You are on page 1of 13

VINODOLSKI ZAKONIK

Seminarski rad

SADRAJ

UVOD.....................3 1. GLAGOLJICA......................4 2. VINODOL......................6 2.1. 2.2. Crkva pohoenja Blaene djevice Marije ..................... 7 Katel Frankopan..................... ..

3. VINODOLSKI ZAKONIK......................9 4. ZAKLJUAK.....................14 5. LITERATURA....................15

UVOD !la"oljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom #. st.$ koje se % hrvatskim krajevima &adralo sve do 1#. st. 'e( po)etkom 1*. st. sve je vie potisk%je latinica. +%torima ovo" pisma smatraj% se ,ra(a -iril i Metod$ ,i&antski redovnici i& Sol%na. -iril .pravim imenom Konstantin/ na osnovi je&ika makedonskih Slavena i& okolice Sol%na sastavio je prila"oeno pismo i prevodio crkvene knji"e. 0me pisma dola&i od staroslavenske rije)i glagolati t !"#$% &' ( )%t%&. N# *)+,%-# .+ t+/0t (+ $%t# 0(+1+"%/ '2#' 2.#3 # 0#- t+)-%" glagoljski 4 !"#t .+ . %! 16. 0t 2.+1#3 4)+-,# .+ %-+ !# '2#' 2.%56 %0/ (#" t+/ 6 19. 0t 2.+16. Stolje(ima s% (irilica i "la"oljica jedna dr%"oj pos%ivale ime. 1ovo"orodski sve(enik 2p3r 4ihi 1567. "odine &apisao je % svojim Prorokim knjigama 0 t6-#$+".+- ,# 06 /".%'+ 4)+4%0#"+ iz kurilovice. 76,61% ,# 06 0#-+ /".%'+ "#4%0#"+ "# 1%)%2%5%3 2 '%$" .+ ,# 0+ "#!%( kurilovica ," 0% "# 0#-6 '2#' 2.%56. U ,6*) (#$/%- , /6-+"t%-# %! 15. % 16. 0t 2.+1# 4 4 (% '2#' 2.#% "#!%(#.6 0+ presbyteri chiurilice. T#/ 8+)3 9 2.%$#"% 0( .6 1%)%2%56 "#!%(#.6 '2#' 2.%5 -3 0t '# .+ (%,2.%( -%.+#".+ %-+"# t%.+/ - 4 (%.+0t%. 8edan od najvanijih k%lt%rnih spomenika naih naroda i %jedno jedan od vanih evropskih srednjovjekovnih dok%menata$ 'inodolski &akon ,o"at je i&vor &a %po&navanje svakidanje" ivota naih predaka. 1ovi 'inodolski i okolica o,il%j% vrijednim k%lt%rnim spomenicima drevne prolosti. 1a alost$ na vjetrometini osvaja)kih pohoda mleta)kih d%deva sa &apada i t%rskih osvaja)a s istoka$ ,ranjen ne%straivim %sko)kim j%nacima$ 1ovi 'inodolski do danas je sa)%vao tek djeli( spomeni)ko" ,la"a i& tih davnih slavnih "odina. 9ose,an dra"%lj % k%lt%rnoj ,atini 1ovo" 'inodolsko" svakako je 'inodolski &akon i& 12 . ".$ pisan "la"oljicom na )akavtini$ jedan od najvanijih dok%menata hrvatsko" srednjovjekovno" o,i)ajno" prava.

1. GLAGOLJICA ; postank% "la"oljice danas postoje mno"e teorije. 9o dr. <ark% =%,rini(% postoje oko 62 teorije o postank% "la"oljice$ od o&,iljnih i vjerojatnih do onih potp%no nevjerojatnih. <anas je %"lavnom prihva(ena teorija 0saaca >a3lora i 'atroslava 8a"i(a .>a3lor?8a"i(eva teorija/ koji smatraj% da je "la"oljica nastala prema "r)kome al@a,et%$ iako ona nije ni jedina ni potp%no vjerodostojna. Kada s% Arvati sti"li na prostore dananje Arvatske$ nis% imali svo"a pisma. Svjetovni i crkveni dostojanstvenici$ kne&ovi i ,isk%pi$ dakle manji ,roj kolovanih lj%di$ pisao je latinskim je&ikom koji se ,iljei latinicom. 0& tih najranijih vremena ,oravka na naem% tl%$ sa)%vani s% ,rojni spomenici pisani na latinici i na latinskom je&ik%. ;ni svjedo)e da s% pismeni Arvati % prvim stolje(ima svo"a ,oravka na dananjem tl% pisali je&ikom &apadne civili&acije ? latinskim. 4atinski je&ik d%"o je ,io je&ik sl%,ene kom%nikacije Arvata. Bak i nakon prevlasti hrvatsko"a je&ika % pismenosti i knjievnosti % Arvatskoj s% %sporedno s hrvatskima pisani i vrlo vrijedni latinski pravni$ diplomatski$ &nanstveni$ knjievni i dr%"i tekstovi$ oso,ito od 16. do polovice 1#. st. 4atinskim se je&ikom "ovorilo % Arvatskom sa,or% do 1 67. kada je hrvatski je&ik na prijedlo" 0vana K%k%ljevi(a Sakcinsko" pro"laen je sl%,enim je&ikom. ;ni koji nis% &nali latinski je&ik i latinic%$ svjedo)i Brnori&ac Ara,ar$ sl%ili s% se )rtami i re&ami$ tj. nekom vrstom t&v. r%nsko" pisma. 9revlast latinsko"a je&ika prestaje potkraj #. st.$ nakon dolaska :%)%2 (%; % <+t , (%; %)enika$ koji s% irili kr(anstvo me% Slavenima na jednom tadanjem slavenskom je&ik% ? staroslavenskom ili crkvenoslavenskom. >aj je je&ik$ nas%prot latinskome$ Arvatima ,io ra&%mljiv je&ik jer ra&like me% slavenskim je&icima tada nis% jo ,ile velike kao danas. Cato s% "a kao crkveni$ o,redni je&ik$ rado prihvatili te s% crkve %,r&o proirile knji"e na tom je&ik%. 2 crkvenoslavenske tekstove post%pno s% %la&ili hrvatski "lasovi$ o,lici i rije)i pa s% ti staroslavenski tekstovi postajali sve ,lii tadanjem narodnom hrvatskom "ovor%. 2skoro s% i na hrvatskome je&ik% pisani tekstovi$ % kojima je ostao tek pokoji tra" staroslaventine. 4atinica kao pismo ,ila je neprikladna &a stari hrvatski je&ik jer nije imala slova &a "lasove )$ ($ $ $ ... Konstantin .-iril/ je % #. stolje(% &a potre,e pokrtavanja naroda i&%mio pose,no pismo D "la"oljic%. -iril je htio premostiti ja& i&me% &apadne i isto)ne crkve. 2jesen *7. % Mlecima pred sve(enstvom &a"ovarao je pravo na ispovijedanje vjere na slavenskom je&ik% i pism%. >% je posti"ao &natan %spjehE ve( je sljede(e "odine papa Aadrijan 00. odo,rio glagoljako 6

bogosluje = t.. 64 )#*6 02#(+"0/%; .+!%/# % '2#' 2.%5+. U ()%.+-+ /#, .+ 5%.+2# 0.+(+)"# % !#4#,"# E6) 4# 6 * ' 026>.6 / )%0t%2# 0#- 2#t%"0/%3 *% .+ t , %0t# (+2%/ 604.+;. N#/ " :%)%2 (+ 0-)t%3 !# '2#' 2.%56 % :%)%2 (# *)#t# <+t ,# !#6!+ 0+ % 4#4# I(#" VIII. t+ 4 ;(#2% 0(+1+"%/+ glagoljae3 / .% 4 6$#(#.6 (.+)6 "# -#t+)%"0/ - .+!%/6. Fo) i A%m kao sredita "la"oljatva$ hrvatske srednjovjekovne pismenosti i knjievnosti$ svoje korijene v%k% i& #. stolje(a. *:. "odine$ ,i&antski car alje sv. ,ra(% -irila i Metoda da ire ,o"osl%je me% moravskim Slavenima. 9revode(i pismo i& latinsko" na staroslavenski$ -iril je i&%mio pismo "la"oljic%. !la"oljica se trajno &adrala kod Arvata % 0stri i primorskim krajevima kao crkveno pismo$ ali se koristila i % administrativnim i kom%nalnim poslovima i knjievnosti. 9opovi "la"oljai s% pismom svjedo)ili o tradiciji$ )%vaj%(i vjer%$ je&ik i o,i)aje svo"a naroda pri,liavaj%(i istovremeno k%lt%rna ostvarenja ondanje ra&vijene G%rope. 2 A%m% se "la"oljica koristila do po)etka 25.stolje(a. !la"olji)ka slova mo"la s% ,iti o,la i %"lata. <anas se pretpostavlja$ da je proces tekao od o,le preko pol%o,le do %"late$ no pitanje prvenstva vrste "la"oljice jo nije %tvreno. 1a naim je prostorima o,la "la"oljica postala %"latom$ sto"a se )esto na&iva i hrvatskom "la"oljicom.

?. VINODOL <olaskom Arvata 'inodol do,iva dananje ime$ a vinova lo&a$ pose,no a%tohtona sorta lahtina$ %&"aja se sve do danas. Kne&ovi Frankopani i Crinski ostavili s% kro& mno"ostoljetn% vladavin% d%,ok tra" % povijesti Arvatske$ a pose,no 'inodola$ "rade(i mno"o,rojne %tvrde$ crkve i samostane. Frankopani s% na podr%)j% nekadanje 'inodolske kneije i&"radili devet katela$ )iji s% predstavnici ,ili potpisnici 'inodolsko" &akonika i& 12 . "odine.

Vinodol je naseljen jo u kameno doba, a u 2. stoljeu prije Krista Rimljani mu daju ime 'allis vineariae i kroz njega grade

1a podr%)j% dananje" 'inodola nala&e se tri od devet katela ? Bri,ir$ !riane i <rivenik$ i jo jedan i& anti)kih vremena D Badanj. 2 naem kraj%$ % tadanjem sjedit% crkvene vlasti$ sastavljen je 'inodolski &akonik$ a potpisnici s% ,ili i tadanji "radovi Bri,ir$ !riane i <rivenik. 'inodolski &akonik napisan je na "la"oljici i$ nakon r%ske 9ravde$ najstariji je e%ropski pravni dok%ment. >% se rodio IMichelan"elo minijat%reJ 8%raj 8%lije Klovi( Croata$ najve(i predstavnik svjetske minijat%re i jedan od najve(ih %mjetnika koje je dala naa domovina. >radicijska ,atina 'inodola ,o"ata je i &animljiva$ proi&ala i& na)ina ivota kro& stolje(a i ra&nih povijesnih %tjecaja. 'inodolska narodna nonja ne&natno se ra&lik%je od mjesta do mjesta. =enska narodna nonja crne je ,oje %kraena )ipkom$ ve&om i crvenim detaljima$ dok je m%ka ,ijela$ i&ve&ena crvenom ili crnom v%nom. 2 'inodol% se nje"%je speci@i)an na)in pjevanja Ina tanko i de,eloJ$ a tradicionalan instr%ment koji prati narodno pjevanje s% sopile. ;sim njih$ tradicionalni instr%menti s% @id%lice$ minice i tam,%rice. >radicionalna arhitekt%ra 'inodola %vjetovana je klimom$ tlom$ na)inom ivota i materijalnim mo"%(nostima. Kamen je osnovni materijal kojim se "rade vinodolske k%(e s dvorom$ a pose,no s% &animljivi ose,%jni %la&i % dvorita i k%(e D port%ni. Mesop%st je jedan od najstarijih narodnih o,i)aja$ a ve&an je %& istjerivanje &ime$ &la i navjetanje prolje(a. ;d Sveta >ri Kralja pa do Biste Srijede traje mesop%sno veselje$ a &"ode i ne&"ode koje s% o&na)ile prol% "odin% &apis%j% se % aljivom osmerc% ? sentenci koja se )ita na dan mesop%sta. ?.1. C)/(# 4 ; 8+".# 72#>+"+ ,.+(%5+ <#)%.+ =%pna crkva 9ohoenja B<M Gli&a,eti spominje se % povijesnim &apisima 1:2:.$ 1612. i 166#. "odine. >o je ,ilo mjesto s%dovanja prema 'inodolskom &akonik% o )em% svjedo)e "la"oljske listine. Srednjovjekovna "raevina tri,aljske crkve jako je pre"raena$ proirena % 1#. stolje(% s oltarima % neo stil%. !lavni oltar ima oltarn% pal% na mehani&am. 1edavno je o,novljena @asada crkve.

Crkva pohoenja la!ene djevi"e #arije $lizabeti

?.?. K#t+2 @)#"/ 4#"

Frankopani s% na podr%)j% nekadanje 'inodolske kneije i&"radili devet katela$ )iji s% predstavnici ,ili potpisnici 'inodolsko" &akonika i& 12 . "odine. 1a podr%)j% dananje" 'inodola nala&e se tri od devet katela ? Bri,ir$ !riane i <rivenik$ i jo jedan i& anti)kih vremena D Badanj. Kneevi Frankopani i Crinski poticali s% i&"radnj% crkava i %mjetnost$ pa je tako &a vrijeme njihove vladavine % 'inodol% i&"raeno preko trideset crkava$ kapela i krieva.

Katel %rankopan, u kojemu je &2''. napisan Vinodolski zakon.

3. VINODOLSKI ZAKONIK 'indolski &akonik najstariji je pravni tekst na hrvatskom je&ik% .na )akavtini/$ dr%"i po starosti &akonik % slavenskom svijet% i time jedan od najvanijih pravnih spisa srednjovjekovno" e%ropsko" prava. 1apisan je 12 .$ kao re&%ltat do"ovora devet vinodolskih op(ina$ % pris%tnosti kne&a 4eonarda Frankopana. 9redstavnici Bakra$ Bri,ira$ <rivenika$ !riana$ !ro,nika$ Areljina$ 4edenica$ 1ovo" 'inodolsko" i >rsata ok%pili s% se i &apisali &akone koje s% )%li od svojih djedova. Fije) je$ dakle$ o o,i)ajnom prav%. 2 spomen na 755. o,ljetnic% Cakona postavljen je &denac na "l #(" - t)'6 6 N ( V%" , 20/ -. S#$6(#"% 4)%.+4%0 Z#/ "%/# %! 16. 0t 2.+1# 4%0#" .+ /6)!%(" - '2#' 2.%5 % %-# 17 0t)#"%5# % 75 $2#"#/#. T% $2#"5% "+ 60t)6$#(#.6 0+ ')#"%$#(#".# /"+! (+ 0#- ( 2.+ % 4)+/ -.+)" ' /#>".#(#".#. At (%+3 /#!"+"% 4 0t64#/ t6 "+ 4 !"#.+ -6$+".#3 t .+ .+,%"0t(+" 026$#. 6 t#,#". . E6) 4%. Z#/ "%/ .+ %!"%-#" % !* ' 4 0+*"+ 0/)*% - )#2" . !#t%t% >+"+.

Blanci 27. i 2 . 'inodolsko"a &akona "ovore o kanjavanj% &a nasilno skidanje ensko"a pokrivala &a "lav% i kanjavanj% &a %vred% .psovk%/$ a % )lancima *1. i *2. odre%je se pred kim se moe i&vriti prijava te koja je ka&na &a paleE (e) ako bi mu! !eni zvergal hoverli"u ili pokriva*u z glave va zli voli, ter bi se moglo prikazati trimi dobrimi mu!i vola !enami, plati libar +, ako je tu!ba s toga, od kih gospodin knez imi soldini -,, ona koj je vaina u*i.ena -, i ' libar. /a ako !ena !eni sver!e pokriva*u vie re*enu, plaa 2 libre dvoru, a onoj 2 ov"i0 ako ubo onde nisu svedo"i dobri prisezi, ki taji da ni to u*inil, budi prost. 1 oe) ako ki mu! ili !ena nepodobno re*e ili stvar bude govoriti nikomu mu!u vola nikoj !eni ter se more pokazati jednim svidokom podobnim ili mu!em ili !enom, ako ni onde vee svedoki, plati dvoru libre 2, a strani koj je rekal libri 2. 2...3 1 oe) li*ba jest verovana i more biti pred gospodinom knezom i pred vsakim .ega o4i"ijalom i pred satnikom i takoje pred .ega !enu, ako bi satnik onde ne bil. 1 oe) ako bi ki polo!il v kuu oga. ili v hram vola v ni*ji osik, za po!ganje za prvo ostani v osud dvoru &,, libar ter kodu platiti onomu komu ju u*ini vola budi osujen na !ivot ako nima odkud platiti. 1 ako to vee u*ini, osudi se na !ivot i na smert. 5ko bude ondeje po!gano od nikoga *6lovi7ka vola od nikih ludi, a on zlotvora" ne bi se mogal jeti, plati se vra!ba za vsako ono po!ganje kako zgora od vra!bi je izre*eno.

Cakonik i& 1ovo" najstariji je cjelovito sa)%van &apis o,i)ajno" prava$ i od sli)nih dok%menata na slavenskim je&icima od nje"a je moe,itno starija samo F%ska pravda .koja se datira od 11. do 1:. stolje(a/. Cakonik je pisan "la"oljicom. +nt%n Ma%rani( 1 6:. "odine % Kol% o 'inodolskom &akonik% ovako pieE
8Vinodol zvao se je u staro doba oni dio 9:rvatske zemlje, to je do mora izmedj ;enja i R<ke. Vas ovi kraj bio je vlastitost knezovah K:r*kih, Vinodolskih i #odrukih, koji su od prilike za &+, godinah kanje po*eli se %rankopani pisati. = Vinodolu bila su znamenitija m<sta) >ovi ?rad, @edeni"e, ribir, ?ri!ane, /rivenik , 9reljin ili 9riljin, akar, A:rsat i ?robnik.B

Sastavila "a je % 1ovom 'inodolskom komisija od 62 )lana i& tadanjih vinodolskih op(inaE Bri,ira$ !riana$ <rivenika$ Areljina$ Bakra$ !ro,nika i >rsata. 2 tom pravnom spis% %reen je odnos kr)kih kne&ova i vinodolsko" stanovnitva. 1aime$ darovnicom hrvatsko?%"arsko" kralja A",)%.+ II. 'inodol je 122H. potpao pod vlast kr)ke vlastele. Slo,odni seljaci nis% eljeli postati kmetovi pa dola&i do s%ko,a koji traj% sve do 12 .$ kada s% 'inodol)ani pri&nali vlast oto)kih kne&ova$ a ovi s% im %)inili neke %st%pke. 0&a,rana komisija do,ila je &ada(% &apisati i %rediti stare vinodolske o,i)aje i &akone kojih (e se pridravati i vlastela i seljaci. >ako je nastao Vinodolski zakonik$ &a koje" (e kasnija anali&a poka&ati da nije ,io odra& starih o,i)ajnih prava$ ve( "a je komisija prila"odila potre,ama tadanje" @e%dalno" poretka. 2 &akonik% je opirno ra&raeno krivi)no pravo sa s%stavom "lo,a$ ka&ni$ @e%dalnih davanja$ i&"ledom s%da te me%so,nih prava i o,ve&a seljaka i kne&ova. 1ormirao je ,atinsko pravo i propisao ka&ne &a krae$ %vrede$ o&ljede i %,ojstva. 'inodolski &akonik sa)%van je % prijepis% i& K'0. stolje(a$ a napisan je "la"oljicom. 0ako to nije opis starohrvatsko" prava$ vaan je kao dok%ment &a pro%)avanje rano" @e%dali&ma % Arvatskoj$ a sama )injenica da je taj ori"inalni i opirni dok%ment i& K000. stolje(a sastavljen na narodnom je&ik% svrstava "a % vane hrvatske k%lt%rne spomenike.

1a&iv Vinodolski zakon ne &na)i da je % 'inodol% ,io na sna&i neki &akon % modernom smisl% te rije)i. Cakon % naoj staroj hrvatskoj terminolo"iji ima &na)enje pravna o,i)aja .cons%et%do/$ koji % tren%tk% nje"ova &apisivanja dr%tvo pri&naje kao o,ve&%j%(i. 9rvo i&danje 'inodolsko"a &akonika o,javio je +nt%n Ma%rani( 1 6:. "odine % Kol%. >ri "odine kasnije .1 6*./ ;sip Bodnjanski preveo je &akonik na r%ski$ LacMaN +leOander MaciejoNski na poljski 1 H*. "odine. +. M. Gvreinova 1 7 . "odine je % 9etro"rad% i&dala @ototipsko i&danje i&vornika s latini)nom i (irili)nom transkripcijom. <vije "odine kasnije .1 5./ 'atroslav 8a"i( i&daje i&vornik i r%ski prijevod s @ilolokim i pravnim t%ma)enjima. 8%les 9re%O i&daje 1 #*. "odine @ranc%ski prijevod$ Marko Kostren)i( 1#:1. "odine njema)ki prijevod$ 4%jo Mar"eti( 1# 1.P1# 2. i&daje talijanski prijevod$ te 1# :. "odine slijedi prijevod na en"leski je&ik. 8osip Brat%li( priredio je 1# . @aksimil? diplomati)ko i&danje s kriti)kim tekstom$ t%ma)enjem i rje)nikom.1 2 &akonik% je %reen odnos kr)kih kne&ova i vinodolsko" stanovnitva. 1aime$ darovnicom hrvatsko?%"arsko" kralja +ndrije 00. 'inodol je 122H. potpao pod vlast kr)ke vlastele. Slo,odni seljaci nis% eljeli postati kmetovi pa dola&i do s%ko,a koji traj% sve do 12 .$ kada s% 'inodolci pri&nali vlast oto)kih kne&ova$ a ovi s% im %)inili neke %st%pke. 0ako je rije) o &akon% koji % prvom red% titi interese @e%dalaca$ 'inodolski &akonik sadrava novine i& ra&li)itih "rana pravaE %pravno"$ krivi)no" i proces%alno"$ vaan je spomenik staro" hrvatsko" o,i)ajno" prava$ a %jedno ivo rasvjetljava sam proces @e%dali&acije % Arvatskoj i doka&%je visok% ra&in% dr%tveno" ra&voja podr%)ja 'inodola % K000. Stolje(%.

Sastavlja)i 'inodolsko" &akona tr%dili s% se da kmeta?p%)anina osi"%raj% i &atite od preveliko" %tjecaja @e%dal)eve vlasti$ oso,ito s%dske. 9ose,n% &na)ajk% 'inodolskom &akon% daje okolnost to "a je sastavila QkomisijaQ sastavljena od predstavnika devet vinodolskih "radova?op(inaE !ro,nika$ >rsata$ Bakra$ Areljina$ <rivenika$ !riana$ Bri,ira$ 4edenica i 1ovi"rada .danas 1ovi 'inodolski/. 9redstavnici spomen%tih "radova sastali s% se *. sije)nja 12 . "odine % @rankopanskom katel% 1ovi"rada Qpred licem kne&a 4eonardaQ i popisali
1

httpEPPNNN.nsk.hrPAerita"e<etails.aspORidS:66

15

stare pravne o,i)aje to s% se primjenjivali % 'inodolskoj kne&iji$ pa je &,o" to"a taj dok%ment i na&van Q'inodolski &akonQ. F%kopis 'inodolsko" &akona )%vao se % arhiv% modr%ko" kaptola % 1ovom 'inodolskom do sredine 1#. stolje(a$ a tada ja postao vlasnitvo Gdvarda Mr&ljaka$ nadsavjetnika hrvatsko?slavonsko" @inancijsko" ravnateljstva. !odine 1 H1. imenovani je poklonio r%kopis 1arodnom m%&ej% % Ca"re,%$ odakle prela&i % 1acionaln% i sve%)iln% ,i,liotek%$ "dje se i danas )%va. F%kopis se sastoji od 16 listova$ odnosno 2 stranica$ a napisan je hrvatskim je&ikom i k%r&ivnom "la"oljicom. 1##*. ". osnovan je % 1ovom 'inodolskom % prostoriji "dje je potpisan 'inodolski &akon Arvatski instit%t &a lj%dska prava$ koji svoja pola&ita crpi %pravo i& 'inodolsko"a &akona. 2lomak i& 'inodolsko" &akonika

4. ZAKLJUAK

11

'inodolski &akon je hrvatski pisani popis o,i)ajno" prava i& 12 . ? moe se s pravom staviti %& ,ok dr%"im e%ropskim opsenim srednjovjekovnim pravnim dok%mentima pisanim na narodnom je&ik%$ npr. an"slosaksonskim .*51.?#2H./$ F%skoj pravdi .K0. <o K000. st./ i Sachsenspie"el .K000. st./. +li 'inodolski &akon ima neke &na)ajke kojima se isti)e % otmjenom dr%tv% spomen%tih e%ropskih vrela. 'inodolski je &akon pisalo povjerenstvo sastavljeno od predstavnika devet vinodolskih op(ina .!ro,nik$ >rsat$ Bakar$ Areljin$ <rivenik$ !riane$ Bri,ir$ 1ovi$ 4edenice/$ koje je % ime op(ina i kne&a "ospodara popisalo pravo koje se % vrijeme nastanka 'inodolsko &akona primjenjivalo % 'inodol%. 9ovjerenstvo je$ %& ostalo$ imao % vid% &atit% interesa op(inara vinodolskih op(ina. 'inodolski &akon pisan je "la"oljicom$ a sa)%vani tekst i& polovice K'0. stolje(a "la"oljskim k%r&ivom. B%va se % 1acionalnoj i sve%)ilinoj knjinici % Ca"re,%.

5. LITERATURA

12

1. httpEPPNNN.nsk.hrPAerita"e<etails.aspORidS:66 2. NNN.t&?,%&et.hrP :. httpEPPNNN.tportal.hrP"la"oljicaPpisani"la"oljskispomenici

1:

You might also like