52.

SARAJEVSKI DANI POEZIJE

POEZIJA U TRANZICIJSKOM BUNILU

I ove e godine, po pedeset drugi put od osnivanja 1962. godine, biti odrani Sarajevski dani poezije. Pjesnici e govoriti svoje stihove i ljubitelji pjesnike rijei sluat e poeziju uprkos svima onima koji, u postojeim tranzicijskim bunilima, poeziji proriu smrt a pjesnike protjeruju na margine drutvene stvarnosti. I ta god da se u nepodnoljivom teroru protokracije i konzumerizma misli o poeziji i pjesnicima, valja uvijek imati u vidu neunitivu snagu autorske potrebe da se oute, proreknu, imenuju mijene i pulsacije svijeta. Pjesnik u svome knjievnostvaralakom zanosu ne pita da bi otkrio/ ponudio osobne odgovore o bilo emu i prema bilo kome, nego da bi, prije svega, u potencijalnom itaocu/ sluaocu pokrenuo sustvaralaku i dijaloku energiju koja e kreirati nova pitanja i njihove mogue odgovore. Itekako smo svjesni da Sarajevski dani poezije nikada nee biti odrani u trusnijem drutvenopolitikom kontekstu kao to je to ove, 2013. godine. Bez obzira na to, ova jedinstvena, meunarodna pjesnika smotra, ohrabruje nas u uvjerenju da je poezija najpouzdanija veza izmeu onoga to uspijevamo prepoznati kao vjenost i svakodnevne, vrlo slojevite drame pojedinca u vremenu u kojemu ivi. Ovogodinji, 52. Sarajevski dani poezije bit e, i programski i u broju uesnika, znatno reduciraniji u odnosu na prethodne godine. Za to moemo biti zahvalni svima onima koji se u postojeim bosanskim politikim labirintima svojski trude da ovdanji naciokratski koncept vlasti i sindrom kolonijalne svijesti konstantno ugroava bosanskohercegovake tradicijske vrijednosti u kulturi, pismenosti, instituciji autorstva, instituciji knjige, svijest o sebi... Sarajevski dani poezije su direktna pobuna protiv svih ovdanjih zona politikog haosa i mrakova svih vrsta. Ove godine e se bosanskohercegovakim knjievnim stvaraocima pridruiti pjesnici i pjesnikinje iz Albanije, Bugarske, Crne Gore, Francuske, Hrvatske, Irske, Italije, Litvanije, Makedonije, Norveke, Njemake, Slovenije, Srbije, vedske, itd. Od sveanog otvaranja Manifestacije (srijeda, 8. maj 2013.) pa do dodjele Priznanja Bosanski steak savremenoj srpskoj poetesi Mirjani Stefanovi, te zajednikog izleta uesnika Manifestacije u Andriev grad Travnik, predvieno je onoliko knjievnih, likovnih, muzikopromotivnih, multimedijalnih i drugih sadraja koliko su to aktualne uvjetovanosti omoguavale. Programski savjet 52. Sarajevskih dana poezije zahvalan je svima onima koji su pomogali i nisu odmagali, koji su, i u vremenima trajnih oskudica u svemu i svaemu, omoguili da ova ugledna meunarodna knjievna manifestcija, ipak, ugleda svjetlo dana i bude ljepe i sretnije lice Sarajeva i Bosne pred sobom i pred svijetom. Pozivamo sve prijatelje poezije i prijatelje Meunarodne knjievne manifestacije Sarajevski dani poezije da nam se pridrue i budu, i ove godine, zajedno s nama. Sarajevo, 6. maj 2013. Hadem Hajdarevic

PROGRAM 52. SARAJEVSKIH DANA POEZIJE

PONEDELJAK, 6. MAJ/SVIBANJ 2013.
Konferencija za tampu
Dom pisaca, Kranjevia 24, Sarajevo - 12,00 h Nova Kaledonija), Rek Liina (BiH / vedska), Dara Sekuli (BiH), Amir Tali (BiH), yvind Berg (Norveka) i Duan arotar (Slovenija). Pozdravna rije: Amir Brka, predsjednik Drutva pisaca BiH, i Ivo Komi, gradonaelnik Sarajeva Voditeljica programa: Aida Krehi Muziki program: Jusuf Brki, saz Kriterion, Ulica Obala Kulina bana 2, Sarajevo - 13,00 h

UTORAK, 7. MAJ/SVIBANJ 2013.

U susret 52. Sarajevskim danima poezije: Knjievni portret (Kemal Mahmutefendi)

O pjesniku govore: eljko Grahovac i Mujo Musagi. Kriterion, Ulica Obala Kulina bana 2, Sarajevo - 19,00 h

Knjievna scena: Vesna Krmpoti

Pjesnici iz bosanskohercegovake dijaspore

Urednica programa: Fadila Nura Haver Atelje Figure, Daniela Ozme 12/3, Sarajevo - 19,00 h

Sudjeluju: Dragoslav Dedovi (Njemaka), Rek Liina (vedska), Faiz Softi (Luksemburg) i Vjekoslav Vukadin (Holandija). Uvodna rije: Dragoslav Dedovi Kriterion, Ulica Obala Kulina bana 2, Sarajevo - 21,00 h

Meunarodna pjesnika veer

SRIJEDA 8. MAJ/SVIBANJ 2013.

Knjievno podne sa osnovcima - Sokolac
Sudjeluju: Ana oki (Hrvatska), Rale Niavi (Srbija), Duan Govedarica (Crna Gora), Jrgen Jankofsky (Njemaka), Enisa Osmanevi-uri (BiH), Bisera Alikadi (BiH), Ismet Bekri (BiH / Slovenija), Vjekoslav Vukadin (BiH / Holandija) i Fuad Kova (BiH). Voditelj programa: Mirsad Beirbai Optina Sokolac, Glasinaka bb, Sokolac - 12,00 h

Sudjeluju: Chris Agee (Irska), Vladas Braziunas (Litvanija), Ida Brjel (vedska), Silvia oleva (Bugarska), Jovica Ivanovski (Makedonija), Jrgen Jankofsky (Njemaka), Velimir eda Kostov (Srbija), Vesna Krmpoti (Srbija), Nicolas Kurtovitch (Francuska / Nova Kaledonija), Adrian Leka (Albanija), Claudio Pozzani (Italija), Goran Stankovi (Srbija), Mirjana Stefanovi (Srbija), Duan Govedarica (Crna Gora) i Ana oki (Hrvatska). Moderator: Damir Uzunovi Atelje Figure, Daniela Ozme 12/3, Sarajevo - 21,00 h

ETVRTAK, 9. MAJ/SVIBANJ 2013.

Moja poetika (autopoetike ispovijesti)
Sudjeluju: Chris Agee (Irska), Claudio Pozzani (Italija), Silvia oleva (Bugarska), Fadila Nura Haver (BiH), Arian Leka (Albanija) i Goran Stankovi (Srbija). Moderatorica: Fadila Nura Haver Kriterion Ulica Obala Kulina bana 2, Sarajevo - 11,00 h

Sveano otvaranje 52. Sarajevskih dana poezije

Sudjeluju: Vladas Braziunas (Litvanija), Ida Brjel (vedska), Silvia oleva (Bugarska), Dragoslav Dedovi (BiH/ Njemaka), Velimir eda Kostov (Srbija), Nicolas Kurtovitch (Francuska /

Knjievno podne sa osnovcima u Biblioteci Sarajevo (Djeije odjeljenje)

PETAK, 10. MAJ/SVIBANJ 2013.

Nasiha Kapidi-Hadi i ja - Uspomene na poetesu i pjesniki recital
Domain pjesnikog programa: Ismet Bekri Edukativno-zabavni centar Djeiji grad, Marka Marulia 2, Sarajevo - 12,00 h

Sudjeluju: Ana oki (Hrvatska), Rale Niavi (Srbija), Duan Govedarica (Crna Gora), Jrgen Jankofsky (Njemaka), Enisa Osmanevi-uri (BiH), Bisera Alikadi (BiH), Ismet Bekri (BiH / Slovenija) Vjekoslav Vukadin (BiH / Holandija) i Fuad Kova (BiH). Urednik i voditelj programa: Mirsad Beirbai Biblioteka Sarajevo (Djeije odjeljenje), Radieva 7, Sarajevo - 12, 00 h

Sveana dodjela priznanja Bosanski steak

Otvaranje izlobe uenikih radova motiviranih temema bh. knjievnosti

Voditelj programa: Mirsad Beirbai Centar za kulturu, Jelia 1, Sarajevo - 17,30 h

Mlada bosanskohercegovaka poezija

Sudjeluju mladi bh. pjesnici Gost pjesnike veeri: Zilhad Kljuanin Centar za kulturu, Jelia 1, Sarajevo - 18,00 h

Sudjeluju: Bisera Alikadi (BiH), Amir Brka (BiH), Pr Hansson (vedska), Jovica Ivanovski (Makedonija), Vesna Krmpoti (Srbija), Arian Leka (Albanija), Husein Dervievi (BiH), Ljubica Ostoji (BiH), Claudio Pozzani (Italija), Almir Zalihi (BiH) i Mirjana Stefanovi (Srbija). Slovo o dobitnici Priznanja/nagrade Bosanski steak: Amir Brka Poeziju dobitnice Bosanskog steka govori: Aida Krehi Muziki program: Jusuf Brki, saz Kriterion, Ulica Obala Kulina bana 2, Sarajevo - 20,30 h

Savremeno vedsko pjesnitvo

SUBOTA, 11. MAJ/SVIBANJ 2013.

Zajedniki izlet uesnika 52. Sarajevskih dana poezije u Travnik Knjievno podne u Travniku
Sudjeluju: Chris Agee (Irska), Johannes Anyuru (vedska), Kristina Mra (BiH), Silvia oleva (Bugarska), Jovica Ivanovski (Makedonija), Admiral Mahi (BiH), Marie Silkeberg (vedska), Goran Stankovi (Srbija) i Mirjana Stefanovi (Srbija). Domain Pjesnikog podneva: Fuad Kova (BiH)

Sudjeluju: Marie Silkeberg, Pr Hansson, Ida Brjel i Johannes Anyuru. Moderator: Rek Liina Atelje Figure, Daniela Ozme 12/3, Sarajevo - 19,30 h

Moja poetika (autopoetike ispovijesti)

Sudjeluju: Chris Agee (Irska), Claudio Pozzani (Italija), Silvia oleva (Bugarska), Fadila Nura Haver (BiH), Arian Leka (Albanija) i Goran Stankovi (Srbija). Voditelj pjesnike veeri: Izudin Bajrovi Atelje Figure, Daniela Ozme 12/3, Sarajevo - 21,00 h

PJESNICI - STRANI UESNICI

ANA OKI
(HRVATSKA)
Spisateljica za djecu, dramska spisateljica, romansijerka, televizijska scenaristica, prevoditeljica, roena je 1965. godine u Beogradu. Diplomirala je lozoju na Filozofskom fakultetu. ivi u Zagrebu. Inicijatorica je i utemeljiteljica umjetnike organizacije Autorska kua, udruenja Knjiga u centru, knjievnog festivala Pazi, knjiga! te vie knjievnih nagrada. lanica je Hrvatskog drutva dramskih umjetnika, Hrvatskog drutva pisaca, i SACD-a. Nagraivana je i pohvaljivana za svoj knjievniki angaman, a od objavljenih djela spomenut emo sljedea: Tibor, paun bez repa, slikovnica (Zagreb, 2001.); Zoe, djevojica s vrha nebodera, roman za mlade (Zagreb 2001.), za koji je dobila nagradu Mato Lovrak; Vitez eljeznog srca, slikovnica (Zagreb 2004.); Sve to znam o patuljku, knjiga pria (Zagreb, 2008.); Gordana meu vrbama, roman (Beograd, 2012.). Posljednjih desetak godina emitirane su joj mnoge radio drame, uglavnom u okviru Dramskog programa Hrvatskog radija.

ARIAN LEKA
(ALBANIJA)
Pjesnik, esejist, urednik, prevodilac, roen 1966. u Durrsu (Albanija), pripada grupi avangardnih albanskih autora. Studirao je muziku na Muzikoj akademija Jan Kukuzeli u Durrsu. Znanje o pentagramima i muzikoj strukturi unio je u svoju poeziju. Autor je etrnaest djela, ukljuujui kolekcije poezije, kratkih pria, novela i knjiga za djecu. Navest emo neka njegova djela: Anija e Gjumit (Uspavani brod, 2000.), Strabizm (Strabizmus, 2004.), Libr deti (Knjiga o moru, 2009.), Ndreqje gabimesh (Ispravljanje greaka, 2010.), kao i kolekcije kratkih pria Ky vend i qet ku sndodh asgj (Ova tiha zemlja kad se nita ne dogaa, 1994., i Shpina e Burrit (Povratak ovjeka, 2004.), itd., itd. Arian Leka je poznat i kao prevodilac nekih od najznaajnih pjesnika italijanskog modernizma, ukljuujui Montalea. Quasimodoa, Pavesea, Marinettija i dr. Osniva je knjievnog festivala (djeluje od 2004.) Poeteka i glavni urednik tromjesenog istoimenog asopisa Poeteka.

CHRIS AGEE
(IRSKA)
Pjesnik, prevodilac, antologiar, roen je 1956. godine. Odrastao je u Massachusettsu, na Rhode Islandu i u New Yorku. Studirao je na Harvardu. Od 1979. ivi u Irskoj. Autor je dvije zbirke pjesama In the New Hampshire Woods i First Light, te urednik zbirki Scar on the Stone: Contemporary Poetry from Bosnia, Unnished Ireland: Essays on Hubert Butler i The New North: Contemporary Poetry from Northern Ireland. Redovno objavljuje za The Irish Times i urednik je Irish Pages, asopisa za savremenu knjievnost sa sjeditem u Linen Hall Library u Belfastu. Chris Agee je dravljanin Irske i SAD-a, ali svake godine provodi dio vremena u Hrvatskoj, u svojoj kui na Koruli. Njegova zbirka poezije Gotovo nita (Sarajevo, 2011.) uvrtena je u ui izbor za nagradu Ted Huges (2009.), koju dodjeljuje Drutvo pjesnika u Londonu.

CLAUDIO POZZANI
(ITALIJA)
Pjesnik, pripovjeda, muziar, vrlo cijenjen u Italiji i inostranstvu po svojim pjesnikim performansima na najznaajnijim knjievnim festivalima u Evropi, Junoj Americi i Aziji, roen je 1961. u Genovi. Poezija mu je prevoena na vie svjetskih jezika. Pojavljuje se u vanim antologijama i magazinima meunarodne savremene poezije. Godine 1983. osnovao je kulturno udruenje Circolo dei Viaggiatori nel Tempo, pa je u narednim godinama organizirao vie nacionalnih i meunarodnih manifestacija: Prvi Evropski festival umjetnosti i moderne tehnologije, Festival novih stilova plesa, poezije, muzike i teatra, itd., vie itanja, izlobi i dr. Od 1994. direktor je pjesnikog festivala u Genovi. Konsultant je mnogih pjesnikih smotri u Italiji, Francuskoj i drugim zemljama, a godine 2000. predstavljao je, kao pjesnik, Italiju u Komisiji UNESCO-a kad se odluivalo o 21. martu kao Meunarodnom danu poezije. Njegova posljednja djela su novela Kate et moi (La passe du vent, Francuska), te zbirka poezije Saudade & Spleen (Lanore Editions, Paris), tri izdanja, itd.

DUAN GOVEDARICA
(CRNA GORA)
Pjesnik, prozaist, dramski pisac, roen je u Gornjem arau - Golija - Optina Niki. Osnovnu kolu zavrio na Krscu, a gimnaziju u Nikiu i Trebinju. Studirao je Istoriju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Autor je velikog broja proznih i poetskih naslova. Viestruko je nagraivan. Za svoj knjievni rad. Zastupljen je u lektiri u crnogorskim osnovnim kolama, te u brojnim antologijama savremenoga pjesnitva Crne Gore za djecu. Knjievna djela su mu prevoena na petnaestak jezika.

GORAN STANKOVI
(SRBIJA)
Pjesnik, esejist, prozni pisac, urednik, roen je 1958. u Niu. Bio je dugogodinji urednik knjievnog asopisa i izdavake kue Gradina. Sada radi kao glavni urednik u Nikom kulturnom centru. lan je Srpskog knjievnog drutva. Objavio je knjige poezije: Lik i pozadina (1984.); Kvantna mehanika (1987.); Cyberpunk (1991.); Terra incognita (1997.); etiri doba (1999.), i dr.; knjige proze: Hronike o Hloygeu (1991.); Terra marginalis (1997.); U traganju za zlatnom lipom (2000.) i dr. Od 2004. do 2012. godine bio je stalni kolumnist dnevnog lista Politika za Internet i digitalnu kulturu. Saradnik je Enciklopedije srpskog naroda (izdanje Zavoda za udbenike, 2008.) za istu oblast. itd. Priredio je i vie tematskih cjelina: Vrt: Ostrvologija (kulturologija pustih ostrva) (Polja, Novi Sad, 2009.); Puste utopije (kulturologija naputenih i nedostupnih prostora), (Unus Mundus, Ni, 2010.); Apokalipsa: teorija, praksa i estetika propasti sveta (Slubeni glasnik, Beograd, 2013.).

JOVICA IVANOVSKI
(MAKEDONIJA)
Pjesnik, publicist, pisac scenarija za televiziju, roen je 1961. godine u Skoplju, gdje i danas ivi i radi. Autor je nekoliko knjiga poezije: Zato meni vakva jetra (1995.), Grad je pun tebe (2007.), udan neki sunani dan (2009.), Tri napred tri nazad (2004.), Dupli album (U senci bilborda i Sladoled u nedogled) dvije knjige zajedno (2005.), Tenja ka dremanju (2007.), Vetar i magla (2009.) i Sa slamicom u ustima (2011.). Prevoen je na vie svjetskih jezika. Jedan je od autora zastupljenih u knjizi est makedonskih pjesnika, koja je objavljena 2011. godine u Velikoj Britaniji.

JRGEN JANKOFSKY
(NJEMAKA)
Pjesnik, prozaist, scenarist, pisac za djecu, roen je 1953. u Merseburgu, ivi u oblinjem industrijskom mjestu Leuna, u pokrajini Saksonija-Anhalt. Studirao je na poznatom Knjievnom institutu u Leipzigu. Obrazovan je i aktivan i kao muziar. Izdava je asopisa ODA - Ort der Augen (Mjesto oiju) koji objavljuje i prijevode junoslavenskih pjesnika. Autor je vie od trideset pjesnikih i proznih naslova, od kojih bismo mogli spomenuti sljedee: Ein Montag im Oktober (Berlin, 1985., 1988., 1990., als E-Book 2011.); Merseburger Chronik (Merseburg, 1991.); Rabenzauber (Halle, 1994.); Merseburg im Jahreslauf, Merseburg 1994 (mit Fotoclub Merseburg); Stille Nacht - Adventsdfte und Weihnachtszwiebeln (Halle, 2005.) i dr.

MIRJANA STEFANOVI
(SRBIJA)
Pjesnikinja, prozna spisateljica, spisateljica za djecu, dramska spisateljica, urednica, roena je 1939. godine u Niu. U Beogradu ivi od svoje jedanaeste godine. Jedno je vrijeme boravila u New Delhiju (Indija - 1961.-1965.), te stekla diplome beelora i mastera engleske knjievnosti na Delhijskom univerzitetu. Tokom ivota mnogo je putovala i i bila u preko trideset zemalja na svim kontinentima, osim Australije. Prvo je radila kao novinar u Radio-Beogradu, a potom, sedamnaest godina, kao urednik knjiga za djecu u Nolitu. Objavila je sedam knjiga pjesama, etiri knjige proze, dvanaest knjiga za djecu i napisala vie televizijskih, radio i pozorinih drama. Dobitnica je nagrade Neven za najbolju knjigu za djecu u Srbiji, nagrade Politikinog zabavnika za najbolju knjigu za djecu u Jugoslaviji, Nagrade Zmajevih djeijih igara za izuzetan stvaralaki doprinos knjievnosti za djecu, nagrade Pro Femina za knjigu pesama Pomraenje, a 2010. dodijeljena joj je Nagrada Desanka Maksimovi za cjelokupno pjesniko djelo i doprinos srpskoj poeziji.

NICOLAS KURTOVITCH
(FRANCUSKA)
Pjesnik, romanopisac, dramski pisac, po ocu je Jugoslaven, a po majci potomak jedne od najstarijih familija u Novoj Kaledoniji. Roen je 1955. godine u Noumi. Nakon zavrene kole u Kaledoniji, poeo je putovati po rodnom Paciku, kako bi upoznao razliitosti od kojih je ovaj veliki i ivopisni prostor sastavljen. Nakon zavrenog Univerziteta u Ex-en-Provence - Francuska, vraa se 1980. godine u Novu Kaledoniju, kao profesor geograje. Zato se za njega kae da je, prije svega, veliki pjesnik prostora. Prva zbirka poezije Sloboda, to je i naslov originala, izila je 1973. godine. Dobitnik je mnogih knjievnih nagrada. Od drugih knjievnih ostvarenja navest emo i: ovjek Planina (1993.); Koraajui uz zid (2000.); Pijesak od dharme (2003.); Drvee i stijene dijele planinu (2010.), i dr.

RALE NIAVI

SILVIJA OLEVA
(BUGARSKA)
Spisateljica, novinarka, urednica, roena je 1959. u Soji. Zavrila je Bugarsku lologiju na Sojskom univerzitetu. Trenutno radi na Bugarskom nacionalnom radiju, gde je urednica Redakcije za kulturu. Urednica je knjievnog asopisa Sezon, te glavna urednica asopisa Altera. Objavila je pet zbirki poezije i dvije knjige fragmentarnih eseja. Dobitnica je Nacionalne nagrade za poeziju Ivan Nikolov i nagrade Hristo G. Danov za novinarsko predstavljanje bugarske knjievnosti. Predaje pisanje eseja na Novom bugarskom univerzitetu. Od knjievnih djela spomenut emo sljedea: Dijete gluhonijemih roditelja, poezija (1993.); Ulaz, poezija (1996.); Odlazak Povratak, fragmenti (1997.); Samo paljivo, poezija (2001.); Zime i ljeta, fragmenti (2001.); Razglednice, poezija (2007.); Pisma, poezija (2007.); Zeleno i zlatno, roman (2010.) Sudjelovala je na mnogim festivalima poezije. Prevoena je na mnoge jezike. Po njenom scenariju snimljen je kratkometrani lm Moja majka mlade bugarske reiserke Svetle Cocorkove.

(CRNA GORA, SRBIJA)

Pjesnik, pisac za djecu, urednik, roen je decembra 1946. godine u Otrelju iznad Bijelog Polja. U rodnom kraju zavrio je osnovnu i srednju kolu. Autor je vie od dvadeset knjiga poezije. ivi i radi u Novom Sadu. Sastavlja je i urednik vie antologija svjetskog i srpskog pjesnitva. Priredio je i objavio izbore iz pjesnitva Branka Radievia, ure Jakia i Jovana Jovanovia Zmaja. Autor je i vie slikovnica za djecu. Cio radni vijek proveo je u djeijem listu Neven. Inae, po obrazovanju je profesor ruske knjievnosti. Vlasnik je izdavake kue Bistrica (Novi Sad), u kojoj je objavljeno vie od osam stotina naslova.

VELIMIR KOSTOV
(SRBIJA)
Pjesnik, esejist, prozni pisac, prevodilac s engleskog, francuskog i bugarskog jezika, esejist, antologiar, roen je 1956. godine u Dimitrovgradu. Diplomirao je anglistiku na Filozofskom fakultetu Niu 1980. godine. lan je Srpskog knjievnog drutva, Udruenja knjievnih prevodilaca Srbije, Srpskog i Bugarskog PEN Centra i lan Upravnog odbora Srpskog PEN Centra. Poezija mu je prevoena na engleski, francuski, bugarski, slovenaki, makedonski. Do sada je objavio: Preutni dogovori, pjesme (Ni, 1997.); Potkoni ivot, pjesme, (Ni, 2003.); Ako to zna Vaclav Havel, pjesme (Ni, 2004.); erna pela, pjesme na bugarskom jeziku (Ni, 2011.). Objavio je vie prijevoda i antologijskih izbora na srpskom jeziku.

VESNA KRMPOTI
(SRBIJA)
Pjesnikinja, esejistica, prozna spisateljica, prevoditeljica, antologiarka, roena je 1932. godine u Dubrovniku, jedna je od najautoritativnijih autorica savremene hrvatske knjievnosti. Diplomirala je engleski jezik i psihologiju na Sveuilitu u Zagrebu. U Indiji (New Delhi) studirala je bengalski jezik. ivjela je u Kairu, Washingtonu, Akri, New Delhiju, a od 2004. godine boravi u Beogradu. Napisala je preko stotinu knjiga, a njen roman Brdo iznad oblaka smatra se jednim od najboljih djela hrvatske knjievnosti. Na njen knjievni rad uveliko utjeu lozoja i religija, posebno uenje Sathya Sai Babe. Dobitnica je brojnih knjievnih nagrada u Hrvatskoj, meu kojima je i nagrada Vladimir Nazor (1999.).

VLADAS BRAZINAS
(LITVANIJA)
Pjesnik, prozni pisac, publicist, prevodilac s francuskog i slavenskih jezika, roen je februara 1952. godine u gradu Pasvalys (sjever Litvanije). Brazinas je studirao novinarstvo na Univerzitetu u Vilniusu, a magistrirao je Litvansku lologiju. Radio je u razliitim kulturnim i knjievnim asopisima, te bio urednik sedminog magazina Knjievnost i umjetnost. Od 1996. godine ima status slobodnog umjetnika. lan je Litvanskog drutva pisaca, Litvanskog drutva prevodilaca, te Litvanskog PEN centra. Objavio je osamnaest knjiga poezije. Poezija mu je prevoena na albanski, bugarski, hrvatski, engleski, francuski, njemaki, italijanski, japanski, poljski, rumunski, i dr. jezike. Na maternji jezik preveo je prozna i poetska djela brojnih knjievnika iz Francuske, Litvanije, Bjelorusije, Poljske, Rusije, Ukrajine i Latvije.

SAVREMENA VEDSKA POEZIJA

PR HANSSON
Pr Hansson, pjesnik, esejist, pedagog, roen je 1970. godine u gradu Vnns, na sjeveru vedske, koji je sve vrijeme njegova osnovna pjesnika preokupacija. Hansson je u poeziji debitirao 1998. godine knjigom poezije Ruckel (Hovel). Do danas je objavio jo etiri knjige poezije. Njegova najnovija knjiga Vi plockar br i civilisationen (We are picking berries in the civilization) je poetskom svjedoenje o srednjovjenom dobu, negdje izmeu prirode i civilizacije, pojedinca i drutva. Hansson ivi u tokholmu i radi na kreativnim programima u razliitim kolama. Dobitnik je brojnih nagrada, meu kojima je i prestina Nagrada Guldprinsen.

SOBA JE PRUGASTA OD MRAKA I SVJETLA

njie se i naginje sva topla ljetnja suneva svjetlot probija kroza aluzine do rubova u jedan poticaj biljenicu u jednu pranjavu sivu vjenost on se dri uskih osunanih polja i pokuava pisati ali ne moe uobliiti tano kukiasta slova ne moe drati pero njegove ruke preobraene su u no i viljuku i ne moe razumjeti ne moe ak ni uhvatiti sa tim glomaznim priborom usjecati rezati sjeckati i sjeckati papir u tanke otpatke svjetlosti

MARIE SILKEBERG
Marie Silkeberg, pjesnikinja, prozaistkinja, profesorica knjievnosti, roena je 1961. godine u Danskoj. ivi u vedskoj. Od godine 1990., kad je objavljenja njena prva knjiga proze, objavila je sedam knjiga poezije. Posljednja knjiga Material (Materials) objavljenja je 2010. godine. Pored poezije, Silkeberg pie drame i eseje, te na vedski jezik prevodi pisce poput Marguerite Duras, Inger Christensen, Susan Howe i Rosmarie Waldrop. Od 2010. godine Silkeberg je profesorica predmeta Knjievna kompozicija na Univerzitetu u Gteborgu, a profesionalno sarauje i sa brojnim kompozitorima i lmskim stvaraocima. Odnedavna je angairana na projektu Staden (Grad) zajedno sa sirijskim pjesnikom Ghayathom Almadhounom.

TEOLOGIJA
Izgubila sam poetnu reenicu. O ljubavi. Spoznaji. Trenutak u kojem se neto denitivno promijenilo. Sino bila na izlobi. Napila se. Elektricirala. Od ampanjca. Svjetlo sa slika. Vjeanje. Dijalog. Konikt. Konkurencija. On je nastavio da slika sve do samog otvaranja, kae kurator. Turnerovsko svjetlo. Nisam znala da toliko snano svijetli. On na slici vidi lica. Mala djeija lica. Jutro po potopu. I most. Duboko, u boji. Vie mostova. Pogaamo godinja doba. Proljee ili ljeto. Jedno sasvim bijelo svjetlo. Crveno. Tako to izgleda, kae on. Ljeto u Damasku. Bijelo svjetlo. Kad svjetlost se vrati. Crveno. Cvijee, kae. Kad bukne s proljea. Ali to ne ini ovdje. Bila sam sigurna da je bilo proljee. Cvijee. Ali to ini docnije. Kada ljeto doe. I tad prvo crveno. Izopenost. Komentari.

10

IDA BRJEL
Ida Brjel je roena 1975. godine u Ludnu. ivi i radi u Malmu. Nakon to je zbog povrede koljena morala prekinuti koarkaku karijeru, Brjel je poela pisati. Godine 2004. izazvala je veliku panju, svojom prvom knjigom poezije Sond (Probe), koja je nagraena za najbolji prvijenac. U svojoj posljednjoj knjizi Konsumentkplagen: Juris lyrik (The Consumers Law: juris lyrics, 2008), Brjel koristi zakone konzumeristikog drutva kako bi stvorila poetski dijalog izmeu Kupca i Prodavaa. Tekst se pretvara u dramu, u kojoj autorica na upeatljiv nain oslikava Zakon, vlast i konzumerizam. Djelo je dramatizovano u pozorinu predstavu. Ono to odvaja konceptualnu poeziju Ide Brjels od veine drugih je upravo znatielja za svijetom izvan knjievnosti.

B
Van iz kamiona u Edirne i prvi korak u lutanju u Grkoj su postojali polis i plateia, platieiansko more ljudi bez poaljioca postoje graani, iranti, huligani; povezi, povezi postoje i limunovi kosmolali; suzavac, pendreci izopenost, zarazne bolesti, Mojgan je postojao, i Younes i Mojgan i Younes Soneta iscrpljujui rat; nedostatak elektrine energije i vode za vrijeme petog dana trajka glau na trgu, u sigurnosti zatvorskoj; ultimatum: i trojka, prazno obeanje, otkupnina, val vremena, vrijeme, zakonske odredbe za budue proteste u eurozoni; vrijeme i cijena po neiskorienoj eliji; iibani vojni psi koji su slavljeni dole na brodskoj palubi iz helikoptera. Mavi Marmara

11

JOHANNES ANYURU
Johannes Anyuru roen je 1979. godine. Prvu knjigu poezije Det r bara gudarna som r nya (It is only the Gods that are new) objavio je 2003. godine. U svom prvijencu Anyuru koristi Ilijadu kako bi opisao ivot predgraa. Objavio je est knjiga, od kojih su tri knjige poezije. Pie i drame. Dvije posljednje knjige su: En civilisation utan btar (A Civilization Without Boats, 2011 - zbirka tekstova sa njegovog putovanja u Antenu, gdje je ekao na brod za Gazu - i vrlo hvaljen roman En storm kom frn paradiset (A Storm Came from Paradise, 2012.), za koji je autor dobio brojne knjievne nagrade. U posljednje vrijeme ovaj autor u svojoj poeziji istrauje kolektivni glas, te pie tako to koristi mnogobrojne poetskotvorne uzorke i suautorstva.

JEDNA FAMILIJA STRANACA

Nedjelja 17. februar Na podzemnoj eljeznikoj stanici uo sam pse za mnom, ali sam znao da sam im daleko odmakao i da oni vie nikad ne mogu osjetiti moj miris. aputao sam mami na uho. Sanjao sm da se rat zavrio i da moemo izai u svijet. Nekoliko puta zamolio sam radnike iz kanalizacije za livadskim cvijeem. Leao sam u maminom krilu, a moj mali brat leao je u oevom. Nisam smio priati na glas. Nikad se nismo smjeli pomjerati ili podizati. Bilo je vie od dvadeset ondje. Svaki su nam dan poljski radnici kanalizacije donosili hranu: crni hljeb i margarin. Na je dom tamo gdje sjeanja nisu dobrodola, dom bez prolosti. Progonili su me lovci na robove, i jedne noi savladali su cijelu famliju, i bez sudije ili porote brzo su nas vratili u ropstvo. Bili smo prisiljeni na bjekstvo. Trali smo pravo naprijed ne znajui kuda emo. Ubjeivali su me da sam premlad da bih razumio i da jedino to je vano je to to smo imali sree i to smo ivi i opet zajedno. Trali smo zajedno kroz glavnu cijev. 0:55. Policija Medborgarplatsen izlaz Folkkungagatan. Ila sam bosonoga i u ljetnoj haljini. 20:10. Policija je upravo na prunim branicima kod Odenplana. Zabio mi se avli u nogu ali sam ga sam izvadio kako ne bih druge usporio. Sjeti me se & pozdravi mua & sve prijatelje od mene & reci gospoici Rosi da sam ja isto slobodna kao ona & i sretnija. uo sam auta koja su ila tamo gore. Ljudski glasovi i djeca koja su se igrala i smijala. 21:03. Policija kod stermalmstorga, izlaz stermalmstorg. Imali smo metalnu lampu uvijek upaljenu, visila je s jedne kuke. 22:15. Policija pregledava vagone na centralnoj stanici. Dospjeli smo na kraju do jedne cementne cijevi gdje smo ostali cijeli dan. Bilo je tako hladno ondje, jedva smo izdrali. Uz to, nije se imalo gdje spavati. Otac je donio vode u aici koju je nosio u zubima. Kada sam te ostavio bio sam odveen u Richmond & prodan & odatle su me odveli u North Carolinu & prodali me & pobjegao sam & i vratio se gore u Virginiu. Drhtao sam od mraza ali sam bio sretan. Nita nisam vidio u mraku. Ali sam osjeao oi djevojice. Izmeu Richmonda & kue uhvaen sam & strpan u zatvor & tu sam ostao dok vlasnik nije doao da me uzme kasnije su me uzeli & odveli nazad u Richmond onda sam bio prodan jednom ovjeku kojeg sam sad napustio on nije nikakav ovjek nego govno od ovjeka. Taj opasni eksperiment. Bjeimo nou voeni polarnom zvijezdom i skrivamo se u jednom velikom gustiu. Narednog dana uvee ujem puane hice i stvarno sam danas uplaen, stvarno. Strah me da uem i strah me da izaem. Narednog dana su nas prijatelji ponovo izveli. Tad nas je bilo samo jedanaestoro. Resto je pomrlo. Prekinuti lance. Mi emo biti jedna familija stranaca. Sara Westin Johannes Anyuru Pjesma se sastoji od odlomaka i pria ljudi koji su bjeali iz ropstva na amerkom jugu ili se skrivali od nacista za vrijeme Drugoga svjetskog rata, kao i iz talasa upozorenja o unutranjoj kontroli stranaca koji su se od 15. februara poela slivati na Facebook stranici REVA Spotter.

12

PRIZNANJE BOSANSKI STEAK

Od 1999. godine u okviru Sarajevskih dana poezije ustanovljeno je knjievno priznanje Bosanski steak. Bosanski steak, kao svojevrsni simbol zemlje Bosne i Hercegovine i njezine postojanosti, dodjeljuje se istaknutom inozemnom ili domaem pjesniku, u ijem se djelu prepoznaje autorsko ustrajavanje kako na knjievno estetskim tako i na humanistiko-etikim principima knjievne i openito javne rijei. U pitanju su oni autori u kojima prepoznajemo odlike velikoga pisca, britkoga mislioca, humaniste, odgovornog i angairanog intelektualca. Takvi pjesnici, cijelim svojim ivotom i djelom, najneposrednije svjedoe injenicu da je knjievno djelo najvee onda kad postaje univerzalno, zajedniko kulturno dobro i naslijee.

Dosadanji dobitnici Bosanskog steka bili su:

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

Godine 1999. Juan Goytisolo (panija); 2000. Boris A. Novak (Slovenija); 2001. Christopher Merill (SAD); 2002. Tadeusz Rozevicz (Poljska); 2003. Mirko Kova (Srbija, Hrvatska); 2004. Abdulah Sidran (BiH); 2005. Luko Paljetak (Hrvatska); 2006. Ivan Kordi (BiH); 2007. Stevan Tonti (BiH); 2008. Mahmud Dervi (Palestina); 2009. Ott Tolnai (Maarska); 2010. Petar Gudelj (Hrvatska); 2011. Charles Simic (SAD); 2012. Ibrahim Hadi (Srbija). Dobitnica Bosanskog steka za 2013. godinu: Mirjana Stefanovi (Srbija)

13

Bosanski steak za 2013.

MIRJANA STEFANOVI, DOBITNICA BOSANSKOG STEKA ZA 2013. GODINU
Mirjana Stefanovi roena je u Niu 1939. godine. Od 1950. ivi u Beogradu. kolovala se u Novom Sadu, Beogradu i Delhiju, Indija, gdje je boravila od 1961. do 1965. godine. Magistar je engleskog jezika i knjievnosti. Mnogo je putovala i posjetila sve kontinente osim Australije. Godine 1966. i 1967. radila je kao novinar-saradnik na Treem programu Radio Beograda, a od 1967. do kraja 1973. bila novinar-redaktor u Djeijoj redakciji Radio Beograda. Od 1974. do 1991. radila je kao urednica u izdavakoj kui Nolit, gdje je, izmeu ostalog, osnovala i ureivala kultnu bilioteku "Raspust". Bila je glavna urednica edicije Prva knjiga Matice srpske, kao i lan redakcije Letopisa Matice srpske. Od 1955, kada je, kao srednjokolka, poela objavljivati stihove, bavi se knjievnou i povremeno prevodilatvom. Objavila je sljedee knjige poezije i proze: Voleti, pjesme, Novi Sad, 1960., Odlomci izmiljenog dnevnika, proza, Novi Sad 1961., Prolee na Terazijama, pjesme, Beograd 1967., Indigo, pjesme, Beograd 1973., Radni dan, pjesme, Novi Sad 1979., Savetnik, proza, Beograd 1979., Proireni savetnik, proza, Novi Sad 1987., Pomraenje, pjesme, Kranj 1995. i Beograd 1996., Iskisli ovek, pjesme, Beograd 2003., O jabuci, proza, Novi Sad 2009., Promaja, pjesme, Beograd 2011., kola ivota, pjesme, Beograd 2012. Takoer je objavila desetak knjiga za djecu i mlade. Izvedeno joj je vie televizijskih i radio-drama. Pjesme i prie su joj uvrtene u preko sedamdeset antologija. Dobitnica je nekoliko knjievnih nagrada meu kojima se posebno izdvaja Nagrada Desanka Maksimovi (2010.) "za cjelokupno pjesniko djelo i doprinos srpskoj poeziji".
MIRJANA STEFANOVI

14

DISONANTNI PJEV MIRJANE STEFANOVI

(Ulomci iz pogovora za knjigu izabranih pjesama Mirjane Stefanovi u ediciji dobitnika Priznanja/Nagrade Bosanski steak, za godinu 2013.) Sa svega pet zbirki nakon pedeset godina stvaranja (onima za djecu nisam se bavio), Mirjana Stefanovi (Ni, 1939) ima svoje posebno, skrajnuto mjesto u savremenoj srpskoj poeziji. to je valjda i logino s obzirom na provokativnu drugaijost i ludistiku nastrojenost njenog jezika u odnosu na preovlaujue tokove naeg pjesnitva, da i ne pominjemo njegove kanonizovane vrijednosti. Tu iskoeno-zaikavajuu (o)poziciju lirskog subjekta njene pjesme prema svijetu, subjekta koji se svojeglavo dri svojih otkria, istina i fantazama, poigrava kolektivnim predstavama i mitovima, razotkriva gola mjesta drutvenog ivota i morala, nije ni bilo jednostavno prihvatati i tumaiti bez one vrste zazora kojeg izaziva svako odmetnitvo od boljih obiaja i standarda u nacionalnom knjievnom pogonu. (...) Pjevajui i ispovijedajui svu svoju razliitost u odnosu na dominantnu sliku svijeta, moralne i vrednosne sudove savremenika, razliku i raznolikost Stefanovieva je njegovala i u samom formalno-jezikom izgledu svojih pjesama. Stalno se mijenjala i inovirala svoj izraz. Tako italac njenih zbirki prolazi kroz protejski promjenljive oblike pjevanja, kroz raznovrsno praktikovani slobodni i vezani stih, a dobrim dijelom i pjesme u prozi. Prolazi, naravno, i kroz razliita stanja i raspoloenja pjesnikog subjekta, poev od mladalakog vitalizma debitantske zbirke Voleti (Novi Sad 1960), preko kapilarno-fiziolokih i fantazmagorinih slika ivota tijela (uokvirenih katkad kosmikim vizijama) pa do Pomraenja u kojem (kao glavna tema) caruje ratni vitalizam smrti i beaa, i do jednako kritikih stihovnih izvjetaja iz svakodnevice u nekim novim pjesmama. Nevelika zbirka Voleti odaje (...) je pulsirajui, vibrantni ivot rane mladosti, noen voljom da se pokae u svoj svojoj snazi i ljepoti (likovi sportista), saznajnoj i ljubavnoj ei i gladi. U centru panje su izazovno slobodne i lijepe manifestacije tjelesnosti, mladih tijela u razvoju - karnalno e i kasnije dobiti izuzetno vano mjesto u pjesnitvu Stefanovieve. Moglo bi se rei da je zbirkom Voleti ocrtana svojevrsna (sad je lako rei: naivno-optimistika) poetska mitologija i religija mladosti i ljubavi, i to jezikom koji esto odudara i iskae iz ustaljenih obrazaca izraavanja. (...) Prvijenac se zavrava lijepom pjesmom u prozi (bajka), naseljenom nadrealnim prizorima iz mate, a veliku slobodu i mo fantazije susreemo upravo u pjesmama tog oblika u zbirkama Indigo (Beograd 1973) i (djelimino) Radni dan (Novi Sad 1979). U nekoj vrsti prelazne faze na razvojnom putu prema tim djelima, to je vidljivo ve u izboru oblik preteno vezanog stiha, nastalo je Prolee na Terazijama (Beograd 1967). Ta knjiga je, meutim, prije dubok zasjek, prije ponor nego most, gledano iz perspektive bitno drugaijeg doivljaja svijeta. Te pjesme kao da je pisala druga, potpuno preobraena linost; pjesnikinja se oito otrijeznila od mladalakih zanosa snagom i ljepotom ivota, izgubivi poetno povjerenje u smisao i izglede bivstvovanja. (...) Valja zapaziti da su neke od upeatljivijih pjesama ispjevane u neosimbolistikom kljuu. Naela i tragovi te poetike, koja je imala svoje jake zastupnike u Beogradu - pomenimo samo Branka Miljkovia, ije e ime poslije njegove prerane smrti (1961) prerasti u zarazan mit - izrazito su vidljivi u pjesmama (sve su rimovane) Ribo ne rastai, Savski madrigal, i seriji od trinaest pjesama zavrnog ciklusa. Ti stihovi napueni su

15

mranim vizijama, slikama iz vremena otuenosti i pokore u modernom gradu. U pjesmi Znamen itamo: po svetu se vuku gomile bez senke / i prezrelo svetlo trule rane rije // u groznici hode usnule armije. U znamenja vremena spadaju i ledna tama, sterilna tiina i Zemlja rasparana (Meso zlatousto). Pjesma Raznesena tela oblikuje apokaliptinu viziju sveopteg rasapa. Evo druge strofe: rue se mostovi u presahle reke buka i bes - gine sve to ruka stvori ribe sa dna mora stiu u jendeke ljudi jedu ljude brat se s bratom bori da bi se posljednja okonala stihom nema ko da sazna da nestaje Zemlja. (Ova briga za Zemlju i samu prirodu esto e se javljati u poeziji pjesnikinje koja ima razvijenu ekoloku svijest. A da brat se s bratom bori, o tome emo najvie itati docnije u knjizi Pomraenje. U ovoj poeziji inae se bori i slabiji sa jaim, pa i ena s mukarcem, po emu bi se i Stefanovieva dala svrstati meu feministike pjesnikinje. Pritom se mora naglasiti da njen feminizam nije plakativan, niti se smiljeno udvara teorijama i strategijama profitabilnog radikalizovanja polne razlike. Mada se ni pjevanje te razlike ne da preuti.) Poneko mjesto u Proleu na Terazijama priziva nam u sjeanje upravo Miljkovia, recimo stih u plamenu hladnom bie sagoreva iz pjesme Krte rei. Kao to nas stih prastare topline slepa energija (Prolee) upuuje na izvjesno mogue srodstvo sa Branislavom Petroviem. Ovakva bratstva po nesanici (ja ih opaam bar u ovoj zbirci) legitimna su i razumljiva. I Mirjana Stefanovi ovdje se (kao i Miljkovi) nosi sa metafizikim zovom smrti, sa praznim (obesmiljenim) ivotom bez nade - nada je moda jedino u pjesmi kao estetski suverenom, metriki i ritmiki istom (muzikalnom) izrazu tvorakoga, negativnim iskustvom i gubljenjem vjere obiljeenog ja. S druge strane, vitalistika ila kucavica, kojoj se, u odbrani sveta od apokaliptine zvijeri, zavjeravao Branislav Petrovi, nije ni kod Stefanovieve

nikad prestala da damara. Tu je ukljuen i erotski naboj, koji je - za razliku od nekih razuzdano (samo)ironinih izliva u kratkoj pjesmi Ma se raa sabijen u svega etiri kratka distiha. Stefanovieva je esto putala da joj na izlet kreu ula radoznala (Savski madrigal), i oslukivala govor tijela u tiini sobe, uz buku javnih mjesta ili umove vasione. Putajui svoju narednu zbirku u svijet, sama ju je propratila ovim rijeima: Preko Indiga pokuavam da ohlaeno i objektivno prepiem neka fizioloka stanja, ulne senzacije i najoptije emocije. Njih same, ne njihove uzroke ni posledice. Svrhu ove knjige verovatno bi bolje ispunio rad nekakve apsolutno precizne i savreno neutralne kamere. Budui da ona jo ne postoji, morala sam da se sluim jezikom i pritom, naravno, upadam u sve njegove zamamne zamke (citat sa klapne knjige). Izuzev uvodnog Slepog oka, koje pravi veliki inventar (u Srbiji meu svinjama a ne ljivama!) svih moguih i nemoguih zahtjeva raznolikih bia, pojava, svjetskih gradova i likova (meu njima Hitlera i Staljina, Ajntajna i ekspira) da ih pjesnikinja razume, cijela zbirka sainjena je od pjesama u prozi. Glavno tematsko polje po kojem se ovdje, objektivno i precizno, izotrenim perom ore, jeste ljudsko tijelo sa mnogim fiziolokim stanjima i procesima, ali i prateim radom psihe i intelekta, stavljenim pod lupu emocionalno hladnog pjesnikog subjekta. Poev od Puste koe, koja se prostire pusta kao Sahara, pa do Uzaludne snage to u naletima se razbija o unutarnju stranu koe, pri emu dolazi do varnienja i snaga samu sebe spaljuje, i do zavrne Noi u kojoj fijue vreme kao lebdea bela zapenuana reka, Stefanovieva je na tananom platnu ove knjige izvezla svoje poetiki najdosljednije i najistije djelo. To djelo je rezultat istraivakog zalaenja u najfinije unutranje procese koji se tano prenose u jeziki izraz. (...) Istovrsne tvorevine, te legure teksta od preciznih opisa i refleksivno-imaginativnih obasjanja, esto u par redaka, nalazimo i u prvom ciklusu zbirke Radni dan. Taj ciklus od dvadeset etiri pjesme nastavlja se (organski mu pripada) na

16

znatno dui lanac pjesama u prozi iz Indiga - trostruko vei prostor Radnog dana zauzimaju razliite pjesme preteno slobodnog stiha. Kao i pjesme iz Indiga, i ove u prozi ispisane su besprekornim izvjetajnim stilom koji mirno spaja objektivne nalaze budnih ula i oneobiavajue poteze (u slikama, poreenjima i komentarima) imaginacije i svijesti. Izvrsne pjesme kao to su Srea, Gospod,Sveana veera, Svinja, Vedro nebo, Soba, Ulica, i jo neke, posebno Iskisli ovek, ukazuju na to da se Stefanovieva, bar po mom sudu, naujuspjenije izrazila upravo u ovom pjesnikom obliku. (Najljepe pjesme daju se porediti sa onim to su u toj formi dali jedan Pon ili na Aleksandar Ristovi.) Ili da to kaem ovako: u ovim pjesmama - razumije se da nisu sve jednako vrijedne - gotovo da nema slabih mjesta, iako se svakom ne mora dopasti dosljedna primjena istog postupka. (Ta dosljednost prijetila bi monotonijom da nema iznenaenja koje nam fantazija neprestano prireuje.) U tim pjesmama pogotovo nema hirovitih, odve zaoijanih a lakih igara, posebno onih u naglaeno crnohumornoj upotrebi pjesnikog jezika. Ironija je ovdje hladna, ali ne manje ubojita. Tako se u pjesmi Svinja opisuje ivine sa belom leptir-manom i blistavim manetama, Smeka se i konverzira s lakoom i elegancijom, potkrepljujui svoje izjave mahanjem jo blatnjavih papaka. (...) Rezultat tog uticaja, te iznudice i presije stvarnosti, zove se Pomraenje. Ova zbirka, sa 92 strane pjesnikog teksta i dvadesetak strana objanjenj (Beleke na kraju knjige), zasad posljednje samostalno pjesniko djelo, zadobila je poseban status u opusu Mirjane Stefanovi. Knjiga je, naime, ve u rukopisu (i o tome se svjedoi u Belekama), naila na odbojan stav pojedinih urednika i kritiara, ak i prijatelja (Previe otvoreno, stoga banalno). Kad je objavljena, dobila je lijepe pohvale i poneku pogrdu, zavisno od pripadnosti kritiara ovom ili onom kulturno-ideolokom frontu. (...) Zbirka se otvara pjesmom Ave noje morituri te salutant,

estokom rimovanom rugalicom svima koji su zabijali glavu u pijesak dok je okolo gorjelo (dok s rezervne noje klupe / na svet gleda ti kroz dupe). A istorija nas ui da se nojevski ponaa veina ljudi u opasnim vremenima, pod diktatorskim ili ratnim reimom. (U jednoj pjesmi iz 1965. govori se o oveuljcima.) Samo, pjesnik nije neko ko bi smio da pripada toj bezosjeajnoj, zaplaenoj, moralno anesteziranoj veini. Tako ni Mirjana Stefanovi nije mogla da zatvara oi i uti, izloena sa svojim sugraanima ratnohukakoj propagandi, bezonim laima i kriminalu ondanjeg srpskog reima. Reagovala je i na ratna zlodjela mlade rvacke demokracije. A vie pjesama posvetila je ratnim strahotama u Bosni (posebno u Sarajevu) i tunom izbjeglikom narodu iz bosanskih i hrvatskih ratnih podruja. Progovorila je glasom protesta, jeziki razigranom rugalicom i satirom, protiv ratnike ozvijerenosti, prijetnji ljudskom dostojanstvu, nacionalne netrpeljivosti, mrnje, mitomanije. Opisivala je nezavidne egzistencijalne situacije i nekih poznatih osoba (meu njima i dviju pjesnikinja iz Sarajeva), posuivala glas stradalnicima, raskrinkavala novokomponovane vjernike i rodoljupce, zaklete sluge boga Marsa. I to ne samo na srpskoj strani. (...) Pjesme iz Pomraenja vjerovatno emo rijetko sretati u antologijama naeg savremenog pjesnitva, pogotovo onim naglaeno rodoljubivim. Svejedno - Mirjana Stefanovi zasluuje priznanje, ako ne zbog tzv. antologijskih (anti)ratnih i patriotskih pjesama, a onda svakako - ne zaboravljajui ni njeno ranije djelo - zbog hrabro pokazane pjesnike, moralne, elementarno ljudske osjetljivosti. Moralni imperativ i etika pjesnikog poziva nalagali su javnu demonstraciju te osjetljivosti - pjevanje protiv struje. Stevan Tonti

17

MIRJANA STEFANOVI: PJESME

IKALICA
gde si smrti gde si smrti hodi meni amo gde si smrti tu si gde si hajde da s igramo ruku prui ruku prui ruku meni daj hajde sa mnom hajde sa mnom u zeleni gaj pa da gledi pa da vidi da ne moe nita eno deca deca eno ispred zabavita eno ljudi eno ljudi crvljaju s u groblju zabola sam im u grudi svoju trovnu bodlju i meni e i meni e svi mi dobro znamo al' svejedno gospo doi doi da s igramo

VEDRO NEBO
Diem se na prste i poinjem da skupljam nebo s konopca. Nije ga lako obuzdati, kao da je ivo. Splie se oko nogu, obavija mi telo, zanosim se pod plavim teretom, skae mi do lica, do nosa, pro sto e me uguiti. Mirie na ozon i uti, sad brzo, puno ble tavih talasia- poigravanje oznojenog dre beeg trbuha, sad u velikim mirisnim naborima tiine. Sabiram ga u guvu, sve manju i manju. Najzad mi je celo u aci. Dok piljim u zatvorenu aku u kojoj se nebo smeje, vrpolji, pokree je, i iz koje stalno curi i iskae nastojei da se oslobodi, ukam ga prstima druge ruke i, iako to elim, ne gledam ta je ostalo gore.

VELIKA MAJKA
Pred kuom, meu loncima s mukatlama, se di Velika Majka. U krilu dri Zemlju raspu klu na dve polovine i pokuava da je slepi plju vakom. Njene reumatine i izoiljene ruke, ve ulepljene od razlitih okeana, pljuvake i is curele sluzavo-vrele Zemljine utrobe, uspevaju samo da komade razdrobe na jo sitnije delove. Napokon, sa malom borom razoarenja u oi ma, Majka odustaje od prvobitne namere i rasejana mrvi Zemlju u grumenie. Zatim je dosipa u najblii lonac sa mukatlom i, briui ruke o kecelju, ulazi u kuu.

18

ZVUNA SUBOTA
susedi do kujne usisavaju prainu aparat zuji kao mlazna turbina iznad se tuiraju a ispod tuku zakljuani u zvonkoj katedrali kupatila negde ukoso nesigurno pokuava klavir dole u nizini jauk pretuenih tepiha sa strane kaalj bronhijalna hripanja odasvud proroanski hor televizora u venom naporu lift-Sizif se spotie i tuca na svim spratovima redom mi koji zna ta hoe bije bitku s gredom u plafonu nemuta mukatla tiho tera cvet na balkonu

iitava to su napisali nepismeni narodi uz vatru u brdima proba da same svet u dve-tri magine strofe gleda kako se to radi u plemenu hteo bi i sam da ponovi stvar prisea se svojih nekadanjih ljubavi upinje se da ih davne prepria -neke iskre zapaljenog tela i znoja pretae u nemute komadie reenica na stranim jezicima koje ne poznaju previe ni on ni njegovi itaoci (njih e ionako biti sasvim malo) pripremio je ve i tumaenje svoje jo nenapisane pesme koja i ako se iz svih tih natezanja rodi nee nita naroito izmeniti ni prolost ni budunost ni kiu nee spreiti da pada kad joj se pada nekmoli njegovu ker da se 'vata s kim joj se 'vata ima ve bolove u krstima i stranjica mu je dobro utrnula vrti se na stolici kopa noktima perut rilja po nosu i zamiljeno pravi kuglice ispio je lonac kafe i prazni ve drugo paklo pokuava i sa vinjakom ali pesma ne dolazi samo neke nevete linije na hartiji neke kljakave make i kusi zeevi kao kad je bio mali

KAD PESNIK PEVA

prelistava moderne francuske urnale pretura po policama antikvarnica trai alhemijske srednjovekovne formule ita Bibliju i skuplja prigodne latinske poslovice oslanja se na renik sinonima traga u svojim spiskovima rima kopa da nae zlato metafore proba da vaskrsne umrli jezik kojim niko iv vie ne govori

19

KAKO SE TREBA RODITI

izaberite roditelje dobre majku koja ume da pravi piingere i oca koji nee umreti pre vremena samo zato da bi vas traumirao obezbedite sebi starijeg brata i obavezno mlau sestru -tako ete biti s oba kraja uukani meu svim zdravim dugovenim mukarcima i svim pravim majstoricama za piingere odaberite takve koji e jedno drugome smrsiti najmanje konaca uiniti najmanje preljube zaljubite ih jedno u drugo iskienim taksijem poaljite na registraciju pustite ih neka vam odmah rode brata a posle dve-tri godine odmora kada se uverite da se ipak nee razvoditi najbolje po povratku sa letovanja na kojem su se snabdeli kalcijem fosforom proteinima i vitaminima dozvolite im neka vas zanu izvedu iz predegzistencijalne zebnje u zrelo leto - sredinom avgusta tako ete imati velike anse da se rodite kao majsko dete

SEDAMNAEST PITANJA O SNAJPERISTI

plaaju li ga po komadu ili paualno ili je odnos radni ve ustaljen toliko bruto a toliko neto bez penzionih i socijalnih davanja dobija li pare na ruke il' kao ja eka preko iro-rauna kako i koliku utvruju cenu u zavisnosti od tranje i ponude ili je ksna jo od Kaina vodi li uredne poslovne knjige mrtvi osakaeni poludeli od straha samoubistva infarkti izbezumljenja nesanice jesu li ve tampali takve formulare koja sluba zloinskog knjigovodstva nadgleda mu poslovanje hladnokrvno kakvo mu radno vreme i ima li pauzu za doruak ta pokree ga elo nisko il' osveta il' zarada ili samo

20

peinska radost lovca kako spava kako izgleda on a kako poslodavci imaju li i rogove ili tek papke i kopita i koliko glava na ramenima jezika u raljama i oiju na elu jede li i sitnu decu ili samo luka i salame
1993.

ENA PLAE POSLE RATA

raskidali ste moju zemlju na podivljale ponjavice sakate vuku se ko psi uliari po svetu traei gospodara sa repom meu nogama dete ste mi moje izagnali u ravnoduni beli svet veru u moj narod oduzeli roenog me roda postideli strano skladan ivot spokoj dostojanstvo ponos ko da ih do jue nije bilo nikad samo beda la grabe i leevi ram su za moju sliku
1994.

MOJ STOLAR ETNIK

pustio je bradu i radnju iskitio zlatnim ocilima cene podigao u nebesa pa nita ne radi a dobro ivi bojim se da sasvim nenalik Josifu ari i pali subotom i nedeljom jer u ponedeljak je mutan i mamuran - bio sam na Drini - pa pauza - na svadbi - kae i mnogosmisleno kilji oi mu jo uvek krvave a ruke je dobro oprao
1993.

21

KNJIEVNI PORTRET: KEMAL MAHMUTEFENDI

ZAPIS O PJESNIKU KEMALU MAHMUTEFENDIU, ILI - KAD JE, KAKO JE I ZATO POEZIJA MOGUA?
Duhovni postav iz kojeg izrasta pjesniki opus Kemala Mahmutefendia na produktivan nain spaja i uvezuje u sebi otkrivalaki napor i nepresuni otpor kritikog uma, na jednoj, i odvanost izricanja i udnju za preoblikovanjem, na drugoj strani; taj i takav duh trai i podrazumijeva sauesnitvo itaa i tumaa - jer istina nije sama za sebe, ona je mogua samo kao pogoenost - nas - samih - njome: istina bia je bol koju osjeamo i koju nosimo, u kojoj sami sebe pronalazimo i prepoznajemo, sauesvujui u svedohvatnosti - svepropusnosti pjesnikog izraza. Samo tad je i samo tako je poezija mogua, i samo tad se ispunjava njen smisao: u mraku straha, trpnje i nesree ukresati iku bola na kojoj emo se ogrijati, u ijem plamu emo sami sebe spoznati i s kojom emo izdrati na putu do Boanske svjetlosti. eljko Grahovac Kemal Mahutefendi (roen u Sarajevu, 8. 4. 1942.) osnovnu kolu i gimnaziju zavrio u Sarajevu i Konjicu, a svjetsku knjievnost studirao u Beogradu. ivi u Zenici kao slobodni umjetnik. Pie poeziju, prozu, romane, putopise, drame, eseje, aforizme, kolumne. Njegove knjige za djecu i omladinu uvrtene su u obaveznu kolsku lektiru. Prevoen je u knjigama i pojedinanim tekstovima na veliki broj evropskih jezika. Izvoen je na pozorinim daskama. Uvrten je u veliki broj antologija i panorama u BiH, a u Sarajevu su mu (izdanje Zalihica) 2007. objavljena izabrana djela u pet tomova. Dobitnik je vie uglednih nagrada: Dvije savezne nagrade za djeiju knjievnosti, Tuzla, Dom mladih; Prva i trea nagrada za priu Nae rijei i Dvije nagrade za knjigu godine ZEDO kantona, Soroeva otkupna nagrada za knjigu; Godinja nagrada za najbolju knjigu poezije u BiH - Planjaxova, i Nagrada grada Zenice za ivotno djelo 2008.

KEMAL MAHMUTEFENDI

22

UESNICI I UESNICE 52. SARAJEVSKIH DANA POEZIJE

Chris Agee (Irska) Bisera Alikadi (BiH) Johannes Anyuru (vedska) Mirsad Beirbai (BiH) Ismet Bekri (BiH, Slovenija) yvind Berg (Norveka) Vladas Braziunas (Litvanija) Amir Brka (BiH) Ida Brjel (vedska) Silvia oleva (Bugarska) Dragoslav Dedovi (BiH, Njemaka) Husein Dervievi (BiH) Ana oki (Hrvatska) Duan Govedarica (Crna Gora) eljko Grahovac (BiH) Pr Hansson (vedska) Fadila Nura Haver (BiH) Jovica Ivanovski (Makedonija) Jrgen Jankofsky (Njemaka) Zilhad Kljuanin(BiH) Velimir eda Kostov (Srbija) Fuad Kova (BiH)

Vesna Krmpoti (Srbija) Nikolas Kurtovi (Francuska/ Nova Kaledonija) Adrian Leka (Albanija) Refik Liina (BiH, vedska) Admiral Mahi (BiH) Kemal Mahmutefendi (BiH) Kristina Mra (BiH) Mujo Musagi (BiH) Rale Niavi (Srbija) Enisa Osmanevi uri (BiH) Ljubica Ostoji (BiH) Claudio Pozzani (Italija) Dara Sekuli (BiH) Marie Silkeberg (vedska) Faiz Softi (BiH, Luksemburg) Goran Stankovi (Srbija) Mirjana Stefanovi (Srbija) Duan arotar (Slovenija) Amir Tali (BiH) Damir Uzunovi (BiH) Vjekoslav Vukadin (BiH, Holandija) Almir Zalihi (BiH)

23

Predsjednik Drutva pisaca BiH

AMIR BRKA

SENADIN MUSABEGOVI
Predsjednik Organizacionog odbora Sarajevskih dana poezije

Predsjednik Programskog savjeta Sarajevskih dana poezije

MILE STOJI

MIRSAD BEIRBAI
Urednik Djeijeg programa i Programa za mlade

Press medijator Manifestacije

FUAD KOVA

Koordinator Manifestacije

MAJDA KOVA

Izdava Drutvo pisaca Bosne i Hercegovine, Kranjevieva 24, 71000 Sarajevo, Bosna i Hecegovina Tel.: ++ 387 0 33 557 950, 557 951 Tel/Fax.: ++ 387 0 33 557 940, 557 941 Meunarodna knjievna manifestacija Sarajevski dani poezije E-mail: s_poetry@bih.net.ba, www.sadapoezije.ba Katalog uredio: Hadem Hajdarevi Dizajn: Emir Operta tampa: Dobra knjiga, Sarajevo
Copyright 2013 Emir Operta

24