobroj vjeri. ,,PREMA ZOO-U obveza iz vrijednosnog papira nastaje $ . s$ "#e) je papira od strane njegova izdatnika /o#!sn!/$ papira. $akon je poao od teo#!je e0!s!je# a kao ispomo uzima teo#!j$ "o1tenj odreujui da trabina iz vrijednosnog papira pripada zakonitom imatelju papira. " zakonitim imateljem papira na donositelja postaje savjesni pribavitelj takvog papira i onda kad je vrijednosni papir izaao iz ruku njegova izdatnika odnosno prijanjeg imatelja i mimo njihove volje.

PRIJENOS PRAVA IZ VRIJEDNOSNI2 PAPIRA

1. V#!je)nosn! " "!# n )onos!te3j prenosi se pukom predajom samog papira. &lasniku papira pripada i pravo upisano u papiru. ZOO o)#e4$je kako imalac pri "#!jenos$ moe vriti odreene promjene# pa se tako vrijednosni papir na donositelja moe "#en!jet! indosamentom na o)#e4en$ oso*$. Z /on o .e/$ "#e)v!4 mogunost "#etv # nj eka na donositelja u ek na ime ili u ek po naredbi odgovarajuim "$n!0 !n)os 0ento0 prilikom prijenosa na drugu osobu. O*ve5n!% na donositelja i *3 6 jn!./! 5 "!s na donositelja moe se prenositi samo predajom. 2. V#!je)nosn! " "!# n !0e prenosi se cesijom. 'rijenos se v#1! $*!3je7 v nje0 imena novog imatelja(%es!on # (na samom papiru $5 "ot"!s prenositelja(%e)ent (te upisom u #e6!st # vrijednosnih papira ukoliko se takav vodi kod izdavatelja papira. O obavljenoj cesiji cedent duan je o* v!jest!t! %es$s (izdatnika# dunika. P#!jenos "# v iz papira n !0e moe se obaviti i putem punog !n)os 0ent ali samo ako je tako odreeno "ose*n!0 5 /ono0. O*ve5n!% na ime ! *3 6 jn!./! 5 "!s koji glasi na ime moe se prenositi samo indosamentom. Mjen!% i .e/ koji glase na ime prenose se indosamentom. 3. V#!je)nosn! " "!# "o n #e)*! prenosi se indosamentom. 'renositelj prava je indosant# a stjecatelj prava indosatar. P#v! !n)os 0ent moe obaviti osoba koju je u papiru n 5n .!o izdavatelj odreujui da se obveza ima izvriti ba njoj ili po njenoj naredbi nekom drugom. In)os t # moe dalje indosamentom "#enos!t! pravo koje je stekao "ost j$8! u svom indosamentu prenosiocem. S 0o !n)os!# nje v#1! se pismenom 5 *!3je7*o0 indosanta na vrijednosnom papiru )obino na poleini papira*# kojom indosant o)#e4$je da inidbu treba izvriti po naredbi indosatara# pri emu ovoga 0o7e 3! ne 0o# imenovati. "li da bi se indosatar mogao pojaviti prema izdavatelju kao ovlatenik iz papira 0o# )o8! )o samog papira u kome je pravo upisano. +o papira redovito dolazi "#e) jo0 od strane indosanta. !ako indosatar postaje vlasnikom papira(stjee t5v. 0 te#!j 3n$ 3e6!t!0 %!j$. 9o#0 3n 3e6!t!0 %!j "ostoj! /o se podnositelj papira moe iskazati neprekinutim lancem indosamenata. !o znai da je "o)nos!te3j " "!# u posljednjem indosamentu indosatar iji je indosant bio indosatar u prethodnom indosamentu. !akve neprekinute karike u indosiranju moraju ii $n t# 6 )o "#vo6 indosamenta to ga je $"!s 3 oso* koju je poimenino oznaio izdavatelj papira po naredbi. ,ndosant ne o)6ov # 5 ne!s"$njenje obveze od strane izdavatelja. I5n!0no njegova odgovornost postoji /o je zakonom $tv#4en ili ako je izriito "#e$5et pismenom odredbom na samom vrijednosnom papiru.

OBILJEJA MJENICE

1. Mjenica je vrijednosni papir. Pravo koje je u njoj zapisano ne moe se bez papira prenijeti niti ostvariti. 2. Mjenica je novani obligacijski vrijednosni papir. 3. Mjenica je papir po nare bi i prenosi se indosamentom i cesijom, a ako izgubi kvalifikaciju po naredbi prenosi se samo cesijom. . Mjenica je prezen!acijski vrijednosni papir. !. Mjenica je papir javne vjere. "od nje vrijedi naelo "ormalne is!ine. Mjeni#na je obveza aps!rak!na obveza i nisu dozvoljeni prigovori iz osnovnog posla. $. Mjeni#na obveza potpisnika je samos!alna obveza. %. #vi po!pisnici mjenice, pa i prenositelji &in osan!i' o govaraj$ mjeni#nom vjerovniku soli arno za ispla!$ mjenice. (z za)tjev prema glavnom du*niku vjerovnik ima protiv svi) nji) pravo regresa. +. Mjenica je "ormalni papir i mora imati sastavne dijelove koji su u ,akonu to#no odre-eni. .. Mjenica se moe pojavi!i kao trasirana ili vlastita mjenica.

%&N'CIJE MJENICE(
1. sredstva kreditnog prometa, 2. sredstva osiguranja tra*bina 3. sredstva pla/anja

)*#+E MJENICA
1. !rasirana ili v$ena mjenica kod koje izdavatelj mjenice daje nalog drugoj osobi &trasatu' da isplati nov#ani iznos u mjenici korisniku mjenice 2. vlas!i!a ili solo mjenica kojom se izdavatelj mjenice obvezuje isplatiti mjeni#ni iznos korisniku mjenice 3. vlas!i!a !rasirana mjenica u kojoj izdavatelj mjenice ozna#uje sebe kao trasata

NEBI+NI #A#+OJCI MJENICE

'LA&,&LE # MJENI-NO.*A)NIM ,NA-AJEM
1. *ek!a kla$z$la/negativna klauzula po naredbi0 njenim uno1enjem u mjenicu ona postaje rekta papirom pa se stoga ne moe prenositi indosiranjem ve/ cesijom &ustupom'0 posljedica je te klauzule u mjenici slabljenje njene opticajne sposobnosti0 obi#no se formulira ali ne po nare bi. 2. 'la$z$la s!ra0a/njom izdavatelj isklj$$je regresnu odgovornost za slu#aj ako mjenica ne b$ e akcep!irana od trasata0 izdavatelj se ne moe osloboditi regresne odgovornosti ako trasat ne ispla!i mjenicu. 3. 'la$z$la prezen!acije mjenice na akcep!/mo*e biti pozitivna i negativna. a1 pozitivna klauzula prezentacije2njome izdavatelj nala*e imatelju mjenice da ovu obvezno podnese trasatu na akcept, a pri tome mo*e precizirati vrijeme do kada se ta prezentacija treba obaviti, npr. 3va mjenica ima se obvezno podnijeti na akcept najkasnije 1! dana prije dospjelosti. b1 negativna klauzula prezentacije2trasant zabranjuje imatelju da podnese trasatu mjenicu radi akcepta, a zabrana mo*e biti samo privremena. . Oznaka a rese po po!rebi/&pozitivna intervencija' trasant ili bilo koji drugi mjeni#ni obveznik oznaava na mjenici osobu kojoj se u slu#aju potrebe imalac mjenice ima obra!i!i ra i akceptiranja ili isplate0 svr0a ove klauzule je o!klanjanje regresa od njenog autora, npr. ( slu#aju potrebe obratite se 4. 4.5. !. 'la$z$la 2bez !ro3kova45 2bez pro!es!a4/imatelj mjenice koji )o/e pribje/i regresu osloba6a se $nos!i protestiranja mjenice zbog ne akceptiranja ili neisplate0 time su mu pri1te-eni tro1kovi s kojima je skop#ano protestiranje0 ovu klauzulu moe $nije!i u mjenicu trasant, ali svaki drugi regresni obveznik0 ako unato# klauzuli imalac mjenice po igne protest, onda /e sam snosi!i protestne tro1kove ako klauzula potje#e od trasanta, a ako po!jee o nekog drugog regresnog du*nika, pa imalac podigne protest, tada /e on imati pravo da napla!i protestne tro1kove o svakog mjeni#nog obveznika0 ako je autor te klauzule trasant onda djeluje prema svima a ako je drugi neki regresni obveznik, onda djeluje samo prema njemu. $. Oznaka $plika!a 7oznaka broja primjeraka mjenice1/ nalazi se $ kontekstu mjenice koja se izdaje u vi3e is!ovje!ni0 primjeraka, trasant

mora svaki primjerak ozna#iti !ek$8im brojem, a kad bi oznaka teku/eg broja izos!ala, svaki primjerak vrijedio bi kao posebna mjenica.

%. #ola9kla$z$la9ako trasant *eli izdati mjenicu samo u jednom primjerku odnosno zabraniti njeno umno*avanje, unijet /e u tekst tzv. sola klauzulua, rije#ima platite za ovu sola &ili jednu' mjenicu6

'LA&,&LE # :*A;AN#'O.*A)NIM &-IN'OM

1. 'la$z$la val$!e/upu/uje na protu#inidbu koju je izdavatelj dobio ili je tek o#ekuje od reminenta zato 1to mu je predao mjenicu. 2. 'la$z$la pokri8a/ti#e se temeljnog odnosa izdavatelja prema trasatu na osnovi koje izdavatelj vu#e mjenicu na trasata0 zavisno o tome tko trasatu pru*a to pokri/e, klauzula pokri/a bit /e formulirana tako da se iz nje vidi na #iji ra#un trasat ima izvr1iti isplatu mjenice0 kad netko tre/i a ne trasant osigurava trasatu pokri/e, trasant se pojavljuje u mjenici kao komisionar toga tre/ega, i takva se mjenica zove 'OMI#IONA MJENICA< .. 'la$z$la o obavijes!i/&avizo2klauzula' odnosi se na odnos trasanta prema trasatu0 njom trasant saop/ava trasatu da ovaj mjenicu akceptira ili isplati samo na osnovi posebne obavijesti, ali ona ostavlja netaknuto pravo mjeni#nog imatelja da se obrati trasatu radi akcepta ili isplate0 uno1enjem te klauzule mjenica nije postala uvjetovanom.