Svrha poslovanja svake kompanije je ostvarivanje dobiti.

Trka za dobiti veine kompanija u svijetu, a posebno velikih multinacionalnih kompanija, postala je suprotstavljena ciljevima ire i ue drutvene zajednice. Nevoenje rauna o posljedicama svojih odluka, kako vezano za nekontrolisano koritenje resursa, od onih ljudskih do prirodnih, dovela je do katastrofalnih posljedica, ije se razmjere gotovo ne mogu sagledati. One su povezane sa svim sferama ivota ovjeanstva u budunosti. Tako je nekontrolisano iscrpljivanje prirodnih resursa i unitavanje okolia dovelo do prirodne neravnotee koja za posljedice ve sada ima klimatske promjene sa enormnim materijalnim i ljudskim tetama. Negativan ili nikakav uticaj na socijalni razvoj drutva, nesigurnost egzistencije, sve ee ekonomske krize, loa ili nikakva edukacija prije svega siromanih kategorija stanovnitva, sve vei jaz bogatih i siromanih i sl. dovodi do socijalnih poremeaja, koji su, u krajnjim sluajevima, rezultirali dugoronim ratnim sukobima ili pojavama terorizma, kao stalne prijetnje miru u svijetu i opstanku svijeta kakvog danas poznajemo (novi poreci, savremena ropstva, diktature, vlasti gerile, terorista, graanski ratovi, izbjeglice, latentni sukobi velikih...) Neosjetljivost prema ovim faktorima izazvala je u zadnjih petnaestak godina posebno, izlaganje velikih kompanija napadima od strane javnosti, neformalnih i formalnih grupa graana, pa i izvrnih i zakonodavnih vlasti. Sve ovo dovelo je u prvi plan tzv. drutveno odgovorno poslovanje. Postoje brojne definicije drutveno odgovornog poslovanja, od kojih jedna kae da je to koncept prema kojem preduzee na dobrovoljnom principu integrira brigu o drutvenim pitanjima i zatiti okolia u svoje poslovne aktivnosti i odnose sa kljunim interesnim grupama . Shellov preokret Jedan od primjera ovakvog ponaanja je Shell, koji je prije petnaestak godina bio predmetom organizirane kampanje od strane Udruenja zelenih zbog svojih planova da se rijei neprofitabilne naftne platforme tako to e je potopiti u Sjeverno more. Ovaj sluaj, nazvan Brent Spar, koji je ozbiljno naruio reputaciju i povjerenje dioniara i ulagaa, te finansijsko poslovanje Shella, predstavljao je prekretnicu u odnosima preduzea prema zajednici. Danas Shell, posredstvom svoje posebno osnovane zaklade, provodi projekte za ouvanje bioraznolikosti na svojim buotinama u Africi i to u saradnji sa organizacijama poput World Wildlife Fund (Svjetskog fonda za divlje ivotinje).

Parola proizvodnja da, ali ne po svaku cijenu mora postati imperativ, ako ne elimo unititi ivot na Zemlji.
Sve ovo je dovelo do nastanka novog koncepta biznisa, koji se ne smije vezati samo za ostvarivanje profita ve i za obavljanje drutveno korisnog posla uz racionalno koritenje prirodnih resursa i voenje apriori rauna o zatiti okolia.

Kako se ova drutvena odgovornost kompanija ne bi pretvorila u svoju suprotnost i na jo jedan nain doprinijela monopolu velikih korporacija u svjetskim okvirima, neophodno je bilo razviti ovu ideju na irem planu i to meu svim pravnim subjektima i u profesijama kojima se zaposleni u tim subjektima bave. Ujedno je itekako bilo vano uspostaviti na svjetskom nivou regulatorne okvire koji e potovati pravila zatite okoline, resursa i ljudi (proces u toku). To je podrazumijevalo i uvoenje odgovarajuih ISO standarda u vezi sa neophodnim nivoom drutveno odgovornog poslovanja. Na taj nain poslovati odgovorno postaje dugorono, konkurentska prednost i uslov opstanka na tritu i to ne samo za velike kompanije ve i za poslovanje uopte. Preuzimanje odgovornosti Za poetak, u veini drava i u veini regionalnih i svjetskih institucija pitanje drutvene odgovornosti preduzea je regulisano zakonskim putem. Ovaj savremeni koncept ponaanja preduzea postao je jedan od nezaobilaznih determinirajuih faktora kada je u pitanju pravac razvoja kulture poslovanja, pravac djelovanja relevantnih profesija, te koncept koji e zasigurno vremenom postati sastavni dio dugorone strategije poslovanja svakog privrednog subjekta. Tako dolazimo do novih pojmova u praksi u korporativnom poslovanju, a to je: Drutveno odgovorno poslovanje (CSR), korporativna savjest (CC), korporacijsko graanstvo (CS), drutveni pokazatelji performanse (SP), odrivo odgovorno poslovanje/ odgovorna poslovanja.. Drutveno odgovorno poslovanje je oblik korporativne samoregulacije integriran u poslovni model. Njegova politika funkcionie na principu samoregulisanog mehanizma kojim prati kompaniju i osigurava njenu aktivnost u skladu sa duhom zakona, etikih standarda i meunarodnih normi . Cilj je da korporacija prihvati odgovornost za svoje postupke i da podstie pozitivan utjecaj kroz svoje aktivnosti na okoli, potroae, radnike, zajednicu, dioniare, sudionike u poslovanju i sve druge lanove javne sfere. Uz razvoj drutveno odgovornog poslovanja vee se i ekonomska stabilnost koja u tom smislu prepoznaje ekonomsku vrijednost, drutvenu odgovornost i odgovornost prema okoliu.

Koncept drutveno odgovornog poslovanja nije samo prolazni hir, ve imperativ u poslovnom svijetu koje e sve kompanije, prije ili kasnije, morati prihvatiti ukoliko ele zadrati svoje mjesto na poslovnoj sceni.
Ekonomska vrijednost pretpostavlja odgovornost kompanije da ona dugorono tei stabilnom poslovanju, da adekvatno odgovara na rizike poslovanja i da stvori neophodnu sigurnost, kako svojim dioniarima, tako i investitorima i radnicima, te samim tim i drutvu uopte. Ono to je vano zapaziti je povezanost datih elemenata drutveno odgovornog poslovanja i stabilnosti, te njihova povezanost meusobno i uticaj jednih na druge.

Kao primjer se moe navesti da e drutvo u kome su radnici zatieni i u kome je visoka ekonomska razvijenost i standard graana, direktno utjecati i na veu uspjenost kompanija. Drutvena odgovornost treba da ukae na uticaj organizacije na drutveni sistem u kojem djeluje. Naime, postoje meunarodno prepoznati standardi kao to su ILO konvencije i Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, koji ureuju odreene aspekte radne prakse i ljudskih prava, te svaka organizacija koja se smatra drutveno odgovornom, duna je potivati navedene konvencije i deklaracije. Ova dimenzija obuhvata i uticaj na mito i korupciju, uee u stvaranju javne politike, pridravanje vaeih zakonskih propisa, te potivanje temeljnih ljudskih, graanskih i politikih prava (vee se za obim i raznolikosti radne snage unutar preduzea, spolnu i starosnu strukturu, fiziku zatitu na radu, te obim beneficija i doprinosa zaposlenih). Pored toga, organizacije su dune da kontinuirano poboljavaju kvalitet radne okoline, kao i odnos poslodavca i zaposlenih. Zatita ivotne sredine Ekoloka dimenzija odgovornosti odraava uticaj preduzea na okoli, odnosno na ekosisteme od kojih ujedno i zavisi. Ona ukazuju na iskoritenost materijala, energije i vode u proizvodnim procesima, bioraznolikost, emisiju tetnih gasova, dobavljae i njihov odnos prema okoliu, stopu recikliranja ili ponovne upotrebe proizvoda/ usluga, te stepen pridravanja vaeih relevantnih propisa. Sa aspekta odgovornosti prema okoliu, treba imati u vidu da je osnovna svrha postojanja svake organizacije da proizvede proizvode potrebne ljudima, ali ne na tetu samih ljudi i generacija koje dolaze. Parola proizvodnja da, ali ne po svaku cijenu mora postati imperativ ako ne elimo unititi ivot na Zemlji. Iznalaenje naina da se zatiti ivotna sredina, bilo inoviranjem postojeih procesa ili samih finalnih proizvoda tako da oni ne budu tetni po okoli, mora postati zadaa cijelog svijeta i obrazac ponaanja svih kompanija. Cilj drutveno odgovornog poslovanja je prihvatiti odgovornost za svoje postupke i podstaknuti pozitivan utjecaj kroz svoje aktivnosti na okolinu, potroae, radnike, zajednicu. To znai i pomo svim projektima i misijama u vezi sa razvojem ire drutvene zajednice, smanjivanjem siromatva, efikasnijem koritenju resursa, zatitom ivotne sredine i sl. Drutveno odgovorno poslovanje znai i zatitu i uputu, odnosno vodi potroaima kako kupovinom odreenog proizvoda mogu doprinijeti ostvarivanju ovih ciljeva. DOP doprinosi i razvoju poslovne etike na nain da nije etino ako se kompanija ili u njoj zaposleni profesionalci ne ponaaju u skladu sa zahtjevima drutveno odgovornog poslovanja.

U tom smislu su ve na snazi ili u pripremi i meunarodni standardi kvaliteta i naela vezano za DOP. Tako je ISO 26000 priznati meunarodni standard za DOP, a UN je razvio meunarodna naela za odgovorno ulaganje kao smjernice i uslove za investiranje u projekte na globalnom nivou. Koncept drutveno odgovornog poslovanja nije samo prolazni hir, ve imperativ u poslovnom svijetu koje e sve kompanije, prije ili kasnije, morati prihvatiti ukoliko ele zadrati svoje mjesto na poslovnoj sceni. Ovaj koncept poslovanja donosi viestruke koristi i to ne samo za preduzea, ve i svijet u cjelini. Tenja ka stabilnom i odrivom poslovanju je na globalnom nivou ve poela da mijenja kako kulturu poslovanja, tako i same poslovne subjekte, pa ak i naine ivota obinih graana. http://balkans.aljazeera.net/vijesti/drustvena-odgovornost-velikih-kompanija