RAZLIKOVNI RIJENIK IZMEU HRVATSKOG JEZIKA I SRPSKOG JEZIKA

HRVATSKI JEZIK SASTOJI SE OD TRI DIJALEKTA:akavskog dijalekta-(ikavski,ekavski,ijekavski), Kajkavskog dijalekta(ekavski,ijekavsk izgovori) i tokavskog dijalekta-(ikavski,ekavski, ijekavski). Osnovica za slubeni standard u HRVATSKOM KNJIEVNOM JEZIKU je tokavski dijalekt ijekavskog izgovora oplemenjen sa fondom rijei Kajkavskog i akavskog dijalekta. SRPSKI JEZIK SASTOJI SE OD DVA DIJALEKTA: tokavskog dijalekta-(ekavski,ijekavski) i Torlakog dijalekta-(ekavski).Osnovni standard za SRPSKI KNJIEVNI JEZIK je tokavski dijalekt ekavskog izgovora oplemenjen Torlakim dijalektom. Razlikovni rijenik izmeu srpskog jezika i hrvatskog jezika:

SRPSKI JEZIK

HRVATSKI JEZIK

oigledan, jasan ef ef: ef katedre

razvidan predstojnik proelnik: Proelnik katedre sraz popudbina rijek uevnik podmet uljudbeni spomenik temeljnoga priroka

2,4: dva zapeta etiri, dva zarez etiri, dva koma etiri adekvatan, primeren, prikladan advokat advokatura aerodrom, vazduna luka ajkula (tur.), morski pas akati, drndati; izakati, izdrndati akcenat: jedan dnar, dva dinra, tri dinra ko,neka akord aktuelan aktuelnost alhemija, alhemiar alkalija, baza ambasador, ambasada analiza antene (kod insekta) aplauz,aplaudirati - aplaudiraj! apoteka apotekar

2,4: dva cijela etiri prikladan (e. priklad = primjer) odvjetnik, odvjetnica odvjetnitvo zrana luka morski pas nepaljivo rabiti akcent: jedan dnar, dva dnara, tri dnara i neka sazvuk, sazvuje aktualan aktualnost alkemija, alkemiar luina, baza veleposlanik, veleposlanstvo ralana ticala (kod kukca) pljesak; pljeskati - pljei! ljekarna, ljekarnica ljekar, ljekarnica

april apsolutno arhipelag arhiva artiljerija askurel, sukurdov aov, tijaa atelje Atina auditorijum Australijanac autoperionica autoput avgust avijacija, vazduhoplovstvo avion, vazduhoplov azot baba marta (opis 3. meseca) baba (baka od mila) dabe bajat, star, buav, pokvaren: Lebac se ubajatio bajbok, bajbokana bajonet bakarni balvan, deblo bandera Banija; Banijac, Banijka; Banijski banja, kupalite banja, spa (snob.), ilida (tur.) banjski barometar, sfigmomanometar, mera pritiska baron, baronica Barselona bata, batenski bata (brat od milote) Belija, Belijka (itelji Bea) bekstvo (Bekstvo iz eveningena) bela rada (poljski cvet) belance beleg; taksena marka

travanj (eki: duben) posvemano otoje arhiv topnitvo predak tihaa atelijer Atena suateljstvo Australac autopraonica autocesta kolovoz (eki: srpen) zrakoplovstvo zrakoplov duik veljaa premetaa (opis 2. mjeseca) baka (baba podrugljivo) badava star, pljesnjiv: Kruh je spljesnjivio prun bajunet bakreni klada elektrini stup Banovina, Banovinac, Banovinka; Banovinski kupalite toplice kupalini tlakomjer barun, barunica Barcelona vrt, baa; vrtni, braco, bratac (brat od milja) Beanin, Beanka bijeg ivanica (poljski cvijet) bjelanjak biljeg

beleiti; obeleiti; pribeleiti; zabeleiti; sveska, belenica; ubeleiti; beleg beli luk beonjaa (re iz narodnog jezika) berberin: Seviljski berberin berbernica; berberska radnja berza beika beskimenjaci, ahordate besmisleno, nerazumno, iracionalno besnilo besparica, nematina bespotrebno bezbednost bezmalo bezmalo beznadean bezuslovno biber biblioteka biletarnica, blagajna (nikad kasa) biljoder biografija bioskop birokratija biti dovoljan blagodet

biljeiti; obiljeiti; pribiljeiti; zabiljeiti; biljenica; ubiljeiti; biljeg enjak bjeloonica brija: Seviljski brija brijanica burza mjehur beskraljenjaci, akordati nesuvislo bjesnoa oskudica, nematina nepotrebno sigurnost skoro malne beznadan bezuvjetno papar knjinica prodavaonica karata, blagajna biljojed ivotopis kino birokracija dostajati, biti dostatan blagodat

blagosiljati, blagosiljanje blagovremeno blatnjav bledilo bliznakinje bludni, senzualni bogalj boginja boginje bogoslovlje; bogoslovija bojim se bojiti; Ja bojim, ti boji...; bojadisati bokal

blagoslivljati, blagoslivljanje,blagoslov pravodobno blatan (blatni) bljedoa blizanke puteni bogac, bogec (kajk.) boica ospice bogotovlje strah me (je) bojati; Ja bojam, ti boja...; liiti: Ja liim vr

bokser, bokserski, boksovati boleljiv bombona bombonjera bonsek borni borovnica bova brana branilac brat (od tetke) bratanac bratanac, bratanica bre: Ej bre breg i dolja talasa (fizika) breskva briga briga; brinuti o brigadirska kolica brija, britvica brinuti o kome brodovi broj, cifra brojanik brojilac (mat.) brzak brzo buba buba mara buba rus, tarakan bubavaba bucov, klen buav buaveti budilnik cudnica (cro.) buket buket, rukovet cvea bukvalno, biti bukvalan bukvar

boksa, boksaki, boksati boleljiv bombon bombonijera pila za eljezo bojni borovica plutaa ustava branitelj brati strievi neak, neakinja ovjee (boji) / eno (boja) brijeg i dol vala praskva,breska skrb skrb; skrbiti o take, karijola britva Skrbiti o nekome brodovlje (zbirna imenica) brojka, znamenka kazalo brojnik brzica hitro, brzo kukac ovica boja ruski ohar ohar (vic: "kukac Nijemac" C.M.) klen pljesniv pljesniviti budilica, veker (kol.),vekerica (kol.) budnica puket pulec doslovce; shvaati doslovno poetnica

bunar buncati buranija, boranija bure burgija builica, bor-maina abar, kazan abar; biti u abru; Prdnuli smo u abar(metafora) gare, gar, ale (arg.) amac arav as, asovnik as; asovi, nastava aica: Voli da popije asovi: posle asova asovniar asovnik asovnik aura; uauriti; zaauriti ebe ebe, ebence celokupno, vascelo; vaskoliko, kiparis (arh.), tuja emu: O emu en, esno (bijelog luka) cenovnik cenovnik centar centarfor centralni cepati epii i tapii (oftalm.) ealj etka etkica za zube etvorougao cifra cifra, brojka cifra; dvocifreni brojevi

zdenac bulazniti mahune bava svrdlo, borer (kol.) builica, svrdlo kaca, hamper, kotao gabula; biti u gabuli; U gabuli smo aa,aanv, stari (arg.) un, amac plahta sat, ura sat ; sati, nastava kapljica: Ljubitelj dobre kapljice nastava: poslije nastave urar zidni sat sat (sat velikih dimenzija, zidni sat, javni sat) ahura, uahuriti, zaahuriti (Debela) deka pokriva; deka, dekica cjelokupno; svekoliko empres em, O em-u eanj (luka enjaka) kotovnik cjenik sredite srednjak sredinji derati, drapati unjii i tapii (occul.) ealj kefa, etka kefica za zube etverokut brojka brojka, znamenka znamenka; dvoznamenkasti brojevi

cigara, smotka (arh.) igra

cigareta zvrk

ilibar im: Ne treba ga buditi, im se sam nije probudio. cimet inija faktor, faktori cinkariti cinkariti, cinkarenje cirada cirkular cirkulisati istota itak; itko iviluk, okaaljka; ofinger kiljiti cmizdriti orba orbasto oak, okast, ovek koji govori iz stomaka, cri crkva, Gen. pl. crkava crni luk crta, crtani film crtati, Crvenkapa cucla, cuclati ukunbaba, ukundeda ulo ulo ulo ulo mirisa; oseaj mirisa urka; uran utati utati: uti!; utanje utke utljiv

jantar dok: Ne treba ga buditi, dok se sam ne probudi. cimt zdjela initelj, imbenik cinkati cinkati, cinkanje, prijavljivanje cerada Okrunica, okruna pila kolati, cirkulirati istoa itljiv; itljivo vjealica kiljiti cendrati gusto tekue jelo juno ugao uglat trbuhozborac krepati crkva, Gen. pl. crkvi crveni luk crti, crtani film risati; narisati Crvenkapica duda, dudati ukunbaba, ukundjed osjet osjetilo utilo osjet njuha pura, purica; puran, tuka; tukan, tukac utjeti utjeti: uti!; utnja utke utljiv

uven uven uvstvo, oseanje, emocija; oseajan cvast cveara cvekla cvetati cvetati: Voke cvetaju... cvrak vrsto (agregatno ili fiziko) stanje dalekovidost; hipermetropija danju dasa, frajer (arg.) daske datum avo, vrag decembar decenija decidirano, eksplicitno deji deda, deka (od mila) dejstvo, dejstvovanje delfin delija, momina delimino delimino

glasovit znamenit ut, osjeaj; osjetljiv cvat cvjearnica, cvjearna cikla cvasti, cvjetati cvasti: Voke cvatu... zrikavac kruto (agregatno ili fiziko) stanje dalekovidan; dalekovidnost obdan, danomice pristao mladi, frajer (arg.) planjke nadnevak vrag, avao, avol prosinac desetljee izriito djetinji djed, djedica, dida bojevo djelovanje pliskavica, dupin momina djelomice djelomino, djelomice

deljenik; delilac; dividend; divizor Demokrate su tajanstvene... demokratija demokrata deoba, deobno vreteno deobno depozit desiti se, deavanje desiti se, zbiti se desnoruk detalj detaljno detaljno, iscrpno

djeljenik; djelitelj Demokrati su tajanstveni... demokracija demokrat dioba, diobeno vreteno diobeno pohrana dogoditi se, dogaanje dogoditi se, zbiti se denjak potankost, pojedinost potanko podrobno

devojica devojke i momci ; moja devojka ; njen momak dezert dihtung, zaptiva dijalekat, nareje dimljena svinjska kolenica dimniar, odaar dinstati; prodinstati diplomatija direkcija direktno direktor direktor dirka disajni disati di-maina C. Merlocampi divan, predivan dlaka: Ni dlaka s glave nee ti pasti... dnevnica, (radnik koji radi za dnevnicu) dnevniar do kraja doakati (nekome/neemu) (idiom), stati (neemu) u kraj dobo; dobovati dobrica Dobro vee! dobrovoljci dockan, kasan: Sad je dockan. dockan: Sad je dockan; kasno, prekasno docniti dogaaj dogled, durbin dohvatiti, dosegnuti (dom)kua za invalide domaa ivotinja domaica domainstvo, kuanstvo domaaj domen

curica cure i deki ; moja cura ; njezin deko desert zaptivka dijalekt, narjeje buncek dimnjaar pirjati; propirjati diplomacija upraviteljstvo izravno ravnatelj upravitelj tipka dini dihati, disati perilica posua krasan, prekrasan vlas: Ni vlas s glave nee ti pasti... nadnica, nadniar dokraja; do kraja rjeiti problem bubanj; bubnjati dobriina Dobra veer! dragovoljci kasno, kasan: Sad je kasno. prekasno kasniti dogaaj dvogled, durbin dokuiti, dosegnuti ubonica ivine kuanica kuanstvo, domainstvo doseg domena, djelokrug

donedavno

donedavna

dopunjavati dopust, odsustvo dosetiti se; dosetka doljak, doo doo dostava dostignue dostignue dovoljan doivotan doznaka dozvola dozvoliti drama drati drati se: Mi smo se drali drati, odrao me ivog, celu no se drala dra: Njena dra bila je u njenoj neposrednosti dreati; dreei dreave boje, dreav drka drugaije drugde: Idemo negde drugde drum; put; putna/drumska mrea drumski druina, drutvo drvara drvara drvo, G: drveta, D: drvetu dubiti; izdubiti: Dubiti drvo ubre ubretari, ubrite;( smeari; smetite) ubrite ubrivo (fertilizator), ubriti (fertilizovati) dud (kao biljka); dudinja (plod duda); dugajlija dugme dugme, dugmad (zbirna imenica) solsticijum umbir

dopunjivati dopust dosjetiti se; dosjetka dotepenac dotepenac isporuka doseg postignue dostatan dosmrtan doznanica doputenje dopustiti igrokaz derati derati se: Mi smo se derali derati, oderao me ivog, cijelu no se derala draest kriati; kriei kriave boje, kriav dralo, dralja drukije,( drugaije) drugamo: Idemo nekamo drugamo cesta; cestovna mrea cestovni druba, udruga drvarnica drvarna drvo, G: drva, D: drvu dupsti; izdupsti: Dupsti drvo smee smetlari, smetlite smetite gnojivo, gnojiti murva, dud ; dud dugonja gumb puce (lok), puceta (zbirna imenica) dugodnevnica, solsticij (engl. ginger)

dupke (pun) durbin urevak uro, urica, ur duek duvai duvan (etim. od duvati) duvankesa duvati duvati, dunuti du (pron.) dui (comp. adj.) duica (deo oka) duina: Duina dui duiti; Da ne duim... duni metar dvanaestopalano crevo, dvanaesterac dvogled dvogubi, sugubi, dupli; trogubi, tripli; etverogubi, kvadripli; viegubi, multipli dvoipomeseni dvorani dvorite, avlija (tur.) dvoumiti se; dvoumljenje dvoumiti se; sumnjati; dvoumljenje dak, kesa demper dezva, ibrik digerica, (isto i digerice) ekser, ekseri emotivan Evropa, evropski, evropeizacija fajront falsifikat falsifikovan farbano jaje: Jaje farbano u lukovini farmerice, (dins, teksas) farmerke, farmerice fasada fazan februar

dupkom (pun) dalekozor urica Juraj,Jurica, Jur(a)e madrac puhai (puhan), duhan duhanvrea puhati (duhati, duhnuti), puhati, puhnuti duina (geom.) dulji arenica duljina: Duljina duine duljiti; Da ne duljim... duljni metar dvanaesnik dogled, dalekogled dvostruki; trostruki; etverostruki; viestruki dvoipolmjeseni dvorjani dvorite, dvorie, okunica zdvajati; dvoumica zdvajati; dvojiti; dvoumica vrea; vreica vesta loni za kavu jetra avao, avli osjeajan Europa, europski, europeizacija fajrunt krivotvorina krivotvoren, falsificiran bojano jaje: Jaje bojano u luini traperice, (jeans, texas) traperice proelje gnjetao velja

feljton fijoka fil filijala, ispostava, predstavnitvo finansije; finansirati finansijer firma fiziko vaspitanje, fiziki flaa flaica foka fondacija fontana friz front front, linija fronta fudbal fugna oficir funkcioner furuna gae ganuti garsonjera gas gasovito stanje Gde ide? Nigde ne idem! genije geografija geografija; geograf geografska karta, mapa gest gica, guda gimnastika glancati glasati za koga glasati; glasanje glavake, naglavake gledati na neto s visine

podlistak ladica fila podrunica financije; financirati financijer tvrtka tjelesna kultura, tjelesni boca boica tuljan fundacija vodoskok ledenica, duboko zamrzavanje fronta bojite, bojinica nogomet, (nogometna lopta) fuga asnik dunosnik kruna pe (vrsta) gaice dirnuti, kosnuti se garsonijera plin plinsko stanje Kamo ide? Nikamo/Nikud ne idem! genij zemljopis zamljopis; zemljopisac zemljovid gesta pajcek tjelovjeba; fiskulturnik latiti glasovati za koga glasovati; glasovanje stmoglavce gledati na neta s visoka

glista glodari glupost, budalatina gluvilo, gluvost gluvonem gmizavac go nag godinjica golicati, golicljiv goloija (vrsta kokoke) golotinja golub, pl. golubovi goludrav goruica gos'in (gospodin) gospoica Gospojina (velika i mala) gostoprimljiv gostoprimljivost gostoprimstvo govea supa goveina govoriti, priati, kazivati

gujavica glodavci bedastoa gluhoa gluhonijem gmaz gol, zgoditak gol godinjica kakljati, kakljiv, kakiljav golovratka (vrst kokoi) golota golub, pl. golubi goluav garavica gospo'n (gospodin) gospodina, gospoica Gospa (velika i mala) gostoljubiv gostoljubivost gostoljublje govedska juha govedina zboriti, govoriti, priati, kazivati

grabljivac, predator grabulja, pl. grabulje; grad gramziv, gramzivost graniiti se: Srbija se granii sa Makedonijom grditi; izgrditi greka grip gria savesti groznica grudi, grudni grudva, grudvati se, zgrudvati se grupa gumica (za brisanje) gundelj, gundevalj

grabeljivac grablje, dem. grabljice tua gramljiv, gramljivost graniiti: Hrvatska granii s Slovenijom potati ; za(iz)potati pogrjeka, pogreka gripa grinja savjesti vruica prsa, prsni (postoji razlika imeu mukih "prsa" i i enskih "grudi") gruda, grudati se, nagrudati se skupina brisalo hrut

gunj, koun gurman gustina gvoara gvoe haljinica; odeda (odea) haos Hartija : Hartije od vrednosti hemija hemikalija hiljada hir, kapric hirurg (hladionik), friider hladno hladovina hleb hlor, hlorisana voda hol, predsoblje holesterol holin, holinergijski, acetilholin homolog(i), homologa, homologo (pridev) hor horizont horska muzika hrana (od mila); njupa hrianstvo Hrist, Hristos (od gr. hristos = prorok, mesija) hrizantema, jesenka, mitronka hvatati i,: ...Slovenija, Bosna i Hercegovina i Makedonija. igra igra, igrati, igra, igraica imenilac (mat.) indeks indeks stranih pojmova indikativno; karakteristino indirektno, posredno inostranstvo insekt

kouh sladokusac gustoa eleznarija eljezo haljetak; halje (arh.) kaos papir: Vrijednosni papiri kemija, luba kemikalija tisua muica, hir kirurg hladnjak studeno hlad kruh klor, klorirana voda predvorje kolesterol kolin, kolinergini, acetilholin homologni, -na,-no zbor, kor obzor, obzorje, vidokrug zborna glazba papica kranstvo Krist (od lat. Christus) krizantema loviti te:..Slovenija, Bosna i Hercegovina te Makedonija. ples ples; plesati; plesa; plesaica nazivnik kazalo, pojmovnik kazalo stranih pojmova znakovito neizravno inozemstvo kukac

instruktor interesovanje: Koja su Vaa interesovanja Sluam te sa interesovanjem interesovanje interesovati se za neto: Muterije se interesuju za na novi proizvod Interesujem se za tebe Isaija iseak, insert iseljenje ishrana iskopavanje iskoriavanje iskoriavati, iskoritavati iskrsnuti, vaskrsnuti: Neto je iskrslo Hristos vaskrse ismevati isplaziti (se), ispleziti (se) izglancan izglancati ispovest ispravka ispreplitani istai: On je istakao istorija istovremeno istrajavati: Ova struja istrajava Italijani, italijanski ivica ivica ivinjak izai izbor izdah izdati (npr. paso, svedoanstvo, linu kartu) Izdava ; izdavaka kua izdavanje izdavatvo, izdavaki rad izdrati se izdravati koga (finansijski); uzdravati se (od egta) izduvni gasovi

poduavatelj, instruktor zanimanje: Koja su Vaa zanimanja Sluam te sa zanimanjem interes, interesiranje zanimati se za Muterije se zanimaju za na novi proizvod Zanimam se za tebe Izaija ulomak deloacija prehrana iskapanje izrabljivanje izrabljivati iskrsnuti, uskrsnuti: Neto je iskrsnulo Isus uskrsnu ismjehivati izbeljiti se, izbekeljiti se ulaten ulatiti ispovijed ispravak isprepletan istaknuti: On je istaknuo povijest istodobno istrajati: Ova struja istraje Talijani, talijanski brid rub rubnik izii odabir izdisaj ishoditi (npr. putovnicu, svedodbu, osobnu iskaznicu) nakladnik; nakladnika kua iznajmljivanje nakladnitvo, nakladnika djelatnost izderati se uzdravati nekoga (financijski) ispuni plinovi

opravdanje, izgovor izjasniti se; izjanjavati se (prema neemu) izlino, bespotrebno izmeu ostalog iznad izraz izuzee: Traim izuzee sudije izuzetak (iznimak) izuzetan izuzetno; iznimak izvesni izvetaj, izvetavati izvestilac izviniti se, izvinjavati se; izvinovljavati se jaina (struje) jagnje; jagnjetina; jagnjece; jaganjci; jagnjiti; jagnjenje jagorevina januar, koloeg jasno, plastino, oigledno jastue, jastuence jazaviar (rasa kera) jedinica (u vojsci) jednaina jednolino jednosmerna struja jeleni (stari grci), heleni jelka jelo, obrok jemac jemiti, jemac jemstvo jeres Jerevan Jermenija Jermeni Jerusalim jesenji jevanelje jevreji, jevrejin jedro; jedarce

izlika oitovati se (o neemu) nepotrebno meu ostalim, meu inim ponad izriaj izuzimanje: Traim izuzimanje suca.. iznimka izniman iznimno; iznimka stanoviti izvjee, izvjeivati izvjeiva ispriati se, ispriavati se jakost (struje) janje; janjetina; janjece; janjci; janjiti; janjenje( jaglac sijeanj zorno jastui jazavar postrojba jednadba jednoliko istosmijerna struja heleni boino drvce objed jamac jamiti, jamac jamstvo hereza Aravan Armenija Armenci Jeruzalem jesenski evanelje idovi, idov;( hebrejci, hebrejac) jezgra; jezgrica

jezivo joni, anjoni, katjoni

jezovito ioni, anioni, kationi

jorgan jotovanje Jov jova (vrsta drveta) jubilej jubilej; godinjica jue jueranji jugoslovenka, jugoslovensk, juni Sloveni juli jun juriti za im juvelir ka: Ii ka nekome (u naglaenom oznaavanju kretanja tj. radnje) = prema Ii prema nekome ka: Prilazio je ka selu... ka: Tee ka gradu i ka selu kaamak, palenta

poplun jotacija Job joha obljetnica obljetnica; godinjica juer juernji, juanji jugoslavenka, jugoslavenski, juni Slaveni srpanj lipanj loviti to draguljar prema Ii prema nekome (u naglaenom oznaavanju kretanja tj. radnje) k, ka: Prilazio je k selu (Prilazio je ka gradu...) k: Tee gradu i k selu ganci

kaiti kaket kafa Kafana kafana, krma kai, opasa kajmak, smetanka kajsija kakav, kakva, kakvo kakiti (deja defekacija od milote) kako valja kalaj; kalajni kalauz kaldrma; kaldrmiti kalem, namotaji (elektronino) kalemiti, pelcovati blatiti kaljuga kalkulacija

vjeati iltkapa kava Kavana kavana, gostionica, krma remen, pojas skorup marelica kakov, kakova, kakovo kakati kako spada kositar; kositreni otpira taraca; taracati zavojnica, uzvojnica (elektroniko) cijepiti; Voke cijepimo nakon mrazova kaljati kaljua izraun

kameni: Kamene staze kamerna muzika, kamerni sastav kamila konopac kanap, konopac kancelarija kandilo kanda kap kapara kapija

kameniti: Kamenite staze komorna glazba; komorni sastav deva trik paga, konopac ured kadionica panda kaplja predujam vratnice, vratnica

kapiten kapljati: Kaplje... kapuljaa karakteristika karantin karfiol karlica karton kasa (u prodavnici) kasarna kaseta, kasetofon kaiica kaika docniti katanac katastar kavaljer kavga (zapodenuti kavgu); kavgadija kavurma kazan kazandija; kazandijska radnja kazati: To ti kaem... ki, ker, erka kec kecelja kesega keleraba; stona repa kelner, kelnerica

kapetan kapati: Kapa... kukuljica znaajka karantena cvjetaa zdjelica ljepenka blagajna vojarna kazeta, kazetofon liica lica kasniti; zakasniti lokot gruntovnica kavalir tunjava (zapoeti tunjavu) crijeva kotao kotlovnik; kotlarska djelatnica veliti,kazati: To ti velim... ki, kerka, ker as kuta, pregaa, fertun jesetra korabica; koraba konobar, konobarica

kelner kengur kenjkati kesa keva (arg.) keziti se; iskeziti se; nakeziti se; keseriti se; iskeseriti se kianka kiica kiica, slikarska etkica kima kimena modina kimenjaci, hordate kijati, kijanje; kijam, kija, kija kijavica kijavica kijavica kikirez, cacorka, bantam Kina kinjiti, (kin = muka) Kipar kirija kiseonik kini; Posle kinog avgusta

konobar klokan kakati vreica stara (arg.) kesiti se; iskesiti se; nakesiti se nakit, ukras kist kist kraljenica kraljenina modina, lena modina kraljenjaci, kordati kihati, kihanje; kiem, kie, kie kihavica hunjavica hripavac cvergl Kina, Kitaj kiniti Cipar najam, najamnina kisik kioviti; Nakon kiovitog kolovoza

klanica klatno klavir kleta kliker klima klimati, klimnuti glavom klizam klizati se: prezent: ja se klizam, ti se kliza... kljuao; Prelijemo kljualom vodom... kljuaonica kljunjaa, kljuna kost klozet, WC klozetska olja; WC olja koautor kobajagi, toboe; tobonji

klaonica njihalo glasovir klijete, kljeta pekula, pikula podneblje kimati, kimnuti glavom kliem klizati: ja se kliem, ti se klie... kipu; Prelijemo vrijuom vodom... kljuanica kljunica zahod, WC zahodska koljka; WC koljka suautor toboe; tobonji

kobasica koja ima mnogo belog luka kod kue kod: Ii kod nekoga(u naglaenom oznaavanju cilja tj. objekta) ka: Ii ka nekome (u naglaenom oznaavanju kretanja tj. radnje) = prema Ii prema nekome Gde ide? (Kuda ide?) kofer kofer, koveg, kovei kokoinjac, kokoarnik, umez kokoka, koko kolekcija, kondenzat kolevka

enjovka doma, kod kue k, ii k nekome; Kamo ide? (Kud ide? Gdje ide?) kufer koveg kokoinjac koko nakupina zipka

koliba, brvnara, baraka, daara, kuica Koliko kota? Koliko stoji? kolona kolosek kolosek (Pruga uskog koloseka) kolovoz kolumna; kolumnista komandant komandant kombajn, etelica kometa kominjati (kukuruz), komisija komitet, komisija komora kompozicija, kompozitor komija, sused koncentracija koncentrisati se, usredsrediti se konkurs konsekvence konsenz Konstantin Porfirogenit kontejner kontradikcija, protivrenost, suprotnost kontravezan kopredsedavajui kopredsednik, ko-predsedavajui

klijet Koliko staje? stupac tranice kolosjek kolnik stubac; kolumnist zapovjednik, (komandir do 1991) komandir vralica komet komuati (kukuruz) povjerenstvo, vijee povjerenitvo, vijee klijetka skladba, skladatelj, skladbenik susjed sredotoba usredotoiti se natjeaj konzekvence kunsenzus (nakon 1991) Konstantin Porfirogenet spremnik protimba kontroverzan supredsjedatelj supredsjednik, supredsjedatelj

koral; koralna ostrva; pl. korali korienje, koritenje koristiti koristiti ta korov, trnje korpa korpa (1) za otpatke: Baci u korpu (2) u prodavnici: Uzmite korpu (3) u argonu (korpa, pedala) = raskid veze (4) kod automobila, deo kvaila (korpa i lamela) korpica ko (u koarci) koi kotati: Koliko kota? kotica, jatka, jedro kotlarnica; kotlarniar kotrljanje; koveg, kofer, kufer (arh); kovei, kofere, kufere (arh) koverat koverat kovrda, lokna; kovrdav; rudlav koun koun, gunj kraj krajika kobasica krajnji, ivini krasiti, ukrasiti kraki vrat

koralj; koraljni otoci; pl. koralji rabiti, uporaba, koritenje rabiti, koristiti koristiti se ime dra, draa koara ko (za otpatke); koara (u trgovini) (1) za otpatke: Baci u ko (2) u koarci (3) u prodavaonici: Uzmite koaru kotarica ko (u koarci) korpica stajati: Koliko staje? kopica kotlovnica; kotlovniar koturanje koveg; kovei kuverta, omotnica kuverta uvojak; ?; kouh kouh svretak, konac graniarska kobasica rubni resiti, uresiti, krasiti, ukrasiti kraica (deo svinjskog vrata)

krasuljak kratkovid kratkovidost, miopija kre krenjak krem krempita kretati se krika kriom, potajno kristal Krit

tratinica kratkovidan kratkovidnost vapno vapnenac krema kremnita gibati se nita, krika kriomice ledac Kreta

kriva (linija) krivica krivica: Oseaj krivice krivolinijski krljut krofna, utipak krompir krompir krst krst, krstiti se, krtenje krstarica krsta, krstaki ratovi krstobolja krtola krunisan krunisanje, ? krvaviti, krvariti krvavljenje, krvarenje, krvoliptanje kubni kubni (metar) kubni metar kucati (na pisaoj maini ili tastaturi); ukucati: Ukucaj lozinku kucati na pisaoj maini kue kuepazitelj kui: idem kui; ja sam kod kue kuina, kudelja kuni aparati kuglov, kuglof kuja, kuka kujina, kuhinja kukuruzovina kupa, konus kupatilo (1) kupatilo, banja kupe kupka, kupatilo (2) kupola, kube kupovina kurs, teaj

krivulja krivnja krivnja: Osjeaj krivnje krivocrtni , ljuspa krafna, krafn, utipak krumpir krumpir kriz kri; krstiti se, krtenje krsta kriar, kriarski ratovi bol u kriima gomolj okrunjen krunidba, krunidbena (misa) krvariti krvarenje kubini kubini (metar) prostorni metar (?) tipkati (na pisaem stroju ili tipkovnici, slovitu); utipkati: Utipkaj tipkati na pisaem stroju psi domar (?) doma; idem doma; ja sam doma kudjelja kuanski aparati (od kuanstvo) nabujak kuja kuhinja komuina stoac kupaonica, kupaona kupelj odjel kupelj kupola kupnja teaj

kuvar, kuvarica kuvati kvadrat kvadratni kvadratni metar kvalitet kvalitet kvalitetan kvantitet kvasac kvasiti kvocijent, rezultat deljenja (razlomak C.M.) labudovo jezero Laku no. (vam elim) lala, tulipan lampa, svetiljka lanci, verige lane lapeti; izlapeti; izvetriti; izlapeo larva lasta, lastavica lasti lavabo, umivaonik laljivac lano prikazivati; varati; umiljati, uobraavati, varati se;

kuhar, kuharica kuhati etvorina etvorni etvorni metar kvaliteta kakvoa, kvaliteta kvalitetan kolikoa, kvantiteta germa, kvasac moiti

labue jezero Laka (vam) no. (neka vam je). tulipan svjetiljka lanci lani hlapiti; ishlapeti; ishapio liinka lastavica lastika, gumi-lastika umivaonik laac, himbenik hiniti; hiniti, hinim, (lat. decipere, fallere; fingere, simulare;) hina - prijevara, la; ime Hrvatske novinske agencije; Iz Marulievog rjenika: hina - la, varka, prijevara hinac - himbenik, laljivac, varalica hiniti - lagati, varati (se), lano prikazivati; hiniti kim - varati koga; hiniti sobom - varati hiniti se - varati se, biti prevaren laac ledenjak; ledenjako jezero iskazati se slitina lijeha, gredica lijeha, gredica lijenik lijeniki jezikoispravitelj (od 1991.) lijen; lijenost; lijenina ravnalo

laov, laovina lednik; ledniko jezero legitimisati se legura leja, gredica leja, gredica lekar lekarski lektor lenj; lenjost; lentina, lenuga lenjir

lepak lepotica lepotica lenik lenik lenikovo drvo, leska letelica levoruk; levak se ree upotrebljava zbog sinonimije sa levkom = toirom leei Liban licitacija, aukcija; aukcijska kua liiti, nalikovati: Na koga lii? Na koga nalikuje? liiti: Lii na nekoga.. lino linost; osobnost=specifinost, posebnost lift likovno vaspitanje linija, crta linije sile litar, litra Litvanija lizalica, lilihip ljubak

ljepilo (e. lepidlo) krasotica krasotica ljenjak ljenjak lijeska lijetalo (e. letadlo) ljevak; lijevak = ljevoruk na leki (kajk.), leke (kajk.), leei Libanon draba; drabovaonica nalikovati, sliiti: Komu slii? sliiti: Slian je nekomu... osobno osobnost (nakon 1991.) dizalo likovna kultura (kolski predmet) crtica silnice litra Litva lizaljka draestan ljuveni, ljubavni nalonica, ljubeznica, ljubavnica ljubezan, ljubezno ljubezno, ljubeznost ljubica ljuljaka njihaljka; njihati srdit, ljutit srditi se srditi, rasrditi ljutnja, srdba, bijes lubanja uvojak lopo kugla (geom.): Zemlja je kugla... lupe

jubavni; ljuveni vidi se novogrka transkripcija, karakteristina za pravoslavlje (Vizantija, Vavilon, Vitlejem, Avram itd, itd.) ljubavnica, metresa, valerka ljubazan, ljubazno ljubazno, ljubaznost ljubiica ljuljaka ljuljaka; ljuljati ljutit ljutiti se ljutiti, razljutiti; srditi, rasrditi ljutnja; srdba; bes lobanja lokna, kovrda lokvanj lopta (geom.): Zemlja je lopta... lopua

los (jelen lopatar) loz, sreka ludak ludak; ludaa, ludakinja lukovina lupa magacin, skladite; magacioner, skladitar; magacionirati, skladititi; magacioniranje, skladitenje mahinalno; mahinacija maj majonez makaze mali, malen, droban (Drobni pijesk - mesto u Crnoj Gori) malje, maljavost, maljav maloas malokrvnost, anemija; malokrvan, anemian malter malterisati, malterisanje manastir manir: U maniru mantil mapa, geografska karta marama maramica mar marirati mart maina mainka mainovoa mainstvo mastiljav mastilo, crnilo mastionica materica, materini maternji jezik matine meusobno meusprat

sob sreka luak luak, luakinja luina povealo, lupa skladite; skladitar; skladititi; skladitenje makinalno; makinacija svibanj (eki: kvten) majoneza kare, noice (lok.) maleni, mali, droban, dlake po tijelu, dlakavost, dlakav netom slabokrvnost, anemija; slabokrvan, anemian buka, mort bukati, bukanje samostan manira: U maniri mantl (?) zemljovid rubac, marama rupi koranica stupati oujak (eki: bezen) stroj strojnica strojovoa strojarstvo tintani tinta (ger.) tintarnica maternica, maternini materinski jezik matineja uzajamno meukat

mekika

memla menza mera pritiska, barometar, manometar merdevine meridijan, podnevak mermer, mramor mesar, kasapin mesara, kasapnica mesoder mestimino mestimino, ponegde metal metamorfoza Metod sluajnog izbora metresa, kurtizana, valerka mikrotalasna rerna skorup, pavlaka, vrhnje, mileram milion milioner milioner minua ministarka miris mirisa, ulo mirisa; mirisan, miriljav mirisati, vonjati (ivotinjski miris, zadah); njuiti mirisati na (neto): Napolju mirie na sneg miriljav miroija misterija mistrija mlaenica, maslac, buter, puter mlada, nevesta mlade (koni tumor), beleg mladi mladoenja; mlada, nevesta; mobilni telefon moa, saft

mema blagovaonica, blagovalite tlakomjer ljestve, "lo(j/i)tra" meridijan, podnevnik mramor mesar mesnica, mesarnica mesojed mjestim(i)ce mjestimice kovina pretvorba Metoda sluajnog odabira ljubeznica mikrovalna penica vrhnje milijun milijuna milijuna naunica, rinica (od nem. ring) ministrica (nakon 1991) vonj, miris njuha: osjet njuha mirisan, mirisav vonjati, njuiti mirisati po (neemu): Vani mirie po snijegu mirisav kopar, mirodija misterij zidarska lica maslac nevjesta made mladac (pl. mladci) (nakon 1991) enik; nevjesta mobitel (od 1996) sok od peenja

moa, prenica

modrica; etimologija zapadni dijalekti: modar; istonodijalekatski analog bio bi "plavica" mogue, moguno moguno, mogue mokrana beika mokrovod, mokraovod molekul moler momak, deko: momci: Devojke i momci GEN. sg. Nema momaka NOM. pl. Nai momci Napomena: imenica deko nema mnoinu: sg: deko, deka, deku, deka, deko, dekom, deku; pl: menja se kao imenica momak (eventualno deak) momad, tim monahinja; monah moral moreplovac, pomorac moreuz; zemljouz morska sasa morski je mrenjaa (oftalm.) mrlja, fleka mrmot mrtvaki sanduk mrtvak mrzi me da municija muva muziar muziki instrument muziko vaspitanje (kolski predmet) muzika, svirka na kraju na primer nadgledanje, supervizija, kontrola nadmen nadoknada nadoknaditi nadraaj, stimulus

masnica; etimologija istoni dijalekti: mastilo (modre boje) = tinta; zapadnodijalekats analog bio bi "tintanica" mogue mogue mokrana vreica mokraovod molekula soboslikar, liilac (liitelj?) deki: Cure i deki GEN. sg. Nema deki NOM. pl. Nai deki sg: deko, deka, deku, deka, deko, deku, dekom pl: deki, deki, dekima, deke, deki, dekima, dekima

momad asna sestra; fratar; redovnik, redovnica udoree pomorac tjesnac; prevlaka vlasulja (biol.) jeinac mrenica (oftalm.) packa svizac lijes mrtvac ne e mi se streljivo (1992); strjeljivo (2003) muha glazbenik glazbalo glazbeni odgoj; glazbena kultura (kolski predmet) glazba na poslijetku, na koncu, na kraju primjerice nadzor nadut naknada naknaditi podraaj

nadstrenica, krov naelektrisanje,naboj, ara Q (C) nag, go naglaavati - naglaavam nagluv nagovestiti, nagovetaj naizmenina struja naizmenino najbolje najpre najverovatnije najvie najvie nalaza: Potenom nalazau sledi nagrada namerno nametaj, pokustvo nanositi; nanoenje naoblaenje naoari napad napad (u sportu) Napolje! Van! napolje, napolju, van, vani, izvan, izvana napolju, spolja, izvan, izvana: Izvan svake sumnje napolju, vani napon naprasan napraviti naprotiv naramak narandast naravouenije, pouka, nauk naredni, idui naroito naroito, posebno naroito, posebno; uglavnom naroito, specijalno, posebno posebno, specijalno, naroito narodan

streha (e. stecha) naboj Q (C) gol naglaivati - naglaujem nagluh navijestiti, navjetaj izmjenina struja naizmjence ponajbolje ponajprije najvjerojatnije najvema ponajvie nalaznik: Trai se poteni nalaznik (nakon 1991.) hotimice, hotimino pokustvo nanaati; nanaanje naoblaka naoale napadaj (nakon 1991.) navala, Srednji navalni igra Van! van, vanjski, vani, izvan, izvana izvana vani napetost naprasit uiniti, u smislu sagraditi (napraviti konstruktivno) dapae, pae pinklec (lok.) naranast pouka idui osobito osobito poglavito napose, osobito napose puki

naselje; nastaba naslediti naslonja nastanjivati nasumino nasumino nasuti: Naspi punu au...; naliti nasuti: Naspi vina devojice...; natoiti naunik naunik; nauka nauka, naunik navoj, loza, kalem nazad, natrag; unatrake (kretati se) nazeb, kijavica, prehlada; nazebao, prehlaen Ne brini! ne seri! neitak necivilizovan, nepristojan nedelja, sedmica negacija negde negde negirati, odricati negodovati nehaj, nehat; nehajno neizbean neizbean neizbeno nekada nekada nekuvan nemogu, nemoguan nenamerno, sluajno, nehotino, nevoljno neorganski neposredno uz nepoznata vrednost (u matematici) nepredvidiv, nepredvidljiv neprestano neprevazien neprijatan

nastamba; nastambeni nasljedovati (nakon 1991.) naslon nastavati nasum(i)ce nasumce, nasumice naliti: Nalij punu au... natoiti: Natoi vina curice... uenjak, znanstvenik znanstvenik, uenjak; znanost znanost, znanstvenik navoj natrag, nazad; unatrake (gibati se) prehlada; prehlaen Budi bez brige! nemoj srat! neitljiv neuljudan tjedan (e. tyden) nijekanje nekud, nekamo (u oznaavanju kretanja) negdje nijekati (neslagati se, buniti se) nehat; nehotino neizbjeiv neizbjeiv neizbjeivo negda (kajk. negdar) neko nekuhan nemogu nehotice, nehotino anorganski tik do nepoznanica nepredvidljiv neprestance nenadmaan neprijazan

neprimereno, neprikladno nepristrastan neprocenljiv, neprocenjiv nerazdvojan, nerazdvojno nerv, ivac nervirati se, sekirati se, uzbuivati se nervne elije; ivan = nervozan nervni sistem nesanica nespretan, trapav nesrazmera; nesrazmerno; neproporcionalno neto neto neto: Neto bih ti dao... To e ii neto lake... nesumnjivo, nedvosmisleno nesvarljiv neumoran, nezamorljiv neuslovno neutaiv

neprikladno nepristran neprocjenjiv nerazdvojiv, nerazdvojivo ivac uzrujavati se, ivcirati se; uzrujati se ivane stanice ivani sustav besanica nespretan, spetljan, plentrav nerazmjer; nerazmjerno; neproporcionalno neta (kol., lok.) neta, to je neta: Neta bih ti dao... To e ii neta lake... nedvojbeno neprobavljiv neutrudiv neuvjetno neutoljiv

nevaljao, rav; nevaljalac nevaspitan nevoljno nezahvalan, neblagodaran nezasitost nezavisno, nezavisnost nipodatavati, nipodatavanje nian nianiti nita, ita, ma ta, bilo ta nitavan nivo nizija: Panonska nizija... njen, njenog, njenom(e)

zloest, zloestoa neodgojen nevoljko nezahvalan nezasitljivost neovisno, neovisnost nititi, nitenje muica ciljati nita, ita, ma to, bilo to nitetan razina nizina: Panonska nizina...

njezin, njezina (njezinog), njezinomu (ovaj oblik je srpski arhaizam i skoro se potpuno izgubio iz modernog srbijanskog srpsko standarda) njuh, njuiti, njukati gubica plonik nona

njuh, njuiti, njukati njuka nogostup, trotoar noa

nota po duini : polovina, etvrtina, osmina, esnaestina notni sistem novac (sg. tantum): Predaj sav novac... novana kazna; novano kazniti novanik novanik novanik novembar nozdrva nula nuda, urba, neminovnost nunik o kome O kome, o emu? -- O njemu, o tome. o tome obavetenje, obavetavati obaveza, ali obveznik obaveza; obavezan; ali vojni obveznik

nota po duini : polovinka, etvrtinka, osminka, esnaestinka crtovlje novci: Predaj sve novce... globa, globiti, oglobiti novarka, lisnica lisnica, novarka novarka studeni (eki: listopad) nosnica nitica prea zahod o komu O komu, o emu? -- O njemu, o tomu. o tomu obavijest, obavijeivati obveza obveza (od 1990), obvezatan

obavezno obazirati se obdanite, vrti obeavati, obeavam obedovati; obedovanje

obvezatno (nakon 1991.), obvezno obzirati se vrti obeavati, obeajem (kao dodavati, dodajem) blagovati; blagovanje osigurati opseg: Opseg glasa obrazloiti, objasniti obznana neboder tor oboivati, oboujem obratnica (geog.) naobraen; naobrazba naobrazba nai se, zatei se obratno okretaj osramotiti se

obezbediti (uiniti neopasnim, netetnim, bezbednim); obezbediti se staviti se van opasnosti obim; raspon: Raspon glasa objasniti, obrazloiti objava oblakoder, (soliter,) neboder obor oboavati, oboavam obratnik obrazovan; obrazovanje obrazovanje obresti se, nai se, zatei se obrnuto obrtaj obrukati se, izblamirati se, osramotiti se

obui, odenuti

odjenuti

obuhvatati oigledan oigledan, flagrantan oitovati se; ...u emu se oituje... oni kapci, vee od mila; od milote od vajkada, oduvek odbrana odbrana, odbraniti odeljenje odeljenje (1. na klinici, u koli, u drugim razliitim institucijama; 2. prostorija u kui) odgaanje; odgoenje odgovaraju, jednak, isti odlika odmotavati odnos (relacija) odoje, edo; odojad odolevati, odupirati se odomaen odomaiti se; odomaen odozdo, odozdole odozgo, odozgore odrean odrean (odrene reenice); negacijski odtampati odsustvo odsutstvo (neprisustvo) odaar, dimniar odak, dimnjak, dimnik ofanziva oficir ofsajd (u fudbalu); (zalee, pozadina u vojnoj terminologiji iza linije fronta) ogledalo ogledalski: Ogledalska slika ogledati; isticati se; reflektovati ogluenje ogluveti ognjilo oivienje, obod okaiti

obuhvaati zoran oit ogledati se; ...u emu se ogleda... vjee od milja oduvijek obrana obrana, obraniti odjel odjel odgoda sukladan znaajka odmatati omjer dojene, dojenad; (odojak, odojci = prase, prasii) opirati se udomaen udomaiti se; udomaen odozdol(a) odozgor(a) nijean nijean (nijene reenice) otisnuti dopust izonost (nakon 1991) dimnjaar dimnjak ofenziva asnik zelee (u nogometu) zrcalo (e. zrcadlo) zrcalno: Zrcalna slika zrcaliti ogluha ogluhnuti kresivo obod ovjesiti

okean oklagija okolina okolina okolina okolina okovratnik okrepljenje okruniti (kukuruz) okruenje okruenje oktobar okusiti; Supu nije ni okusio... oma, petlja omladina, mlade , omoguava (3. l. prezenta) omoguavaju opekotina opit, ogled, eksperiment, proba opklada opkladiti se opozicija, opozicioni (opozicijski) opozicionar

ocean valjak za tijesto okolica okoli okoli okolica ovratnik okrepa (?) kukuruz okruje okruje listopad (eki: jen) kuati; Juhu nije ni kuao... uzao mlade omoguuje omoguuju opeklina pokus oklada okladiti se oporba, oporbeni oporbenjak

opravdanje opravdanje oproban; proveren oprobani opseg opti; optina; optiti; optenje orden orden, odlikovanje oreol organizacija, ustrojstvo originalan orman, ormar; (dem.) ormani, ormari osa, osovina osa, zolja oseaj (senzacija) oseanje (emocija), uvstvo

isprika; isprinica isprinica prokuan prokuani obuhvat opi; opina; opiti; openje odlije odlije aureola, svetokrug, zlatokrug ustrojstvo izvoran ormar; (dem.) ormari os, osovina osa osjet osjeaj

oseati osion, osioni oskrnavljen

utiti osoran, osorni oskvrnjen

osnivanje osnivanje, zasnivanje osnova, ali: Na osnovu ega to tvrdite? osobina, svojstvo, karakteristika osporavati, predbacivati osporiti ostalo ostaviti utisak; dopasti, svideti; svideti se kome: To mi se svidelo...; ostrvce ostrvo, ostrvce ostrvski ostvarenje osujetiti, raskrinkati osumnjieni osvestiti se otadbina, domovina otii, imp. otidi otkud otok otok, edem otopliti; otopljenje otpadati u ljuskama, ljutiti se (nije adkv.) otpozadi otvaranje (sveano otvaranje) ovamo ovlaenje, ovlatenje oznaavati oznaavati - oznaavam oznaavati, oznaava pacov, pacovski pada kia pada sneg padati kia

osnutak (nakon 1991.) osnutak osnov svojstvo, znaajka spoitavati (e. raunati) opovrgnuti ino dojmiti se koga; To me se dojmilo... otoi otok, otoi otoki ostvaraj (nakon 1991): Izvjee o uradcima i inim ostvarajima raskrinkati osumnjienik doi k svijeti domovina otii, imp. (ijek.) otii, govorno ee: odi od kuda oteklina oteklina zatopliti; zatopljenje ljuspati se straga, odostraga (lok.) otvorenje (sveano otvorenje) simo, ovamo ovlast (nakon 1991, do tada ovlatenje) oznaivati oznaivati - oznaavati oznaivati, oznauje takor, takorski kii, pada kia snijei, pada snijeg kiiti

padati sneg; Pada sneg

snijeiti

padavine paganstvo pakovanje pakovati, spakovati pak-papir, papir za pakovanje palata pametan, vispren, matovit, idejan; idejnost; pantalone (franc.), akire, hlae panter pantljiara paor papagaj Papiga, papagaj papirni, papirnati para: Pun si para... ta e sa tim parama? Pare ili ivot! paradajz (od nem. paradaisaepfel); crveni patlidan (arh.) parajlija paramparad; krhotine pare, (dem.) parence, komadi parence - pl. parii (oblici "parenca" i "pari" se ne upotrebljavaju), komadi parizer, pariska- kobasica park paenog paso pastrmka pastuv pasulj, grah (grah upotrebljava jo Vuk St. Karadi, kao i mrkva) pasus, paragraf patike patrola pavlaka; slatka pavlaka; mileram panja pazuh, mika pelinje drutvo; konica peat, ig peina peurka, gljiva pedikir pegla, peglati, ispeglati pehar, kup

padaline, oborine poganstvo pakiranje (nakon 1991); Molim dva pakiranja cigareta pakirati; spakirati; zamatati zamotni papir palaa domiljat; domiljatost; domisliti se; domisao hlae pantera trakavica kmet papiga Papagaj papirnati novac; Pun si novca. to e s tim novcem? rajica bogatun sitni komadii, krhotine komadi komadi pl. komadii parika kobasica perivoj ogor putovnica pastrva pastuh grah odjeljak, odlomak, odsjeak, stavak portske lape, sportske lape, tenisice ophodnja (nakan 1991.) kiselo vrhnje; slatko vrhnje; vrhnje pozor, pozornost pazuho pelac tambilj, ig spilja, pilja gljiva (peurka = ampinjon) pediker glaalo, glaati, poglaati (?) pokal

pejder pejza peljevina; pale (takoe ara na psima u deskripciji) penjati se: Mi smo se peli penzija penzijski (ranije penzioni)

prijamnik (od 1992) krajolik, krajobraz, pejsa pale penjati se: Mi smo se penjali (?) mirovina mirovinski

penzioner

umirovljenik

pepeljara peraje, n.: Grge ima otro gornje peraje perdaka, hobla pereca (vrsta peciva) perika Perikle period, razdoblje perionica perpendikularan, normalan; normala perun pertle pertle; nirati perut peke, peice (kol. peaka) pekir, runik pesma slavuja, poj slavuja pesnica: I vrsto mi stiskamo pesnicu; aka (dlan nije neophodno stisnut) petao petao, pevac petljati se petoro petougao, estougao, osmougao pihtija, pepeljara pijac, pijaca (ital piaza), trnica piksla piljar, bakalin piljarnica piljarnica, piljara, bakalnica = minimarket pipak (pl. pipci) pirina; rioto pisoar

pepeonik paraja, f.: Grge ima otru gornju peraju hobla perec vlasulja Periklo razdoblje praonica okomit; okomica perin vezice niravci; nirati

pjeice, (kol. pjehe) runik biglisanje pest: vrsto mi stiemo pest (e. pst) pijevac, kokot kokot, pijevac, pijetao, kokot paati se: Ne libim se ufat se i paat u tlapnje i himbe. petero peterokut, esterokut, osmerokut hladetina plac (kol.), trnica pepeljara trgovac na malo prodavaonica voa i povra duan povra i voa pipac (pl. pipci) ria; rioto piaonik

piama, pidama plac, ran plafon plakati planeta plantaa plata plata plav plava boja pleziti se pleziti se, plaziti se pljosnat pljuvaka po uvenju (znati nekoga) po principu po svaku cenu pobuaveti poastvovati, biti poastvovan pocepati, iscepati pocepati; pocepan poinjati, poinje podesan, adekvatan podgrevati, ijek. podgrijavati i podgrijevati podpresednik podraniti, uraniti podraavati, imitirati, oponaati podrka podrati; podravati podsticaj podsticaj; pobuda podstrek; podstreka; podstrekivati podstrek, podstrekivati podstrekiva poduhvat podvui poenta pogan, izmet pogled (na svet) pogotovo

pidama grunt strop plakati se, plakati planet nasad plaa plaa modar modra boja beljiti se, bekeljiti se beljiti se (lok.) plosnat slina

na naelu pod svaku cijenu: Htio je pod svaku cijenu popljesniviti poastiti; biti poaen poderati poderati, podrapati; poderan, podrapan poinjati, poinje, poimati (lok.), poima (lok.) podoban (?) podgrijavati dopredsjednik uraniti imitirati, oponaati potpora poduprijeti; podupirati poticaj pobuda poticaj; poticatelj; poticati poticaj, poticati poticatelj pothvat podcrtati poanta izmet svjetonazor pogotovu

pojednostaviti, uprostiti poklon pokopavati pokrasti; pokraden pokvasiti pol; genitalija polako: Vozi polako polarnik polen, cvtni prah policajac polisa (osiguranja) poljoprivreda poljubac, celov; ljubiti, celivati polomiti, slomiti, potrgati polovina polugoe polugoe, polugodite poluostrvo poluprenik polutka pomen pomenuti, pominjati, spomenuti, spominjati pomou pomoranda pompezan ponaosob ponavljanje ponjava, prostirka ponosan ponovo ponovo poploiti popravka, opravka poprilino, podosta, prilian broj, znaajan broj poprsje, bista porasti: Jedva ekam da porastem porcelan poreati; poreani poreenje poreenje

pojednostavniti dar pokapati okrasti; okraden smoiti, skvasiti spol; spolovilo polagano: Vozi polagano polarnica (geog.) pelud redarstvenik polica (osiguranja) poljodjelstvo (nakon 1991.) cjelov, poljubac potrgati, strgati, slomiti polovica polugodite polugodite poluotok polumjer polovica spomen spomenuti, spominjati s pomou narana pompozan poimence opetovanje prostirka ponosit ponovno iznova poploati popravak podosta poprsje narasti: Jedva ekam da narastem porculan poredati; poredani poredba usporedba

porediti; u poreenju sa poreklo poreski poreski porez, poreza (arh.) porobljavanje

usporeivati; u usporedbi s podrijetlo porezni porezni porez porobljivanje obitelj

orodica, familija; "Serbian nationalists consider the word obitelj ('family') to be a distinctive Croatism, even though the word is part of daily prayers of Orthodox monks in the Hilandar monastery, and is neither Serbian nor Croatian in origin." porodilite portparol, glasnogovornik (cro.) Portugalija porudbina posebno, naroito poseta poiljalac poslastica poslastiarnica poslat (gpp. od poslati) (poslat i dat; da ne bi bilo poslan i dan sinonimi sa soljeno i obdanica) poslednji poslenik, delatnik posluavnik; tacna posluivati koga, sluiti koga posmatrati; posmatra potar; golub pismonoa postavka, postava: Stalna muzejska postavka postaviti sto poteda; potedni postepeno potovalac potovanje potovati

rodilite glasnogovornik Portugal narudba posebice posjet poilja slastica: Cure mi sline pri pomisli na sve te slastice slastiarnica poslan (gpp. od poslati) zadnji djelatnik pladanj; taca dvoriti koga promatrati; promatra pismonoa postav: stalni muzejski postav

postupno tovatelj tovanje potivati

potovati, potovanje; ceniti; tovanje (arh) potajno, tajno potaknuti, navesti, izazvati: To me potaklo... poternica poticanje potisak (negativan pritisak) potkovica

tovati, tovanje; cijeniti; potivati potajice ponukati: To me ponukalo... tjeralica nukanje potlak potkova

potonji, gorespomenuti, navedeni potpredsednik potpuno potpuno, posve potpuno, u potpunosti, skroz potrebno potvrdan (potvrdne reenice) poviavamo povlaivati (neosnovano davati za pravo i odobravati postupke), patronizovati povlaen povlaen, povlaten, privilegovan povlastica (mesena, za gradski prevoz) povodom povraaj povraati povreda, povrediti, povreen povr povr (deo ravni omeen pravim) povrina pozadi pozadi: pozadina; ofsajd (off side) pozajmiti, zajmiti pozamaan poznanik, znanac pozni, kasni: (pozne godine; pozna jesen) pozorite pozornica, bina portvovani portvovanje prase, prasii prasii

gorespomenuti, navedeni dopredsjednik, dopredsjedatelj potpuno, potpunoma (lok.) posvema, posve posve potrebito (nakon 1991.) jesan (jesne reenice) povisujemo

povlaten povlaten, privilegiran pokaz (mjeseni, za gradski prevoz) u povodu povrat bljuvati ozljeda, ozlijediti, ozlijeen ploha povrina (dio ravnine omeen pravcima) plotina straga odostraga, odotraga zalee posuditi posvemaan znanac kasni kazalite pozornica portvovni portvovnost odojak, odojci praii slijediti koga pravac pravac, smjer pravica (kajk.): Ni med cvetjem nij pravic pravian; pravinost ravno: ii (voziti) ravno: Na raskriju idite ravno. pravocrtno (predlaem: ravnocrtno) pravomo, pravomono

pratiti koga; slediti se neto ree upotrebljava zbog sinonimije sa glagolom slediti = zalediti prava (linija) pravac ("dvosmerni vektor") pravda, pravica; pravinost pravedan; pravednost pravo: ii (voziti) pravo: Na raskrsnici idite pravo pravolinijski pravosnanost, pravosnano

pravougaon pravougaon pravougaon, pravougaonik pravougli trougao praziluk praznik pre/prije: Pre 3 dana... Pre 500 godina prebacivati; prebaciti prebivalite, boravak prenik preutan uglaviti, zaglaviti preutati, preutkivati preutno, utke

pravokutan, etvrtast etvrtast pravokutan, pravokutnik (predlaem: ravnokutnik; ravnokutni trokut) pravokutan trokut luk porjak, poriluk blagdan pred: Pred 3 dana... Pred 500 godina... predbacivati; predbaciti boravite: Promjena mjesta boravita promjer preutan upreiti, zapreiti preutjeti, preuivati preutno, utke predaja: Prema predaji prijanji predati - predan krajobraz predizborna utnja prijeratni predsjedatelj pretkazanje pretkazati predvorje igrokaz predodba (imati predodbu o emu) predodba, predoiti preduvjet poduzee poduzeti, poduzetnik poduzima poduzimljivost, poduzimljiv profinjeno promotriti; promatrati pretinac prigristi neto preinaka pretpovijest prenapuiti

redanje: Prema predanju; predaja pristanak na liavanje slobode; predavanje nastava, lektura

preanji (noviji oblik), prejanji (zastarina, rtka u spisima sa dananjih ekavskih teritorija nakon 13. stola) predati - predat; raditi predano predeo predizborna tiina predratni predsednik predskazanje predskazati predsoblje predstava predstava (imati predstavu o emu) predstava, razjasniti preduslov preduzee preduzeti, preduzetnik preduzima preduzimljivost, preduzimljiv prefinjeno pregledati, pogledati, odmeriti pogledom; posmatrati pregradak, fah pregristi neto (jesti na brzinu, s nogu) preinaenje praistorija, predistorija (pre pojave pisma) prenaseliti, prenastaniti

prenaseljen, prenastanjen preneti preneto, preneeno preobraenje preobui se preovlaivati preparat preporuivati, preporuujem preporuujem prepreka presa, presovati, presovanje prestraviti (se) prestup prestup, prestupnik prestupnik, delinkvent presvlaka pretenzija, tenja pretiti (nekome) pretkomora pretrnuti preturiti; prevrnuti; premetnuti prevashodno, naroito prevazien prevazilaziti preivar prevrljati, prekrabati priati sa nekim: Samo razgledamo pridika, pridikovati: Ne pridikuj!; popovati prihvatati prijatan Prijatno. (za stolom); Dovienja i prijatno.(pozdrav na rastanku) prijem prijem, prijemnik prijem, zabava , urka prijemiv prijemni prijemnik prikaz prilino prilika priliv ( dotok)

prenapuen (koren: puk, puanstvo) prenijeti preneseno preobrazba poreodjenuti se prevladavati pripravak (e.) (nakon 1991.) preporuati, preporuam preporuam zapreka prea, preati, preanje prestraiti (se) izgred izgred; izgrednik izgrednik preoblaka presezanje, presizanje, posezanje prijetiti se (nekomu) pretklijetka protrnuti premetnuti poglavito nadmaen nadmaivati preiva precrtati, poarati razgovarati se s nekim (kol.): Samo razgledavamo prodika, drati prodiku prihvaati prijazan; ugodan Dobar tek. prijam prijam, prijamnik domjenak, tulum prijamiv prijamni prijamnik prikazba priliito zgoda dotijek

primeren, adekvatan primereno, celishodno primetiti, spaziti primetiti; primedba princ princeza priprema pripremiti, organizovati prisajedinjenje siliti saglaivati se pristalica saglasnost pristrasno prisutan, prisustvovati prisvojni pridevi; prisvojne zamenice; pritisak; pritiskati; stiljivost pritoka privezak (od privezati, vezati) privilegija privreda privrediti priznanica probati (hranu) prodavnica, duan (tur.) produetak produiti, produenje, produetak progovoriti

prikladan prikladno opaziti zamijetiti; zamjedba kraljevi kraljevna priprava prirediti, pripremiti,organizirati pripajanje prisiljavati pristajati pristaa pristanak, suglasnost pristrano nazoan, nazoiti posvojni pridevi; posvojne zamjenice; tlak; tlaiti; stlaivost utoka privjesak (od privjesiti, vjeati) privilegij gospodarstvo priskrbiti potvrda kuati prodavaonica, trgovina, duan (tur.) produljak produljiti, produljenje, produljak prozboriti, progovoriti

proisticati proizvod proizvod, produkt (mnoenja) prolenji prosuti proliv (prolivati) prosipati promaja, cug pronalaza pronalazak pronicljiv

proizlaziti izradak umnoak, produkt (umnoavanja) proljetni proliti proljev proljevati propuh izumitelj izum pronicav

pronicljivost propagator propeler propratiti, propratni propratiti, propratni efekat propustljiv; propustljivost prost prota protest; protestovati protivpoarni protivrenost protivrenost protuva provetriti, proluftirati providan provokacija, izazivanje prskati prskati: Ne prskaj! prskati: prska prljen prsluk prstenaste gliste prtljag prtljag prut prut, iba prut; tap, klipa prvaci, prvaii (aci prvaci, prvaii); isto i drugaci, treaci, etvrtaci, petaci, estaci, sedmaci i osmaci; ak prvak, pl. aci prvaci prvobitni psihopata publika; gledaoci puknuti: Pui u Puknuu puls pumpa; pumpati punomoje pukica put, drum, ulica put: Govorim ti trei put!; Svrati poneki put raunar, kompjuter

pronicavost promidbenik, promicatelj vijak popratiti, popratni popratiti, popratni efekt propusan; propusnost jednostavan veleasni prosvjed; prosvjedovati protupoarni protuslovlje protuslovlje, proturjenost protuha prozraiti proziran izazov, izaziv, provokativnost trcati, pricati pricati: Ne pricaj! prtati: pre kraljeak lajbek, lajbec kolutiavci prtljaga prtljaga iba iba klipa, tap prvai, prvaii; ak prva, pl. aci prvai prvotni psihopat gledateljstvo; gledatelji puknuti: Puknut u bilo crpka; crpsti punomo alabahter cesta, ulica puta: Govorim ti trei puta! Navrati poneki puta raunalo, kompjutor

rad (istrivaki) radio radnja, prodavnica, butik, duan radovati se emu radoznalost; radoznao rampa: Voz je iao inama prema mestu gde na drumu nema rampe rasei rasejan rasejanje (svetlosti) raskinuti veridbu raskrsnica, raskre (od Krst) raso rasparavanje raspee raspolutiti, raspoluen Raspuin raspust rastapati; taka topljenja rastavi rastinje rastop rasturanje, dilovanje (droge, tampe)

radnja (istraivaka); uradak krugoval trgovina, duan, prodavaonica veseliti se emu znatielja; znatieljan brklja: Vlak je iao tranicama prema mjestu gdje na cesti nema brklje razrezati rastresen rasap razvrgnuti zaruke raskrije, krianje (od Kri) rasol raspaivanje raspelo raspoloviti, raspolovljen Rasputin praznici, ferije taliti; talite preslica raslinje talina raspaavanje, dilanje

rastvara rastvarati rastvor rastvor, rastvoriti, rastvarati, rastvaranje ravnjati ravnodnevica, ekvinokcijum razboj razbojnitvo razdaljina, odstojanje, rastojanje razgledati razgranien diferencija razljuen, ljutit razmera (geografska karta): Karta u razmeri jedan prema deset hiljada; (merilo: Merilo uspeha) razmera, proporcija, odnos raznovrsnost

otapalo, razrjeiva rastapati otopina otopina, otopiti, otapati, otapanje ravnati ravnodnevnica, ekvinocij tkalaki stan razbojstvo udaljenost razgledavati omeen razlika srdit mjerilo (na zemljovidima): Zemljovid u mjerilu jedan naprama deset tisua omjer, razmjer raznolikost

raznovrstan razoaranje razuenost obale razumno, racionalno razviti; razvijati razvod braka razvoj; razvie ra; rav; zarati; zarao red: itaj izmeu redova reati (reditelj) reiser rediti rednja ( epidemija) redovan, redovni redovno refleksija, ogledanje regrutovati rejon rerna, penica reo restovani krompir reza, zareziva; zarezati, zarezivati reiser (reditelj) ribolovac, alas rimovati; rimovan: rimovani stih ringla rizikovati roditi se rodoljub, patriota rodoljubiv: Rodoljubiva pesma

raznolik razoaranje razvedenost obale razborito razmotati; razmatati rastava braka razvitak; razvijenost hra; hrav; zahrati; zahrao redak: Proitati izmeu redaka redati redatelj redati epidemija redovit, redoviti redovito zrcaljenje unovaiti etvrt, opina, predio, rajon penica, rol kuhalo restani krumpir iljilo; zailjiti redatelj ribi, ribar rimirati; rimiran: rimirani stih plotna reskirati naroditi se: Narodil se je kralj nebeski domoljub, patrijot rodoljuban; domoljuban

rodoskrnavljenje

rodoskvrnjenje, rodoskvrnue; rodoskvrnik

rogalj (prostorni ugao), oak rokada rolna (papira); rola (glumaka uloga) rolovani (rolovana pleka) rolule, rolue roze ronjaa

prostorni kut, kut roada rola rolani (rolana pleka) koturaljke ruiast ronica

rukiti, rukati; (jesti od mila); njupica ruda rukovet Rumunija; Rumun (pl. Rumuni) runo ruzmarin s one strane sabirak, sabirci ablon sabran: Sabrani radovi sabrati: Saberi dva i dva... saekati sadrilac (mat.) sadrina; (sadraj) saginjati se saglasnost sahrana; sahraniti aht sajam sajamski saksija saksija; saksijsko cvee sala sala, aula alitra salvet salvet, servijeta amar; uka samit samoubistvo; samoubica ampita sandue sankati se; sanke sanke sanke; sankati se; nasankati santimetar saobraaj saobraajac saobraajka (kol.), saobraajni udes, nezgoda saobraajnica

papati (jesti od milja); papa (dem. papica) rudaa kita; kitica Rumunjska, Rumunj (pl. Rumunji) ruho rumarin s onu stranu pribrojnik, pribrojnici ablona pribran: Probrana djela zbrojiti: Zbroji dva i dva... priekati viekratnik kazalo ; (sadraj) sagibati se suglasje, suglasnost pogreb, pokop; pokopati ahta sajam sajmeni posuda za cvijee lonac za cvijee; lonanice dvorana dvorana, aula salitra ubrus, salveta ubrus pljuska vrhoskup, sumit samoubojstvo; samoubojica amnita sandui sanjkati se; saonice saonice saonice; sanjkati se; nasanjkati centimetar promet prometnik prometna nezgoda prometnica

saobraati; saobraanje saoptenje, saoptiti saoseanje, izjaviti sauee aputati; apue; aptai saputnik saradnik saradnja, saradnik argarepa arke arulja (ime krave) sastav sastav (momadi) sasvim, posve; potpuno, u potpunosti saviti: Savij kaiku savladati savlaivati savremenik saznanje saznati scenario eeriti sei sei: Iseci (naseci) hleba. seivo sedei sedite egrt sekirati, uzbuivati, nervirati, ii na ivce sekretar, sekretarica, sekretarijat sekutii seliti se: I ja se selim ema, ematski, ematizovan semevod semnik, pasemnik, semenik, pasemenik; senf, salica; (goruica - potekoe sa viak eludane kiseline) senica, hladnjak senka, sena senka, sena septembar

prometovati; prometovanje priopenje, priopiti suut; izjaviti suut aptati; ape; aptai suputnik suradnik suradnja, suradnik mrkva pantovi arava, areka (ime krave) sastavak sustav, sastav (ekipe) posve, posvema; sasma, potpunoma savinuti: Savini icu svladati svladavati suvremenik spoznaja doznati scenarij zasladiti, cukoriti, eeriti rezati rezat: Narei kruha. otrica na sjedeke, sjedeki, sjedei sjedalo naunik uzrujavati, uzrujati, , ii na ivce tajnik, tajnica, tajnitvo

seliti: I ja selim shema, shematski sjemenovod sjemenik, pasjemenik; mudo, pamudo goruica sjenica sjena, sjenka sjena rujan (eki: zai)

epuriti se; epurenje

epiriti se; epirenje

serenada erpa (razlikuje se od lonca tako to erpa ima: D / h > 1, a lonac h / D > 1 C.M. ) erpa;lonac;saksija; dezva eir eirdinica sestra (od tetke) sestri, sestriina etalica, klatno etati: etamo; proetati:Proetajte se shvatati shvatati, shvata si (nota solmizacije) ibica ibica sidro, anker, kotva, lenger sijalica sijalica od sto vati sijati se sijati: Sunce sija...ali: Sunce je sjalo... siktati impanza simpatian ine, tranice sinhronizovati, sinhronizacija, sinhron, asinhron ipurak, ipak sir kakavalj ira sire, siretna kiselina iriti, prostirati ve irokogrud; irokogrudo; irokogrudost sisar iarka, iarica sistem sistem krvnih sudova sistem organa za varenje, digesativni sistem sitno iseen; iseckan sitno sei, seckati; iseckani

podoknica , (posuda), rajngla (lok.) lonac; loni klobuk klobuarnica sestrina neak, neakinja njihalo etati: eemo se proetati: Proeite se shvaati shvaati, shvaa ti (nota solmizacije) igica, ibica igica kotva arulja arulja od stotinu vata latiti se sjati: Sunce sja...Sunce je sjalo... psikati impanza dojmljiv tranice sinkronizirati, sinkronizacija, sinkron, asinkron ipak sir (?) mot ocat, sirket; octena kiselina sterati rublje irokogrudan; irokogrudno; irokogrudnost sisavac ika, iarka sustav krvoilni sustav probavni sustav kosani; nakosani kosati; nakosati; kosani

skala (muzika) kembii sklanjanje, deklinacija sklanjati, pomerati, micati kolovati se; polaziti kolu korpija, korpion, aspida, rospija skraenica skrob slaga slagalica slanik slanina, pek

ljustvica (glazbena) fileki, pl. fileke sklonidba micati, sklanjati kolati se; polaziti kolu tipavac, korpion kratica krob slagar slagaljka solenka pek, slanina

slavina, esma slavlje, veselje, proslava leper, teglja slepi mi, imi slepilo slezina sliuge sline, bale sliv ljunak, oder slomiti, potrgati; slomljen, potrgan; rastrgnuti; rastrgnut; rastrgati slonovaa Slovenci, slovenaki Sloveni, slovenski smatrati: Ja smatram da... smeo: Od Vas je to bilo smelo.. smeo; smelo smer ("jednosmerni vektor") smetati (+ DAT): Smeta mi... smisleno, razumno, razumljivo, racionalno smisliti smuke, skije; smuati, skijati; smuar, skija snabdevanje snabdevanje, snabdeti snaja nala (nem.) snalaljivost

slavina, pipa (kol.) veselica, feta teglja (?) imi sljepoa slezena klizaljke bale, mrklje sutok (nakon 1991.) oder potrgati; potrgan; rastrgnuti; rastrgnut; rastrgati bjelokost Slovenci, slovenski Slaveni, slavenski drati: Ja drim da... smion: On je bio tako smion; smjelo; smion; smiono ? (pravac) smetati (+ GEN): Smeta me... suvislo dosjetiti se skije; skijati; skija opskrba opskrba, opskrbiti se snaha ukosnica dovitljivost

snalaljivost; snlaljiv; snalaziti se; snalaljivo sneti, nositi (jaja): Kokoke nose jaja jue su snele svaka po jedno Sneana i 7 patuljaka snimak snishodljivost; snishodljivac so soivo (optiko, ono i povrtno) Sofokle sokne sol (nota solmizacije) olja; WC olja onja onja, mlakonja sopstveni, vlastiti: Lino brinem o sopstvenoj bezbednosti, da ne bih zavisio ni od koga. pajz spana panija; panac/panjolka panski

dovitljivost; dovitljiv; dovitljivo snesti, nesti (jaja): Kokoi nesu jaja juer su snesle svaka po jedno(kajk.) Snjeguljica i 7 patuljaka snimka udvornost; udvorica, dodvorica (priblini supstituent, nije ekvivalent) sol lea (optiko, ono i povrtno) Sofoklo kratke arape so (nota solmizacije) alica; WC koljka mokljan mlakonja, mokljan vlastiti: Osobno skrbim za vlastitu sigurnost, da ne bih ovisio ni o kome. smonica pinat panjolska; panjolac/panjolka panjolski

pasavati: Malo je nedostajalo da ga spasu, ali kasno su mu bacili pojas za spasavanje; ali i spaavati spasti: spau te; 3. pl = spasu (nisu uspeli svi da se spasu); ali i spasiti spavaa soba specifian (karakteristian) specifinost spelovati; spelovanje; srikati; srikanje penadla, pribadaa spermatozoid, pl. spermatozoidi spisak, lista; popis, popisivanje spoitavati, predbacivati, osporavati, pripisivati, zaraunavati (e. spoitat = raunati) spojnica, veza spolja spoljanji spoljanjost, vanjtina sporekati se sporedan, loiji, inferioran poret (e. spoit = tedeti) sporno, preporno; spor, prepor; nesporno, neosporno, nepreporno sport sprat spretan

spaavati: Malo je nedostajalo da ga spase, ali kasno su mu bacili pojas za spaavanje spasiti, spasit u te; 3. pl = spasu (nisu uspjeli svi da se spase) lonica (?) osebujan osobitost

pribadaa, penadla spermij, pl. spermiji popis spoitavati spojite izvana vanjski vanjtina porjekati se nuzgredan tednjak prijeporno; prijepor; neprijeporno port (od 1991.) kat fletan, spretan

sprovoenje sprovoenje sprud sraman Sramota me (je) Stidim se srazmerno, relativno srenik sredina (ivotna) srednjevekovni srednjevekovni; vekovni sredovean (mukarac) sresti (se) srez, atar srodnici po enidbi ili udaji u istom stepenu srodstva ta ima novo? ta: ta je sa vama? tab stajalite: autobusko stajalite take: Hoda sa takama staklasto telo (corpus vitreum) staklorezac tala, staja tampa, tamparija, tampati tampana stvar stanica (autobuska ili eleznika)

provedba provedba prud sramotan Sram me (je) Stid me (je) razmjerno, relativno sretnik okoli srednjovekovni srednjovjeki; vjeki (?) srednjovjean susresti (se) kotar, majur ogor, ogorica to ima novoga? to je nova? to; to je s vama? stoer stajalite: autobusko stajalite tapovi: Hoda pomou tapova staklovina staklar staja tisak, tiskara, tiskati tiskanica

kolodvor (kalk prema nmakom Bahnhof nespretno prevedeno kao "dvor(ite) za kola" kolo-dvor"; die Bahn = pruga, elznica, kolosk, put; prema tome "prugodvor" tj. dvorite sa mnogo koloska na kojima se slau vagoni. Da je B. ulek bio neto ranije ubacio eku r "vlak", moda bi elznika stanica bila nazvana "vlakodvor". U sutin msto sa kojeg se obavljaju polasci vozova, ne mora nuno biti u blizini "kolodvora" dvora na kojem se raniraju kola. stajalite: Gledajui sa mog stajalita startati kip, kipi stavak pae pae, dapae, tovie metnuti, staviti stupanj stupanj stube, tinge (lok.), tenge; stepnice stubite potencije(mat.): Deset na treu (potenciju)

stanovite: Gledajui sa mog stanovita startovati statua, statueta stav ak tavie, ak tavie, ak; naprotiv, dapae staviti, metnuti stepen stepen stpenice stepenite stepenovanje (mat.): Deset na trei (stepen)

stid; stideti se; stidljiv; stidljivko stidljiv; stidljivko tikla, potpetica tiklirati (staviti oznaku ispravnosti) tipaljka, tipalica tirkati stistkati; ja stiskam sto to: Drago mi je to Srean sam to Ko je kriv to postoje agresivne igrice to: Neto to se apne sto; presto to? = zato? stojei stolica stomak, eludac; trbuh stote, stotinka (samo u sportskoj terminologiji) stotinak trajkovati strana (u knjizi i na internetu) strastveno, strasno: Strastveni pua... stravinost; stravian strati, trati, striti stric, ika strofa troka, prljavtina trokav, prljav strpljenje struk, pas strvina, crkotina, leina, le ivotinje strvinari, leinari stub student studije studije (f. pl.) stvaran stvarno stvarno (prilog) stvarnost

sram; sramiti se; srameljiv; srameljivac srameljiv; srameljivac potpetica dati kvaicu (staviti oznaku ispravnosti) kvaica dati kvaicu stiskati; ja stiem stol da: Drago mi je da Sretan sam da Tko je kriv da postoje agresivne igrice ta: Neta ta se apne (kol.) stol, prijestolje zato? na stojki(kajk.), stojke (kajk.), stojei stolac eludac; trbuh stotinjka stotinjak trajkati stranica (u knjizi i na internetu) strasno strahovitost, strahota; strahovit, strahotan striti stric, striek kitica neistoa, zmazanoa z(a)mazan, zaprljan strpljivost pas leina, le ivotinje l(j)einari stup sveuilitarac, visokokolac studij studij (m. sg.) zbiljski, stvaran zbilja zbilja zbilja

stvarnost, zbilja stvarnost; stvarno sudija sudija, sudinica sudovi sudovi sudovi (krvni), sudovnjaa uge, ugice (igra tranja za kim i hvatanja) sujeta, tatina sujetan, tat sujeverje, praznoverje, praznoverica sumnja; sumnjati sumnjiav (adj.) sumnjiiti, podozrevati sumnjiv sumpor suner (tur.) unjati se, priunjati se, uunjati se supa; orbasto suprunici suprunik supstanc(ij)a, materija surutka sueni svinjski vrat, buola sutina suvie, isuvie, previe suvo meso/riba svaalica svaati se svaati se, posvaati se vajcarska svakidanjica svakodnevica svakodnevni svakodnevno valja, najder(ka) vargla svatojed sveana sala, aula sveara, svetkovina; sveari

zbilja zbilja; zbilja sudac sudac, sutkinja posue sue ile (krvne), ilnica lovice (igra tranja za kim i lovljenja) tatina tat praznoverje dvojba; dvojiti sumnjiavac (pron.) sumnjiiti dvojben sumpor, veplo (nem. Schwepffel) spuva (ital.) uljati se, priuljati se, uuljati se juha; juno supruzi

tvar sirutka buola bit preve, previe sueno meso/riba svadljivac, prkonjica svaditi se svaditi se, posvaditi se vicarska svagdanjica svakodnevnica, svagdan svagdanji, svagdanji svagdan velja, najderica (kol.) prezbut svejed aula svetkovina; iznimni gosti

svedoanstvo svekar, svekrva sveska sveska svetenik, svetenstvo svetlarnik sveznalica svinjokolja svinjokolja, svinjokolje, koljevina svinjsko peenje svirep, okrutan svita svitac svratiti, navratiti svratiti: Svratite malo do nas... navratiti: Navratite malo do nas... svrsishodan svugde taban, stopalo tabela, tabelarno tabla (u uionici) taka kljuanja taka mrnjenja tano tajanstven, tajnovit, misteriozan, mistian takav, takva, takvo takmiar; takmac takmienje; takmiiti se; takmiar takmiiti se takoe takoe taksa taksena marka taksena marka; beleg takt (u muzici) taktica talas, val talasast, valovit talasast, valovit talenat

svjedodba svekar, svekrva biljenica svezak sveenik, sveenstvo vidnik sveznadar koljevina koljevina, kolinje (kajk.) peenka okrutan suita krijesnica navratiti navratiti: Navratite malo do nas... svrhovit svagdje stopalo tablica, tablino ploa (u uionici) vrelite ledite tono samozatajan tak(o)v, tak(o)va, tak(o)vo natjecatelj; takmac natjecanje, utrka; natjecati se, utrkivati se; natjecatelj natjecati se, utrkivati se takoer takoer pristojba biljeg biljeg mjera (u glazbi); takt taktna crta val valovit, uzbiban uzbiban, valovit darovitost

tanjir taraba tana (nem. Tacshe) tata, tast tastatura tavan tavanica, plafon tavanica, plafon (franc.) tavanica, plafon, svod tean teno stanje: Teni puder; tekua voda tenost; tean tegla

tanjur plot taka (ital. tasca) punica, punac tipkovnica, (mada se do 1989. u nastavi tehnikog odgoja uio izraz "slovite") krovite strop strop strop, svod tekui tekue stanje: Tekui puder tekuina; tekui staklenka teevina, steevina (nakon 1991.)

tekovina, teevina, steevina: Kada je 1892. godine povodom bekog izvoenja predstave Kraljevi Marko (Srbina katolika) Petra Preradovia zagrebaki Vijenac pisao da se u Markovoj linosti zrcali hrvatski ivot, tipovi i obiaji, srpska Bosanska vila ustro je reagovala: I opet je skoila nesita hala, da svojim grabljivim kandama zgrabi i privue u oje opako i nesito gnijezdo jo jednu nau, velim ba nau srpsku steevinu i ponos... I opet se gao polutanski zagrebaki Vijenac u broju da nam otme i prisvoji uza sve ostale jo i naeg rpskog najveeg narodnog uzor-junaka, hoe i on... da nam otme i pohrvati naeg Kraljevia Marka, poruujui svojoj pozorinoj druini da ga u Beu prilikom ove muzikalno-pozorine izlobe, kao svog hrvatskog narodnog junaka prikae. Lijepo se i lahko brao a jo bolje ebrao kititi i diiti tuim perjem, ali pazite, da i uz sve to perje, ne ostanete goliavi, jer se polako proiava izmeu nas i vas ovaj tamni i nestalni teren, na kom vi tako neosnovano i ovinistiki gradite svoju sadanju i buduu slavu i veliinu." tekui (mesec) telegram telepata temeljan, temeljno teniser, teniserski teorema teorema

(?) brzojav telepat temeljit, temeljito tenisa, tenisaki pouak, teorem teorem, pouak

tepih, ilim tepsija; uve; tiganj; tava (pers.-tur.: tabe) tekoa, potekoa testament testera testera testera, pretesterisati tetkica; istaica; domar teza tiganj tikva tira

sag tava potekoa oporuka, posljednja volja aga pila, aga (lok.) pila, ispiliti podvornica, podvornik natuknica tava tikvanja naklada

titula, naslov titulisati, titulirati tle, zemljite: Ispitivanje uzoraka zemljita toak toak tocilo, brus tokom topionica; topioniar toplota toplotni: Toplotni zraci... traiti traka, pantljika transformacija travnjak Treba mi Vae miljenje trenerka, trenerica trenutno trenutno, momentalno trezan trezven, samosvestan trezvenjak trg trke; takmiiti se, trkati se Trnova Ruica, uspavana lepotica trobojka trotinet trotoar (franc.), nogostup trotoar, nogostup trougao, trokut; trouglast, trougaoni, trokutast trpezarija truba truanje, (drobljenje) truati, govoriti kojeta, laprdati, baljezgati truliti, trunuti; istruliti; satruliti truliti; istruliti; satruliti trunka, mrvica, troinica tua, tunjava tui, biti tugaljiv, osetljiv, boleiv tubalica, tualjka

naslov nasloviti, titulirati tlo: Ispitivanje uzoraka tla kota kotur brus tijekom (od 1991), teajem (nakon 1991) talionica; talioniar toplina toplinski: Toplinske zrake... tratiti vrpca pretvorba tratina Trebam Vae miljenje trenirka trenutano trenutano trijezan samosvjestan (nema adekvatnog ekvivalenta) (apstinent) trg, plac utrke; utrkivati se Trnoruica trobojnica romobil plonik plonik trokut; trokutast blagovaonica trublja natruha trabunjati, laprdati trunuti trunuti; istrunuti; strunuti mrva tunjava tui osjetljiv tualjka

tvava, tvava, utvrenje tvor tvoriti, graditi, initi u dahu, na dah u naoj zemlji, u Srbiji U pitanju je u poetku u poetku, s poetka u pogledu (ega), to se (ega) tie, tto se tie (ega), po pitanju (ega); na liniji (ega) u svakom sluaju, zasigurno u vezi sa (im) ubistvo, ubica ubiti, usmrtiti ubrizgati uauriti uebati se uesnik uestalo uestalost uestvovati, sudelovati uutati uutkati udah udaljenost, odstojanje, rastojanje, razdaljina udar (u muzici) udaviti se u reci; udavljenik, utopljenik

tvra, utvrda utvrda, tvra tvor, torac (kol.) tvoriti na duak tuzemstvo Po srijedi je isprva isprva glede (ega) zasigurno, u svakom sluaju u svezi (ega) ubojstvo, ubojica umoriti utrcati uahuriti ? sudionik, uesnik uestano estota (nakon 1991.); uestanost sudjelovati zautjeti uutkati udisaj udaljenost doba (u glazbi) utopiti se u reci; utopljenik ugodnost (npr: ugodna sjedala)

dobnost (odnosi se na ergonomiju: npr. udobna fotelja; udoban leaj; udobne cipele; ugodna sedita) za razliku od

ugodnost (odnosi se na ono to godi ee u emocionalnom smislu, npr. "ugodno ste me znenadili" ili "neugodan ovek ovek sa kojim sam imao neugodnosti"); ugoditi, ugaati initi nekome ugodnosti (radnje zbog kojih e se osoba imati pozitivne emocije) udovica udruenje ugalj, ugljen ugao, ugaoni, uglomer ugaona brizna ugled; ugledan, uzoran ugljenik uhapsiti, uhapenik hapenje zatvor, apsana udova udruga (od 1991.) ugljen, ugljan kut, kutni, kutomjer obodna brzina ugled; uzoran; uzorit ugljik uhititi, uhienik uhidba, uhienje zatvor

ujak ujesti: Pas me ujeo ujutro: Sutra ujutro... ujutru: Ujutru dolazim po tebe ukapljavanje ukraavanje ukrtenica ukrtenica, ukrtene rei; "ufordenica" ukupna povrina ukus, ukusno ulje, zejtin (tur. maslina) ultrakratki talasi umanjenik; umanjilac, diminuend; suptrahend umazan, uprljan umee, vetina umeti, biti u stanju, znati: Ume li da pliva? umiljati, uobraavati; iluzija, uobrazilja umotavati; zamotavati; premotavati umreti, preminuti

ujak ugristi: Pas me je ugrizao ujutru: Sutra ujutru... ujutro: Ujutro dolazim po tebe ukapljivanje ukraivanje, reenje krialjka krialjka; "fordaljka" oploje okus (gastronom.), ukusno; ukus (npr. u oblaenju) ulje ultrakratki valovi umanjenik, umanjitelj zamazan, zmazan

znati: Znade li plivati? hiniti; himba umatati; zamatati; prematati preminuti, umrijeti

univerzitet

sveuilite "Rije univerzitet je ispoetka oznaavala universitas, tj. zajednicu docenata i studena nastavnika i aka, to je u korporativnoj i esnafskoj zajednici imalo javno-pravni znaaj Hrvtski jezikoslovci su mislili da to znai ukupnost znanja. Cio svijet kae telegram, oni brzojav. Mjesto taksa kau pristojba, mjesto marka govorili su biljega itd." Lazo M. Kost Ruenje jezika

U tom smislu je collegue - kolegijum blii znaenju zajednice kolega od aka do profesora. Moglo bi se dodati da novi termin (nakon 1991.) za viu kolu veleuilite nema logino-analokih dodira sa znaenjem ri sveuilite. unue (rakijska flaica) unutranji, unutarnji uobrazilja, iluzija, varka, privienje, privid uopte; uopteno uoptiti, uoptavati upeatljivost, jedinstvenost, individualnost; karakteristinost, specifinost frakli unutarnji, nutarnji tlapnja; tlapiti uope; openito uopiti, uopavati osobenost; osebujnost

uperiti, uprti; Sve oi su bile uperene u njega upija uplaiti, prepasti; Plaim se da uporediti uporediti uporeivati uporednik, paralela

uprti; Sve su oi bile uprte u njega bugaica prepasti, preplaiti; Strah me je da usporediti usporediti, isporediti usporeivati usporednica, paralela

upraljan, zaprljan upravnik uprkos uprkos

zamazan, zmazan, zaprljan upravitelj unato, usprkos usprkos, unato

uprljan, isprljan uprljati, ispljati uput uputstvo Ura! (povik kojim su preci juriali na protivnike: "U rat!"; glas "h" dodali su neslovenski narodi) uraditi, uiniti: Uradite taj posao brzo

zaprljan, zamazan, zmazan (lok.) zamazati, zaprljati uputnica uputa Hura! uiniti, napraviti: Napravite taj posao brzo napraviti: Kako da to bolje napravim

uraditi: Kako da to bolje uradim napraviti samo za radnje gde je naglasak na posledicama: napraviti kuu, drum, most, zid, kulpturu, dete, oveka, robota, mainu, hidrocentralu, dar mar, sprdnju, greku, gaf, sranje, promaaj, udo, preokret, pometnju, itd) ureaj, naprava ureenje: Ureenje stana urma ue, utok usedelica usidriti usidriti se usisiva uiti; daj da ti to uijem; uskogrud; uskogrudo; uskogrudost uskrs - uskrnji, vaskrs - vaskrnji

sprava ureaj: Ureaj stana datulja utok usidjelica ukotviti ukotviti se usisava zaiti uskogrudan; uskogrudno; uskogrudnost uskrs - uskrsni

uskrnji uslov; uslovno, uslovljenost, uslovljavanje usmeriti usna, usne usredsrediti; usredsreen ustalasan ustanova utinuti; tipati; tipkati; pritinuti; ustruavati se; prezati pred neim usvajanje (deteta); usvojeno dete usvojiti (dete); usvajanje (dece) utaiti e; utoliti glad

uskrsni uvjet; uvjetno; uvjetovanost; uvjetovanje upraviti usnica, usnice usredotoiti; usredotoen valovit, uzbiban

utipnuti, utipiti; tipati; tipkati libiti se (neeg) posvajanje (deteta); posvoje posvojiti (dete); posvajanje (dece) utoliti e i glad

uticaj, upliv; (ekavski = ijekavski - uticaj; uticati, utie; uticajan;)

utjecaj, upliv; utjecati, utjee; utjecajan

utihnuti: Buka je utihnula utika utisak uvee, dovee uvek uveliko: Uveliko se primenjuje u tehnici uviaj uvijati (poklon), umotavati uvo, uho uvren uvrtavati: Uvrtavam uzan, uzak: Uzane pantlone Uzana uliica

utihnuti: Buka je utihla utinica dojam naveer svagda uvelike Uvelike se primenjuje u tehnici oevid (nakon 1991.) umatati (dar), umotavati uho uvrten uvrtati: Uvrujem uzak ufati se (u nekoga): Ufam se u modernu Hrvatsku Umjesto da vjerujem i ufam se u druge, umjesto da zdvajam stremen gablec uinati uzor prouzroiti kipar, kiparica ?, praviti kip cjepivo cijepljenje cijepiti bezraje (nakon 1991.), zrakoprazni prostor vanilija iznimna situacija izvanredno probava, probaviti kuhati, kuvati (dalm.) cupajz kuhaa varav gradi u sajam svemir, kozmos u; gnjida; lisna u odgajatelj, odgojateljica odgoj

uzdati se (u nekoga), pouzdati se (u nekoga), imati poverenja (u nekoga), verovati (nekome): Uzdaj se u se' i u svoje kljuse uzengija, stremen uina uinovati uzor, model uzrokovati, prouzrokovati vajar, vajarka; mramornik vajati, izvajati vakcina vakcinacija vakcinisati, pelcovati vakuum, bezvazduni prostor vanila vanredna situacija vanredno varenje, svariti variti, bariti, kuvati varivo varjaa varljiv varo, gradi, varoica va vaar vasiona, vaseljena (starosl.), svemir, kosmos vaka; gnjida; lisna va vaspita, vaspitaica vaspitanje

vaspitanje, odgoj vaspitati; vaspitavati; odgojiti; odgajati Vavilon vazduh vee (n): Dobro vee. vee (neutrum), ali se deklinira kao imenica enskog roda (sem N, Acc i V sg.) veer: sg: vee, veeri, veeri, vee, veeri (vee), veeri, veeri pl. veeri, veeri, veerima, veeri, veeri, veerima, veerima vejati; vejavica: Veje sneg; ijek. vijavica: Vije snijeg

odgoj odgojiti; odgajati Babilon zrak veer (f): Dobra veer. sg: veer, veeri, veeri, veer, veeri, veeri, veeri pl. veeri, veeri, veerima, veeri, veeri, veerima, veerima

vijavica

vek, stolee vekna, jufka (lok.), truca (kol.) velelepan velianstven veliki durski septakord (u muzici), dominantni septakord Veliko hvala! venane planine veridba, veriti se, verenica, verenik; raskinuti veridbu veroispovest veronauka verovatnoa ve, rublje vealice; ofingeri ve-maina vetaki vezano za: Vezano za ovu temu.. vezivanje: Vezivanje atoma videlo: Izalo na videlo; svetlost dana viklovanje vile viljuka viljukar virle (nem. Wurstchen - kobasiice) vie od/nego Vizantija vlakno, nit vo

stoljee truca veleban veliajan dominantni septakord (u glazbi) Velika vam hvala! ulanane planine zaruke, zaruiti se, zarunica, zarunik; razvrgnuti zaruke vjeroispovijed vjeronauk vjerojatnost rublje vjealice, aufingeri (kol.) perilica (nakon 1991.; dotad - stroj za pranje rublja) umjetni vezano uz: Vezano uz ovu temu vezanje: Vezanje atoma svjetlost dana , (Ranije: Izilo djelo na vidjelo) viklanje roglje vilica viliar (nakon 1991.) hrenovke (priprema sa hrenom) vema od/nego Bizant nit vol

voa ustake kvislinke drave voa, vo, vod (starosl.)

poglavnik voa

vodolija (zod.) vodonik vodopad, slap (def. CM: vodopad ima veu vertikalu od horizontale, a slap obrnuto) vostvo vojnik vonj voz, elezniki voz vratanca vredan vredan, marljiv, radin, industriozan vredan, marljiv, trudoljubiv, radin vreo, kipu vreo, vru vreteno vrlina vrsta linog / kolektivnog identitetskog dokumenta vrsta: To je vrsta gutera Vruina mi je!; Vrue mi je! vulgus, svtina, puk, raja, prost narod, fukara; narod, etnos, nacion, nacija

vodenjak (zod.) vodik slap vodstvo vojak, soldat (ital., nem.) ivotinjski miris vlak; vrataca radin, marljiv marljiv, radin radin kipu vru kolovrat krepost iskaznica vrst: To je jedna vrst gutera; tk. i vrsta Vrue mi je!

puanstvo, puk (stara r sa smiljeno promnjenim znaenjem za Srpski narod (srpsko puanstvo) u Hrvatskoj 1990. god. prvi put upotrbio predsdnik drave Tuman; stvar znaenje rei nije ni demografsko, ni etniko, plemensko, bioloko-srodniko, ve feudaln klasno plemstvo ili vlastela vs. puanstvo ili puk; patriciji vs. plebs; buruji vs. proleter vlastela vs. kmetovi itd. i smiljeno je s namrom da vra: "hrvatski narod i srpsko puanstvo" = srpski kmetovi ili seljaci. (Slian primr vranja su Vlasi u TV seriji 'Vel Misto', primitivni seljaci 'kovacini' (ubretari), Strikan i Netjak, gd se jo 1983. oituj stavljanje pravoslavaca u Hrvatskoj u pejorativan kontekst. Sa njima je i jor Puanstvo ije je ime contradictio in adjecto 'gospodin seljatvo'). Meutim, da bi se prikrila prvobitna namra, tokom 1990-tih "puanstvo" je silom prilika postalo sinonim za narod zapapriti zaahuriti zaepiti zadaa stranji zakasniti zagovarati (1); dekoncentrirati koga zagrijavanje, dogrijavanje zahvaati doista uistinu skupno (nakon 1991.) skupa prisegnuti (ponovo od 1991.) prisega (ponovo od 1991.) prosudba, ocijena

zabiberiti zaauriti zaepiti, zapuiti zadatak zadnji zadocniti, zakasniti zagovarati (1); zagovarati (2) zagrevanje, dogrevanje zahvatati, zahvaati zaista, odista zaista, stvarno, odista, doista, uistinu, vaistinu zajedniki zajedno, skupa zakleti se, sveano obeati zakletva zakljuak, procena, ocena

zakopavati zakrpiti; krpiti zamenik voe ustake kvislinke drave zamljouz, prevlaka zanat; zanatstvo; zanatlija zanatska radnja zanemariti zanemarljiv aoka zapakovati, uviti, umotati zapaljenje, upla zapeta, zarez zaposlenje, (ijek. zapoljenje) zapovest zapovest: 10 bojih zapovesti zapravo, ustvari zapremina, volumen zaptivati, zabrtviti; zaptiva, zaptivka; zaptivati; zaptiven zapua, ep, zatvara zapuiti (se), zaguiti (se) zar zarezati, zarezivati (olovku) arite (fokus) infekcije zarobljavaju zaspati, zaspim, zaspi, zaspi... zastava, barjak zastavnik, barjaktar zato? = to? to si me udario? zatalebati se zavesa zavisiti od, zavisno od; ali prihvaeno: ovisnik o supstancama zaviti, urafiti (kol.) zavitlavati, zafrkavati zavrtanj, raf; zaviti-odviti, zarafiti-odrafiti zbir, suma bun, grm, dbun bunje: Krije se u bunju elatin, ele zelen, zeleni eludani zemljak

zakapati (kajk.), zakopavati zakrpati; krpati doglavnik prevlaka obrt; obrtnitvo; obrtnik obrtnika trgovina/duan zanemariti zanemariv alac zamotati, zapakirati upala zarez zapoljenje zapovjed zapovijed: 10 bojih zapovjedi zapravo obujam brtviti, zabrtviti; brtvilo; zabrtvljen ep, zatvara zatopati (se) zar, ta (kol.): ta (zar) je ve zavrilo? (transl. iz kajk.); "zar" se ne koristi frekventno zailjiti, iljiti (olovku) arite (fokus) infekcije zarobljuju zaspati, zaspem, zaspe, zaspe (?) stijeg, zastava, barjak stjegonoa, zastavniar zato? Zato si me udario? zatelebati se zastor; firange ovisiti o; ovisno o ufrknuti, zafrknuti zafrkavati vijak, eraf, araf; zavinuti-odvinuti, zaerafiti-oderafiti, zaarafiti-odarafiti zbroj, suma grm grmlje: Skriva se u grmlju drhtalica, elatina grincajg eluani suzaviajnik

zemljotres Zevs zgrada optine ica iara zid (upljeg organa ili suda) zidana (kua) ito (u uem smislu), penica ivina, ivinarsvo ivotne namirnice ia, fokus; arite (u medicini)

potres Zeus vjenica drot (nem. Drat), ica; struna uspinjaa stijenka (upljeg organa ili posude) ozidana (kua) penica perad, peradarstvo ivene namirnice arite, fokus

zla kob, usud

zla kob, usud

zla srea; huda srea

huda srea

zlatara, juvelirnica marci mureti: muri!; zamureti; miriti = kiljiti, kiljiti; mirkati = treptati murke murke (deja igra) znaajan, vaan, bitan, od znaaja znak uzvika, uzvinik zrak: sunev zrak se probijao zrikav; zrikavost; una kesa, una beika umance umance; umanana kesa, umancetna kesa uriti vakati; prezent: vaem, vae... Jotovanje u prezentu dolazi zbog tvorbe od glagola "vatati" - vat+jem = vaem (C.M.) zvanica pl. zvanice; uzvanik pl. uzvanici zvidaljka zvidati; zviznuti; zvidukati proerdati zvocati, prigovarati, zanovetati zvrka vrljati, ivrljati; prevrljati sistematizovati; sistematizovan lozinka

zlatarnica trnci miriti: miri!; zamiriti

skrivaa, mirice, skriveke (s mekim ) mirice (djeja igra), skrivaa vaan usklinik zraka: suneva zraka se probijala kiljav; kiljavost una vreica, uni mjehur umanjak umanjani; umanjana vreica hitati; uriti se vakati: vaem, vae, vae, vaemo, vaete, vau...; govorno: vaem uzvanik pl. uzvanici pitaljka fukati, funuti, fiukati profukati zanovijetati spaka arati, poarati, zaarati; precrtati usustaviti; usustavljen (nakon 1991.) zaporka (nakon 1991.)

krivina (na putu/drumu/cesti): Otra krivina mainica (kol.) konsultovati; konsultacija klovn po pravilu: i imaju po pravilu teke posljedice. graevinska dozvola tekovina, teevina, steevina vilin konjic zaceliti, zarasti; ijek: zacijeliti fus nota U pravu si., Ima pravo. kurum, tane, tanad (zbirna im. mesto plurala) uperiti; uperen raspust

zavoj (na cesti): Otar zavoj blinker (kol.) konzultirati; konzultacija klaun u pravilu: i imaju u pravilu teke posljedice. graevna dozvola (nakon 1991.) steevina (nakon 1991.) vretence, uholaa, konjska smrt zacijeljeti (nakon 1991.) podrubnica (nakon 1991.) Ima pravo. tane uprti; uprt

ferije (kao pluralia tantum Ove ferije): Na ferijama ferij Na feriju Unato purizmu, preuzet je germanizam jer za ovaj pojam u srpskom jeziku postoji samo jedna re raspust, nema sinonima kao to je to sluaj sa npr.: vlastiti i sopstveni; dozna i saznati. Ovaj primr demonstrira selektivni purizam samo u sluaju kada je potrebito izbi srpsku r, s ciljem prikrivanja jezikog podrtla. napast, kunja bojnik; general bojnik satnik (vojno-asniki in) stoerni narednik; stjegonoa (nije vojni in) uspostava pomladiti se; pomlaen razgoe marha ivati: Ja ivam ivani, ivana, ivano vrijea: Jagode se bespolno razmnaaju vrijeama puknut (arg.) rod; urod: Ovogodinji urod groa sapunati fotelj (m.) trajkai kunja usuglasiti stegovni: Stegovna odgovornost nazoiti ospice: - ospice (eng. measles, rubeola)

iskuenje, kunja major; general-major kapetan (oficirski in) zastavnik uspostavljenje, uspostavljanje, uspostava podmladiti se, pomladiti se; podmlaen, pomlaen interpunkcija, razgoe marva iti: Ja ijem iven, ivena, iveno pelcer, vrea: Jagode se bespolno razmnoavaju pelcerima otkaen (arg.), opien (arg.) rod; rod: Ovogodinji rod groa sapunjati fotelja (f.) trajkai iskuenje, kunja usaglasiti disciplinski: Disciplinska odgovornost prisustvovati boginje: - male boginje, morbili (eng. measles, rubeola)

- ovije boginje, variele, varicella (eng. chickenpox) - velike boginje, variola (eng. smallpox) - crvenka, rubela (eng. german measles, three-day measles) bezoseajan biznismen kongresmen obuar: Obuarski zanat obrazac, predloak, ablon raditi praviti: Danas pravimo pihtije od karpine i lignje na aru Pravimo proteinski frape

- vodene kozice (eng. chickenpox) - variola (eng. smallpox) - crvenka, rubeole (eng. german measles, three-day measles) beutan poslovnjak (nakon 1991) kongresnik (nakon 1991) postolar: Postolarski obrt prijedloak

raditi; raditi: Danas radimo hladetinu od karpine i lignje na aru Radimo proteinski frape U kajkavskom jeziku za oba pojma postoji samo lik "delati", pa je tenja da se prestane s razjednaavanjem praviti:raditi napraviti: Kako da to bolje napravim (postoji pometnja oko upotrebe ovih dvaju likova)

uraditi: Kako da to bolje uradim napraviti samo za radnje gde je naglasak na posledicama: napraviti kuu, drum, most, zid, kulpturu, dete, oveka, robota, mainu, hidrocentralu, dar mar, sprdnju, greku, gaf, sranje, promaaj, udo, preokret, pometnju, itd) lignja razgovarati Iscepkaemo meso ribe Nabrati cvea (ee konstrukcije) tedeti, parati pargla, asparagus podignuti podigao uriti; pouriti narediti; zapovediti nareenje, naredba, zapovest zazor (usek, ljeb) deponija naokolo selektor slabiti; oslabiti; otopliti, zatopliti epuriti se primetiti; primetno baba, potporni stub mosta Jangce cunami (veliki val na Japanskom) vertikala, normala, okomica namesnik; administracija isuivanje oslabiti; oslabeti zvearka, egrtua

liganj razgovarati, razgovarati se Natrgaemo meso ribe Natrgati cvijea... (ee konstrukcije) tedjeti paroga podignuti podignuo uriti se; pouriti se zapovijediti, narediti; zapovijed, naredba utor deponij uokolo izbornik (nakon 1991.) slabiti, slabjeti; oslabiti, oslabjeti; zatopljeti epiriti se zamijetiti; zamjetno upornjak, potporanj Yangtze tsunami okomica nametenik; slubenici namjetenici razvlaivanje oslabjeti egrtua

kona kornjaa patrola torbari; torba otopliti: Sutra e otopliti aktivna supstanca disajni putevi nadraaj, podraaj baptizam revan dokolenice sokne grabulje (ponekad vile) kaucija ubistven, ubitaan svrab (kao simptom npr. konog oboljenja) porodiljsko odsustvo (porodiljsko bolovanje) poroaj (porod = deca, potomci) tvorevina rezervoar povreda kime pelikan, nesit pansion imovinsko stanje (ukupna imovina) razvoe (hidrografsko) trica, treska; iverak, iver; iverje (zbirna imenica), paralizovan, oduzet ufordenica voza, ofer (profesionalni voza) melodija, napev istaknuti - istakao jedamput, jednom, jedared zagrevanje (u sportu) letimino; letimice ucveljen salii, salenjaci crpeti obaliti, sruiti, oboriti berietan, blagorodan ratosiljati se, otarasiti se uroenici

elva ophodnja tobolari; tobolac zatopljeti: Sutra e zatopljeti djelatna tvar dini putovi (govori se: putevi) podraaj kranstvo uzvrat dokoljenke kratke arape zublje, grablje jamevina ubojit svrbe porodiljni dopust porod tvorba spremnik ozljeda kraljenice nesit penzion imovno stanje razvodnica (hidrografska) pranja paraliziran, uzet fordaljka voza napjev istaknuti - istaknuo jedanput, jedanputa ugrijavanje (u sportu) letimice ucviljen salenjaci crpsti poruiti otarasiti se domoro(d)ci

omrati, smrati; omraveti; omravela usmeno predanje dodir: Izgubila dodir sa svetom tapet m./tapeta f.: Stavljamo tapete Na tapetama/tapetima; foto-tapet tapet: doi na tapet puderisati, pudrati; napuderisati, napudrati ostati u ivotu pekara kobajagi, bajagi; nazovi; toboe; pseudo, kvazi, prevejan; premazan; prefrigan (metaforiki = prepreden, mudar, lukav) Paja Patak hartije od vrednosti preica (1); skraenica (2) umur, drveni ugalj umurdija peadija uniforma, odora drumarina, putarina okraj, megdan (mejdan), sukob iarka uvrtni, spiralan uglast: Uglasta zagrada telace (dem. od telo) (analog: srdace) gelipter, aner, hohtapler

smraviti; smravila usmena predaja doticaj: Izgubila doticaj sa svijetom zidna obloga, tapeta: Stavljamo tapete; foto-tapeta tapet: doi na tapet pudrati; napudrati ostati na ivotu pekarna (nakon 1991.) toboe prefrigan Pako Patak vrijednosni papiri kratica drveni ugljen manufakturni proizvoa drvena ugljena pjeatvo odora cestarina sraz eer, ika zavojit uglat: Uglata zagrada tjelece (dem. od tijelo) (analog: janjece) fakin nabujak

zapaliti cigaretu naoigled odljenje, soba (turc.), prostorija sprud korito, kopanj, kopanja gloiti se (stil. markirano), svaati se, sporiti se navlastito, navlastice, naroito, posebno, specijalno masovna grobnica vojevati; izvojevati da se ne moe tampati jer ne potuje tradiciju sveska, belenica ortak definicija analiza razredni (ispit)

pripaliti cigaretu naoiglece odaja (turc.), soba (turc.), prostorija prud, sipina kopanj svaditi se posebice, napose grobite (nakon 1991.) vojtiti; izvojtiti da se ne moe tiskati jer da ne potuje tradiciju teka, biljenica pajta objasnidba (nakon 1991.) ralamba (nakon 1991.) razredbeni (ispit)

s tim u vezi, vezano s tim, vezno za to rudo (na kolima); ruda (sirovinska zemlja) imalin distinkcija ujednaavanje; ujednaenje srnda bogobojaljiv pranjav komponenta aspekt

vezano uz to ruda (na vozu) rudaa (sirovinska zemlja) krema za cipele razlunica (nakon 1991.) ujednaka (nakon 1991.) srnjak (nakon 1991.) bogobojan (nakon 1991.) praan sastavnica (nakon 1991.) motrite (nakon 1991.) pojavnica (nakon 1991.)

razvesti se, rastaviti se: Oni su rastavljeni razvod braka rok trajanja gojaznost, gojazan: Mnogo gojaznih prikriti, zatomiti

rastaviti se rastava braka trajnost (nakon 1991.) pretilost, pretio: Mnogo pretilih zatomiti

Commissioned Officers general armije general-pukovnik general-potpukovnik general-major pukovnik potpukovnik major kapetan I klase kapetan (oficirski in) porunik potporunik Non-Commissioned Officers zastavnik I klase zastavnik asniki namjesnik stoerni narednik; stjegonoa (nije vojni in) stoerni general general zbora general pukovnik general-bojnik brigadni general brigadir pukovnik bojnik satnik (vojno-asniki in) natporunik porunik

stariji vodnik I klase stariji vodnik vodnik I klase vodnik Enlisted Ranks mlai vodnik desetar razvodnik

nadnarednik narednik desetnik skupnik

razvodnik pozornik vojnik

mnoga ponaanja i strmljenja pripadnika hrvatske katolike amalgam-nacije esi s kojima sam razgovarao objanjavaju kompleksom inferiornosti; kau da Slovaci naspram njih takoe imaju kompleks nie vrdnosti; u pogledu Hrvatske nacije sa njima se slaem, a smatram da je ta pojava oigledna i to, ne samo esima; SINONIMI svakodnevnica ili svagdan : svakodnevica dopustiti : dozvoliti dogoditi : desiti zbivanje:deavanje skupa:zajedno vlastiti:sopstveni doznati:saznati smoiti:pokvasiti dostupan:pristupaan zbilja:stvarno(st) zapravo:ustvari doputenje:dozvola nakana:namra; spoznaja:saznanje; promet:saobraaj; dostiti se:smisliti; gvoe:elzo; priekati:saekati; narezati:nasi; sruiti:oboriti; sruiti:obaliti; pomaknuti:pomriti; trgati:kidati; komad:pare; kvaica:tipaljka; bit:sutina; prepasti:uplaiti; prestraiti:prestraviti; prevrnuti:preturiti; otarasiti se:ratosiljati se; grah:pasulj; mrkva:argarepa; stupanj:stepen, uvt:uslov; ugljen:ugalj, nadilaziti:prevazilaziti; prvenstveno:prevashodno; papir:hartija; kasno:dockan; kopati po emu:preturati; prisutnost:prisustvo; pokoriti se: povinovati se; potpora:podrka; oprostiti:izviniti; uskrsnue:vaskrsenje, pretkazanje:proroanstvo; pretkazanje: predskazanje; prednost: preimustvo; dlovanje:dejstvo; otlovljenje:ovaploenje; dak:vrea; vreica:kesa; grlica:gugutka; grlica:kumrija; njihati:ljuljati; posuditi:pozajmiti; svojedobno:svojevremeno; (po)tui se:(po)biti se; plesati:igrati; svojstvo:osobina; natrag:nazad; unutarnji:unutranji) (arhaizma, istorizma, varvarizma) (pr.: lim:pleh...)

(pr.: dobit:profit, "eludac:stomak, nesit:pelikan, rublje:ve; zastrenica:tenda; tablica:tabela itd.) (pr.: hladan:ladan...) (pr.: zubalo:gebis;...) (pr.: rugoba:runa ena; "dosetiti se: pasti na pamet...) (pr.: monja:tana;" siguran:bezbdan (objanjenje u gornjoj tablici); osigurati:obezbditi; zadnji:posldnji; stranji:zadnji; natrag:nazad, odabir:izbor; rub:ivica, promet(ni ):saobraaj(ni) (prometna ulica: saobraajni fakultet), brinuti se:starati se (briga je i strpnja, a staranje ne), komad:pare (pare je komadni do cline, a komad ne mora biti do cline; prema tome, pare je uvk (i) komad, ali komad nije uvk (i) pare); znati:umti (razlika izmeu nauenog (znanja) i uvbanog (vtine, sposobnosti, uma), mahune:boranija (boranija je vrsta graha koji se jede zajedno sa svojom mahunom; sme akacije i svih ostalih mahunarki nalazi se u mahuni) spoznaja:saznanje (spoznaja je unutranji zakljuak, informacija dobijena misaonim procesom, a saznanje je informacija dobijena spolja; itd. ) (pr.: kr onja:kruna...)" Prirodno je da u svakom jeziku postoje sinonimi i srodne ri. Ovo je prava poslastica za brozovievce! Ukoliko je sholastika ili administrativna terminologija razvila porodicu ri porklom od jednog sinonima, hrvatski jezikoslovci revnosno i bez izuzetka uzimaju onaj drugi; na primr: promet:saobraaj; do 1991. godine koegzistiraju i saobraaj i promet i to kao nepotpuni sinonimi, kao srodne ri: prometna ulica, prometna saobraajnica, saobraajac, saobraajni fakultet, saobraajka (saobraajni udes) ali nakon 1991. godine: promet (ali ne i saobraaj), prometna ulica, prometnica, prometnik, ? fakultet; pitam se: kakav su naziv smislili za enskog prometnika prometnikinja?

veina izraza (preko 50%) su sinonimi koji su u eoj upotrebi u Srbiji, odnosno Hrvatskoj; vie od 50% izraza sa desne strane odlika su lokalnih narodskih govora Srba na Bliskom zapadu; npr. Srbi na Bliskom zapadu izvorno kau i krumpir i krumpijer i stoga krumpir ne moe biti nita manje srpska r od ri krompir; zatim trabunjati, vlastiti, saonice, grm, zaruke, spuva, osigurati itd; pritom treba imati na umu da je prvi (Daniiev) "Rjenik hrvatskog ili srpskog jezika" sainjen prema govorima i dijalektima Srba na Bliskom zapadu; jednostavno, srbijanski standard uzimao je ri iz jednog, a hrvatski standard iz drugog dijalekta srpskog jezika (aura-ahura), s tim to su u hrvatski ubacivani neki kajkavizmi (puran, streha, kri, krasan, hlae, "tjedan, udova, trh), imenice s nastavkom -na dobile su dulji Vukov nastavak -nica, kao npr. pekarnica, a ne po dotadanjem pekarna, kasarna, slastiarna, a imenice sa svretkom -ona dobile su nastavak, takoer Vukov, -onica pa imamo kupaonica, vjebaonica, svlaionica umjesto kupaona, vjebaona, svlaiona itd. To produljivanje imenica po Vukovoj mjeri u velikoj modi je u Hrvatskoj upravo danas!" i sl.) mnoge razlike su stilistike: "drago mi je da te vidim" : "drago mi je to te vidim"; jedan od najboljih primra ovih naih "razlika" dola je s pojavom kompjutera/kompjutora tj. raunara/raunala je li potreban komentar? Ipak, hajde. Ispolitizovane razlike u jeziku (porklom sa hrvatske strane, moram precizirati) samo su posldica, i to posldica hrvatskog kompleksa inferiornosti prema Srbima. Jezik je isti, a mrnja s tvara i forsira razlike! nisam koristio druge izvore, ve su gornje razlike proizvod autorove vlastite analize; upotrebio sam ekavicu u lvoj, a (i)jekavicu u desnoj koloni-stupcu bez ikakve pretenzije da ijekavicu proglaavam ita manje srpskom od ekavice, ve iz isto praktinog razloga predvianje naina razmiljanja prosnog internetskog korisnika, koji e u formular pretraivaa pr upisati usedelica nego usjedjelica, a kako mi nije bila ostavljena mogunost da budem dosldan u svojem prdlogu korienja slova "jat" ("") jer ga pretraivai tumae isto kao i obino slovo "e" usdlica = usedelica, a i korisnicima ne pada na pamet da ga upotrebljavaju, to mi je jedino preostala ovakva, praktina solucija; veoma je mogue da moj izbor sinonima nije adekvatan, kao ni da su moje sugestije varijantnosti kod odreenih ri neodgovarajue, dozvoliete, ak i do te mre da sam varijante meusobno zamnio, bilo da su one pretrane ili isforsirane, bilo da su ostale neprimene, jer jedino mrilo kojim sam

se bio sluio jeste sopstveni osaj; jedno je sigurno ova tablica moe koristiti onima koji poele da tekstove prebacuju iz jednog standarda u drugi standard srpskoga jezika; podla je politika i da biste bili politiki korektni treblo bi da ju uvaav ate; hvala na razumvanju. C.M. 1844. Ilija Garaanin - Naertanije: "I zato se moe sigurno raunati da e posao ovaj u narodu dragovoljno primljen biti i nisu potrebna desetoljetna dejstvovanja u narodu da bi on samo korist i polzu ovog samostalnog vladanja razumeti mogao." A ovo je jedan primer kako danas Zagreb tumai izraze iz Marulievog vernakulara: dobrovoljno - dobrohotno, dobre volje, rado. Da budem precizan i da ne bude zabune, re "dobrovoljno" upotrebio je Maruli: D. F. Gunduli: Pjesni pokorne kralja Davida u prvom svjetlilu svijetu se kau, prijatelje sretaju, gospostvu se tvomu dobrovoljno darivaju.

M. Maruli - Slava a mi ustoj moremo ner ljubiti i hvaliti ljubav tvoju, ki zgor siti s nebes za nas i umriti dostoja se dobrovoljno? Ki kada te na oltar vide, milost tvoja k njim ulize, dobrovoljno tebe slide, a ti veli, ine toj.

M. Maruli - Dobri nauci Kada darkom malim dojde te darovat s ljube sarcem pravim prijatelj nebogat, dobrovoljno ga prim, milosno i rado, i hvali ga sasvim gdi je ljudi stado.

M. Dri: Svojim prijateljem

Ni vi ne imate bit krivi, za to ste ovi da pitali za vas, a ne za druzih, kojim ja dobrovoljno davam to umijem i imam; druzi neka itu to za njih ini.

Najvee razlike nalazimo u sldeim situacijama: u skolastici (prosvetarsko-naunim krugovima) gde je pod politikim diktatom strana terminologija sistemski razliito prevoena; Hansel i Gretel su u srpskom ostali Ivica i Marica, ali su one bajke koje su u Srbiji doivle prvo prevoenje bile sistematino preinaivane (Crvekapa:Crvenkapica; Uspavana lepotica:Trnoruica; Sneana i 7 patuljaka:Snjeguljica i 7 patuljaka; Ognjilo:Kresivo; Koza i 7 jaria: Koza i 7 kozlia itd.) na trnici (pijaci/placu); u mesari/mesnici; sve oko stola i na stolu; u bati/vrtu (povre: mrkva/argarepa, cikla/cvekla, cvjetaa/karfiol, korabica/keleraba, enjak/beli luk, grah/pasulj, mahune/boranija, krumpir/krompir, perina/perun; vrste cva); u koli; rodbinske veze; crkva i obiajni obredi: svadba, sahrana itd.

RAZLIKE MEU UPOTREBNIM STANDARDIMA SRPSKOGA JEZIKA (do 1990. godine) Glagoli - tuice

-ovati, -isati, -irati dezinfikovati,

-irati, dezinficirati

-ovati

-ati

timovati (natimuj), daunloud-ovati, blog-ovati; trajkovati, cinkariti; tancovati; vercovati luftirati (provetravati)

timati (natimaj) downloadati, blogati, trajkati, cinkati; tancati; varcati luftati (kol.) (prozraivati)

-isati (pojati, poj slavuja), brisati igosati brisati, pisati, disati, baldisati, begenisati, kurtalisati, bojadisati itd

-isati biglisati, brisati igosati

Zvanje OBJEK(A)T (Nosilac/nositelj radnje)

-alac,-atelj davalac, primalac, gledalac, mislilac, posluitelj

-atelj gledatelj, itatelj;ali: talac! znalac itd.

pridika blagodet imetak napirlitati zatalebati

prodika blagodat imutak naperlitati zatelebati

popravka iznimka snimak

popravak iznimak snimka

Vin

Izvinite; ... Ja se izvinjavam... koliko je sati. Izvini. Ja ti se izvinjavam/ Izvini nevini vinovnie, ali povinuj se! S. K. vina, krivica savinuti, saviti; sviti; viti

Oprostite,...Ja se ispriavam... koliko je sati. Oprosti. Ja ti se ispriavam. Oprosti neduni krive, ali budi pokoran! krivica savinuti, saviti; sviti; viti

preko (kajkavskog)

ustati sesti (sjesti) lei dii se razgovarati pretiti

ustati se sjesti se lei se dii se razgovarati se prijetiti se

i obrnuto:

seliti se; doseliti se; preseliti se; iseliti se

seliti; doseliti; preseliti, iseliti

Nemake i druge strane rei u kolokvijalnoj upotrebi

tangla (okolade) ajbna, oferajbna ratkapna garnina virbla girtla gurtna log (modani udar) roletna virla fugna tacna ringla driker buhtla rolna, rolnica polisa (osiguranja) dihtovati

tanga (okolade) ajba, oferajba ratkapa garnia virbl girtl

lag (modani udar) roleta (hrenovka) fuga taca

druker buhtl rola, rolica polica (osiguranja) dihtati

filovati, nafilovati luftirati driker pedikir startovati

filati, nafilati luftati druker pediker startati

* oblici glagola koji su u govorni jezik u Hrvatskoj stizali kroz narod imaju nastavak -ati, a koji su kroz skolastike institucije sistema: -irati Izuzetna (iznimna) situacija: padei: Acc. vs. Gen. (lokalni karakter srpskog jezika) Npr: Srbi na jugu Srbije e rei: "Jesi 'dobio batine?", a u hercegovini: "Jesi li dobio batina?" Razlog za to je uticaj tzv. slovenskog genitiva

Je l' i vama nestala struja... (stilski ei oblik, ali moe i) Mi nemamo vodu... (stilski ei oblik, ali moe i) Nemamo prevod tabulatora 88... Je l' imate zimu...

Je l' i vama nestalo struje... Mi nemamo vode... Nemamo prijevoda tabulatora 88... Je l' imate zime...

Ja nisam paranojan kada kaem da jezik ima vie duha to ga due to vie ljudi govori a ne kao neki koji govore kao da hodaju po jajima i za svaki trei pojam nisu naisto koju r da upotrebe ili im ta r potpuno nedostaje C.M. Sldei izrazi nisu deminutivi, ve su izrazi od mila, u tepanju, i funkcijski predstavljaju promenu roda, transpoziciju u neutrum. Kao takvi nisu prisutni u jeziku hrvatske amalgam nacije, jer ona govori stranim jezikom. U Srba jezik je iv, on tee, on se plodi, cvetava i raa. C.M. Kako najee nisu deminutivi, ve imenice od milote nazivaju se hipokoristici ("mali slatki" jastuk = jastue; "mali medeni" amac = ame; "preslatka devojka" = devoje itd.) Ovi oblici svojstveniji su jugu Srbije. Genitiv ovih imenica zavava na -eta, a deminutiv na -ence!

eire lone prozore jastue, dem. jastuence mee sandue, dem. sanduence kue, dem. kuence pare, dem. parence pae papagaje, kanarine, vrape, golube mae pae prase, dem. prasence

cigane devoje mome ptie govee golupe Hrvae Srpe bepe, bebiconer mladune kume Piroane, Slovene, Maare, Makedone, Vranjane, Jagodine poljane bunare dake komie kanape kape arane, some, pastrme prslue, dem. prsluence dempere gunje eksere ame majmune kazane ekrane, tepihe, lustere, digitrone klupe (od klupko) mezime odoje, dojene pie (Iz vulgarne izreke: Najslae je pie dok mu dlaka nie).

maore nedonoe ormane pekire papire samo u zapadnim dijalektima: jelene unue lue (hipokristik od lutka)

Slino i: (genitiv na -ka; katkad uz nepostojano a)

torbak sendviak jadniak kamiak oblutak avolak ekiak esmak

Apsolutni superlativ (javlja se i u drugim balkanskim jezicima na slian nain, koji je dakle balkanizam), olien npr. u izrazima

go golcat, pun puncat nov novcat sam samcit, samcat zdrav zdravcit ceo celcat sam samcat

ensko zvanje SUBJEKAT

-rka, -ica, -inja

-ica

doktorka, profesorka, lekarka, ministarka, istaica, advokat(kinja), matematiarka, slikarka, slukinja, robinja, interpretatorka

doktorica, profesorica, likarica (ikavski, inae lijenica), ministrica, odvjetnica, slikarica, interpretatorica

Specifina enska zvanja 2 (SUBJEKAT)

efovica koleginica (preko nemakog) sudinica

efica kolegica sudica (sutkinja - su(d)eva ena)

etvoro, petoro, estoro... srednjovekovni, srednjevekovni

etvero, petero, estero... srednjovjekovni

Prezent i imperativ glagola:

vagati-vaem/vagam-vagaj, vagajte klizati-klizam/kliem-kizaj, klizajte pljeskati pljeskam-pljeskaj, pljeskajte pritiskati pritiskam-pritiskaj, pritiskajte stiskati stiskam-stiskaj, stiskajte etati-etam-etaj-etajte

vagati-vaem-vai-vaite klizati-kliem-klii-kliite pljeskati pljeem, pljei, pljeite pritiskati pritiem, pritii, pritiite stiskati stiem-stii,stiite etati-eem-ei, eite

Sluaj: sufiksacija tuica U jedinstvenom standardu trebalo bi usvojiti likove na -alno jer su latinske etimologije

-uelno, - ijelno (tuica preko nemakog) aktuelno vizuelno manuelno virtuelno senzorijelno oficijelno

-ualno, -ijalno (-tuica preko latinskog) aktualno vizualno manualno virtualno senzorijalno slubeno

kontekstuelno principijelno superficijelno arteficijelno

konteksualno = principijelno superficijalno arteficijalno

Rodbinska veza uz ime ne deklinuje se (i ne slae se u padeu) sa imenom ukoliko stoji ispred njega

ika Pera; nema ika Pere ujka Miki; sa ujka Mikijem bata Marko; kod bata Marka

striek Pero; nema strieka Pere ujak Miki; s ujakom Mikijem bratac Marko; kod brace Marka

Sluaj glasa S/Z u tuicama insistirati (tuica preko latinskog), ali perzistirati, egzistirati kaseta, kasetofon konsekvence konsultacija kosmos, kosmonaut hromozom, ribozom, polizom inzistirati (tuica preko nemakog) kazeta, kazetofon konzekvence konzultacija kozmos, kozmonaut kromosom, ribosom, polisom

Sluaj glasa S/C u tuicama

finansije, finansijski bilans bronza, bronzani Barselona

financije, financijski bilanca bronca, bronani Barcelona

Sluaj glasa T/

plata toplota gustina vreo

plaa toplina gustoa kipu

palata shvatati, shvata

palaa shvaati, shvaa

Jotovanje/bez jotovanja ili bez jotovanja/jotovanje: /T (jotovanje ili ne)

plata shvatati, shvata prihvatati korienje opti bata ta prolenji korieno, koriteno oljueno, oljuteno srean, sretan, sreni, sretni presrean, presreni

plaa shvaati, shvaa prihvaati koritenje opi baa a proljetni koriteno oljuteno sretan, sretni presretan, presretni

Suaj sibilant/palatal

pariski ruzmarin klizam skrob

pariki rumarin kliem krob

(-avati / -ivati) (-avanje/-ivanje) (-avam/-ujem)

ispupavanje ulubljavanje naglaavanje

ispupivanje ulubljivanje naglaivanje

Prefiks sa-/su-

saradnja, saradnik sagovornik savremenik sapatnik saaljenje saoseanje saglasnost sastanak sastav

suradnja, suradnik sugovornik suvremenik (?) (?) suut suglasje (?) sastavak

Nepostojano a / umetnuto e u stranim rima

filtar estar

filter ester

(Ne)Slaganje imenice i glagola u rodu: kod imenica mukog roda koje zavravaju na -a u CSD-E se glagol slae kao sa imenicom enskog roda, a u CSDW kao sa obinom imenicom mukog roda.

Slaganje u sufiksima: Ustae su ga muile, etnici tukli, a Udba dotukla. Proklete faiste! Prokleti faiste!

Slaganje u rodu, broju i padeu: Ustae su ga muili, etnici tukli, a Udba dotukla Prokleti faisti...

Isto vai i za prideve i zamenice: Tradicionalno (ne)slaganje prideva, zamenica i glagola u rodu sa imenicama mukog roda koje zavravaju na "-a" u nominativu i vokativu plurala

nae entuzijaste, nai entuzijaste proklete faiste (?), prokleti faiste, prokleti faisti njihove pristalice, njihovi pristalice Obe sluge.

nai entuzijasti prokleti faisti njihovi pristae Obojica slugu.

Geografski pojmovi - tuice

Portugalija, Rumunija, Jermenija, panija, vajcarska, Vizantija, Vavilon, Konstantinopolj, italijanski Jerusalim Bosfor Kartagina, Kartaginjani

Portugal, Rumunija, Armenija, panjolska, vicarska, Bizant, Babilon, Konstantinopolis, talijanski Jeruzalem Bospor Kartaga, Kartaani

V/B: V preko grkog, B preko latinskogj

Vizantija Vavilon vivlija (isto i biblija, Sveto pismo) varvarin, varvari, Varvara Vartolomej Varava Valtazar Avram lavirint Jelisaveta jeres jevanelje, jevanelista Jevropa (arh.), Evropa Jezeklj Jelena Jeleni (Grci) Jadran (Adria - Adrija - Jadrija - Jadrijansko more - Jadransko more Jadran) Jakov

Bizant Babilnon Biblija barbar, barbari, Barbara Bartolomej Baraba Baltazar Abraham labirint Elizabeta hereza evanelje, evanelist Europa (od 1990.) Hazekijah Helena Heleni Adrijan ("ne znam zato jo nije isprevljen 'srbizam' Jadran" C.M.)

Jakob

(Ne)odsecanje nastavaka kod imenikih tuica latinskog latinskih i grkog porekla

kalijum delirijum simpozijum

kalij delirij simpozij

kolokvijum kriterijum stadijum ganglion

kolokvij kriterij stadij ganglij

Grleni K/H kao rezultat grke, odnosno latinske transkripcije

hirurgija citohrom hromatin, hromosom hrom hromatski; hromaki (chroma key) hronologija; hronoloki hronika; hronino; hroniar hemija; hemizam hlor haos; haotino harizma; harizmatian

kirurgija citokrom kromatin, kromosom krom kromatski; kromaki (chroma key) kronologija; kronoloki kronika; kronino; kroniar kemija; kemizam klor kaos; kaotino karizma; karizmatian

(Ne)Turcizmi i (ne)orijentalizmi

ajkula (tur.) prodavnica admiral, ajkula, ajvar, alat, algebra, alkemija, alkohol, arsenal, avlija, bakar, baklava, barut, basta, behar, besika, boja, bor, boza, bubreg, burek, cifra, arapa, araf, eki, esma, elik, erga, izma, oban, orba, ebe, ela, evap, ilim, orav, ufta, dernek, duan, duhan, dunum, durbin, dustabani, dep, on, ekser, ergela, galama, guba, gurabija, halva, hambar, hapsiti, hai, hosef, jaruga, jastuk, jatak, jendek, jorgan, jorgovan, jufka, juri, kafa, kafaz, kajak, kajgana, kajmak, kajsija, kalaj, kalemiti, kalup, kapak, kapija, karaula, karavan, kaika, kat, katran, kazamak, kima, komija, kre, kula, kundak, kutija, lakrdija, le, limun, lokum, makaze, majmun, majstor, mana, mangup, marama, matirati, memla, meza, miraz, odaja, ortak, pamuk, papue, pare, pekmez, pekir, pirina, pita, rakija, rusvaj, saksija, sanduk, sapun, sarma, sevdalinka, sire, somun, suner, sutlija, ah, ator, ecer, egrt, erbe, uga, tambura, tepsija, top, turija, veresija, zanat, zavrzlama, zenit.

morski pas duan (tur.)

(Ne)kripto-germanizmi

duvati izuzetak

puhati iznimka

(Ne)Bohemizmi (i ulekovo sholastiko nazivlje) i eko-srpski/hrvatski sinonimi ( u razvoju)

opit, ogled, eksperiment voz ureaj, naprava, maina (ne)primren gas poljubac okraj, sukob iarka pritisak, pritiskati mastan put, autoput, kaldrm(a)ski put kancelarija s vezom; bezveze pridobiti (zaruiti) saglasnost; saglasiti se mar; marirati mamuza mantil megdan kafana, kafandija utinuti sistem tesnac svaati se vindjakna zasjati arav jorgan

pokus (B. ulek) vlak (B. ulek) stroj (B. ulek) (ne)prikladan (B. ulek) plin (B. ulek) pusa (sleng) sraz, boj eer tlak, tlaiti (B. ulek) masan ( tust) cesta, autocesta, makadam(ska) cesta ured (B. ulek) suvislo; nesuvislo snubiti (kol. metafora) suglasje; suglasiti se (suglasnost) hodnja, pohod; pohoditi ostruga plat boj krma, krmar utipnuti sustav (B. ulek) uina svaditi se vjetrovka ozariti plahta perina

buncati ogledalo sedite lepak vazduhoplov zapremina grditi natkrov sedmica jul semtembar oktobar novembar pesnica preparat disati-zadah guobolja milota prljati;mrlja panja! sok od groa, ira -lac/-oci moruna mrljav moreuz argarepa stiskati,istiskivati mrak mermer mrzi me mrmljati, mrmoriti (ubiti) muenjem utati blato

bulazniti zrcalo sjedalo ljepilo zrakoplov obujam (B. ulek) potati streha tjedan srpanj rujan listopad studeni aka, pest pripravak (B. ulek) dihati-zadih hripavica milodar skvrniti;skvrna oprez! mot -telj/telji jesetra zamazani uina mrkva tlaiti tama, tmina mramor bezvoljan sam mumljati (usmrtiti) muki utjeti (muati) kal

strujonosa municija mula puta; vie puta; jedanput kej -a- (npr. momenat) moma miroija omladina mika kretati se mlada piljiti, buljiti, blenuti mrljati, farbati mladoenja muva (muv) -ovati, -ujem pomajmunisati pouostrvo ostrvo penzija hleb nabavka otok nadisati se kancalarija, nadletvo naubriti naglasak akcenat najem (jemac) nakapljati nakidati pokropiti nalivati

dalekovod (B. ulek) streljivo mula (mul, mula) krat; viekratno; jednokratno molo - (npr. moment) divka kopar mlade pazuh gibati se (hybat se) nevjesta zuriti malati enik muha (mouha) -irati, -iram poempjati (majmunirati) poluotok otok mirovina kruh nabava oteklina nadihati se ured nagnojiti prizvuk naglasak najam (jamac) nakapati natrgati kropiti naljevati

nanovo naneti melodija neistota nedeljno pestovati negde neokaljan nepaljiv verujui nevreme nepovezan nesaglasni potreban nozdrva nosilac makaze toalet napolje pomoranda pokoljenje prirodno nareenje siledija nastanak nasuvo zemljak, zemljakinja natampati natpolovinski naum minua vee naviti imenilac

iznova nanesti napjev neistoa tjedno gajiti (biljku) nekamo neoskvrnjen nepozoran poboan nepogoda nesuvisli nesuglasni potrebiti nosnica nositelj kare, noice zahod van narana narataj naravno zapovijed, naredba nasilnik zaetak nasuho na, naa natiskati natpolovini umisao naunica veer navinuti nazivnik

odrean

zaporni

Slavenizmi

zavrtanj zbijen zavrnica zacopan zavretak briga brinuti, starati se snabdeti stanica spraviti soivo pokvasiti slina sluavka pristalica, sldbenik

vijak zbit konanica zateleban konac skrb skrbiti opskrbjeti postaja pripraviti lea smoiti mrklja slukinja pristaa

(Ne)Rusizmi

ovaploenje prevazii; neprevazien posmatrati prevashodno snishodljiv, snishodljivost neprikosnovenost presliati; presliavanje

otjelotvorenje nadii promatrati

potpuno

posvema, posve; potpunoma; posvemano

opteno +++, razlino ponosno, ++ naprasno, + ++ naroito, + potrebno, redovno, stano, jezivo, + nadareno, ubijstveno, +++ oigledno, ++ +++ +++ +++ znaajno, jezivo, + razumno, + +++ +++

openito razliito ponosito naprasito poglavito osobito potrebito redovito strahovito darovito ubojito oito istinito izriito naroito znakovito jezovito razborito znamenito grevito

Veznik "sa":

Sa, iznimno s; on je sa tobom

S, iznimno sa: on je s tobom (sa ispred rijei koja poima sibilantom)

Particip proli glagola na -nuti/(-ai)

potakao

potaknuo

krivica kupovina

krivnja kupnja

Neodreene zamenice

NOM GEN DAT ACC VOK INS LOC

ko, neko, niko, svako, iko

tko, netko, nitko, svatko, itko (ovo su ivui arhaizmi C. Merlocampi) koga, nekoga, nikoga, svakoga, ikoga

kome, nekome, nikome, svakome, ikome

kom(u), nekom(u), nikom(u), svakom(u), ikom(u)

kog(a), nekog(a), nikog(a), svakog(a), ikog(a) kim(e), nekim(e), nikim(e), svakim(e), ikim(e) kom(e), nekom(e), nikom(e), svakom(e) ikom(e) kom(u), nekom(u), nikom(u), svakom(u) ikom(u)

DAT

tome, ovome, onome

tomu, ovomu, onomu (vs. to mu, ovo mu, ono mu)

Pridjevski sufiksi ski/ni tj. ni/ski

magnetni jeziki

magnetski jezini

Sufiksacija -kat/-kt

-kat, -nat subjekat objekat predikat projekat efekat defekat akcenat parlamenat talenat afekat

-kt, - nt subjekt objekt predikat projekt efekt defekt akcent parlament talent afekt

Instrumental izvesnih imenica mukog roda koje su u srpskom izuzete od starog pravila koje se smatra arhaizmom, a zavravaju na -, -, -, -, -, -d, -nj, i -t

put, putem no, noem ma, maem mi, miem ljulj, ljuljem: Travnjak zasejan ljuljem... gunj

put, putom no, noom ma, maom mi, miom ljulj, ljuljom: Travnjak zasijan ljuljom... debela deka

Arhaino slovensko 'u' sa genitivom u koga, u ega, u modernom srpskom je naputeno

obljenja kod dece kod nas je bolje

bolesti u djece u nas je bolje

Arhaini genitiv i dativ prisvojnih pridva ispred imenica mukog roda:

Gen: Nema vie njegovog jasnog pogleda Dat: Nemoj da prie njegovom otrom keru. Dat: Po Jedvajevom izvjetaju... Gen: na temelju Karadievoga srpskog renika (idiom sa prilogom): ta ima novo?

Gen: Nema vie njegov(og)a jasn(og)a pogleda Dat: Nemoj prii njegov(om)u otr(om)u psu. Dat: Po Jedvajev(om)u izvjeu... Gen: na temelju Belosteneva hrvatskog a rjenika Gen: to je nov(og)a

Instrumental imenica enskog roda koje ne zavravaju na -a (sa sufiksom -st, -, -v, - itd.)

sa opasnou sa zrelou svojom pakou jednom reju

s opsanosti sa zrelosti svojom pakosti jednom rijei

oblik

poevi

poev

uzevi

uzev

Genitiv izvesnih imenica

Watt: GEN = vati 4 vata, 5 vati... cent - centi; 4 centa, 5 centi...

Watt: GEN = vata, 4 vata, 5 vata... cent - centa; 5 centa

Ortografija - transkribuju se/zadravaju se strana imena i rei

Sastanak sa Kristoferom Vokerom Njujork, Njujoranin

Sastanak s Christopherom Walkerom New York, New Yoranin

O/U

milion bataljon stadion bajonet fondacija Brioni gondola

milijun bojna, bataljun igralite bajunet fundacija Brijuni gundula (etim. Gunduli)

PROTIV/PROTU

protivpravno protivotrov protivzakonito protiv(u)reno, protiv(u)reiti, protiv(u)reje, protiv(u)renost

protupravno protuotrov protuzakonito proturjeno, proturjeiti, proturjeje, proturjenost

Glasovna grupa T/

opti, optina, optiti uopte svetenik, svetenstvo osvetati- prvosvetenik skuptina ta

opi, opina, opiti uope, (kol. ope) sveenik, sveenstvo svetiti mladomisnik vijee a, a, ca

Glasovi /

utati, utanje, utnja muva uvo suv, suva, suvo; suvarak duvan duvaki gruvati (ali: zgruati) vazduh izduvni, duvati (izduni) pastuv buva (buvica!) kuvati, kuvar, kuvarica gluv; gluvariti; ogluveti kuvanje, kuvar, kuvarica protuva marva jova pastrmka promaja vijoriti natruva

utjeti, utnja muha uho suh, suha, suho; suharak duhan puhaki gruhati zrak ispuhati, puhati (ispuni) pastuh buha (buhica!) kuhati, kuhar, kuharica gluh; ; ogluhnuti; ogluiti se kuhahnje, kuhar, kuharica protuha blago joha pastrva, pastrha (boh. pstruh) propuh vihoriti natruha

(2) Glasovi J/H

snaja, snajka kijati jevrejin kujna, kujina, kuhinja oja Peuj leja zamajac, zamajavati tijati; tijaa (riljati, aoviti; aov) sviju adaja jeretik, jeretiki, jeres Jelini

snaha kihati hebrejac kuhinja oha Peuh lijeha zamanjak tihati; tihaa svih zmaj heretik, heretiki, hereza Heleni

(2a) dodavanje glasa J (J+)

Jelisaveta jevanelje, jevanelisti Jevropa Jegejsko more, Jegej

Elizabeta evanelje, evanelisti Europa Egejsko more, Egej

(3) Glas/H

rvanje ren araneo, Aranelovdan (sv. Mihajlo) aura, uauriti se danuti (duom) rapav gomila, rpa

hrvanje hren arhanel (sv. Mihael) ahura, uahuriti se dahnuti (duom) hrapav hrpa

ra; rati; raav; zarao; zarati rskavica nauditi

hra; hrati; hraav; zahrao; zahrati hrskavica nahuditi (hud = zao; hudost = zloba)

(4a) Glasovna grupa HR

rvanje; porvati se ren ra; zarali ekser

hrvanje; pohrvati se hren hra; zahrali avao

(4) Glasovi F/V, tj. V/F

kafa, kafana, kafi koveg arav Avganistan svera asvalt

kava, kavana, kafi (kavi) kofeg araf Afganistan sfera asfalt

Muka zanimanja ( zvanja) koja zavravaju na -ta/-t

arhitekta akrobata poliglota erudita analfabeta entuzijasta sineasta faista nacista

arhitekt akrobat poliglot erudit analfabet entuzijast sineast faist nacist

komunista patriota itd.

komunist patriot

imenice koje zavravaju na -t/-ta

planeta minut sekund: Dolazim za sekund. Ima jo 4 sekunda. kvalitet koverat kometa

planet minuta sekunda: Dolazim za sekundu. Jo samo 4 sekunde. kvalitata, kakvoa kuverta komet

imenice

snimak iznimak arhiva (iri pojam), arhiv kao ime

snimka iznimka arhiv

Grko k / latinsko c

okean, okeanografija proksima kentauri kentaur

ocean, oceanografija proksima centauri centaur

Grko t / latinsko c

demokratija, birokratija, aristokratija, tehnokratija,

demokracija, birokracija, aristokracija, tehnokracija,

Pravopis u futuru I kontrahovani:nekontrahovani oblik

leteu, letee, letee, leteemo, leteete letee biu, bie, bie, biemo, biete, bie napraviu.... staviu...

letjet e, letjet e, letjet e, letjet emo, letjet ete, letjet e bit u... napravit u... stavit u...

Potvrivanje sa (1) "da" i (2)"jeste" / "jest" i "je" u govornom jeziku.

Da li je puka otkoena? (3. sg) Je l' tata li kupio sir(a)?(3.sg.) Da li je bio zgodan? (3. sg) Da li pratite Dnevnik? Je li limunada preslatka.

Da. / Jeste. Da. / Jeste. Da. / Jeste. Da. Jeste. / Da.

Je./ Jest Je./ Jest Je / Jest/ Da.. Da. (kajk. "Je." od nem. ja) Je.

"Da" ispred glagola/ infinitiv"

planirao sam da potroim... usvojeno kao kroatizam (Pizza da se ponese) Da crkne od smeha. mogu li da uem?

planirao sam potroiti... Pizza za ponijeti. Za krepati od smjeha. (tal. crepare - cri) mogu li ui?

* stilska napomena: to je vie u duhu jezika u sluaju glavnog glagola ostaviti u infinitivu a glavni glagol u obliku sa "da":

Da li ete umeti da izvedete sve to se od vas trai?

Hoete li znati izvesti sve to se od vas oekuje?

Novo:

da li e da ide na more da li su oprali kola

hoe li ii na more jesu li oprali vozilo

O/A kod kajkavizacije nesvrenih glagola

pokopavati, prekopavati, zakopavati, iskopavati zakopavati prenositi, podnositi, donositi zamotavati; umotavati; premotavati; namotavati preznojavati umnoavati

pokapati, prekapati, zakapati, iskapati zakapati prenaati, podnaati, donaati zamatati; umatati; prematati, namatati preznajati umnaati

AVATI/-IVATI

oznaavati ukazazavati

oznaivati prikazivati

ee nego ta se moglo.. uz upotrebu jo nepoznatijih nego ta je ona sama

ee nego se moglo.. uz uporabu jo nepoznatijih nego je ona sama

Arhaizacija

gde kad kao koji, to nego nego, ve, do ili (a) kamoli tada ako

gdjeno kadno kano tono negoli doli iliti, oliti toli uto akoli

Uporaba kitnjastog stila

najvie ili na kraju najbolje najpre najvie najvie esto prilian broj u svakom sluaju iznad ispod tajno

ponajvie iliti na poslijetku, na koncu, u konanici ponajbolje ponajprije najvema ponajvie poesto podosta zasigurno ponad podno potajno, potajice

"potovanje", "tovanje"

penjati se: Mi smo se peli drati se: Mi smo se drali

penjati se: Mi smo se penjali (verali) derati se: Mi smo se derali

Upotreba modala trebati

trebalo bi da jedem (treba da jedem) trebalo bi da jede trebalo bi da jede trebalo bi da jedemo trebalo bi da jedete trebalo bi da jedu Primer: Da li bi trebalo da doem u12asova? Primer: Naa registracija bi trebalo jo uvek da vai. (Registrovati) Primer: Dail' bi ja sad trebalo da se ubijem zbog toga? Primer: Ipak je trebalo ja to da uradim.

trebam jesti; trebao/la bih jesti treba jesti; trebao/la bi jesti itd. treba jesti; trebao/la bi jesti trebamo jesti; trebali bismo jesti trebate jesti; trebali biste jesti trebaju jesti; trebali bi jesti Jel bih trebao doi u 12sati? Naa bi registracija trebala jo uvijek vrijediti. (Registrirati) Je l' se ja sad trebam ubiti zbog toga? Ipak sam ja to trebao napravit.

Zbirne imenice

notni sistem brodovi prue

crtovlje brodovlje iblje

Imenice sa sufiksom -ba

Svedoanstvo Promocija, promovisati, promoter Poreenje Muzika enidba Jednaina Kompozicija

Svjedodba Promidba, promicati, promicatelj ( 1992) Poredba, usporedba Glazba enidba Jednadba Skladba

Glagolski pridevi

dat, -a, -o udat, -a, -o predat, -a, -o zadat, -a, -o poslat, -a, -o

dan, -a, -o udan, -a, -o predan, -a, -o zadan, -a, -o poslan, -a, -o

"Nepostojano l"

so; G: soli sol (nota solmizacije) gol (fudbalska vrata) go (svuen), G: golog, f: gola po (skr. od pola): tri i po sto; G: stola vo; G: vola koi; pokoiti

sol; G: soli so (nota solmizacije) vratnice = gol gol G: golog, f: gola pol (skr. od pola) 3 i pol stol; G: stola vol; G: vola koli; pokoliti

konik, kolovoz

kolnik

Glagolske imenice od prijelaznih nepovratnih glagola na -ijti

slepilo besnilo bledilo gluvilo

sljepoa bjesnoa bljedoa gluhoa

lepak

ljepilo

usisiva ponitiva

usisava ponitava (karata)

J/V

dobijati obeavati, obeavam verovatno/vjerovatno

dobivati obeavati: obeajem vjerojatno

Razilika izmeu ekavskog i jekavskog mimo glasa jat:

sedeti, osedeti obeleje

sjediti, posjediti obiljeje

tvorba rijei

lenjost (ljenjost); Lenji ljudi... vostvo prolenji sreni smea

lijenost; Lijeni ljudi... vodstvo proljetni sretni smjesa

spasavati (od spasasti) prihvatanje, shvatanje

spaavati (od spasiti) prihvaanje, shvaanje

Kada glas "jat" prolazi u ikavski "i"

hteti: Ja sam hteo... eleti: Ja sam eleo... smeti: Ja sam smeo... sedeti

htjeti: Ja sam htio... eleti: ja sam elio... smjeti: Ja sam smio... sjediti

Kada je glas "jat" u ijekavskom standardu "i", a u hrvatskom standardu "je"?

SRPSKI zaliv, preliv, prelivati, odliv, dolivati uticaj, uticati (utie), uticajan poticati; potie podsticaj, podstrek; podstreka takmiar, trka; nadmetanje, trka sticati, sticaj (okolnosti) preticati isticati 1; isticanje; isticati se; istai se; istaknut; isticati 2; istakati; istei; proisticati preticati (takmiiti) sticati tok; tei

HRVATSKI zaljev, preljev, prelijevati, odljev, dolijevati utjecaj, utjecati (utjee), utjecajan, potjecati; potjee poticaj, poticatelj natjecatelj; natjecanje, utrka stjecati, stjecaj pretjecati isticati ; isticanje; isticati se; istai se; istaknut; istjecati ; istakati; istei; proistjecati ; pretjecati natjecati (od nad + tjecati) stjecati tijek; tei

homonimi

meso, mesni; mesto, mesni smejati se; smeti; Ja se smejem, a ne smem

meso, mesni; mjesto, mjesni smijati se; smjeti: Ja se smijem, a ne smijem...

Razlika u rodu imenica

bol (m): Analgezija nepodnoljivog bola; Imate li bolove? bol (f): (ree, javlja se u lirici) splav (m): Na beogradskim splavovima

bol (f): analgezija nepodnoljive boli

splav (f): Na beogradskim splavima

-jam-/-jem-

pojam, pojmiti, pojmljiv, nepojmljiv, pojmljivost, pojmovnik zajam, zajmiti, pozajmiti najam, najmiti, unajmiti, iznajmiti, iznajmljivati, najamnina predujam = kapara prijem, prijemiv, prijemivost, prijemnik jemac, jemiti, jemstvo (garancija), garantovano utisak meusobno

= posudba, posuditi od, posuditi = = prijam, prijamiv, prijamivost, prijamnik (nakon 1991.) jamac, jamiti, jamano; jamstvo dojam uzajamno

Srpski/Hrvatski Crkva

manastir kaluer, monah, kaluerica, monahinja episkop patrijarh arhiepiskop

samostan fratar, brat, asna sestra biskup papa (kardinal na nacionalnoj razini) nadbiskup

kola

Hemija, Hemijska Hirurgija, citohrom, hromatin, hromosom Kalaj Gvoe Gas i flaa Konzerva

Kemija, Kemijska Kirurgija, citokrom, kromatin, kromosom Kositar eljezo Plin i boca Limenka

Mesing (m) Hor Duvai talas horna, francuski rog Jedro, jedarce, elija, mitohondrija, ribosom, hloroplast

Mjed (f) Pjevaki zbor Puhai val kornet, francuski rog Jezgra, jezgrica, stanica, mitohondrij, ribosom, kloroplast

Imena

Jovan Pavle Gligorije Lavrentije Mateja, Matija Andreja, Andrija

Ivan Pavao Grgur Lovro Matija, Matej (slov.) Andrija, Andrej (slov.)

lekar (ljekar) apotekar estar, estri suner (tur. suengjer), tabla, kreda

lijenik ljekarnik ester, esteri spuva (ital. spongia), ploa, kreda

Neke od promjena hrvatskog standardnog jezika 1990: advokat 27 DNPU-0/16 ambasada 5 N-16/47 ambasador 21 DNU-18/89 analiza 100 NPSU-18/934 armija 94 DNPU-9/406 artiljerija 4 NU-0/10 autoput 10 N-0/9 avijacija 3 NU-0/8 avijatiar 1 S-0/4 avion 100 DNPSU-25/726 odvjetnik 4 DP-5/1318 veleposlanstvo 0-0/831 (poslanstvo 2 DS) veleposlanik 0-0/1712 ralamba 0-0/97 vojska 149 DNPSU-21/3236 topnitvo 1 U-0/67 autocesta 3 N-0/903 zrakoplovstvo 10 NU-0/269 zrakoplovac 5 N-0/21 zrakoplov 5 PSU-2/1964

baterija (milit.) 4 DP-1?/0 (no milit.: 69) biblioteka 23 DNPSU-10/159 branilac 0-0/1 budet 26 DNSU-3/125

bitnica 0-0/7 knjinica 13 NPSU-4/1135 branitelj 7 DNU-8/1938

proraun 29 NSU-5/2994 The meaning state budget of the word proraun probably was not part of the common lan until after 1991. sredite 75 NPSU-16/1754 initelj 1 U-0/70 imbenik 2 U-1/543 itatelj 3 N-3/914 uljudba 1 P-0/33 strojopis 2 U-0/6 nadnevak 0-0/62 davatelj 0-0/75 izaslanstvo 0-0/1344 izaslanik 5 N-3/730 zastupnik 14 DNPSU-15/2840 razvojaenje 0-0/29 ravnatelj 1 S-0/1824 stega 4 DPS-0/68 dragovoljac 0-0/ (the frequent name of a soccer club included:) 1032 uinkovitost 0-0/145 gospodarstvo 14 DNPU-0/3548 imbenik 2 U-1/543 obitelj 59 DNPSU-26/4442 zavrnica 2 NP-13/673 tvrtka 9 NPU-5/4862 bojite 5 NSU-0/85 bojinica 0-0/92 narataj 5 DPS-0/347 pokoljenje 8 PS-0/15 zemljopisac 0-0/7 zemljopis 9 NPU-0/61 zemljopisni 6 PSU-0/116 glasovanje 0-0/595 (glasovati 1 P-0/inf:203) gledatelj 0-3/1758 glede 0-0/1045 graditelj 12 DNSU-6/172 graditeljstvo 0-0/236 pogreka 42 DPSU-5/1000 pogrjeka 0-0/35 skupina 87 DNPSU-9/5395 uhienje 0-0/472 tisua 172 DNPSU-49/4411 povijest 138 DNPSU-19/3097 povijestan 68 DNSU-24/2065

centar 71 DNPU-73/5758 inilac 37 NU-11/4 italac 24 NPSU-7/24sic! civilizacija 24 DNPU-0/324 daktilografija 0-0/0 datum 16 DNPU-8/603 davalac 7 N-2/7sic! delegacija 154 NPU-46/324 delegat 91 NPU-52/148 demilitarizacija 0-0/80 direktor 95 DNP-32/4904 upravitelj 8 DNPS-3/652 disciplina 21 DNPU-7/448 dobrovoljac 3 DNP-1/56 efikasnost 10 NU-2/62 ekonomija 13 DNU-1/1011 privreda 234 NPU-74/226 faktor 125 DNPU-7/307 familija 9 DP-0/14 porodica 69 DNPSU-4/53 finale 10 DNU-19/2240 firma 7 NPU-0/196 poduzee 157 DNPU-23/4905 fronta 49 DNPU-0?/137 front 34 DNPU-17/23 (+3 -om) generacija 40 DNPU-17/812 geograf 0-0/8 geografija 6 SU-0/24 geografski 28 DNPU-0/80 glasanje 3 P-8/35 (glasati 24 DNPS-7/inf.:17) gledalac 48 DNPU-35/70 u pogledu, to se tie graevinar 6 NU-4/71 graevinac 0-0/7 graevinarstvo 24 NU-8/76 greka 46 DNU-18/338 grupa 200 DNPSU-46/2016 hapenje 6 DNP-10/15 hiljada 50 DNPSU-1/23 historija 43 DNPSU-1/21 historijski 45 DNPSU-1/57

izdajnik 10 DNSU-0/37 izvjetaj 55 SN-21/769 izvoenje 38 NU-9/274 kancelarija 22 DNP-0/73 kandidat 49 DNPS-17/2090 kasarna 19 DNPS-2/10 klavir 15 DNPSU-0/95 komisija 75 DNPU-60/2031 kompozitor 8 NU-4/21 kvaliteta 87 DNU-20/1429 (+ kvalitet: 6 DNP-1/4) kvantiteta 2 U-1(-et)/18 muzika 78 DNPSU-13/47 nareenje 10 DNPS-1/38 obaveza 78 NPU-37/162 obrazovanje 50 NU-62/662 oficir 68 DNPS-5/103 omladina 71 DNU-27/36 opozicija 26 DNPU-9/218 organizirati 82 DNPU-36/2054 parada 9 DNPS-1/155 patrola 11 NP-0/43 pauza 72 DNPU-3/89 porijeklo 20 DNSU-11/230 posjetilac 24 DNPU-3/42 potpredsjednik 45 DN-16/1630 poznavalac 6 DNU-3/20 pratilac 12 DNSU-2/28 predsjednik 450 DNPU-178/18463 princip 57 DNSU-13/406 prisustvovati 90 DNPSU-18/331 prisutan 104 DNPSU-27/720 prisutnost 49 DNPSU-2/268 prisustvo 16 DNPSU-3/43 propaganda 19 DNSU-6/148 protest 11 DNPS-8/150 protestirati 13 DNPU-1/83 provoenje 44 NPSU-27/458 prvoborac 7 DN-0/16

izdajica 10 DNSU-1/32 izvjee 0-0/2297 izvedba 49 NU-16/951 ured 49 DNPSU-3/3546 pristupnik 0-0/6 vojarna 1 P-0/331 glasovir 0-0/139 povjerenstvo 1 P-0/1834 skladatelj 7 NU-4/472 kakvoa 12 U-0/304 kolikoa 0-0/1 koliina 149 NPU-11/1277 glazba 113 DNPSU-19/3170 naredba 10 DNP-3/204 obveza 33 NPU-0/2524 naobrazba 5 NU-0/162 izobrazba 1 N-0/116 asnik 7 DPS-0/533 mlade 8 DPSU-1/1429 oporba 2 S-0/1752 ustrojiti 0-0/85 mimohod 4 PSU-0/132 ophodnja 4 DPS-0/154 stanka 0-1/250 podrijetlo 10 DPSU-0/575 Z. ojat uses the word podrijetlo in his introduction (ojat, 1983, IV). posjetitelj 0-1/775 dopredsjednik 0-0/449 dopredsjedatelj /3 poznavatelj 0-0/200 pratitelj 0-0/40 predsjedatelj 0-0/131 naelo 98 DNPU-16/1178 nazoiti 0-0/42 pribivati 0-0/27 nazoan 2 P-1/1376 nazonost 1 P-2/731 promidba () 1 P-0/: 61; d: 361 prosvjed 2 P-1/1867 prosvjedovati 0-0/430 provedba 6 NU-6(provadba?)/1339

puanstvo 7 DU-1/491 pumpa 6 NPU-0/34 crpka 2 U-0/201

raskre 43 DNPSU-2/3 rezerva 30 DNU-11/440 saopenje 31 N-13/1 saopiti 25 DNS-13/5 saradnja 20 N-0/3 sekretarica 2 DN-0/23 sekretarijat 49 N-12/29 sistem 303 DNPSU-84/306 sport 15 DNPU-19/4622 tab 28 DNPSU-13/117 general-12 DN-0/44 tampa 53 DNU-24/36 tampati 7 DNPS-1/16 staratelj 1 P-0/4 stroj za pranje -?/7 talas 63 NPS-0/5 teatar 42 DNPSU-18/886 telegram 10 DNP-2/20 telegraf 1 N-0/90 tokom 25 DNPU/53 uesnik 7 NPU-1/11 uniforma 49 DNPS-1/120 upotreba 128 DNPU-9/331 uputstvo 5 NPU-2/14 utisak 17 DNPU-2/23 vezi (92) -/u vezi 938 zakletva 9 DS-0/45 zloupotreba 6 NU-6/89

krianje (raskrije) 8 NU-6/237 raskrije 1U-0/228 priuva 0-0/239 priopenje 0-0/2382 priopiti 1 D-0/1589 suradnja 155 DNPU-79/4656 tajnica 0-0(tajnik6)/737 tajnitvo 3 D-1/228 sustav 140 DPU-1/4540 port 2 D-0/1143 stoer 3 DPS-1/960 tisak 4 DNS-0/1697 (excluded "Tisak" as the name of a company) tiskati 7 DPU-3/278 skrbnik 0-0/27 perilica 0-0/30 val 146 DNPSU-7/725 kazalite 128 DNPSU-49/2697 brzojav 24 DNP-4/85 brzojavka 2 PU-0/1 tijekom 7 SU/4787 sudionik 38 NPU-32/921 odora 14 DPS-0/239 poraba 0-0/8 uporaba 0-0/695 Z. ojat rabi rije uporaba u svom uvodu (ojat 1983, IV). uputa 33 DNPSU-4/348 dojam 46 DNPU-17/1056 svezi (3) -/u svezi 648 prisega 4 D-0/99 zlouporaba 0-0/175 zloporaba 0-0/206

Neke rijei

surevnjivost; surevnjiv oblapornost; oblaporan pregnue; pregalatvo; pregalac (vredan, uporan i hrabar ovk) visprenost, vispren podozrenje, podozriv ovaplotiti, ovaploenje, ovaploen nipodatavati, nipodatavanje rogobatan

zavidan, zavistan nezasit, halapljiv, prodrljiv poduhvat, preduzimljivost, preduzetnik lucidnost, razboritost, mudrost oprezna sumnjiavost; sumnjiavo predostroan materijalizovati omalovaavati, prezirati; prezir nezgrapan, glomazan

voleban primustvo pobornik srdokraa (geog.) clomudrenost saobrazno prevashodno; prevashodstvo clishodno snishodljivo; snishodljivac magnovenje prduprditi trvljenje razvigor, razvigorac

aroban prvenstvo, dominacija aktivni pristalica, zagovornik

udoree sukladno naroito primreno, prikladno, adekvatno; oportuno udvorica, poltron, ulizica, ankoliz, dupelizac, epulja, lihtara, dupeuvlaka trenutak spreiti razmirica, sukob, nesuglasica vrsta gorskog vtra