Sibenski List, 10. Travnja 2014.

ibenskilist
u p a n i j s k i t j e d n i k
ETVRTAK 10. TRAVNJA 2014. BROJ 2624 GODINA LII CIJENA 8 KN / 1,10
S. TRUTA: U AH NAS JE UVUKAO BOBI FISCHER BIO JE ZVIJEZDA KAO DANAS RONALDO ILI MESI!
STR. 46
www.sibenski-list.hr
NEMA VIE S PERKOVIA PREKO KNINA
STR. 5
VIKENDOM I BLAGDANIMA ibenik, Drni i Knin ostaju bez vlaka za Zagreb

STR. 8
INTERVJU TJEDNA DAVORKA GRBAC PLAVI
ibenski list i NP Krka poklanjaju itateljima:

Razglednica s motivom parka
Centar za socijalnu skrb ima est tisua korisnika, a nedostaje nam bar deset strunih radnika!
aktualno
ETVRTAK, 10. TRAVNJA 2014. ibenskilist
GOVOREI OTVORENO
PIE: ZDRAVKO PILI
Da njemaki HZMO radi kao i ibenski, moja mater nikad njemake penzije od pokojnog mua ne bi vidjela - ni jedan njegov papir nije imala!
Sveta zemlja za veinu je svijeta u Izraelu, ali no, velim vam, nisam vie vidio od suza i ja za mog je pokojnog au ona bila samo jedna i sam, dirnut, ponavljao one aine o svetoj zemlji jedina Njemaka. Sveta zemlja Njemaka, u Njemakoj i tvojoj, odnosno njegovoj marki koju kojoj je kao gastarbajter radio tamo negdje od je zaradio i koja eka njega i njegove koji na nju 1965. do 1968. Veinom na crno. Jesi li zaradija po zakonu imaju pravo. I more propast svit, ali marku, more propast svit ali tvoju marku niko tvoja, poteno zaraena marka nee. Jer to nee uzet. Ona je tvoja i eka te, tebe ili bilo ko- vabo potiva, ki ta potiva red i zakon, i zato i ga tvoga. Isto tako, jesi li in duan marku ili je svjetska sila. A mi smo niko i nita. I bit emo samo pfenig nai ete i na kraj svita i svoj e sve dok se u nas ne bude potiva rad i red dug morat platit, milom ili silom! Nema u vabe ki kod nas zagubili se papiri, izgorili, to je bilo A mi smo - ajme nama! prije ovoga ili onoga, ovi zakon, oni zakon, pa jesi A cijele sam se prie sjetio kada je s naeg traija, nisi, jesi se alija, pa kada, kome, kome si ibenskog HZMO-a doao zahtjev da za nau prida. ta je tvoje - tvoje je, pokojnu kolegicu, koja je Cijele sam se prie sjetio kada ta nije nije. I gotovo jedno vrijeme radila kao novinar i u Informativnom je s naeg ibenskog HZMO-a centru, ije mirovinske paTono u pfenig doao zahtjev da za nau pire uva ibenski list kao Znali smo se zbog te pokojnu kolegicu, koja je jedno sljednik, dostavimo obrazac vabofilije ai i smijati, vrijeme radila kao novinarka zvan prijava podataka o ali sam se tih njegovih rii u Informativnom centru, ije jei ponovno sjetio kada mirovinske papire uva ibenski utvrenom stau osiguranja i plai. I to to prije, jer e sam u potanskom sandulist kao sljednik, dostavimo se u protivnom obitelji koiu kojih pola godine ili obrazac zvan prijava podataka legice mirovina obraunati vie nakon njegove prerane o utvrenom stau osiguranja bez 94. i 95. godine, odnosmrti 1995. naao debelo i plai. I to to prije, jer e se sno s podacima koje oni pismo naslovljeno na moju u protivnom obitelji kolegice posjeduju. Na obrascu koji mater Nediljku Pilic. I zamirovina obraunati bez 94. i je administrativna tajnica plakao. Jer, njegova sveta iskopala u naoj arhivi lizemlja pokazala se tono 95. godine. Na obrascu koji je onakvom kakvom ju je on i administrativna tajnica iskopala jepo stoji da je spomenuti obrazac zaprimljen u naem opisao. Naime, samo mjeu naoj arhivi lijepo stoji da je sec dana nakon to sam, u spomenuti obrazac zaprimljen u mirovinskom, na njemu je njihov potpis i peat, ali materino ime, poslao preko naem mirovinskom, na njemu HZMO-oa njegov smrtni list je njihov potpis i peat, ali eto, oni eto, oni ga izgleda nemaju. Ili imaju, ali poslije e se isi njihov vjenani list, moja ga izgleda nemaju. Ili im ga se ne postaviti, ti podaci od prije je mater dobila njegovu da traiti. A i emu bi ga traili? 20 godina, nisu usklaeni s njemaku penziju. RjeeKad uvijek ima netko tko moe taj nekakvom sudskom presunje, rekli bismo mi narodposao za njih obaviti dom koja mijenja osnovicu ski, na nekih 70-ak maraza obraun mirovine. Doneka, kumulativno zbrojeno za sve mjesece otkako je umro ak i od sata senom jo 1998. Koje sad u MIORH trae ovako njegove smrti, prema smrtnome listu tono u pojedinano kako tko ode u penziju. Da su meni onaj beatificirani pfenig. Bilo je to za otprilike Nijemci tako traili papire od pokojnog ae, ni- godinu dana koliko je stari radio u Offenburgu kad moja mater njegovu penziju ne bi vidjela, jer na bijelo, a u papirima iz njemakog mirovin- mi ni jednog jedinog nismo imali. Ali, zato vabo, skog bio je naveden toan sat i minuta (!) o dobro je govorija aa, i je svjetska sila, a mi mi datumu valjda ne trebam ni govoriti kada mi smo i dalje ... A to rei? Kompjutora vie nego je poslodavac pokojnog au prijavio i toan sat zaposlenih a i dalje se uvijek trae i nosaju neki i minutu kada ga je odjavio! Ne bih se mogao papiri. I tako bez konca i bez kraja, iz godine u zakleti, ali moda su bile navedene i sekunde, godinu, iz generacije u generaciju...
Adrial plus d.o.o. prodaje imovinu ili je
Na Rainam i Javna vat

KATARINA RUDAN IBENIK
katarina.rudan@sibenski-list.hr
U vlasnitvu Adriala je oko 400.000 etvornih metara ili oko 40 posto prostora, ukljuujui i objekte nekadanjeg TLM-a. Kako doznajemo, zainteresiranih za zakup prostora ima, a ibenska ispostava Carinarnice ve je ranije unajmila odreeni prostor za svoje potrebe. Meu zainteresiranim za prostor spominje se Gradska istoa, a Grad je u pregovorima s Adrialom o mogunostima preseljenja Javne vatrogasne postrojbe ibenik u prostor u Adriala gdje je bila smjetena industrijska vatrogasna postrojba.
to s radnicima?
NIKOLINA VUKOVI
Poduzee Adrial plus, jedna od tri autonomne tvrtke nastale podjelom Tvornice lakih metala u veinskom vlasnitvu Zagreb Montae, objavila je neobvezujui poziv za iskazivanje interesa za kupnju ili zakup nekretnina - poslovnih prostora u njezinom vlasnitvu. Rok za podnoenje prijava je do 9. svibnja, a na prodaju ili u zakup, s mogunou otkupa. Na listi je, meu ostalim nekretninama, i zgrada biveg Promala s dvoritem, stari vatrogasni dom, upravna zgrada, autobusna stanica, trafostanica, upravna zgrada Tvornice preanih proizvoda i stara porta, radionica katoda i ambulanta. Inae, Adrial plus, koji trenutno ima 52 zaposlena radnika, bavi se djelatnostima pruanja usluga energetike, ekologije i zatitarstva za Tvornicu valjanih proizvoda i za Tvornicu preanih proizvoda.
ZDRAVKO BURAZER lan Nadzornog odbora Adriala plus te predsjednik Hrvatskog sindikata metalaca
Postoji li interes i drugih za kupnju ili uzimanje u zakup ponuenih nekretnina i poslovnih prostora, u ovom trenutku je rano govoriti, jer je neobvezujui poziv objavljen prije nekoliko dana. Zanimalo nas je to e biti s radnicima i je li prodaja imovine znai i prestanak djelovanja Adriala plus. -injenica je da su u vlasnitvu Adriala velike nekretnine koje stoje neiskoritene i propadaju, a samom poduzeu nisu potrebne. Adrial, kao tvrtka i pravna osoba, nee se gasiti,
aktualno
ma Carinarnica, istoa trogasna postrojba?

Adrial plus nee se gasiti zbog gospodarenja preostalom imovinom meu kojom je i biva elektroliza
e daje u zakup
U vlasnitvu Adriala je oko 400.000 etvornih metara ili oko 40 posto prostora, ukljuujui i objekte nekadanjeg TLM-a. Kako doznajemo, zainteresiranih za ulazak u zakup prostora ima, a ibenska ispostava Carinarnice ve je ranije unajmila odreeni prostor za svoje potrebe. Meu zainteresiranim za prostor spominje se Gradska istoa, a Grad je u pregovorima s Adrialom o mogunostima preseljenja Javne vatrogasne postrojbe ibenik u prostor u vlasnitvu Adriala u kojem je bila smjetena industrijska vatrogasna postrojba
ala koji pruaju usluge zatitarstva i ekologije, dok bi dvadesetak radnika zaposlenih na uslugama energetike do daljnjeg ostalo u Adrialu. -U tijeku je formiranje nove tvrtke u koju prelazi 16 zatitara i etvero radnika iz slube ekologije, a oni e te usluge raditi za Tvornicu valjanih proizvoda(TVP) i Tvornicu preanih proizvoda(TPP). to se tie dvadesetak radnika na uslugama energetike, pregovara se s vie subjekata. Osobno bih volio da ih preuzme HEP i smatram da bi to bilo najbolje rjeenje. Naime, oni rade na uslugama distribucije, odnosno prijenosa elektrine energije iz TS 910kW prema pogonima Valjaonice i Preaonice, koja je u funkciji i nakon prestanka rada elektrolize, te na njezinom odravanju. Nekoliko je radnika u administraciji, pa se vode pregovori sa Zagreb Montaom i Eurisom, da i oni budu rasporeeni u preostala dva poduzea, rekao nam je Burazer.
NIKA STIPANIEV / CROPIX
jer netko treba gospodariti s ostalim nekretninama u vlasnitvu Adriala, kao to je prostor bive Elektrolize i ljevaonice, kazao nam je Zdravko Burazer, lan Nadzornog odbora Adriala plus te predsjednik Hrvatskog sindikata metalaca. Prema njegovim rijeima nee biti niti otputanja radnika, to ga kao sindikalnog djelatnika najvie zanima, ali e doi do preustroja. Konkretno, do formiranja nove tvrtke u koju e sva prava, prema Zakonu o radu i kolektivnom ugovoru, prenijeti zaposlenici Adri-
Usluge za TVP i TPP
aktualno
Savjetovalite za pomo neizljeivim bolesnicima i njihovim obiteljima
Do madraca protiv dekubitusa - jedino ako imate est rana!

MARIJA LONAR
NIKOLINA VUKOVI
marija.loncar@sibenski-list.hr
ibenska podrunica Hrvatskog drutva za palijativnu medicinu prije dva mjeseca na koritenje je dobila prostor u staklenom tornju na Vidicima u blizini trgovakog centra i ozbiljno poela s radom. Dvadesetak lijenika, od specijalista ope medicine, kirurga, psihijatra, anesteziologa do neurologa, medicinske sestre, psiholozi i sveenici redovito deuraju na telefonu u savjetovalitu, obilaze neizljeive pacijente u njihovim kuama te njima i njihovim obiteljima pomau bilo da ih, primjerice, upute u njihova prava za njegu ili nabavu kakvih pomagala ili da lanove obitelji poue kako mijenjati kateter i sl. Prema rijeima potpredsjednice podrunice dr. Blaenke Topi trenutano je njihovu pomo zatrailo svega desetak graana, no istioe kako je broj onih kojima treba pomo u palijativnoj skrbi nesumnjivo daleko vei. -Prema statistikim podacima na jednu ambulantu obiteljske medicine dolaze dva-tri pacijenta u palijativi. Oni su dakle iz bolnice otputeni kui, a teko su i neizljeivo bolesni i potrebna im je posebna njega. U ibeniku ima barem 30-ak opih ambulanta, pa moete pretpostaviti koliko ima takvih ljudi o kojima se moraju brinuti njihovi ukuani, a koji za to najee nisu pripremljeni ni educirani govori dr. Topi koja zajedno s medicinskom sestrom Radmilom Juras deura na telefonima u savjetovalitu, ali i odlazi u kuu kod pacijenta.
DEURSTVA UTORKOM I ETVRTKOM

Savjetovalite za palijativnu skrb ibensko-kninske upanije na Vidicima radi utorkom i etvrtkom od 13 do 15 sati. Deurstva su planiraju mjesec dana unaprijed. U travnju primjerice svakog utorka deurat e sveenik, dok e u etvrtak 17. travnja, iznimno, lijenik u savjetovalitu raditi od 18 sati. Za pomo ljudi im se mogu obratiti i na telefon 342-004 od 7 do 15 sati.
Dr. Blaenka Topi i Radmila Juras

-Veliki je problem to bolnice kod nas takve pacijente kui otputaju petkom. Obitelji nisu pripremljene, a da ne kaem kakav je to ok i stres za sve. Nitko im, dakle, ne kae ni kako, primjerice, previti ranu, kako okrenuti pacijenta, dati infuziju, inzulin, kisik, hraniti kroz sondu, namjestiti kateter itd. A sve su to situacije koje idu uz takve bolesnike. Vikendom lijenici primarne medicine ne rade i kome da se ti ljudi onda obrate? Zato mi i obilazimo pacijente kod kue, educiramo rodbinu, a esto ih upuujemo i kako da ostvare prava koja imaju, kako da nabave pomagala koja im trebaju, take, madrace i sl. govore dr. Topi i sestra Juras. Hrvatski zdravstveni sustav, istiu, nije rijeio mnoga pitanja vezana uz palijativnu medicinu. Primjerice, madrac protiv dekubitusa sada je mogue na troak zdravstvenog osiguranja nabaviti tek kada pacijent dobije est rana od dekubitusa, to je apsurdno, napominje sestra Juras. Premda i prema vaeim propisima to bi moglo biti drugaije kada bi pacijent iz bolnice bio otputen kao palijativni bolesnik. No, to mogu potpisati samo timovi palijativne medicine koje bolnice za sada nisu obvezne imati. Ipak, Opa bolnica ibenik takav je tim nedavno dobila zahvaljujui inicijativi dr. Ive Blae koji je, ujedno i predsjednik ibenske podrunice Hrvatskog drutva za palijativnu medicinu, istie sestra Juras. -Osim medicinske edukacije i savjeta, vana je i psiholoka i duhovna podrka koju ljudi takoer
Vikendom lijenici primarne medicine ne rade i kome da se ti ljudi onda obrate? Zato mi i obilazimo pacijente kod kue, educiramo rodbinu, a esto ih upuujemo i kako da ostvare prava koja imaju, kako da nabave pomagala koja im trebaju, take, madrace i sl.
DR. TOPI I SESTRA JURAS
Obitelji su nepripremljene
Mnoga pitanja nerijeena
mogu dobiti u naem savjetovalitu. Nedavno nam se javila gospoa kojoj je umro svekar i koja kod kue ima jo dvoje teko bolesnih o kojima skrbi. Razgovarala je sa sveenikom koji je deurao kod nas i kasnije nam rekla kako joj je to puno pomoglo da se lake nosi sa svime kazala je dr. Topi naglaavajui kako je pomo koju pruaju lanovi podrunice besplatna. Dodaje i kako dobro surauju s Caritasom i Crvenim kriem, a uskoro e im se pridruiti jo 30 volontera od kojih, njih 15 dolazi iz Medicinsko-kemijske kole.
Procjenjuje se da u ibeniku ima preko stotinu neizljeivih bolesnika koji su otputeni iz bolnice kui i preputeni su na brigu obitelji. Upravo takvi pacijenti i njihova rodbina trebaju pomo u palijativnoj skrbi, no za savjetovalite oito mnogi jo nisu uli, jer pomo trenutano koristi svega desetak bolesnika
aktualno
NIKOLINA VUKOVI
ELJEZNICA NA TANKIM GRANAMA
H Putniki prijevoz uvodi nove restrikcije
Vikendom i blagdanima ibenik, Drni i Knin bez vlaka za Zagreb, a izvan sezone ukida se i noni!
BRANIMIR PERIA IBENIK
branimir.perisa@sibenski-list.hr
Lani ujesen, poslije silnih pritisaka medija, eljezniarskog sindikata i lokalnih politiara, H je odustao od apsurdnog prijedloga da umjesto vlakova, na relacijama Knin-ibenikKnin i ibenik-Perkovi, prometuju autobusi. Protiv toga se oglasio i Arsen Dedi, koji je opjevao eljezniku postaju u Perkoviu u jednoj besmrtnoj pjesmi no, sedam mjeseci poslije, u izmjenama i dopunama voznog reda, koje stupaju na snagu 21. travnja, eljeznica posee za novim radikalnim mjerama i ukida gotovo sve vlakove subotom, nedjeljom i blagdanima na podruju ibensko-kninske upanije etrnaest linija koje su vozile svakodnevno, a uskoro jedino radnim danima. Ako smo sa H-om umakli Scili, neemo dakle, izbjei Haribdu.
-Od postojeih, ostaju jedino jutarnji i veernji lokalni vlakovi u pravcima Knin-ibenik-Knin i ibenik-Perkovi, a ibenik, Drni i Knin vikendom i blagdanima zbog izmijenjenog voznog reda ostaju odsjeeni od Zagreba upozorava Ante Kuni, regionalni koordinator Sindikata prometnika vlakova Hrvatske za regiju Jug. No, to nije kraj deperatnog niza, jer je za jesen, 'prvi put u povijesti', kako naglaava Kuni, iz H-a najavljeno ukidanje nonog vlaka za Zagreb izvan turistike sezone! Scenarij je ve vien otkako eljeznica uvodi nesmiljene restrikcije:
I dalje e neracionalno poslovati
sindikat je alarmirao gradonaelnike, upana i saborske zastupnike s ovog podruja, a sredinjica Vladu i gradonaelnike diljem Hrvatske, jer se mjere odnose i na druge linije. Meutim, kako ocjenjuje Ante Kuni, poslovne prilike u H Putnikom prijevozu sve su konfuznije, i sve tee razumljive, unato tome to je, na temelju Zakona o eljeznici, ova tvrtka s resornim ministarstvom sredinom sijenja potpisala ugovor prema kojem se H obvezuje odravati postojei vozni red. Takav ugovor predvia Uredba EU parlamenta iz 2007., meutim, zbog smanjenja prihoda iz dravnog prorauna od 130 milijuna kuna, H odluuje 'zbog nerentabilnosti' od 15. travnja ukinuti vlakove na odreenim linijama. -Poduzimaju ovakav korak bez obzira na to to su ukupna dravna davanja H Putnikom prijevozu poveana s 360, na 500 milijuna kuna i to onda rei o takvom menadmentu? Koliko je to novca H Putnikom prijevozu potrebno da bi normalno poslovao i ispunjavao svoje javne obveze? pita se Kuni i dodaje kako je jasno da tvrtka treba poveati uinkovitost, a tete od nepromiljenog ukidanja vlakova takve su da je upitan smisao svake kune koju ove drava plaa H Putnikom prijevozu da bi tvrtka izvrila potpisani ugovor. Namjera ukidanja vlakova nedvosmisleno govori da Uprava H Putnikog prijevoza namjerava i dalje neracionalno poslovati, a tome zakljuku ide u prilog injenica da tvrtka dosad nije donijela ni jednu
ANTE KUNI Regionalni koordinator Sindikata prometnika vlakova Hrvatske za regiju Jug
mjeru s kojom bi zaustavila trend smanjenja prihoda od prodanih prijevoznih karata. U istom tonu, resornom ministru Hajdau-Doniu obratio se Sindikat prometnika vlakova Hrvatske, upozorivi da s ovakvim nainom poslovanja H opstruira teritorijalnu cjelovitost zemlje i bez ikakvih kriterija i kontrole troi novac poreznih obveznika. Ovo za sobom vue i val novih otkaza eljeznikom osoblju, to e se u tonoj mjeri pokazati tek krajem godine, govori Kuni i podsjea da je unutar H Carga ve 800 zaposlenika manje, od ega u Dalmaciji 90. -U prometnom smislu, vratili smo se 100 godina unazad. Tko god u svijetu ima eljeznicu, razvija je znajui njene prednosti: imati vlakove, brodove i autobuse na jednom mjestu, u sreditu grada, znai dobrobit i izglednu budunost, ali izgleda da mi to uope ne planiramo, smatra Kuni. Ili se moda planira, ali s figom u depu javnosti, jer kako protumaiti da se generalno rekonstruira 100 kilometara pruge u zadarskoj upaniji, nakon ega e autobusni prijevoz zamijeniti eljeznicu? Jednako je i s prugom Metkovi-Ploe, koja je k tome i elektrificirana, ali autobusi i dalje povezuju relacije kojima su prije rekonstrukcije prometovali vlakovi, pa je pitanje troi li se taj novac da bi sutranji kupac H-a dobio i popravljene trase pruge, ili zato da bi se pogodovalo cestovnim prijevoznicima, iji autobusi glume vlakove?
Autobusi glume vlakove
H ukida gotovo sve vlakove subotom, nedjeljom i blagdanima na podruju ibensko-kninske upanije etrnaest linija koje su vozile svakodnevno, a uskoro jedino radnim danima. -Od postojeih, ostaju jedino jutarnji i veernji lokalni vlakovi u pravcima Knin-ibenik-Knin i ibenik-Perkovi, a ibenik, Drni i Knin vikendom i blagdanima zbog izmijenjenog voznog reda ostaju odsjeeni od Zagreba upozorava Ante Kuni
aktualno
JO jEDNOM PROLONGIRAN ROK dovrenja ljetne pozornice na tvravi sv. Mihovlila
Umjesto u travnju, radovi e biti do

MARIJA LONAR IBENIK
Radovi na tvravi sv. Mihovila u sretnoj su fazi! Vie nema i ne moe biti nikakvih novih produljenja niti bojazni da sve nee biti dovreno, ukljuujui i pristupni put, do 31. svibnja, a ljetna pozornica sveano otvorena 7. lipnja! Tvrde to u ibenskoj gradskoj upravi i tvrtki Arx koja obavlja projektni nadzor, a nova voditeljica muzejskog odjela osnovanog za upravljanje ibenskim tvravama Gorana Baeli Barii poruuje kako e se o programu otvorenja vie znati krajem mjeseca. to je razlog novom kanjenju radova na tvravi za koje je jo
Zima je uvijek loe vrijeme za graevinske radove. Osim toga tu je bilo i dosta konzervatorskih naputaka i smjernica, jer su se uvijek otvarale neke nove situacije!
GoRANA BAELI BARII VODITELJICA MUZEJSKOG ODJELA
prije donedavno ibenski gradonaelnik eljko Buri govorio da e biti zavreni u travnju? Glavni ovjek gradske uprave 'na terenu' Matija Bumbak istie kako je sadanji rok konaan i vie nema pomicanja. -Znate, zima je uvijek loe vrijeme za graevinske radove. Osim toga tu je bilo i dosta konzervatorskih naputaka i smjernica, jer su se uvijek otvarale neke nove situacije. Sada toga vie ne moe biti, jer su obavljeni i zavreni svi grubi graevinski radovi i veliki zahvati. Iako to moda tako ne izgleda kada doete na tvravu, ali sada predstoje zapravo zavrni radovi objanjava Bumbak. I zaista, na prvi pogled kada se
Sirovom hranom protiv celijaklije

Neka vaa hrana bude lijek, neka va lijek bude hrana, maksima je kojoj se priklanja sve vie ibenana. Zdrava organski uzgojena hrana sve je traenija, a dio pobornika zdrave prehrane, poput Helene Jakoli iz Brodarice, ivot je primorao da naprave ekstreman iskorak u prehrani i okrenu se ivoj svjeoj hrani bez termike obrade. Uvjerivi se kolika je to dobrobit za zdravlje, pogotovo onih koji su imali tu nesreu ba kao i Helena, da im je ozbiljno narueno, idu korak dalje, te nastoje iroj javnosti promovirati takav nain zdrave prehrane. Osjeam obvezu da svoje spoznaje i iskustva prenesem i drugima. To je i razlog to sam zajedno s poznatom hrvatskom pobornicom sirove prehrane Michaelom Devescovi odluila da ovog vikenda u Brodarici organiziram radionicu na kojoj emo zainteresirane ibenane educirati o sirovoj hrani i uincima koje ona ima po zdravlje. Ovo je prilika da pozovem ibenane da otkriju to se sve, uz pomo zdrave sirove prehrane, moe promijeniti u svojim navikama, a posebice za zdravlje vaih najmlaih, djece, starijih ili osoba sa zdravstvenim tegobama. U dananjem uurbanom svijetu esto nemate vremena razmiljati o tome to jedete, odnosno o utjecaju hrane koju jedete na vae zdravlje. Stoga emo se potruditi da nauite pripremati hranu bez termike obrade i bez glutena koja je puna vitamina i enzima, a priprema se brzo i jednostavno. Kako izraditi najzdravije slastice bez eera, brana, jaja, margarina ili maslaca, a koje su jednako ukusne.to je to to je 24-godinju Helenu Jakoli nagnalo da se okrene sirovoj hrani? - Sve je poelo prije sedam go-
MISIJA 24-godinja Brodarianka Helena Jakoli krenula u javnu promociju sirove hrane koja joj je spasila ivot
otkrie ali i problem. - Malo je informacija, savjeta, recepata kako to kombinirati u sluaju celijaklije. Sama osmiljavam recepte i modele prehrane. To je naporan i dugotrajan posao i zbog toga sam zapoela pisati knjigu o svojem sluaju koja e kao dodatak imati recepte sirove hrane za sve oboljele od celijaklije, kojima elim pomoi, kae Helena
Prelazak na sirovu hranu bilo je za Helenu veliko
NIKOLInA VUKOvI
Helena Jakoli
Sve je poelo boleu
dina. Prvo sam dobila jaku upalu plua. Na nju se nadovezala aspirinska astma. To je astma uzrokovana lijekovima. Potom su uslijedile jake tahikardije. Ubrzo su me sustigle alergije na antibiotike i analgetike. Pogaaju me i prvi ginekoloki problemi, problemi sa crijevima i neredovite stolice. Punih pet godina prate me bolovi u trbuhu, crijevima, nadutost i neredovita stolica. U tri mjeseca gubim 15 kilograma, a potom u godinu dana jo deset kilograma. Prije dvije godine teina mi se smanjila jo dodatnih pet kilograma. Tu nije bio kraj mojim mukama. Poela sam nekontrolirano mokriti. Nalazi su pokazali da sam ula u ranu menopauzu. Na daljnjim pretragama ustanovljuju mi mikro adenon na hipofizi. Na testovima intolerancije na hranu utvreno je da ne smijem penicu, zob, riu, kukuruz, jaja, mlijene proizvode, kvasac, kikiriki, ljenjak Izbacim to iz prehrane, ali ne i pir koji je glutenska namirnica. Ve tada sam sumnjala da bolujem do celijaklije. Lijenici me, meutim, uvjeravaju da je to nemogue. Dio njih tvrdi da se radi o anoreksiji. Kad sam ula u ranu menopauzu, uvjeravaju me da je za mene bitno dobiti na teini. Nitko ne daje odgovor kako. Nala sam se pred zidom. Poela sam plaati nutricioniste da mi sastave jelovnik. Potroila sam svu ivotnu uteevinu na to. Velik broj nutricionista je odbio da mi pomogne jer nisu znali kako sastaviti jelovnik koji bi odgovarao mom zdravstvenom stanju. Crijeva su bila u takvom stanju da
nita nisu apsorbirala. Da apsurd bude vei, svih ovih godina krvna slika mi je bila odlina. To je dodatno zbunjivalo lijenike. No, krajem 2012. godine vie nije bilo tako. Hematolog mi je kazao da neto nije u redu, jer imam veliko krvarenje, a to nema veze s menstruacijom koje nemam. Nedostaje eljeza. Uza sve dijagnoze, u mom zdravstvenom kartonu je i osteoporoza. Preokret je stigao u travnju 2013. kada joj na KBC Rebru ustanovljavaju dijagnozu: celijaklija. U to vrijeme Helena je na internetu naletjela na sirovu hranu. -Istraujui dola sam do nae pobornice sirove hrane Mihaele De Vesconi. Pruala mi je savjete, potrebne informacije, a na moj poziv prolog ljeta dolazi u Brodaricu gdje je odrala predavanje o organskoj hrani. Prolo je godinu dana kako sam se okrenula toj vrsti prehrane. to rei? U meuvremenu sam dobila na teini, osjeam se bolje, nema vie bolova kao ranije. Ako bih svoje zdravstveno stanje ocjenjivala postocima, danas se 80 posto osjeam bolje nego ranije. Veliki je to napredak pogotovo jer sve ove godine samo ila 'nizbrdo'. To slavim kao novi poetak, kao novi roendan. Prelazak na sirovu hranu bilo je veliko otkrie ali i problem. -Nije jednostavno. Malo je informacija, savjeta, recepata kako to kombinirati u sluaju celijaklije. Sama osmiljavam recepte i modele prehrane. To je naporan i dugotrajan posao i zbog toga sam zapoela pisati knjigu o svojem sluaju koja e kao dodatak imati recepte sirove hrane za one oboljele od celijaklije. Bit e to jela od sirove hrane bez gluteina koji ubija nas koji imamo tu nesreu da imamo tu bolest. elim ljudima pomoi, kae Helena. mARIJAN DAmBO
Malo je informacija i recepata
NIKOLInA VUKOvI
aktualno
ovreni 31. svibnja

doe na tvravu teko je povjerovati kako e se za dva mjeseca svi radovi moi biti dovreni. Istina, novi izgled platoa tvrave ve je poprilino jasan. Konstrukcija gledalita koje e imati neto manje od 1100 mjesta postavljena je, a u 'unutranjosti', tj, ispod platoa, u nekim se dijelovima ve postavlja i rasvjeta. No, teko se oteti dojmu kako predstoji jo puno posla koji e se, i kada bi se radilo danonono, teko mogli u potpunosti zavriti. -Posla ima, ali nije nita dramatino. Sve moe biti dovreno do 31. svibnja, barem sve ono to je vano za dobivanje uporabne dozvole dodaje Damir Lasinovi iz Arxa. A za dobivanje uporabne dozvole nije presudno i dovrenje pristupnog puta do tvrave i ureenje Perivoja Ane Rukavine,kae Lasinovi. Ti radovi pak trebao poeti idueg tjedna. Posao je takoer dobila tvrtka Minigradnja koja je izvoa radova i na tvravi, a to e, uvjeren je Bumbak olakati rad. -Problem je to se mora ureivati pristupni put iza vatrogasnog doma, tj. od Doma zdravlja prema tvravi koji se koristi i za dovoenje materijala i svega to treba za radove na ljetnoj pozornici. Budui da je ista tvrtka izvoa, lake e taj posao uskladiti s onim na tvravi optimistian je Bumbak.
KINO ODEON eka eure iz EU fondova

NIKOLInA VUKOvI
Od potrebnih 12, osigurano niti tri milijuna kuna

natjeaj za bespovratna sredstva EU iji se rezultati oekuju u drugom kvartalu ove godine. Ovisno o tome hoemo li dobiti traena sredstva, prilagodit emo dinamiku radova i potrebna sredstva kazao je to proelnik ibenskog Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetnitvo i razvoj Matija Bumbak
MARIJA LONAR IBENIK
Grad ibenik prijavio je cjeloviti projekt ureenja biveg kina Odeon na
VODICE dobile 775.000 kuna za ureenje obalnog pojasa Vodice-Srima-Prvi

NIKOLInA VUKOvI
MEGA PRoJEKT od 26 milijuna eura realizirat e se EU novcem

Ministarstvo turizma odobrilo je 775.000 kuna za sufinanciranje izrade potrebne dokumentacije za projekt 'Ureenje obalnog pojasa Vodice-Srima-Prvi', koji su Vodice prijavile na natjeaj za sredstva iz Fonda za razvoj turizma. Ukupna vrijednosti dokumentacije procijenjena je na milijun kuna. 'Ovim sredstvima bit e izraena dokumentacija samo za jedan dio ovog velikog projekta i obuhvaat e zonu od poluotoka Punte do Bristaka, a bit e napravljena prema metodologiji primjerenoj za aplikaciju na neki od europskih fondova. Naime, radovi na ureenju kompletnog obalno-planog pojasa Vodica, Srime i otoka Prvia, u duini oko 10 kilometara, procjenjuju se na 26 milijuna eura, kae gradonaelnica Branka Juriev Martinev. Osiguranim novcem Ministarstva turizma omoguena je realizacija prve faze, odnosno izrada projektne dokumentacije za projekt 'Ureenje obalnog pojasa prostorne cjeline kupalita Punta-Blata-Bristak'. Ona obuhvaa izradu geotehnikih istranih radova, idejno rjeenje, hidrodinamiki model mora odabir optimalne varijante, studiju gospodarske opravdanosti i analizu koristi i trokova, dokumente za provedbu postupka procjene utjecaja zahvata na okoli, idejni projekt, te glavni i izvedbeni projekt. U protekloj je godini u projekt 'Ureenje obalnog pojasa Vodice-Srima-Prvi' Grad Vodice uloio je 485.000 kuna za izradu studijske dokumentacije i izvoenje pripremnih radova na sanaciji postojeeg stanja, uz sufinanciranje Ministarstva turizma koje je uloilo neto manje od 90.000 kuna kroz program 'Korak vie' i Turistike zajednice grada Vodica. Kupalina cjelina Punta-Blata-Bristak obuhvaa oko kilometar duine i sto metara irine obalnog pojasa plano - parkovne namjene. Taj obalni pojas prepoznat je kao temelj turistike ponude Vodica. - Postojea razina opremljenosti, funkcionalnosti i atraktivnosti je nezadovoljavajua, pa se ovim projektom nastoji pridonijeti podizanju kvalitete turistikih usluga i uravnoteenom gospodarskom razvoju, ouvanju i zatiti okolia te podizanju kvalitete ivota na tom podruju. Ureenjem zapadne gradske plae, Vodice bi trebale dobiti potpuno infrastrukturno ureen i opremljen obalni pojas sastavljen od plae, morske luke i etnice zakljuuje gradonaelnica Branka Juriev Martinev. KATARINA RUDAN
Za rekonstrukciju biveg kina Odeon iz dravnog je prorauna izdvojeno 700 000 kuna to je ujedno i najvie novca koji je Grad ibenik dobio za neki svoj projekt iz kulture u ovoj godini. No, unato tomu to su u gradskom proraunu osigurana dodatna 2,2 milijuna kuna jo nije poznato kada e biti nastavljeni radovi na projektu koji je, kako kau u gradskoj upravi, procijenjen na oko 12 milijuna kuna, a kamoli kada e taj atraktivni prostor na rivi konano biti dovren i otvoren za javnost. -Grad ibenik prijavio je cjeloviti projekt ureenja biveg kina Odeon na natjeaj za bespovratna sredstva EU iji se rezultati oekuju u drugom kvartalu ove godine. Ovisno o tome hoemo li dobiti traena sredstva, prilagodit emo dinamiku radova i potrebna sredstva kazao je to proelnik ibenskog Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetnitvo i razvoj Matija Bumbak. Pria o rekonstrukciji i ureenju biveg kina Odeon u polivalentnu dvoranu u kojoj bi se mogli odravati razliiti sadraji od kazalinih predstava, kino-projekcija i koncerata do razliitih tribina, konferencija i seminara povlai se gotovo desetak godina. Taj je projekt svojedobno najavljivala i gradska uprava na elu s Nedom Klari i tada se govorilo kako e taj prostor prije svega biti namijenjen mladima. No, nedostatak novca, a oito i ozbiljne elje da ta pria postane i jedan od prioriteta u kulturi, stalno su je gurali na ekanje. Pomak se dogodio za mandata bive vlasti kada je idej-
Pria stara desetak godina
Povrina dvorane bit e oko 500 etvornih metara. Pozornica e biti na suprotnoj strani negoli je bila prije, a gledalite mobilno, tako se lako moe ukloniti i prostor pretvoriti u, recimo podij za ples
DAMIR LASINoVI ARHITEKT
Kilometar dugo kupalite
no rjeenje napravio ibenski arhitekt Lino Jajac, da bi nakon provedenog natjeaja glavni i izvedbeni projekt izradio arhitekt Damir Lasinovi i njegova tvrtka Arx. Nedavno je zavreno i ienje cijelog prostora, odnosno obavljena demontaa te sruene sve postojee obloge i oprema, a ti su radovi kotali oko 350 000 kuna. Tako 'ogoljena' dvorana preduvjet je za pristup do konstruktivnih elemenata, budui da dvoranu treba statiki sanirati kako bi mogli biti nastavljeni novi graevinski zahvati na njoj. Ona e, naime, doivjeti znaajnu preobrazbu, a samo graevinsko obrtniki i instalacijski radovi prema izvedbenom projektu procijenjeni su na oko 8 milijuna kuna. -Povrina dvorane bit e oko 500 etvornih metara. Pozornica e biti na suprotnoj strani negoli je bila prije, a gledalite mobilno, tako se lako moe ukloniti i prostor pretvoriti u, recimo podij za ples. Novost je i izgradnja galerijskog prostora s obje strane dvorane te nova galerija za reiju nasuprot pozornice gdje e takoer moi biti gledalite za, recimo, neke vip goste objanjava Lasinovi.
Ve uloeno pola milijuna kuna
Ukoliko ne dobijemo EU sredstva za cjelovit projekt, nastavljamo sa statikom sanacijom u ovoj godini, a s ostalim radovima u sljedeoj
MATIJA buMbAK PROELNIK
I dok se eka odgovor iz EU fondova koji bi trebao presuditi dinamici radova, iz gradske uprave podsjeaju kako je projekt sanacije graevinske konstrukcije izradila tvrtka Geoexpert IGM i njegova realizacija, kako kae Bumbak, u ovoj je godini ipak izvjesna. -Dakle, ukoliko ne dobijemo EU sredstva za cjelovit projekt, nastavljamo sa statikom sanacijom u ovoj godini, a s ostalim radovima u sljedeoj poruio je Bumbak.
Statika sanacija u ovoj godini
aktualno
Intervju tjedna
DAVORKA GRBAC PLAVI RAVNATELJICA CENTRA ZA SOCI
Centar za socijalnu sk est tisua korisnika, nam barem deset stru

KATARINA RUDAN
Tko su korisnici socijalne skrbi i usluga koje prua Centar i je li broj osoba koje trae vau pomo posljednjih godina vei s obzirom na injenicu da nas prati teka ekonomska kriza? -Korisnici Centra su osobe koje nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih ivotnih potreba, djeca bez adekvatne roditeljske skrbi, djeca s potekoama u razvoju i problemima u ponaanju, odrasle osobe s invaliditetom, rtve obiteljskog nasilja, stare i nemone osobe, beskunici i ostale socijalno ugroene skupine. Nai su korisnici i obitelji i cijele korisnike skupine, s kojima radimo na temelju javnih ovlasti i provodimo strune poslove. Naalost, u javnosti se uobiajilo korisnike prava na pomo za uzdravanje, a po novom Zakonu o socijalnoj skrbi prava na zajamenu minimalnu naknadu (ZMN), etiketirati kao 'socijalu' te se njih, uobiajeno, smatra korisnicima Centra za socijalnu skrb. Zapravo, ovaj Centar ima godinje gotovo 6.000 korisnika prava i usluga. Pomoi za uzdravanje i pravo na doplatak za tuu pomo i njegu su najbrojnija prava iz socijalne skrbi. Tako smo u 2011. godini imali 1436 korisnika pomoi za uzdravanje, te 2227 korisnika doplatka za tuu pomo. U 2012. godini broj korisnika nije se znatnije mijenjao, ali u 2013. jest. Imali smo 1287 korisnika pomoi za uzdravanje i 1996 korisnika doplataka za tuu pomo i njegu. Zbog ega se taj broj znatno smanjio? -Razloge za promjene u broju korisnika pojedinog prava prije svega vidimo u promjenama Zakona o socijalnoj skrbi i traenih uvjeta za ostvarivanje prava. Primjerice, doplatak za tuu pomo i
njegu i pomo za uzdravanje vie ne moe ostvarivati osoba koja ima sklopljen ugovor o doivotnom ili dosmrtnom uzdravanju ili je smjetena u ustanovi socijalne skrbi, a po prijanjim Zakonima o socijalnoj skrbi to nisu bile prepreke za ostvarivanje tih prava. S druge strane, primjeujemo konstantan porast zahtjeva za jednokratne novane pomoi koje trae i ljudi koji nisu u naem sustavu, koji su u mirovini ili imaju mala primanja. Tako je 2012. zaprimljeno 1117 zahtjeva, a 2013. godine 1362 zahtjeva, to je oito povezano s prisutnom ekonomskom krizom. U prva tri mjeseca ove godine imali smo ve 416 zahtjeva za jednokratnu
nje na bankovnim raunima, a dio alimentacije se smatra prihodom. Novi zakon ima za cilj pravedniju i bolje ciljanu raspodjelu socijalnih davanja, ali jo je prerano ocjenjivati koliko se u tome uspjelo. Evidentno je da se poveala pomo za samce, a pomoi za obitelji su ostale sline kao prije. Najvei gubitak e osjetiti jednoroditeljske obitelji koje imaju uzdravanje za dijete od drugog roditelja, to se sada smatra prihodom, a prije nije inilo prihod, te osobe nesposobne za rad jer vie nemaju dodatak na utvrenu nesposobnost za rad. Od Centra se trai da preispita materijalno stanje svake osobe koja prima ili trai pravo na neki
suglasnost za provjeru svojih podataka. Novi Zakon o socijalnoj skrbi i tu je donio promjene jer dijelom ograniava autonomnost odluivanja i postupanja centara za socijalnu skrb u 'lanim' sluajevima kako kaete, te nalae da se odreeni postupci proslijede resornom ministarstvu na rjeavanje. Mi smo im proslijedili samo jedan sluaj.
to sve moe od nekretnina i pokretnina imati, a to ne smije da bi osoba ostvarila pravo na zajamenu minimalnu naknadu? Koliko ona iznosi? -Osoba, odnosno obitelj, moe
Djeca i mladi ranjive skupine
Novi Zakon o socijalnoj skrbi koji je stupio na snagu 1. sijenja donosi niz novina. Novo pravo je zajamena minimalna naknada koja je zamijenila pomo za uzdravanje. Novine su stavljanje zabiljebe na imovinu korisnika, osim na stan ili kuu u kojoj ive, te pootreni uvjeti za ostvarivanje prava meu kojima su nemogunost posjedovanja osobnog vozila, gleda se tednja i stanje na bankovnim raunima, a dio alimentacije se smatra prihodom
naknadu. Iz razgovora s kolegama iz drugih centara za socijalnu skrb znam da i oni biljee rast zahtjeva za jednokratne naknade. Koje je najznaajnije novine u odnosu na stari donio novi Zakon o socijalnoj skrbi koji se na snazi od 1. sijenja? -Novo pravo je 'zajamena minimalna naknada' koja je zamijenila 'pomo za uzdravanje'. Novine su stavljanje zabiljebe na imovinu korisnika, osim na stan ili kuu u kojoj ive, te pootreni uvjeti za ostvarivanje prava meu kojima su nemogunost posjedovanja osobnog vozila, gleda se tednja i staoblik socijalne pomoi. Do kakvih saznanja dolazite i ima li lanih socijalnih sluajeva? -Centar unazad dvije godine provodi sustavnu reviziju prava korisnika. Neki su korisnici pravo izgubili radi promijenjenih zakonskih uvjeta, a pojedinci radi neprijavljivanja promijenjenih okolnosti zbog kojih su trebali prekinuti koritenje priznatog prava. Za takve smo pokrenuli postupke za povrat nepripadajue primljenih sredstava. Odnedavno, sustav nam omoguava koritenje baza podataka Porezne uprave, Jedinstvenog registra rauna graana, registra vozila i plovila. Korisnici su upoznati s provoenjem revizije i daju pisanu imati u vlasnitvu stan ili kuu u kojoj ivi. Ukoliko ima nekretnine koje ne moe prodati ili dati u najam ili zakup, moe ostvariti pravo na zajamenu minimalnu naknadu, a na njih se stavlja zabiljeba. Ne smiju u vlasnitvu imati plovilo ili osobno vozilo, osim u zaista iznimnim sluajevima kada se to onda i posebno obrazlae i dokumentira. Osnovica za izraun ZMN je 800 kuna. Samac ima 100 posto osnovice, a za kuanstvo iznos se odreuje tako da se za odraslu osobu priznaje 60 posto, a za dijete do 18 godine 40 posto od osnovice. Na primjer, otac, majka i dvoje maloljetne djece primaju ukupno 1.600 kuna.
Provjera bankovnih rauna
Jedna od ugroenih skupina su djeca bez odgovarajue roditeljske skrbi, te djeca i mladi s poremeajima u ponaanju i maloljetnikom delikvencijom. Koliko je takvih sluajeva i na koji nain o njima skrbite? -To su vrlo ranjive i visoko rizine skupine koje trae posebnu panju i odgovornost strunih radnika. Svakom se djetetu i mladoj osobi pristupa individualno radi ispitivanja njegovih potreba, pomoi za odreivanje osobnih ciljeva, usmjeravanja i praenja. Sve to timski rade struni radnici Centra: socijalni radnik, psiholog, socijalni pedagog i pravnik zajedno s djetetom, roditeljima i ukljuivanjem razliitih institucija. U sluajevima kad je djetetova dobrobit ugroena unutar obitelji, Centar, mjerama preventivnog karaktera a to su savjetovanje, upozorenje, nadzor nad izvrenjem obiteljske skrbi, oblici materijalne pomoi, nastoji pomoi roditeljima u obavljanju njihove roditeljske funkcije. Timovi obiteljsko-pravne zatite lani su radili sa vie od 600 obitelji. Centar je tijekom prole godine odredio 77 nadzora nad izvravanjem roditeljske skrbi, izrekao 85 usmenih i pismenih upozorenja roditeljima na pogreke i propuste u skrbi za dijete i odgoju i proveo 248 savjetovanja. Tim za djecu i mlade s poremeajem u ponaanju radi s oko tristotinjak korisnika, odnosno obitelji, godinje, a na temelju obavijesti razliitih sluba koje se bave djecom i mladima a to su kole, zdravstvene ustanove, policija, Opinsko dravno odvjetnitvo, sudovi i duge institucije. Radimo i po zahtjevu roditelja koji zbog odgojnih potekoa zatrae strunu pomo Centra. Djeca i roditelji mogu biti ukljueni u savjetodavni tretman, upueni na savjetovanje u Podrunicu Obiteljski centar ili udruge koje se bave zatitom djece, a moe im biti izreena i mjera
PORAST BRAKORAZVODNIH PARNICA
Jesu li obiteljski odnosi vie narueni nego

prijanjih godina? -Biljeimo porast brakorazvoda, ali bez dublje analize ne treba prebrzo zakljuivati to to govori o obiteljskim odnosima. Teko je govoriti o trendovima kada se procjenjuje kvalitetu obiteljskih odno-
sa. Primjeujem da se uestalo razvode mladi brakovi, oni s djecom mlae dobi. esto vidimo da se radi o osobama koje su prebrzo ule u brak, a slinu nestrpljivost pokazuju i prema nevoljama u braku kao i manjak umijea za dogovaranje i kompromise. Ovdje je vana uloga Podruni-
ce Obiteljski centar, da tim suprunicima pomognu u prevladavanju osobnih kriza i unapreenju komunikacijskih vjetina kako bi postigli kvalitetne dogovore za prevladavanje branih, obiteljskih kriza, za brigu o zajednikoj djeci, bilo u braku, bilo nakon razvoda braka.
aktualno
krb ima oko a, a nedostaje unih radnika!

obiteljsko-pravne zatite. Nadalje, tim sudjeluje u kaznenim ili prekrajnim postupcima koji se prema maloljetnicima i mlaim punoljetnicima vode pred pravosudnim tijelima. Djeca poinitelji kaznenih djela (do 14 godina) su kazneno neodgovorna te se prema njima mogu poduzimati samo mjere obiteljsko-pravne zatite u okviru nadlenosti Centra. U sudskom postupku maloljetnicima ili mlaim punoljetnicima mogu se izrei razliite odgojne mjere pa tim organizira izvrenje, neposredno provodi ili prati izvravanje odgojnih mjera, savjetodavno radi s roditeljima, ali i prua psihosocijalnu i drugu podrku neko vrijeme nakon izvrenih mjera. Imate li dovoljno strunog kadra u Centru s obzirom na to da je djelokrug poslova raznovrstan, ali u svakom smislu zahtjeva strunost i portvovnost? -Centar ve dugo godina radi u oteanim uvjetima, sa nedovoljnim brojem strunih radnika. Prema zadnjem prijedlogu pravilnika o minimalnim uvjetima za rad centra, po gruboj procjeni, nedostaje nam barem 10 strunih radnika. Situacija je takva da tamo gdje je propisano godinje 75 obitelji na strunog radnika, kod nas ih je 150. Tamo gdje je propisano godinje 250 korisnika, kod nas je 500. Moete samo zamisliti kakav je to pritisak na strune radnike, jer posao treba napraviti, pomo treba pruiti i svakog korisnika otvoreno sluati. Pa ne moemo ljudima govoriti: ne moemo vie, vi ste prekobrojni! I ne govorimo! Socijalnu skrb rade strunjaci pomagakih struka. Ovdje ljudi ne dospijevaju sluajno, to nije samo posao, ve vie poziv. Rade predano i odgovorno, a posebno cijenim to su otvoreni uenju i koriste svaku priliku za edukacije i struna usavravanja. Ipak, nagomilani stres i dugotrajni loi uvjeti rada strunih radnika Centra me jako brinu i tjeraju na poduzimanje koraka u zatiti mentalnog zdravlja.
NIKOLINA VUKOVI
IJALNU SKRB IBENIK
Glava otobraco
BRANIMIR PERIA branimir.perisa@sibenski-list.hr
Softver
Doin se Dobra Parona lati sua, njeine muterije oblije mrtvaki znoj, jerbo oekuju da e ih, nako umiljena kako je ravna Jadranki Kosor omanama pridaviti s nikon novon zamisli o ureenju drutva oli najaviti kakvu poduzetniku oluju koja e priporoditi ne samo nju, nabaka i ire. Ali, ta viditi-inspiracija ne dolazi, potena gazdarica ni da gukne, ve samo zamiljeno privre sue; nita se ne uje osin klapanja pijata o pijat. -Eto vidite, jedna je naa Jaca i jedino je ona mogla voditi zemlju crpei inspiraciju dok je burljala po porkomen suu. U zadnje vrime i to ohoho, vi ste postali ka i naa Vlada dok perete sue, osin neartikuliranog klapanja i ukanja od vas se nita drugo ne more ut podjebaje ju El Tigre. -Jaca, Jaca - obrecnija se Bili Smo Uskoro. -Ako tebe mori kratko panenje, ja jo uvik iman dobre moane, ta nije nimalo loe. Al je bome, jako loe ta jo uvik ekan na bokuni obotnice u onoj kumpir salati koju je tvoja Jaca obeala napraviti narodu kada ju je Vesna Pusi onda u Saboru podsjetila da je kriza ipak vrui kumpir. -Situacija je tute kristalno jasna, a takve su i razlike izmeu gospoa koje spominje. Jo dublju krizu Vesna je razriila puno jednostavnije za nju je ova Vlada jednon riju - najboja koju smo ikada imali, a valjda je na problem ta mi otoga nismo svjesni. Taki nan je softver reka je na to El Tigre. I na kraju ih podsitija da Jaca nikada nije obeala da e u kumpiru biti obotnice jedino e ga zamiati u salatu, i nita vie. -Dobro, taki nan je softever, reka si. Al nan barenko radi, ma ta o tomen neko moga misliti, za razliku od Vladinog - odgovorija je Bili Smo Uskoro, jo uvik uvjeren da je bija u pravu ta se tie obotnice. -Znate zato muin u zanje vrime dok peren sue? prikinila je utnju Dobra Parona. Zato ta ve due vrimena utin intuitivno, da dolazi vrime jedne prave politiarke, rvatske Anele Merkel. Ne znan koja je, al znaden da dolazi - rekla je glason proroice, nastavljajui burljati po pijatiman, ka u nekon mistinon obredu. El Tigre se na to umalo zacenija od smija: -Pa vi ne znate tajnu toku ugovora koji je Rvatska potpisala pristupajui EU? Onu koja glasi: Merkel nama Evropljaniman, a Merzel vama Rvatima i od toga nema odstupanja! Ovo dvoje zamislilo se nad otin riiman, pa je B.S. Uskoro primjetija kako mu se pari da je ministar Lini, inae vinani kum gospoje neto mualjiv zadnjih dana. Je l zbog kume, oli svomen narodu smilja kaki novi namet. -Sauvaj me boe takog kuma koji svomen kumetu nije moga rei fintu na koju se zamraeni oldi mogu oprati kroz fiskalnu kasu. Poslin egona, sada se i od nje mora oprati, nije mu lako govori Dobra Parona. -Ma ta me briga, zato e struja biti jeftinija kada HEP napravi elektranu na Kriu. Baren neto lipo! rekla je i ostala iva. -ekajte, pa neete valjda pasti na otaj trik HEPa? I ko je reka da e struja biti jeftinija!? nadralija se na nju El Tigre, jednako i kompanjon mu. -Moda i padnen, budu li uporni u laganju. Uostalon, neko e poslin svega jopeta pasti na Sabu ka gradonaelnika Vukovara i u drugon mandatu! Taki nan je softver!
10
upanija
ROGOZNICA Usred zatiene stare jezgre zakazali i konzervatori

LEGALNA DEVASTACIJA: Kuetina s liftom gradi se pored upne crkve!

VEDRANA STOI ROGOZNICA
redakcija@sibenski-list.hr
U neposrednoj blizini rogoznike upne crkve Uznesenja Blaene Djevice Marije gradi se privatna kua koja e svojim gabaritima daleko nadvisiti junu lau i zvonik i tako zauvijek unititi jednu od najljepih rogoznikih vizura i panoramskih fotografija. Iz rogoznikog upnog ureda pokuali su utjecati na gabarite objekta i upozoriti dravne institucije i konzervatore da gradnja u blizini vrijednog sakralnog zdanja mora biti pod strogim nadzorom i da niim ne smije ugroziti zatienu sakralnu i kulturnu batinu, a preko svoje web stranice uputili su javni apel. Na alost, bez odjeka. U Rogoznici se ovih dana gradi na veliko, a graani upozoravaju da se investitori ne libe grube uzurpacije i devastacije pomorskog dobra, imaju zamjerke na gradnju ogromnih kua u neposrednoj blizini obale, prometnica
i sakralnih objekata u zatienoj jezgri. Velika graevina udaljena tek koji metar od upne crkve nije jedina koja gabaritima i mjestom gradnje izaziva zgraanje javnosti, a na to je na posljednjoj sjednici Opinskog vijea upozorio i vijenik HSP AS Dinko upanovi. Njega posebno zabrinjava ucrtavanje u prostorni plan graevinskih parcela na samim rubovima park-ume Kopara. -Jedini neizgraeni dio na otoku je uma i ako se tako nastavi umjesto borova niknut e kue - rekao je upanovi koji upozorava i na grubu uzurpaciju opinskog terena. Najnovija devastacija stare zatiene jezgre dogaa se legalno. Svi investitori imaju graevinske dozvole, pa mnogi prozivaju referente u rogoznikoj Ispostavi Upravnog odjela za prostorno planiranje i graenje. Ruku na srce, oni su najmanje krivi. Dozvole se izdaju prema prostornom planu ureenja i planski propisanim uvjetima gradnje.
Zatita ne funkcionira
Kriv plan iz 2009. godine

Divovske graevine koje posljednjih mjeseci niu na otoku, lokalne vlasti pravdaju odredbama prostornog plana iz 2009. godine koji je trebao stvoriti uvjete za legalizaciju to veeg broja bespravno izgraenih kua. Odredbe za provoenje bile su krajnje liberalizirane. Moglo se graditi na malenim parcelama, zid kue mogao se nasloniti na susjedov ili izgraditi na rubu prometnice! Dobro upueni pourili su ishoditi dozvole po tom nacrtu plana koji im je omoguio gradnju nebodera od 300-400 metara etvornih na parceli od 100 kvadrata. Izmjenama i dopunama PPU-a poetkom prole godine uvjeti gradnje usklaeni su sa Zakonom o gradnji, a za dvadesetak posto proirila su se graevinska podruja svih naselja.
Kue umjesto borova
Prostorne planove crta i usvaja lokalna samouprava, a suglasnost daje resorno ministarstvo. Jedini korektiv nerazumnim odlukama lokalnih vlastodraca koji su ucrtavali graevinske parcelu uza samu upnu crkvu, na crtu od mora, uz prometnice ili na rub park-ume Kopara trebali bi biti konzervatori, a oni su na rogoznikim sluajevima potpuno zakazali. Njihova uvjerljivost i strunost pod velikim je znakom pitanja nakon blagoslova kuetini s liftom udaljenoj tri-etiri metra od upne crkve pod zatitom Ministarstva kulture! Na rogoznikom primjeru godinama svjedoimo da mjere zatite prostora ne funkcioniraju. Zakazali su svi: graevinska inspekcija, inspekcija zatite okolia, hidro graevinska inspekcija i naravno, konzervatori. Sazrelo je vrijeme da zakonodavac ozbiljno preispita Zakon o prostornom planiranju, tim vie to je svima jasno da se najvie koruptivnih radnji dogaa kod krojenja i prekrajanja prostora.
oglasi
11
12
upanija
Zatita i ouvanje nepokretnih kulturnih dobara Pirovca

KATARINA RUDAN PIROVAC
PIROVAC Ministarstvo kulture odobrilo 130.000 kuna za crkvu Gospe Karmelske i staru kolu-uljaru
Ivan Gulam, naelnik Pirovca
Zgrada stare kole na kojoj je potrebna hitna sanacija krova
NIKOLINA VUKOVI
Ministarstvo kulture odobrilo je opini Pirovac 130.000 kuna za financiranje javnih potreba u kulturi za sanaciju objekata crkve Gospe Karmelske i zgradu stare kole, uljare, u Pirovcu, koji su uvrteni u listu prijedloga programa zatite i ouvanja nepokretnih kulturnih dobara za 2014. g. na prijedlog Hrvatskog vijea za kulturna dobra.
300.000 KUNA ZA PLAU LOLI IZ FONDA ZA RAZVOJ TURIZMA

Opini je od Ministarstva turizma, iz Fonda za razvoj turizma, odobreno i 300.000 kuna za izradu cjelokupne projektne dokumentacije ureenja glavne plae Loli u Pirovcu. -Kako smo najavljivali, imamo jasnu viziju razvoja pirovakog turizma, te konanim ureenjem elimo plau Loli brendirati kao urbanu plau koja e cjelokupnim dnevnim i veernjim programom biti okrenuta mlaoj populaciji. Plaa Starine, za koju paralelno izraujemo dokumentaciju bila bi programom i sadrajem usmjerena vie na obitelji s djecom i starijoj populaciji, veli Gulam.
-Uz suglasnost vlasnika odluili smo se za ta dva projekta i prijavili ih krajem prole godine na natjeaj Ministarstva kulture. Sadanje stanje crkve Gospe Karmelske je ispod zadovoljavajue razine. Unutranjost graevine sustavno unitava vlaga, odnosno sol koja se nalazi u buci i prikuplja vlagu te je potrebna kompletna sanacija unutranjeg prostora. Na vanjskom, kao i na unutarnjim dijelovima graevine utvrene su nestrune intervencije. Zbog
Natjeaj Ministarstva kulture
svega postoji opasnost da graevina trajno i nepopravljivo izmijeni izvorni oblik, odnosno da status kulturnog dobra postane upitan, kae Ivan Gulam, opinski naelnik. Za program pod nazivom Pirovac, crkva Gospe Karmelske odobreno je 30.000 kuna, a novac e posluiti za izradu konzervatorskog elaborata kojim e se de-
Za crkvu Gospe Karmelske odobreno je 30.000 kuna, dok je za ureenje stare kole odobreno 100.000 kuna, a sredstva su namijenjena za sanaciju krovita
taljno snimiti postojee stanje, te dati konzervatorske smjernice za daljnje postupke. Elaborat e posluiti kao podloga za projektno rjeenje obnove i rekonstrukcije crkve. Za ureenje stare kole odobreno je 100 tisua kuna, a sredstva su
Derutna stara kola
namijenjena za sanaciju krovita. -Stara kola, kao dio kulturnopovijesne cjeline Pirovca takoer je u derutnom stanju i neophodna joj je cjelokupna rekonstrukcija. Nakon sanacije krovita, prilo bi se ureenju unutranjosti zgrade, s tim to bi na katu bile drutvene prostorije i prostorije namijenjene udrugama, kae Gulam.
REPUBLIKA HRVATSKA IBENSKO-KNINSKA UPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREENJE I GRADNJU KLASA: UPI-350-05/13-01/104 UR.BROJ: 2182/1-16-14-3 ibenik, 8. 4. 2014. Upravni odjel za prostorno ureenje i gradnju ibensko-kninske upanije sukladno odredbi lanka 105. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, broj:76/07,38/09,55/ll,90/ll,50/12 i 55/12 ), a u vezi sa lankom 188. Zakona o prostornom ureenju (Narodne novine, broj: 153/13 ), u predmetu izdavanja lokacijske dozvole, koji se vodi po zahtjevu Grada Vodica iz Vodica, Ive ae 8, sukladno odredbi lanka: 110 i 111 stavak 2. i 3. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, broj: 76/07,38/09,55/11,90/11, 50/12 i 55/12 ), javnim priopenjem
VODI KROZ VODICE
VANI TELEFONSKI BROJEVI I VOZNI RED
POZIVA
vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama oznaenim kao katastarske estice, broj:7232/l, 7189/13,1401/11,1401/1,1401/13,1 393/2,1100, 835,1393/4,1303/8,1393/1 i 1392/1 K.O. VODICE u Vodicama kao esticama koje neposredno granie s katastarskim esticama, broj: 1406/2,1406/1-dio, 1393/5-dio, 1401/10,1401/6-dio i 1401/5-dio te jedinicu lokalne samouprave na ijem se podruju gradi" montano-demontana membranska (ceradna ) hala sa podkonstrukcijom **, da naprave uvid u spis predmeta radi izjanjenja, na dan 22. 4. 2014. godine od 8 do 10.30 sati u slubenoj prostoriji ovog Upravnog odjela, ibenik, Kralja Zvonimira 16/111 (tel. 342-775 ). Pozvane stranke ne moraju se odazvati osobno ve mogu uputiti svog opuno-moenika koji je duan dostaviti punomo za zastupanje. Napomena: na dan uvida potrebno je slubenoj osobi predoiti isprave na temelju kojih e osobe koje su se odazvale pozivu, dokazati da su stranke u postupku, odnosno da su isti vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na navedenim katastarskim esticama, a kako bi im se priznalo svojstvo stranke sukladno lanku 84. Zakona o opem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09 ) u predmetnom upravnom postupku,odnosno da naprave uvid u spis predmeta radi izjanjenja. Lokacijska dozvola moe se izdati i ako se stranke ne odazovu ovom pozivu.
Grad Vodice - Tajnitvo 022/444-906 TZ grada Vodica - 022/443 888, 022/442 111 Puko otvoreno uilite - 022/445001 ACI Marina Vodice - 022/443 086 Ambulanta u Vodicama - 022/ 443 169 Autobusni kolodvor - 022/ 443 627 Fina - 022/ 441 841
Ljekarna - 022/ 440 014 Luka kapetanija - 022/ 443 055 Matini ured Vodice - 022/ 443 036 Pota Vodice - 022/ 442 200 Stomatoloka ordinacija - 022/ 442 834 Veterinarska ambulanta Vodice - 022/ 443 355 deurni telefon: - 099 700 3737 (0-24h)
Linija br. 1 (SRIMA - HOTEL OLYMPIA - AUTOBUSNI KOLODVOR VODICE) POLASCI IZ Vodice - Hotel Olympia 6.40 7.45 13.5 Hotel Olympia - Srima 6.40 7.15 13.5 6.45 7.50 14.0 POLASCI IZ Srima - Hotel Olympia Hotel Olympia - Vodice 6.45 7.50 14.00 Linija br. 2 (ISTA VELIKA - ISTA MALA - GAELEZI - GRABOVCI - VODICE) POLASCI IZ ista Velika 6.15 7.20 13.15 15.0 ista Mala 6.15 7.20 13.20 15.0 Gaelezi 6.20 7.25 13.25 15.05 Grabovci 6.30 7.35 13.35 15.15 6.50 11.00 14.25 POLASCI IZ Vodice Grabovci 7.05 11.15 14.4 Gaelezi 7.10 11.25 14.5 ista Mala 7.15 11.30 14.55
Vozni red autobusa Gradskog poduzea za gradsko podruje Vodica koji se primjenjuje od 31. srpnja 2012. godine, s napomenom da autobusi ne prometuju subotom, nedjeljom i blagdanom.
upanija
13
Od komunalne naknade naplaeno 6,5 a potroeno oko est milijuna kuna

KATARINA RUDAN VODICE
UBIRANJE I TROENJE strogo namjenskih sredstava tijekom prole godine
Prihode od komunalne naknade i komunalnih doprinosa, naknade za prikljuak na vodovodnu i kanalizacijsku mreu, boravine pristojbe, naknade za zadravanje nezakonito izgraenih zgrada u prostoru i od naknade za koncesije na pomorskom dobru u 2013. godini, gradska uprava Vodica troila je namjenski, kako je to zakonskom regulativom i propisano. Na ime komunalne naknade ubrano je oko 6,5 milijuna kuna, a utroeno neto manje od 6 milijuna. Prikupljena sredstva iskoritena su za financiranje rada Javne vatrogasne postrojbe, interventno odravanje javnih povrina, odravanje pilomata i kolnika, zalijevanje zelenila, iscrtavanje horizontalne i postavljanje vertikalne prometne signalizacije, odravanje oborinskih ahtova i bunara, boino-novogodinje kienje gradskih ulica, troak javne rasvjete, ienje javnih povrina u Vodicama, Srimi i na otoku Prviu, kao i za odravanje zelenila. Od novca sa stavke komunalnog doprinosa utroena je 2.771.000 kuna, od ega najvie na graenje
vodnih graevina; za izgradnju krunog toka kod vorita ulica Ljudevita Gaja i Ante Lasan Kabalera te izgradnju dviju crpnih stanica, dok su ostali dio novca potreban za ove velike investicije osigurale Hrvatske vode. Iz istog izvora financirana je izgradnja javne rasvjete, ureenje novih asfaltnih povrina, radovi na objektima komunalne infrastrukture u Prvi Luci i ureenju trnice i ribarnice u Vodicama.
RAST PrOrAUNSKIH PrIHODA U 2013. GODINI

Ukupni prihodi i primici Grada Vodica u proloj su godini bili vei za milijun kuna nego u godini prije i iznose 51.025.590 kuna. Prihodi od poreza i prireza poveani su za 9 posto, prihodi od poreza na potronju 73 posto, prihodi od poreza na promet nekretnina vei su za 74 posto, prihodi od komunalne naknade porasli su za 7 posto, a izvorni prihodi Grada Vodica realno su uveani su za 12 posto u odnosu na 2012. godinu.
Prikupljena sredstva iskoritena su za financiranje rada Javne vatrogasne postrojbe, interventno odravanje javnih povrina,odravanje pilomata i kolnika, zalijevanje zelenila, iscrtavanje horizontalne i postavljanje vertikalne prometne signalizacije...
Od naknade za prikljuak na vodovodnu i kanalizacijsku mreu utroeno je 220.000 kuna za izgradnju te mree. Tijekom 2013. godine ureena je vodovodna mrea u Vodicama u ulicama Fausta Vrania i Miroslava Krlee u Gaelezima. Sredstva na ovoj stavci su znatno manja nego prethodnih godina, jer je Vlada Republike Hrvatske ukinula naknadu za vodovodnu i kanalizacijsku mreu i njenu izgradnju predvidjela poveanjem cijene vode. Od primitaka sa stavke boravine pristojbe, koja je iznosila 1.121.000 kuna, najvie je utroeno na organizaciju CMC festivala, zatim na odravanje javnoprometnih povrina u turistikoj
Sanacija i gradnja
sezoni, za sufinanciranje jo jednog medicinskog tima i tima hitne pomoi. Dio novca utroen je na arheoloka istraivanja na Velikoj Mrdakovici i Velitaku koja se provode kontinuirano ve etiri uzastopne godine. Od naknada za zadravanje nezakonito izgraenih zgrada u prostoru dobiveno je 402.500 kuna i tim je novcem ureivan Trg kneza Branimira u Vodicama. Iz naknada od koncesija na pomorskom dobru potroeno je 1.250.000 kuna. Namjenski, tim se novcem financiralo odravanje i sanacija objekata na pomorskom dobru. Najvie, preko 600.000 kuna utroeno je na odravanje i sanaciju objekata na pomorskom dobru u Srimi koja od prolog ljeta ima novoureenu gradsku plau sa svim potrebnim sadrajima. Radilo se i na poluotoku Punti, na rivi Lovini i u uvali Tijanica na otoku Tijatu te odravanju plae ispred hotela Imperial. Ostatak sredstava utroen je za odravanje Plave plae, izradu elaborata o nasipanju i izgradnji na pomorskom dobru, obavljanje usluge analize mora, sufinanciranje Fonda za zatitu mora te troak Plavih zastava na Plavoj plai i novoj plai u Srimi.
NIKOLINA VUKOVI
14
upanija
RADIO VALOVI IBENSKOG RADIOAMATERSKOG KLUBA UBIEVAC POKRIVAJU KONTINENTE
Kad iz Argentine netko pita: kako si, grande marinero!

'Orao, orao, uje li me?', moe se, primjerice,(na engleskom) esto uti pozivi radioamaterima diljem svijeta, to ih odailju ibenski lanovi CB radio-kluba 'ubievac' sa svojih stanica na podruju grada i upanije. CB je kratica za meunarodni pozivni znak radio amatera. Takvim znakom zapoinje uzbudljiva komunikacija ibenskih radista s onima s druge strane, koje poznaju samo 'iz etera'. Od Hrvatske do Japana i Australije, od Kanade do Argentine. Za takva uzbuenja znaju samo predani radio operateri. ibenski radio klub iri svijetom svoje valove ve pune 32 godine, otkako je 1972. utemeljen. Kroza nj su proli narataji vrsnih radioamatera svih profila i zanimanja, a klub s ima oko 50 lanova. Predsjednik mu je (pri zavretku drugoga mandata) Igor Barin Poeta, koji je i jedan od osnivaa kluba, a tajnik Davor Piliota. Prostorije su u Ulici kralja Zvonimira 42. Trenutno u klubu aktivno rade na ukljuivanju mladih lanova, njihovoj edukaciji za svijet radiosignala i za suradnju s tisuama ljudi u Hrvatskoj i u svijetu. U tu svrhu ve su organizirali radionice u Osnovnoj koli Brodarica, a elja im je s nekoliko prikladnih repetitora za minijaturne stanice, radiovezama umreiti cijelu upaniju. Na susret sa ibenskim junacima iz etera dogodio se u kui bivega pomorca, kojeg neki operateri iz Argentine nazivaju 'grande marinero', takoer jednog od osnivaa kluba, Vjekoslava Bana na Vidicima. O njemu smo protekle zime napisali 'priu o kruhu sa sedam kora'. Aktivisti kluba bili su zaokupljeni Banovom stanicom Saturn galaxy koju je prije 20 godina kupio u Republici Koreji. Na stolu su stajala prostrta mnoga priznanja s meunarodnih natjecanja radio-klubova, adrese, poruke, radijske karte, uspomene iz dalekih krajeva. Poput minijature
Pehari na policama V. Bana
I. Barin (u sredini) u drutvu s V. Banom i D. Piliotom

dvaju poznatih nebodera - tornjeva u Kuala Lumpuru (Malezija) i drugo. Na polici je poredano i nekoliko osvojenih pehara. -Uglavnom radimo po godinjem programu Saveza hrvatskih CB radio klubova, to ukljuuje edukaciju, uspostavljanje kontakata te domaa i meunarodna natjecanja, kazuje tajnik Piliota, dok predsjednik Barin dodaje da im je cilj uskoro u ibeniku organizirati i Kup Jadrana, radio klubova iz Hrvatske i iz nekih europskih drava. Za rad s radio stanicama ne trebaju nikakve posebne dozvole, ali mora se imati poloen ispit i biti
Trenutno u klubu aktivno rade na ukljuivanju mladih lanova, njihovoj edukaciji za svijet radiosignala i za suradnju s tisuama ljudi u Hrvatskoj i u svijetu. U tu svrhu ve su organizirali radionice u Osnovnoj koli Brodarica, a elja im je s nekoliko prikladnih repetitora za minijaturne stanice, radiovezama umreiti cijelu upaniju
lanom registriranog kluba. I tako, dok veina ljudi obavlja svoje drutvene aktivnosti u sredinama gdje su na dohvat svima, djelatnost gorljivih radioamatera odvija se uz zvukove, signale i kodove, daleko od oiju drugih, u humanoj komunikaciji s onima koje moda nikada u ivotu nee vidjeti. JOKO ELAR
Moda se nikad nee vidjeti
upanija
15
Kazivanja izgubljenog vremena
SOCIJALNE USLUGE UdrugaZvoniMir i partneri novcem iz Europskog socijalnog fonda uredili prostor za starije osobe
PIE: MARIJA KRNEVI RAK
Kolo se u Tisnu balalo na dan sveca

-U Tisnu se balalo (igralo) kolo u dan sveca, a najvie bi se balalo o Boiu, pa sve do poklad. Onda u pokladaman, na sv. Roka, u Gospine blagdane i druge svece. Kad bi svit izlazija iz crkve, odma bi se fermali na Rudini i balalo bi se sve do Zdravo Marije
Ivo Furi je u Tisnome zabiljeio kazivanje grupe mjetana koji su mu, izmeu ostalog, priali o plesanju kola, odlasku momaka u vojsku i starom obiaju, bratimljenju. -U Tisnu se balalo (igralo) kolo u dan sveca, a najvie bi se balalo o Boiu, pa sve do poklad. Onda u pokladaman, na sv. Roka, u Gospine blagdane i druge svece. Kad bi svit izlazija iz crkve, odma bi se fermali na Rudini i balalo bi se sve do Zdravo Marije. Kolo se obino igralo na Rudini, a vie puti i kod crkvice sv. Roka. Ali na zavitni dan, dan kad je bila pristala harati kuga u Tisnomu 7. sinja, koga je narod odredija da zafaljuje sv. Roku zatitniku od kuge, kolo se balalo po cili dan prid crkvicon sv. Roka. Dok bi se igralo kolo, s jednu i drugu stranu kola skupile bi se pivaice i pivai i pivali bi. enske bi bile na jednoj, a muki na drugoj strani. Obino se pivalo tako, da bi jednu pismu (strofu) opivali muki, zatim enske i tako redon. Ali najee bi u tomu pivanju bilo bockanja, podbadanja, dobacivanja: Oni:A vidi je, Gospe je sapela, u cice je stupine nagnjela, pa u kolo ide balati, stupina joj pome ispadati. A one odgovaraju: Ovo ti je onih sedan momak, koji nisu nikad ko divojak, ne znaju se ni curi javiti, a kamoli ljubav sprovoditi I tako bi se dobacivalo kako bi se koja grupa ega sitila. Stariji svit, posebno starije ene, stale bi okolo kola i gledale kako ko bala, ko se do koga vata u kolu, ko je kojoj divojki mladi, gledale, akulale i uvik imale svoju er na oku Od kola u Tisnomu se balalo: Tinjansko kolo u tri brzine sporo hodajui, ivo korak i brzo skos. Onda se igralo kolo Stupake (igraju dva po dva), Na podugo (nalik koloni, po jedan), zatim se igralo Traulin (kolo traulin je blie plesu, nalik na polku). Ni bilo divojke koja ni gojila cvie. Ali jadna majko kad bi doa dan da momci idu u vojsku to su bili dani kad bi momci krali cvie divojkaman. Kralo se cvie i u druge dane ali te dane najvie. Divojke su uale skrivati cvie, ali takove bi najgore prole, jer njiman bi najvie i ukralo, pa da su bilo di sakrile. Kad bi momci ili u vojsku, umisto tuge i plakanja bilo je uvik pivanja i veselja, jer u Tisnu se ualo rei Ko nije za vojsku, nije ni za divojku. Jedan od puno starih obiaja u Tisnomu bilo je bratimljenje. Ljudi su se uali bratimiti i u znak bratimljenja zadivali u jedno uho vericu i nosili je cili ivot. Bratimstvo se ne bi ualo raskidati.
Kutak u sreditu grada razveselio starije Drniane

katarina rudan drNi
-Odlina je ovo stvar za nas starce. Sva trojica smo udovci i kad budemo ili u spizu navratit emo na kavu, proitati novine, popriati, a onda kui spremati ruak, rekao nam je Ante Paulinovi (84), koji je s prijateljima Pavom Manojloviem (84) i Bokom ikoviem (80) doao na sveano otvorenje poludnevnog boravka za starije u sreditu Drnia. Sve najljepe o kutku za osobe tree ivotne dobi, koji je ureen u zgradi nekadanjeg akog doma, na adresi fra Andrije Kaia Mioia, govori i vitalna Drnianka Karmela ivkovi (80). -Hvala svima koji su ovo za nas napravili. To nam puno znai i kad god izaem iz kue, sigurno u ovdje navratiti, rekla je. Za 60-ak etvornih metara prostora u kojem je moderno i ukusno ureen dnevni boravak, kuhinja, ured i sanitarni vor mogu zahvaliti udruzi ZvoniMir iz Knina koja je nositelj projekta i gradskoj upravi to je ustupila prostor. Udruga ZvoniMir pune tri godine provodi program pomoi i njege u kui za starije i nemone osobe na podruju grada Drnia i susjednih opina. Rije je o projektu Solidarnost i zapoljavanje - ruka u ruci. Projekt, natjeajem irenje mree socijalnih usluga u lokalnoj zajednici uz Hrvatski zavod za zapoljavanje kao ugovorno tijelo, financira Europska unija sa 174.103 eura, to je 85 posto vrijednosti projekta, a nositelj i partneri Puko otvoreno uilite Knin, Dom za starije i nemone Knina, Opina Biskupija i Ured Vlade RH za udruge, sufinanciraju preostalih 15 posto. Trajanje projekta je do 1. sijenja 2015. godine.
Karmela ivkovi
Boravak e raditi od osam do 15 sati, kad e s korisnicima biti i geronto domaica. U poslijepodnevnim satima planirani su razliiti sadraji - kreativne radionice, vjebe te rad s fizioterapeutom. U njemu moe boraviti tridesetak osoba, a imaju i dvorite koje e koristiti za lijepog vremena.- Hvala svima koji su ovo za nas napravili. To nam puno znai i kad god izaem iz kue, sigurno u ovdje navratiti, rekla je starija Drnianka Karmela ivkovi
Josip Begonja i Zvjezdana Baji
smislu smo organizirali tim od pet njegovateljica koje provode pomo u kui i palijativnu skrb i na podruju opine Biskupija. Nae ambicije su da preveniramo institucionalizaciju i da starije osobe to je mogue due ostanu sa svojim obiteljima i u svojim domovima. Kad je rije o Drniu, elja nam je bila napraviti jedan mali topli kutak gdje e se nai stariji sugraani moi druiti, kae Zvjezdana Baji, predsjednica Udruge ZvoniMir. Poludnevni boravak radit e od 8 do 15 sati, kad e s korisnicima biti i gerontodomaica. U poslijepodnevnim satima planirani su razliiti sadraji - radionice, vjebe te rad s fizioterapeutom. U njemu moe boraviti tridesetak osoba, a imaju i dvorite koje e koristiti za lijepog vremena. Udruga ZvoniMir, rekla nam je Baji, ne misli ostati na tomu, ve e u suradnji s jedinicama lokalne uprave i samouprave koje imaju sluha za starije, koristei sredstva iz europskih fondova realizirati i druge nove projekte koji bi prerasli u socijalno poduzetnitvo.
Drniu trEba i dom za starijE i nEmonE

-Ovo je znaajan dogaaj za na grad i nae sugraane tree ivotne dobi. Naalost, na podruju grada Drnia i susjednih opina Promine, Unei i Rui, ivi 1.820 umirovljenika starijih od 75 godina, to je preko 15 posto ukupnog broja stanovnitva, to je daleko iznad prosjeka Hrvatske. Nama je stoga potrebna i ustanova, odnosno dom za starije i nemone. Grad je pokrenu neke korake za izgradnju doma u Drniu, ali nije samo na nama. Nastojimo od Ministarstva socijalne skrbi dobiti zeleno svjetlo u sufinanciranju projektne dokumentacije, a krajem ove godine prijavili bismo program na EFARD-ov natjeaj, dakle da se projekt sufinancira iz Fonda za ruralni razvoj Europske unije, za gradove manje od 10 tisua stanovnika. To nije mali projekt po svojem financijskom zahvatu i procjenjuje se na oko dva milijuna eura. Uinit emo sve to budemo mogli, rekao je Begonja.
-Iako je sjedite udruge u Kninu, mi zapravo djelujemo puno ire. Rezultat tog je i ovaj projekt u Drniu. Inae, jedan od specifinih ciljeva projekta irenje mree socijalnih usluga u lokalnoj zajednici je pruanje izvaninstitucionalnih socijalnih usluga starijim, bolesnim ljudima s odreenim hendikepom te ljudima kojima je potrebna palijativna skrb. U tom
Kvalitetni sadraji u boravku
16
upanija
ETVRTAK, 10. TRAVNJA 2014. ibenskilist ibenski
DRNIKI AMARCORD
Druga godina s
KATARINA RUDAN VODICE
VODICE Nastavljen trend rasta u vodikom turizmu
PIE: URO PERLI
Tujeg salama - nema. A pureeg - ima!

Tijo, ne tijo, malo-pomalo, kad ovik ivi u Drniu, a radi u ibeniku, mora ga dobro upoznat i, moran bit iskren, barenko zeru i zavolit. Ne znan ja puno o tomen ko je zia katedralu, kakvi su i oklen metri bili, ali vidin i znaden da in nije bilo premca. A jopet kad se sitin, onda kad je bilo vie sirotinje i teaka, narod je napravijo velelepnu katedralu koja je i dan-danas dika i ponos ovomen puku. Ja obian ovik kakav ve jesan, zakljuujem da se onda puno manje betimalo i puno vie i duevnije tovalo Gospodina. Ma volin ja ibenik i zbog katedrale, ali mi je isto najlipi uveer kad se vraa s mora i kad jo tamo prid puntom Jadrije, pa onda prolaskom kroz kanal vidi irinu svjetala, pa u jednoj doli mali grad, pa u drugoj, i tako sve iroko, cili horizont svitli, a sve je to ibenik. Onda mi iz manji mista budemo eloi zato mi nemamo barenko si, ma moe i vidro mora. More bit i bez ribe, ali da nako bar malo zagutamo kad pirne vitar, zaljuljaju vali, a miris soli i frikine zapuhne nosnice. Jo neto nisan virova. Nisan virova kolko lipi enski ima u ovomen gradu, i to oni pravi prirodni, bez trackanja, nako kako i je dragi Bog nadarijo. Bude mi drago kad ujen da i je puno ozgar, oni nai vlaki. Ja san uvik volijo oti u vei grad. Tute te niko ne zna, more se i zafrkavat i gutat, a da ti niko ne zamiri. U svon mistu ne smi naglas beknit a da se neko ne okrene i promisli a ta njemu bi. Ja san volijo esto oti u Split. U duanu ozbiljno pitan curicu: Molin vas dajte mi jednu cilu krafnu. Ona se isprezumi, pogleda me i ozbiljno odgovori: Gospodine, pa mi i dajemo samo cijele krafne! Je, divojko, zato ja i pitan! I tako ona dade krafnu, ja smrtno ozbiljan, a ona jadna u nedoumici, ta ovon staron bi, je li lulav il se samo zafrkaje. Jedan put san u Katelin pita prodavaicu da imaju li tuijog salama. Ona nako u prvu ree da nema. Onda ja reen: A pureeg? Ajme meni jor, mene tuke, nisan vas odma razumila. Onda, mislei da san ja bodulac ree mi da je iz drnike Zagore. Napala me moja ena da ta gnjavin dicu. Ma ajde eno, ko zna ode jesan li ja normalan ili se samo pravin. Uvik u tin velikin robnin kuan, bude u hodniku, velikom ki igralite, digdi u oku, i banak di razne udruge prodaju svakakve sitnice za bolesnu ili naputenu dicu. Dobro san zapamtio jedan tand za dicu sa Downovim sindromom. Nikad nisan moga pro kraj nji a da neto nisan kupio. Ono, ie, baci oko i vidi jadnu diicu. A kad neto kupi, oni ti lipo reu: Fala van, jor! U njizi nema glume, nema nieg falog. Oni u svojim dijin srcima imaju samo iskrenu ljubav i zahvalnost, pa makar to bilo i oni par kuna ta san ostavijo. Meni je u ibeniku uvik bilo neobino kako se ljudi volu faliti: Je, ja san sa Gorice, onaj drugi je iz Doca, pa ovi odalen, oni ondalen. Zapravo, sasvim je svejedno. Meni se pari da je vanije da ga volu svi, da ga volu svin uton, ba ka ta i ja volin Drni, pa me zovu ne po imenu, nego Drnianac. Ba tome, tom odnosu prema gradu valja odma uit dicu. Valja ih nauit da su najlipe ulice njijova grada, jer na njima ue sricati prva slova ivotne abecede, na njima restu, ue se ivotu, zaljubljuju se i tuguju. Na njima su ujutru dok vlaga s mora jo tipa nosnice, na njima su priko dana dok zvizdan nemilice tue, na njima su i naveer dok uz priguenu svitlost ferala zamiru u dubokoj noi. Ja nikada neu zaboravit jedan detalj iz moga prognanikog ivota dok smo za Domovinskog rata bili u Splitu, u Lava. eta san sa mlain malin povie magistrale, po gaju. On negdi etri-pet godina, paljivo gleda prirodu, gleda more to se ljeska u dubini i onda najednom ree: -Nu, aa, kakav je ovaj njijov Mose. Nije lip ki na. Oni ni ikolu nemaju! vrsto san zagrlijo dite i pazio da ne vidi suzu u mom oku!
Na nedavno odranoj redovnoj godinjoj skuptini Turistike zajednice grada Vodica jednoglasno su prihvaena izvjea o radu direktorice Turistikog ureda Anite Franin Pearice i Turistikog vijea, financijsko izvjee za 2013. godinu te izvjee Nadzornog odbora. Za vodiki turizam 2013. je, po svim pokazateljima i statistikim brojkama, bila jo jedna vrlo uspjena turistika godina. Nastavljen je rast dolazaka i noenja, ostvareno je etiri posto vie dolazaka i tri posto noenja nego u prethodnoj, 2012. godini. Prekoraena je arobna brojka od milijun noenja, a Turistika zajednica je od boravine pristojbe i lanarine uprihodila 4,2 milijuna kuna. Vodice je i prole godine posjetilo vie stranih nego domaih gostiju. Meutim, veseli injenica da je prole sezone u Vodicama ipak uivalo vie domaih gostiju nego godinu prije. -Zabiljeeni su porasti od 13 posto u dolascima i osam posto domaih gostiju. Poveanje je vidljivo i u dolascima Poljaka, Slovenaca, Austrijanaca, veana, Maara, Talijana i Norveana, dok su i dalje najbrojniji njemaki turisti. Uoeni rast broja gostiju iz skandinavskih zemalja moe se povezati s uvoenjem low cost avio linije Germanwingsa i turistike agencije Scanjet, kae direktorica Ureda TZ-a, Anita Franin Pearica.
Anita Franin Pearica, direktorica Ureda TZ-a Vodice
Nastavljen je rast dolazaka i noenja, ostvareno je etiri posto vie dolazaka i tri posto noenja nego u prethodnoj, 2012. godini. Prekoraena je arobna brojka od milijun noenja, a Turistika zajednica je od boravine pristojbe i lanarine uprihodila 4,2 milijuna kuna. Vodice je i prole godine posjetilo vie stranih nego domaih gostiju. Meutim, veseli injenica da je prole sezone u Vodicama ipak uivalo vie domaih gostiju nego godinu prije
studenome i prosincu pa upravo u ovim mjesecima biljeimo i najvei porast. Ovi podaci posebno ohrabruju jer dokazuju da je dobrom i zanimljivom ponudom, ugodnim smjetajem i ljubaznou turistikih djelatnika mogue produiti turistiku sezonu, dodala je direktorica. Kad je rije o bukiranosti smjetajnih kapaciteta, svi smjetajni objekti, osim hotela Punte i Imperijala, ostvarili su porast u odnosu na prolu godinu. Takoer, porast biljee ne samo Vodice, ve i Srima i Prvi Luka. Od hotela, znaajno poveanje je zabiljeili su Olympia i Maestral na otoku Prviu, ali ipak najvei se porast osjetio u privatnom smjetaju u Vodicama i Srimi. U Turistikoj zajednici istiu da se ta popunjenost ne odnosi samo na punu sezonu, ve su ti kapaciteti zapoeli s punjenjem ve u predsezoni.
Porast broja gostiju, naglaava Franin Pearica, zapravo je rezultat odline posjeenosti u predsezoni i posezoni. -Lanjska sezona poela je neto ranije od prethodne, ve kroz oujak i travanj, u vrijeme uskrsnih blagdana, a smjetajni kapaciteti koji nisu nakon ljeta zatvorili svoja vrata, bili su zauzeti i u
Posjeenost u predsezoni i posezoni
Smjetaj u privatnim kuama, sobama, apartmanima i kuama
Vie leaja zahvaljujui legalizaciji
pu, o ko m s la e Ka o i n a R v id je t i v i e o m e s , ov d je ih m li n ova n e lj v o n b o s t u p a ko je va lj av ic a i is te s n a g u ko r s to lj e im a , a n a li je v o j o ka v o d e n o g t e n a la z e s e s t r a n i r ij e k h r va t s ke r ve r u e v in e p t r a n e h id r o e le k
znate li..
...posljednja sedma, najdua sedrena barijera na rijeci Krki. Jedan je od najneobinijih i najljepih krajobraza NP Krka
skradinski buk
upanija
17
vie od milijun noenja

NIKOLINA VUKOVI
leaja ima u svim vrstama smjetajnih objekata, dok marina ima 290 vezova na moru i 60 suhih vezova
za odmor u 2013. godini zabiljeio je porast od 11 posto u dolascima i devet posto u noenjima. Glavni razlog tomu je to je broj registriranih kapaciteta u privatnom smjetaju porastao za 12 posto u odnosu na prethodnu sezonu to je direktna posljedica mogunosti dobivanja privremenog rjeenja za objekte koji su realizirali legalizaciju. Vodice sada raspolau s ukupno 17.628 leaja u svim vrstama smjetajnih objekata, dok marina ima 290 vezova na moru i 60 suhih vezova. Dobrim rezultatima pridonio je i dobro osmiljen kulturno-zabavni program tijekom ljeta te odline promocije destinacije na europskim turistikim sajmovima i prezentacijama. -Raznolikosti ponude sigurno je pridonio i Memorijalni centar 'Faust Vrani' ijim je otvorenjem otok Prvi postao atraktivniji izletnicima i jednodnevnim posjetiteljima, a otonim je gostima upotpunjen boravak. Kvaliteti destinacije pridonosi i redovito ureenje gradskih plaa. U 2013. godini ureena je, sadrajno i suvremeno opremljena nova plaa na Srimi. Tako se od prole godine u Vodicama vijore dvije plave zastave, na Plavoj plai i u Srimi, kao markice kvalitete mora, dobre ponude i sigurnosti, dok trea zastava krasi ACI marinu Vodice kao markica odrivog gospodarenja obalom i morem, navodi Franin Pearica. na je i internetska stranica koja se redovito dopunjava novim sadrajima, zatim marketinke aktivnosti, oglaavanje, udrueno oglaavanje koje se provodi s posebnim naglaskom na predsezonu i posezonu. Auriraju se programi za prijavu gostiju putem interneta pratei nove propise kao i posebno koristan kutak za iznajmljivae. Uvedena je mogunost primanja vijesti i zbivanja na mobilne telefone, mobilna verzija stranice, otvoren facebook profil. Takoer je omogueno skidanje svih broura, fotografija, karata i promotivnog filma s web stanice Turistike zajednice, to znaajno koristi iznajmljivaima, ali i gostima koji na internetu odabiru svoje mjesto za godinji odmor. Oito je da uspjeh vodikog turizma nikako nije sluajan ili stihijski. Uvoenjem novina, prilagoavanjem tritu, zahtjevima gostiju i nainima bukinga, Vodice su ponovno, drugu godinu za redom zabiljeile vie od milijun noenja, a uvjereni su da e tako, a prieljkuju vie i bolje, biti i ove godine.
17.658
Za dostupnost, promoviranje i sam image destinacije zaslu-
Sve na internetskim stranicama
18
upanija
PROJEKT SKRADINSKA MURVA Predstavljene Finese skradinske murve
Bogomdano voe velike prehrambene vrijednosti

KATARINA RUDAN SKRADIN
Nakon to su prole godine u listopadu najavili zajedniki projekt zatite i brendiranja skradinske murve, Veleuilite ibenik, skradinska Turistika zajednica i JU Nacionalni park Krka ili su korak dalje. Prolog tjedna su se u zgradi Ispostave NP Krka u Skradinu okupili proizvoai autohtonih proizvoda te uljari i vinari sa skradinskog podruja na prezentaciji recepata i proizvoda od murve, dok je mr. sc. Petar Gardijan sa Veleuilita ibenik, odrao i predavanje o potrebi zatite masline, posebno krvavice, na skradinskom podruju. Davno zaboravljeno voe, murva, i maslinovo ulje jednog bi dana trebali postati zatitni znak Skradina i njegova ireg podruja.
Sudionici prezentacije u Ispostavi NP Krka
Petar Gardijan i Miranda Paji

murva, jer murvu u Skradinu treba sauvati i kao pejzanu vrijednost grada. Murve su stare i do 300 godina, ali su u relativno zdravom stanju pa treba voditi brigu o njima da to due traju, kae mr. sc. Petar Gardijan. Pripreme za realizaciju projekta trajale su due vrijeme, a kako je u njegovu provedbu ukljuena i struka i turistiki djelatnici koje podrava podrani gradska uprava, i uz potporu Nacionalnog parka Krka te vanjskih suradnika, ideja ve postaje stvarnost. U knjizi recepata Finese skradinske murve koju potpisuje Petar Gardijan, objavljeno je dvadesetak recepata proizvoda od murve. Navedene su prehrambene vri-
Govorei o murvi Gardijan naglaava da je ona fenomen meu voem po koliini minerala i vitamina, te da su zbog spoznaje da je ona zdravstveno korisna i da se moe komercijalizirati, krenuli u projekt njezina brendiranja. -Nazvali smo ga Skradinska
Murve kao pejzana vrijednost
U knjizi recepata Finese skradinske murve koju potpisuje Petar Garijan, objavljeno je dvadesetak recepata za proizvode od murve. Navedene su prehrambene vrijednosti tog davno zaboravljenog voa i stabla, za koje Gardijan kae da bi, uz maslinu, trebalo postati zatitnim znakom Skradina
O IBENIKU I RIBoLoVU Iz tiska izala zbirka pria Gojka Huljeva
ibenskim kalama i morem u

BRANIMIR PERIA IBENIK
branimir.perisa@sibenski-list.hr
'ir po gradu, pa u ribe', naziv je zbirke od 38 pria Gojka Huljeva, koja je ovih dana izala u vlastitoj nakladi autora i moe se kupiti u ibenskoj knjiari 'Matica'. To su iste one pripovijesti o njegovom djetinjstvu i mladosti u Starom gradu, u Ulici Grgura Ninskoga i mnogobrojnim ribolovnim krstarenjima ibenskim otojem od Rogoznice do Kornata koje Huljev (roen 1945.) ve tri godine kazuje u emisiji o moru i ribolovu 'Redina' Ritam Radija, iji je idejni zaetnik, a realizira je u suradnji s potpisnikom ovih redaka. Tu se Gojko Huljev pokazao ne samo talentiranim piscem ve i sugestivnim pripovjedaem, to i ne udi kada znamo da su, kako istie, za prie 'o ditinjstvu i mladosti, osim uivancije koju je utio pisanjem, najzasluniji njegovi unuci Domagoj, Duje i Ton-
ko koji su ga, govori, 'tentali da in pria', pa se Huljev, tija-netija, 'poeja prisiati svojih diakih dana, dana koji su bili skroz drugaiji od ovih u kojima oni danas ivu, dana kad se vei dil ivota odvija na ulici, placu. etvrti unuk Matko je jo malean, ali doi e i on na red.
-To je bilo i puno vie ako se je ivilo u kaleti ka ta je bila moja Grgura Ninskog kaleti koja je iroka dva metra i nokat, kaleti koja je bila izmeu Male loe s jedne i starog pazara s druge strane opisuje Huljev i dodaje kako niti u najdubljem snu nije pomislio da e jednog dana objaviti ovu zbirku, naroito zato jer je u posljednjih 20 godina, otkako je u mirovini, bio vie teak, zidar, pitur, marangun; sve samo ne diplomirani ekonomist, to je po zvanju. Tako je ovaj, meu
Kaleta od dva metra 'i nokat'
NIKOLINA VUKOVI
upanija
19
FOTO: ARHIVA NP KRKA
Kranska kultura je most prema svijetu

Dugim vremenskim razdobljem od dvije tisua godina, vjernici su izraavali svoje osjeaje kroz kulturno stvaralatvo, iskazujui svoju ljubav i predanost Isusu Kristu, Otkupitelju ljudskoga roda. Ta kulturna batina zapoela je Biblijom u kojoj se Bog predstavlja nama. Naa katedrala sagraena je Bogu u ast, kao i mnoge crkve diljem svijeta. Umjetnost je i kultura, kad se Isusa pjesmom slavi. Kipovi svetaca poput ivih ljudi, isklesane su ljepote nae vjere. Ikone krase boje hramove, a filmovi o Isusu nas vraaju u stvarnost prije dvije tisue godina. I manifestacija Dani kranske kulture djeli je mozaika u fresci kulture kranstva
ZORAN MALE INFORMATIAR JOKO ELAR
Desetodnevna manifestacija Dani kranske kulture zapoela u katedrali sv. Jakova
Proizvodi od murve Mirande Paji

jednosti tog davno zaboravljenog voa. -O prehrambenoj vrijednosti murve malo se zna, a kada bi je ljudi bolje poznavali ona bi sigurno bila na naem jelovniku. Jabuka, na primjer, ima 158, groe 176, a murva ak 1005 mg/100g kalija. Tako je i s magnezijem kojeg sadri 108, u grou ima svega 9, u jabuci 7, a u banani 43 mg/100g. Mlae generacije to voe uope ne poznaju, a stariji plodove ne koriste, a sve to je od murve ima antikancerogeno djelovanje, kae Gardijan. Meu receptima je proizvodnje vina i rakija, razliite vrste slastica, marmelade, dema, aja. Sudionici prezentacije imali su priliku kuati proizvode, a posebno ih je oduevila skradinska torta od plodova crne murve koju je i ovom prigodom kao i lani u listopadu pripremila Miranda Pai, vlasnica obrta Skradinske delicije, poznata po autohtonim proizvodima i zatienoj skradinskoj torti.
Sve je hranjivo
Crkva je u svojem poslanju pozvana poticati kulturu na najbolji nain, poglavito onu kransku, jer je ona most prema svijetu, naznaio je papa Ivan Pavao II. podsjeajui tako i na kranske korijene europske civilizacije. Voeni i s tim naelom, u Splitu se ve desetu godinu zaredom, u Dubrovniku devetu, a u ibeniku osmu godinu, odravaju Dani kranske kulture, U ibeniku su dogaanja zapoela u prolu subotu u katedrali sv. Jakova, sveanim korizmenim koncertom duhovne glazbe pod motom Adoramus Te (Klanjamo Ti se). Obraajui se puku pri otvaranju manifestacije, generalni vikar ibenske biskupije mons. Marinko Mlaki je istaknuo da se ona odrava s ciljem, da postanemo svjesniji bogatstva kranske kulture i injenice kako je naa kultura - europska kultura u koju u potpunosti spada i na grad ibenik. Svjedoci smo, rekao je dalje mons. Mlaki, svakodnevnih natruha u javnim medijima, gdje se kranstvo nastoji zanijekati, njegova kulturnost obezvrijediti. Ali, ba zato mi krani moramo promicati svoju kulturu i njene tisuljetne korijene. Prve veeri u katedrali su nastupili: Gradski pjevaki zbor Neuma iz Drnia, ibenska mlada klapa Adriaticum, te mjeoviti katedralni zbor uz pratnju Gradskog
Nastupio i Lado
u 38 pripovijetki
ostalim i nekadanji sportski aktivist pripovijesti sadrani i kulinarski reu koarci, te dugogodinji direktor cepti i pravi vodii za plovidbu, puni ibenskog Zavoda za zapoljavanje duhovitih dijaloga i zapaanja, napireenim talentima pridodao i spisa- sani s puno ljubavi i dubokog potovanja prema moru i prirodi. teljski, no Gojko Huljev ipak Nema sumnje, Gojko je najvie svoj na moru, Huljev na moru je kada 'mola panulu Ogrijat e vas toplina zavrio jo jedan i smoi pekafons kojom Huljev u dvije-tri prie opisuje zgode besmrtnog fakultetski nauk, do'. Zadivljujue osobenjaka Jose Dunkia Koke, poloen na brojje njegovo poa svaka bi se dama trebala nai nim brakovima znavanje ne sapoaenom da joj neki kavalir, i izbruen u vrimo ribe i riboparafrazirajui pometovski opis jeme kada su se lovnih naina, najdelikatnijeg dijela lee krpine ribolovne pote ve i ibenskog - ribe plave krvi - pohvali traile i pamtile arhipelaga i mekuinie bilog mesa po 'enjima' na obliteorologije, steeno u obrazima njim otocima, bez poza 45 godina ribolova i moi dananje elektronike i plovidbe u slobodno vrijeme. Iz njegovih 'istinitih ribarskih pria', eho-sondera. koje preteu u ovoj zbirci, itatelj nee samo uivati u opisima zgoda Kuinii biloga i osebujnih ljudi s kojima je ribario mesa u obrazima ili ih susretao na krstarenjima, ve Huljev pie prepoznatljivim, soe upoznati i brojne otoie, brako- nim ibenskim govorom, a nerijetko, ve i uvale, tako da su u veini ovih iz potovanja prema roditeljskom zaviaju, ubacuje i izraze na primotenskoj akavici. U Primotenu je proboravio prve dvije godine ivota i odonda se, istie, u ibeniku osjea bolje nego igdje drugdje i za sebe kae da je ibenanin od 'zamalo elave glave i mrvu colave pete' jo po neemu: ovdje je est puta mijenjao adresu: Gorica, Grgura Ninskoga, Kornatska, Rijeka, Kidrieva, a sada ivi u Mauranievoj. I prebire po sjeanjima otprije pola stoljea, zapisujui lijepe uspomene, dodajui im mirise i okuse koji su ih pratili, s prstohvatom dobrohotnog humora ili kakvog peckavog zapaanja. Ogrijat e vas toplina s kojom Huljev u dvije-tri prie opisuje zgode besmrtnog osobenjaka Jose Dunkia Koke, a svaka bi se dama trebala nai poaenom da joj neki kavalir, parafrazirajui pometovski opis najdelikatnijeg dijela lee krpine - ribe plave krvi - pohvali 'kuinie bilog mesa u obrazima'
gudakog orkestra. U nedjelju je u Gradskoj knjinici 'Juraj igori' predstavljena knjiga 'Bogorodica zatitnica Hrvata', autora Jurja Batelja i Petra Batelja, dok je u ponedjeljak bila promocija homilijske trilogije generalnog vikara u miru mons. Dominika kevina. U utorak je nastupio Hrvatski folklorni ansambl Lado. U petak: Krini put ibenskog dekanata, u subotu izloba fotografije sakralne tematike 'Tebe Boga hvalimo' autora Ive Kronje i eljka Krnevia. Zanimljivi programi trajat e do 14. travnja. Pri otvaranju manifestacije ibenski biskup mons. Ante Ivas, obratio se publici rijeima: -U naoj hrvatskoj glazbenoj kulturi je najljepe ono to je Bogu dano i to je on utaknuo glazbenicima i umjetnicima naega naroda. Htio bih da takva glazba bude kultura, da oplemenjuje ljudsko srce i ljudsku duu, da se kultura ne prometne u neto drugo. Zato irite plemenitost kulture, kulta. Trebate naem svijetu i narodu da u ovome nemiru doivi mir i ljepotu.' Dane kranske kulture u Dubrovniku, Splitu i ibeniku organizira splitska nakladnika kua Verbum. Svake godine na kraju manifestacije, Verbum dodjeljuje nagrade zaslunim pojedincima za njegovanje i promicanje vrijednosti kranske kulture. Ove godine nagradu 'Andrija Buvina' dobit e njemaki katoliki znanstvenik i lan Europske akademije znanosti i umjetnosti Bernhard Meuser.
Nagrada 'Andrija Buvina'
Biskup Ivas sa sudionicima koncerta
20
reportaa
Najbolje se osjeam kad stazom Divljih prasaca

u velikim trgovakim centrima, naoko jeftinije postane stvarno skuplje, a zov akcije postaje jai i od injenice da e vam u servisima poput Zenievog savjetodavac i mehaniar biti najbolji mogui osoba sa stotinama tisua prevaljenih kilometara u nogama, srasla s biciklom!i
Servis bicikala odnedavno opet postoji u starom sreditu ibenika, nedaleko od butige u kojoj je desetljeima radio stari metar ime Balin. Treba se radovati svakom dahu ivota u opustjelom Starom gradu, pa Orange bike prodajni servis Ivice Zenia, k tome i predsjednika BK Faust Vrani postaje dobrodolim razlogom za prolazak na suncu bljetavim starim pazarom, beznadno opustjelim nakon rekonstrukcije prije nekoliko godina. Ivica Zeni biciklizam je teko mogao izbjei: otac Ante i stric Joko bili su istaknuti vozai 50ih godina prolog stoljea, a Ivica je 1979., s 19 godina bio pred vratima tada republike reprezentacije, no Savez je izmijenio kriterije i naposljetku, nije uao u hrvatsku vrstu. Tada su se jo isticali Sinia i Vinko Gracin, kao i Jere obanov, a kada se danas osvre na to razdoblje ibenskog biciklizma, Zeni istie kako u to vrijeme, ne svojom krivnjom, zapravo i nisu znali trenirati. -Vozili smo noeni voljom i talentom, no za bolje rezultate toj je naoj generaciji nedostajalo strunog usmjeravanja. Danas mi je posebno drago to je biciklizam postao pravim pokretom i zduno ga populariziram, naroito uzbudljivi mountain bike koji se vozi u prirodi, govori Zeni. S tom motivacijom 2011. godine utemeljen je BK Faust Vrani, na inicijativu Antonija Ercega, zapaenog natjecatelja u rekreativnoj ligi. Naime, stariji klub, Fortica, njeguje iskljuivo cestovni biciklizam, tako da poklonici mountain bikea a u Vraniu ih je 30 - nisu bili organizirani, premda se njihovi lanovi natjeu i na asfaltu. -Zapravo, ibenska turistika zajednica odluila je oznaiti prirodne biciklistike staze u i-
NOVI DAH IVOTA NA STAROM PAZARU IVICA ZENI,PREDSJEDNIK BK FA
Kada se bicikl kupuje
50 kilometara bilog puta
Ivica Zeni: najbolji serviseri dolaze iz redova biciklista
reportaa
37
da vozim mountain bike od Trtra do aboria!
AUsT VRAnI, OTVORIO pRODAJnI sERVIs bICIKALA
PIE: BRANIMIR PERIA FOTO: NIKOLINA VUKOvI
Start utrke na ibenskoj Poljani 1957. godine: Milkovi, Para, Gojanovi-Raki, ivkovi, Stoi, braa Zeni i Ercegovi (sa zastavicom)
OZbILJNI REKREATIvCI -U klubu Faust Vrani preferiramo brdski biciklizam, meutim, drimo i do cestovne vonje. lanovi su uglavnom formirani ljudi, zaposleni i nikoga ne tjeramo na iscrpljujue treninge i postizanje visokih rezultata ukoliko mu to uistinu nije ambicija. Poblie definirano, okupljamo ozbiljne rekreativce i u najveoj mjeri tako i treniramo, a ne izletniki. Imamo lanova koji su juer sjeli na bicikl a ve postiu jako dobre rezultate, poput Brane Krtalia i Josipa Grgurice, a naroito se istie Maja Ena Ljuba. Ona i Ana Stani jedine su ene u naim redovima, a Maja postie sjajne rezultate podjednako u brdskim i cestovnim vonjama. Natjee se u najvioj kategoriji, elite woman, osvaja dravne kupove i prvenstva, te je uskoro moemo oekivati u sastavu dravne reprezentacije s ponosom govori Ivica Zeni.
Maja Ena Ljuba

benskom okruju i tako se rodila zamisao da se klupski organiziramo. Ocrtali smo jednu uistinu lijepu rutu, koju sam od milja nazvao Divlji prasci, jer se na njihove tragove nailazi posvuda du mree od 50 kilometara bilog puta koji sainjava stazu od vjetrenjaa na Trtru preko Danila i Vrpolja, pa do aboria, gdje moete birati hoete li natrag u grad asfaltom uz more, ili ete se vratiti natrag: prema Zenievim rijeima ta ruta zahtijeva intenzivni napor biciklista najvie zbog konstantnog uspona koji se toliko i ne primjeuje, ali se zato dobro osjea u nogama. Stazu su obiljeili slino poput planinarskih bojom su na istaknutim
Ivica Zeni 1979. (u sredini) s Vinkom i Siniom Gracinom

otkrivaju i druga podruja, poput skradinskog, gdje, u suradnji s Udrugom Rupska zvona uskoro pripremaju brdsku utrku i oekuju znaajan broj biciklista i iz susjednih gradova. -Veseli me to se sve vie ljudi u ibeniku rekreiraju na biciklima, no jo uvijek gotovo nitko bicikl ne koristi kao prijevozno sredstvo. Skuteri i dalje dre primat, valjda i zato to je ibenik brdovit, a svima koji ele kupiti bicikl savjetujem da prije toga sami sebi odgovore na pitanje gdje se misle voziti i koliko esto? preporuka je Ivice Zenia. Nije manje vano niti gdje se kupuje; primjeuje, kroza smijeh, da su veini najvanijim postale akcije u velikim trgovakim centrima pri emu prou skuplje nego u specijaliziranim trgovinama i radionicama poput njegove. Snienjima koja to naposljetku i nisu, u pravilu prethodi poveanje cijena, a kupcima nije osiguran niti tzv. nulti servis, bez ega bicikl ne bi smio na cestu, jer e se otetiti. Tako naoko jeftinije postane stvarno skuplje, a zov akcije jai i od injenice da e vam u servisima poput Zenievog savjetodavac i mehaniar biti najbolji mogui osoba sa stotinama tisua prevaljenih kilometara u nogama, srasla s biciklom!
kamenima iscrtali simbol biciklista no, netko je uklonio oznake. Dodue, vanije od toga, smatra Zeni, trebaju biti jo uvijek nepostojee table koje e s asfaltne ceste upuivati na biciklistiku stazu i TZ e ih, kako je informiran, postaviti do ljeta. Biciklisti inae, i sami vole istraivati nove staze, pa ne treba, govori, oznaavati previe putova, jer to gostima stvara samo nepotrebnu zbrku u informacijama. Naelno, postoji mogunost da se u klubu angaira i biciklistiki vodi, ali tu uslugu, zbog drugih obveza lanova jo uvijek ne nude kao stalnu. Cijela je upanija kao stvorena za brdski biciklizam, te faustovci
Mona rije akcija
38
kultura
8. OFF FESTIVAL 17.-19. SRPNJA
TOP LISTA
Gradske knjinice J. igori
najitanije knjige
BELETRISTIKA 1. Na boino jutro Lisa Kleypas 2. Djevojke koje sjaje Lauren Beukes 3. Mrtve djevojke iz Mississippija Tom Franklin 4. Fali mi Mani Gotovac 5. Osjeaj kraja Julian Barnes PUBLICISTIKA 1. Jesenji valcer Mirjana Krizmani 2. Romantina revolucija Tim Blanning 3. Zemlja svjetlosti Hilton Hotema 4. Dug: prvih 5000 godina David Graeber 5. Dijeta 21. stoljea Lejla Kaini Kreho
Vlatko Stefanovski i Amira Medunjanin ovogodinje zvijezde
najgledaniji dvd filmovi

Jedan od najboljih svjetskih jazz i rock gitarista Vlatko Stefanovski i hvaljena interpretatorica sevdalinki Amira Medunjanin zvijezde su osmog izdanja ibenskog Off jazz i blues festivala koji e se ove godine odrati od 17. do 19. srpnja. Organizator je udruga Tajni ivot na elu s Vojislavom Markoviem. Uz spomenute izvoae u ibenik ovog ljeta dolaze i druga istaknuta imena jazz glazbe iz Hrvatske, Britanije, Italije, Srbije i Makedonije. Koncept festivala je ostao nepromijenjen. Svake veeri na Trgu Ivana Gorana Kovaia na pozornici uz crkvu sv. Frane nastupit e po dvoje izvoaa, a festival otvara bosanka Billie Holiday kako mnogi tepaju Amiri Medunjanin koja je ve svojim prvim albumom Rosa iz 2003. godine stekla brojne oboavatelje diljem Europe. Iste veeri, 17. srpnja u drugom dijelu programa nastupit e viestruko nagraivani britanski, odnosno talijanski gitaristi, pjevai i skladatelji Ian Siegal i Mike Sponza. Drugi festivalski dan, 18. srpnja rezerviran je za Big Band Poega koji ine 20-ak glazbenika, profesora glazbe i njihovih uenika, i trenutano je jedan od tri najtraenija big benda u zemlji. U nastavku veeri ibenskoj publici predstavit e se glazbenici okupljeni oko jazz basista Vladimira Samardia iz Novog Sada koji nastupaju pod nazivom VladoDadoMaasejGelo. Zadnja veer festivala, 19. srpnja bit e u znaku makedonskih izvoaa. -Prvo nastupaju Kabadayas, grupa sastavljena od iskusnih glazbenika, koji izvode makedonske tradicionalne skladbe uronjene u jazz, funk, drum &
KONCERTI UOI FESTIVALA Desetak dana prije poetka, 8. Off festival najavit e jedan mladi ibenski bend koji e jazz svirati po gradskim ulicama, a bit e odrano i nekoliko warm-up koncerata kao svojevrsna uvertira ovogodinjim jazz i blues veerima uz crkvu sv. Frane. 1. Kapetan Phillips Paul Greengrass 2. Majstori iluzije (Now You See Me) Louis Letterier 3. Utrka ivota (Rush) Ron Howard 4. Gravitacija (Gravity) Alfonso Cuaron 5. Zagonetni djeak: Koko u novoj pustolovini Draen arkovi
bass i dub. Zvijezda veeri svakako je Vlatko Stefanovski, jedan pod vodeih svjetskih jazz/ rock gitarista, koji e nastupiti sa svojim triom kazao je Marko Podrug, jedan od organizatora festivala. Off jazz i blues festival podrava TZ grada ibenika i TZ ibensko-kninske upanije, a cijene dnevne ulaznice ove e godine biti neto via u odnosu na lani i iznosit e 50 kuna, dok e paket ulaznica za sve tri festivalske veeri iznositi 120 kuna. MARIJA LONAR
najsluaniji cd naslovi
1. Beyonce Beyonce (pop) 2. Pure Heroine Lorde (pop) 3. Midnight Memories One Direction (pop, rock) 4. Bangerz Miley Cyrus (pop) 5. Moon Landing James Blunt (soft rock, pop rock, folk rock)
KULTURNI TOP 3
Sedmi kontinent 1984. i Vrli novi svijet
Ovih sam dana proitala Orwellovu 1984. Prije toga proitala sam Vrli novi svijet Aldousa Huxsleyja. Obje su knjige odline, ali ne znam ba hou li nastaviti u tom stilu, jer je poprilino mraan taj svijet o kojem govore. Proli sam tjedan gledala predstavu Sedmi kontinent u naem kazalitu, prvi put, nakon to je izvedena na otvorenju prologodinjeg MDF-a. Nije bilo loe, a gostovali smo i na Malom Maruliu. Gledalite je bilo puno i publika je vrlo dobro reagirala.
Diplomski rad
Trenutano sam u radionici jer radim svoj diplomski rad - kostime, scenografiju i lutke za predstavu Malo veliko kvrgavo drvce. Ja sam dvije godine, naime, u Pragu pohaala lutkarstvo na tamonjoj kazalinoj akademiji i sada na ovoj predstavi spremam svoj diplomski rad.
SARA LOVRI CAPARIN

KIPARICA I KOSTIMOGRAFKINJA
kultura
39
za koju su upravo poele probe u ibenskom teatru
OMER RAK autor lutkarske predstave Malo veliko kvrgavo drvce
Pria o ljubavi i dareljivosti

Omer Rak: Faust Vrani je tema koja me trajno inspirira
dogaaji
sibenski.hr
Malo veliko kvrgavo drvce nova je predstava HNK u ibeniku koja e premijerno biti izvedena 8. svibnja. Probe su poele ovih dana, a u ibenskom teatru hvale se kako se nakon due stanke u tu kuu ponovo vraa lutkarstvo. Autor novog premijernog naslova opet je ibenanin. Omer Rak (1957.) diplomirao je politologiju, a radi kao urednik u jednoj zagrebakoj nakladnikoj kui. Pie eseje, novinske osvrte i komentare, romane, monografije, radio i dramske tekstove. Za dramu Pupak usrid svita, koji govori o ivotu i smrti Fausta Vrania, dobio je 2002. godine nagradu Marin Dri. est godina kasnije, njegov Sablasni eir proglaen je najboljim dramskim tekstom za lutkarsko i djeje kazalite na Malom Maruliu. Ta je predstava i danas na repertoaru Gradskog kazalita lutaka u Splitu, a komad je doivio i radiofonijsku premijeru u oujku 2011. Scenarist je nagraenog eksperimentalnog, animiranog filma Homo volans. Objavio je i knjigu u danilskom ritonu koja je prevedena i na engleski, a nedavno je dovrio i roman Arkana Fausta Vrania ibenanina. Kako je dolo do vae suradnje sa HNK-om u ibeniku? Pokuaji moje suradnje sa ibenskim teatrom seu jo u 1996. godinu. Naime, tada sam napisao tragikomini dramski kazalini tekst Pupak usrid svita o ivotu i smrti Fausta Vrania, koji je jako zainteresirao tadanjeg ravnatelja kazalita Mira Belamaria. Nainili smo i nekakav ugovor, koliko se sjeam, no kako je on ubrzo napustio mjesto ravnatelja cijela je stvar ostala u zraku. Poslije je i ravnatelj Dragan Zlatovi imao velike planove s tim tekstom ali, kao to je poznato, unato silnim hvalospjevima koji su se uli sa svih strana o kvaliteti toga teksta, on i dalje nije realiziran na daskama ibenskoga kazalita kojemu je prvobitno namijenjen. Glede Malog velikog kvrgavog drvca, stvar je zapoela kada sam preko redatelja Zorana Muia na jednom obinom, sluajnom susretu u Zagrebu upoznao ravnateljicu HNK ibenik Neru Gojanovi Kljaji i obavijestio je o tomu tekstu koji se njoj uinio kao dobro dola prinova u kazalinom premijernom repertoaru. I, evo, s rijei na djelo - komad e uskoro biti pridodan repertoaru kazalita. O emu govori Malo veliko kvrgavo drvce? Je li ovo prai-
Dizajnerski natjeaj za maskotu NP Krka
Pristiglo 69 radova
Ukupno 69 radova pristiglo je na natjeaj za dizajn maskote NP Krka. Svi su izloeni u prizemlju Gradske knjinice Juraj igori, a moi e se razgledati do 22. travnja. No, graani e imati i mogunost sudjelovanja u odabiru najboljeg rjeenja. Naime, svoje favorite mogu ispisati na papiri i ubaciti u kutiju, a njihovi prijedlozi uvaiti e se kada iri bude donosio odluku to e biti maskota nacionalnog parka. Na natjeaj su osim rjeenja profesionalaca, stigli i radovi amatera, pa ak i djece. Svi oni imali su za zadau ponuditi rjeenje maskote koja e predstavljati NP Krka i njegovu prirodnu, povijesnu i kulturnu batinu. - U ui izbor iri je ve odabrao pet najboljih radova, a sad je sve stvar pojedinanog ukusa pa e i miljena graana svakako pomoi u konanom odabiru - rekla je likovna pedagoginja i lanica irija Zdenka Bilui. M. L.
Gradska knjinica Juraj igori

zvedba tog komada? Pria je tu krajnje pojednostavljena - govori o dva hrasta, brata, koja rastu jedan pokraj drugoga. Prvi je golemo drvo, ali naalost bahato i sebino, drugo je pak maleno i krljavo ali blago i dareljivo. Njihov karakter se ita iz odnosa prema umskim ivotinjama, ali i prema nebeskim tijelima - Suncu, Mjesecu, oblaku... I, dakako, dobri bivaju nagraeni, a zloesti kanjeni - to je ona primarna zadovoljtina koja proistjee iz takve bajkovite naracije. Meutim, zbog neizmjerne suuti maloga kvrgavoga hrasta dogaa se iskorak iz prepoznatljive fabularne sheme, inu o kojemu neu sada govoriti nego u dra otkrivanja toga prepustiti ibenskoj djeci, gledateljima predstave, koji e naposljetku moi prosuditi jesam li u naslovu komada za drvo uz pridjev malo s pravom stavio i onaj drugi veliko. Tekst sam napisao 2010. godine i posvetio sam ga svojoj mlaoj keri Rei, koja mi je dala zadivljujuu ideju kako zavriti komad. injenica da e se premijera dogoditi u ibenskom kazalitu kao autoru i ibenaninu osobito mi je draga. Uz poruku o dobroti bia i ljepoti srca ispunjenog ljubavlju, komad sadri i jednu drugu upuenu svima nama, o naoj zajednikoj majci - Zemlji, koju valja uvati i iji jezik valja razumjeti kako bi ponovno zavladao sklad i mir na zemlji. Jeste li Malo veliko kvrgavo drvce dok ste pisali tekst zamiljali u lutkarskom izriaju? Kako suraujete s redateljem i jeste li mu dali slobodne ruke? Redatelja Zorana Muia poznajem dvadeset godina u kontinuitetu i, neovisno o ovom projektu, druimo se s vremena na vrijeme razgovarajui o vrlo irokom spektru tema koje su nam obojici zanimljive. Radi se o uvijek znatieljnu ovjeku zamjetne erudicije, gutau literature, koji je osim teatarskih tema izvrsno upoznat s brojnim drugim - od religije, filozofije, knjievnosti, znanosti... do obojici nam posebice dragih tema vezanih uz na ibenik, njegovu povijest i sadanjost. Komad sam tijekom pisanja zamiljao kao lutkarsku predstavu u kojoj svoje role imaju i glumci odjeveni u razliite karaktere. Kako god to Mui posloio na sceni, vjerujem da e to biti vrhunski uitak za publiku. Hoete li imati jo kakve projekte u ibenskom teatru? Moda dogodine kada se pod UNESCOovim pokroviteljstvom obiljeava 400 obljetnica Faustova Rjenika, budui da se vi dosta bavite tim ibenskim humanistom? Faust Vrani je tema koja me trajno inspirira. Uskoro bi iz tiska u izdanju zagrebake Frakture trebao izii moj roman o Faustu Vraniu radno naslovljen Arkana Fausta Vrania ibenanina u kojemu je naglasak stavljen na njegovo slubovanje na dvoru cara Rudolfa II Habsburga u Pragu koncem XVI. stoljea, malo poznatom razdoblju iz njegova zanimljiva ivota. Takoer, ostvari li se nekim sretnim sluajem da na ibenskoj kazalinoj sceni zaivi i moj ranije spominjan dramski tekst o Faustu, moda o 400. obljetnici prvog izdanja njegova Peterojezinog rjenika, bilo bi to doista prekrasno iskustvo za mene kao autora i, duboko vjerujem, za moje ibenane. mARIJA lONAR
S rijei na djelo
Pokuaji moje suradnje sa ibenskim teatrom seu jo u 1996. godinu. Naime, tada sam napisao tragikomini dramski kazalini tekst Pupak usrid svita o ivotu i smrti Fausta Vrania, koji je jako zainteresirao tadanjeg ravnatelja kazalita Mira Belamaria. Nainili smo i nekakav ugovor, koliko se sjeam, no kako je on ubrzo napustio mjesto ravnatelja cijela je stvar ostala u zraku
Izloba Nagraena hrvatska arhitektura 1961.-1989. autora Miljenka Bernfesta otvorena je u Gradskoj knjinici Juraj igori i moe se razgledati do 19. travnja. Organizator je Udruenje hrvatskih arhitekata i Drutvo arhitekata ibenik, a rije je o svojevrsnoj dokumentarnoj izlobi kojom se ele predstaviti brojna arhitektonska ostvarenja nastala tijekom navedenog razdoblja. Takoer, namjera autora bila je pokazati javnosti dosege i vanost projekta koji su postali referentne toke moderne i suvremene hrvatske arhitekture. Predstavljeno je ukupno 66 radova, a svi oni nagraeni su i najprestinijim arhitektonskim nagradama u Hrvatskoj i bivoj dravi. Arhitekt i fotograf Miljenko Bernfest uspio je na svojim fotografijama prikazati ne samo arhitektonsku ideju autora graevine nego i nain na koji one stare, kako se prema njima odnose njihovi stanari, koliko ih uvaju ili mijenjaju ovisno o njihovim potrebama. M. L.
Nagraena hrvatska arhitektura 1961. - 1989.
U povodu Noi knjige
Najljepa pria u rijei, crteu i stripu

U povodu Noi knjige koji e se odrati 23. travnja, Gradska knjinica Juraj igori raspisala je likovni, literarni te natjeaj za najbolji strip. Tema za pisanje, crtanje i izradu stripa je zajednitvo i prijateljstvo, odnosno natjeaj je, na tragu romana Mate Lovraka Vlak u snijegu nazvan Kad se male ruke sloe. Svoju kreativnost tako do 17. travnja mogu iskuati djeca predkolske dobi, osnovnokolci i srednjokolci. Do tada naime traje natjeaj, a onaj literarni za najbolju kratku priu namijenjen je uenicima od treeg do osmog razreda osnovne kole. U likovnom mogu sudjelovati predkolci i osnovnokolci, a u strip-natjeaj srednjokolci. Tri najbolja rada iz svake kategorije bit e nagraeni te javno proitana i predstavljena na izlobi na poetku programa u Noi knjige. M. L.
Vjera u Muia
40
panoptikum
batina
ibenska kapa i splitski raun
KROZ IBENSKO RUHO OD ANLINA DO LINGE (492)
pIE: JAdRAN KALE
ija je ibenska kapa i korist od nje? Za odgovor pitajmo upana
586
Pie: Drago Margu
kanjac
Jeste li znali?
Da je kanjac (Buteo buteo) u Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europi, najbrojnija ptica grabljivica, ija se brojnost procjenjuje na 10 000 do 15 000 parova. Zimi je populacija zbog migracije jo brojnija, posebno uz istonu obalu Jadranskog mora. Rasprostranjen je na gotovo cijelom podruju zapadnog palearktika, izuzev krajnje sjevera, u Rusiji, na istok do Sibira i srednjoj Aziji do Japana i u sjevernom Iranu. Stanarica je ali i djelomina i prava selica. Jesenska selidba traje od rujna do listopada. Proljetni povratak iz zimovalita je od veljae do oujka. U NP Krka je gnjezdarica (5 do 6 parova) i redovita zimovalica (30 do 50 ptica). ivi u umovitim podrujima s otvorenim stanitima, livadama i poljima, uglavnom u nizinama. Samotna je ptica. Duina tijela odrasle ptice je od 46 do 58, raspon krila od 110 do 132 cm a teina od 780 do 1 350 g. Srednje je veliine, irokih krila, kratkog vrata i irokog, kratkog repa. Tamno je smee boje, na prsima svjetliji s veim ili manjim tamno-smeim pjegama. Boja donje strane krila varira, od bijele do tamno-smee. Na repu su uoljive tanke blijede pruge i tamna pruga na vrhu repa. Kljun je snaan, kratak i kukasto savijen. Noge su kratke, sa snanim kandama, ute boje, pisnice gole, bez perja. Ptii su slini odraslima, s jae izraenim mrljama. Hrani se sitnim glodavcima, mievima, voluharicama, ali i abama, guterima, zmijama i kukcima, ponekad i strvinama. Plijen uglavnom vreba s visokog stabla. Na plijen se naglo obruava i hvata ga otrim kandama. esto lebdi iznad livada i polja traei plijen ili hoda po tlu traei kukce i crve. U lovu se ne oslanja samo na vid ve i na istanani sluh. Gnijezdi se u umama i na rubovima uma, na livadama i poljima s pojedinanim stablima. Sezona gnijeenja je od oujka do kraja svibnja. U vrijeme parenja izvode svadbeni let, iji je vrhunac zajedniki let isprepletenih nogu. Monogamni su, gnijezde se samotni parovi. Gnijezdo grade od krupnijih i sitnijih grana u raljama drvea ili pri vrhu starih stabala uz rub ume. Obloe ga travom. Gnijezdo grade oba roditelja. enka polae od 2 do 4 bijela jaja. Na jajima lee od 35 do 42 dana i o mladima se brinu oba roditelja. Ptii su uavci. Za let su sposobni u dobi od 50 do 60 dana. Osamostale se u dobi od 4 mjeseca.
U ivotu ibenske kape dogodilo se kako je, nekom sluajnou, istoga prolog etvrtka poeo prvi javni teaj uenja njene izrade a novine su donijele fotografiju s predstavljanja novog izgleda dresa ibenskog nogometnog kluba. Novi dres sav prti od obiljeja ibenske kape i rado bih bio doao vidjeti na djelu njegovo predstavljanje, no o tomu mi je ostalo prosuditi tek iz novina. to se odatle d vidjeti? Sve to pie je na engleskom jeziku, da to sluajno netko ne bi kopirao po sredini se stere internetska adresa s posluitelja za blogove, elektronika pota je Gmailova i da nije naruitelja sve bi glatko moglo proi i kao neiji srednjokolski hobi. Ima, meutim, neto to s predstavljake strane jami za ozbiljnost djela to je pravno pridravanje vlasnitva, ak dvaput: i kao copyrights (nije greka, zbilja nije napisano kao copyright), i kao All rights reserved. Pogledajmo nad ime se to pridravaju prava. Naranasta boja nakon u-
re Matavulja esto nije stvar nadahnua ve brzinskog kopiranja. Oko obje miice na rukavima su puni koluti crnih boula na naranastoj podlozi, a za to je pak u novinama bilo dovoljno vidjeti takvu tetovau Tomislava Matia i proitati zato je takva nastala. Je li mu ovaj splitski dizajner zbog njegove muke i inovativnosti platio copyright? Kako se o ovome predstavljanju moglo proitati, tvrtka radi sportsku opremu s prepoznatljivim nacionalnim motivima za klubove u dijaspori. Kako jedna slika da naslutiti, to radi tako da nenadahnuto i mehaniki kopira dobra iz javne domene, umata ih u poliesterski celofan i fjok ispisuje na engleskom. Na hrvatskom su, valjda, rauni. Ako je upan ve bio na predstavljanju te intelektualne krae ibenske batine na korist neijeg splitskog rauna a unato pozivu nije imao vremena doi pozdraviti ene koje e, zajedno s benediktinkama, kuom Stoji, Nelicom Kneevi i drnikom
enom, osigurati preivljavanje kulturnog dobra koje ima na zastavi i grbu upanije, neka se iskupi utemeljenjem zaklade za kreativnosti potaknute ibenskom kapom i uplati prvu kunu (slijedit u primjer). Tko bi bio u upravnom vijeu zaklade? Inspektorica, odgojiteljica, umirovljenica, nezaposlena iznajmljivaica soba, socijalna radnica, zatitarka, profesionalka iz udruenja obrtnika, kolska kuharica, inovnica dravne uprave i druge ene koje dolaze ulagati svoje vrijeme i trud u teaj izrade ibenske kape, zajedno sa svojom profesoricom Kutovi koja e im na koncu rei jesu li postale kaparice. Iz svog neformalnog kruga ili iz neke od postojeih udruga u ibeniku su mogle izraditi i nove dresove. Djela polaznica teaja sutradan e biti nadahnue za privjeske, zastavice, ukrase za automobil ili mobitel, svejedno. Tog se dijela posla iz Splita nee prihvatiti nitko. O boljitku tamonjih izdavaa rauna trebao bi se brinuti splitski upan.
CRTICE O STARINAMA 757
PIE: IVO pRLJAN
GOTIKA GOGALE
l Zapadnom proelju ibenske palae Gogala (est. zgr. 5270) pristupa
se strmom ulicom koja prolazi uz desni bok Gradske vijenice. Na ulinom proelju je gotiki prozor s dekorativnim repertoarom ranog 15. stoljea. Teku ornamentiku definiraju otri profili, profilirani kapiteli i grubo klesani akroterij na vrhu prozora u obliku stilizirane palmete. Tu nema onog lakog i fino klesanog akantusovog lia, povijanog u punoj slobodi i oputenosti tako karakteristinog za Jurjevske prozore kasnog 15. stoljea. Vrh prozora s urezanim lukom utopljen je u kvadratno polje koje rube izmjenini zubci i koje je bilo obukano tankom bukom, moda i koloriranom jer je gotika u Dalmaciji ponekad imala i poseban odnos prema eksterijernom koloritu.
panoptikum
41
Iz kuine babe Tonke
ta bi rekla baba da vidi sadnicu od pitome kupine po cijeni od akcija - samo 39 kuna: O vrag ti pitominu od kupine odnja!
Ne mogu ja pro isprid agrarije u ova prolitna doba a da ne viitan ta unutrin po
polican ima novoga. Meu rasadon, sadnican i prisadnican. Tako ti je to kad je eljade seljae u dui. Ki da on ima vrtal il polje, neg mi s ona dva pitara na balkonu zasere sve od zemlje po kui! puvala je ova moja. Al dabe. Jerbo ja san ve naletija na nito novo, na eme je pisalo: -Rubus fruticosus Loch Ness. Frutikozus, to je niko voe pravin se vaan ja... A ova moja e:Meni to slii na kupinu!
il vara sada! U trgovini ti nema da nita vridi kolko vridi, nega ko koga privari. Ako ima luda koje e za ovo dat osan stotina, undak ie po osan stotina, a ako li nema undak daj ta da, pa je dobro i etrsto. Nee oni na njoj izgubit, ne boj se! Ajme meni, pa zar ja cili ivot moran sluat teorije tete Stane kad je prodavala tuke na pazaru! Ajmo a, molin te... njon da mu bre proe dan. Na pijaci je taki besposliara bilo vajik, kolko o, ali ovi se na krivu namirija. Nije! Nega ta je? To je kolko ja vidin tukac. I to veliki, najvei na pazaru! odrie mu Stana gledajui ga pravo u oi. Otia je pobro ki posran, smijali se svi ovi okolo nje na skalan di su se tuke prodavale. Misli on da san ja tuka. Al, nisan, ne ja tuke samo prodajen! govorila je teta. Taka ti je i cila trgovina, moj Miko, velju ja eni. Nije bitno ta kupuje. Bitno ti je ne ispast tuka! Al nije je se ta moja usporedba ba dojmila. Samo je odmanila rukon. I ekala tren kad u i ja ispast tukac. A nije za to dugo tribala. Jer, ne mogu ja pro isprid agrarije u ova prolitna doba a da ne viitan ta unutrin po polican ima novoga. Meu rasadon, sadnican i prisadnican. Tako ti je to kad je eljade seljae u dui. Ki da on ima vrtal il polje, neg mi s ona dva pitara na balkonu zasere sve od zemlje po kui! puvala je ova moja. Al dabe. Jerbo ja san ve naletija na nito novo, na eme je pisalo: -Rubus fruticosus Loch Ness. Frutikozus, to je niko voe pravin se vaan ja... A ova moja e: Meni to slii na kupinu! I je, samo pitoma! - veli mala ta se upravo vrtila nunda okolo kasa i drugoga umitnog ubra. I kolko doe? pitan ja. Nije puno, 39 kuna! Pa da zna da i nije, nako ki za se glasno razmiljan ja i nako jopet ki za se okren se njomen: Moga bi je uzet,a ? Ba si ki dite kad vidi novu igrakicu! A ta e ti! Pa neka je. Ako valja, nije skupo, a ako ne valja k vragu ko e. Inako nije bilo skupo! I ve ja da u na kasu, kad ti se ova moja uvati smijat: ta je? pitan ja, a ona se samo smije i dalje. Ma, nita! Palo mi na pamet da te vidi pokojna baba Tonka, kako kupinu kupuje, za ta svoje novce daje. E, moj Boe, ona je cili ivot k vragu davala, trsila je di je mogla i ne mogla, iskopitit je nije mogla ni motikon, kosoron, ni karama, grdila je i eprljala po rukaman, iz svakog joj je buaka resla, palila je i svain zalivala ... a unuk joj je kupuje! U duanu! Privukla ga akcija. I naziv na latinskome! I kad bi jon reka da je pitoma, rekla bi mi stara: O vrag ti pitominu od kupine odnja!
Kako eljade ie starije nako sve manje bacila na nike stvari na koje je do jue bacila. Eto, proen sad isprid izloga sa postolon ki isprid turskog groblja, ni zere me nije za njiman briga. Ni za robon, gaetin, jaketinan, tracon svake vrste vidija i ne vidija meni je svedno. Natira me jedino da i pogledan kad me ena voda ispod ruke gradon ujti me, pa svit misli da ja vodan nju pa me dobranculja da bolje vidi. Ma nu, sa 800 snizilo na 400. Skoro duplo! Stvarno se isplati! Da su metili da je bilo iljedu, moglo je snienje bit i vee! velju ja, a ona pogleda u me: Jope ti. Ti u nita ne viruje. A u ta u virovat? Da je nita prije bilo 800 pa sad daje za 400? Aj reci ti meni di je tute logika? Il si vara prije
Iskopitit je nije mogla
I odbranculja ona mene tako dalje, a meni se poslin par koraka naduilo smijat. Zna kad je jedan doa kod Stane, i vidjevi je nako, u seljaki obuenu, s traveon i arenin udaron na glavi, pita: Je l to tuka? nako glasno da svi uju, tijui se teke rugat
Nisan ja tuka ako tuke prodajen
Stoji to na kraju pisma to ga je u redakciju ibenskog lista uputila Katica Jurkovi Hordov, s nekoliko starih crno-bijelih fotki iz ezdesetih godina prolog stoljea koje su omoguile pokretanje nove rubrike u naim i vaim novinama ibenskog mementa. Kao to joj i samo ime govori, ova e rubrika donositi stare, crno-bijele fotografije ibenika, ibenana, ibenanki, ali i svih ostalih iz svih naih mista od Murtera do Rogoznice, od Strmice do irja. A ureivat e je sami itatelji! to znai objavljivat emo vae fotografije, iz vaih obiteljskih albuma, krinja i veltrina, vaih sretnih i tunih obiteljskih trenutaka, ali i trenutaka svih naih gradova i opina iz upanije. Nita zato ako ne znate tko je ili to je na fotografiji znat e netko drugi koji e nam se javiti, dopuniti podatke, baciti novo svjetlo na zaboravljene ili izgubljene trenutke prolosti.
Vrijeme, ta neprekidna rijeka, nosi staro i uvodi novo.
CESNOM ZA KORNATE Osamdesetih godina, kada se ozbiljno govorilo o gradnji sportskoga uzletita na Pokrovniku (a ne aerodoroma) jedna ekipa iz Jezera morala je pravo u Zadar kako bi u najmljenoj letjelici, radi snimanja za prospekt, odletjela do obalnih otoka i Kornata. U Cesni jedne agencije, poletjeli su, Lili Rainer, supruga poznatog poduzetnika iz Jezera i vlasnika agencije Rainera Stosberga i autor ove rubrike. Vinuli su se u visinu kao ptica i malo zatim u istinska udesa prirode. Pilot se malo alio pa je stao ponirati i u ler gasu letjeti nad puinom tek nekoliko desetaka metara. Lili je vritala, ali ne od straha, ve od adrenalina. Uinili smo ir i do ibenika, pa natrag u Murter i Jezera i Reinerov kamp. Mahali su nam turisti. Na kraju, mirno, u ravnoj crti, opet do Zadra. Nema vie ni Reinera, a i Lili se ubrzo odselila. Agencija im se ugasila. Ali nisu uspomena i sjeanje.
PROLJEE U JADRTOVCU U tihome, slikovitome Jadrtovcu, negdanjem prebivalitu uglednih ibenskih obitelji (Andreis, Mattiazzi i drugi) ivot se oduvijek odvijao u radu i brizi za obitelj. Ondje na obalama Morinja, uvenome ribljem mrjestilitu, koje sada gotovo odumire. Zbog svega, lijepo je i dirljivo na dugoj etnici-cesti vidjeti prizore kao na naoj slici. Snimljen je krajem osamdesetih godina prologa stoljea u okruju jadrtovske proljetne idile. Djeda Ante, s radnim odijelom sa znakom TLM-a, kako nam se simpatini ovjek tada predstavio, prati svoju unuicu Anteu koja vrti mali bicikl. I to tako, to vozilo, brino i radosna lica - dri na uzici. Da ne bi curica, ne daj boe, skrenula na sredinu puta kuda prolaze auti. A mala Antea, moderna imena (nije ni Anka ni Ankica) na svome biciklu ima sve to treba: pomone kotae i malu koaru sprijeda. Kao da bi i sama, svakog asa poeljela poi do neke trgovine. Moda naa Antea sa slike, danas ee i kupuje na nekome drugom mjestu i do duana odlazi vlastitim autom. Kako li samo vrijeme prolazi!
Fotografije nam moete slati potom ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000 ibenik ili u elektronikom obliku na e-mail: grafika@sibenski.hr
TEKST I FOTOGRAFIJE: JOKO ELAR
42
oglasi
Povodom uskrsnih blagdana u Dalmare centru oekuje vas poseban program!

Sve i velike i male pozivamo da od 12. do 19. travnja crtaju i boje pisanice i izrauju estitke u kreativnim likovnim radionicama. Vikendom od 11 do 13 i od 17 do 20 sati a radnim danom od 17 do 20 sati! Najbolji radovi osvajaju vrijedne i lijepe nagrade! Petak 18. 4. posebno je rezerviran za djeju predstavu HOP HOP HIPITI HOP USKRS kao i za proglaenje pobjednika. Prodaja radova bit e 19. travnja, a sav prihod od prodaje ide za Udrugu VELIKO MALO SRCE! Animatori, face panting, fotografiranje s maskotama i jo puno toga zanimljivog ve vas od ove subote oekuje u Dalmare centru!
gastronomija
43
RUBRIKA GASTRO PROLE NEDJELJE JE GOSTOVALA U RESTORANU VIJENICE

UDRUENJE HRVATSKIH TRGOVAKIH KUA
TSKIH TRGOVAKIH KUA
Akcija!
9.4. - 15.4.
4 99
kn/kg
JABUKA IDARED
Tjestenina sa parogama uz tihu glazbu

JOKO ELAR
Pregrt svjeih paroga popri se na mladoj kapuli i s uobiajenim dalmatinskim zainima, uz dodatak malo vode i vrhnja za kuhanje, bez kojeg, ini se, malo koje jelo u novije doba moe proi. Kada paroge omekaju i s njima se stvori blagi umak, stave se na stranu, pa se ocijedi ve skuhana pata
ROLADA KAKAO DOMA 300G
5 99
kn/kom
Kako se budi proljee, premda na poetku promjenljivo, oivljava i domae ugostiteljstvo, jer turisti ve dolaze. Ovaj put naa rubrika je gostovala u restoranu Vijenice koju jo od 1999. godine vodi profesionalni ugostitelj Ivo Moi. Dok su na osunanu tekatu nasuprot katedrali gosti pili kavu, mi smo sjedili u restoranu s
gospodinom Ivom, razgovarali i ekali da se pripremi jelo, od njih etrdesetak koji su na jelovniku, to nam ga je preporuio vlasnik Moi. Ono, dakako, ima veze s proljeem, jer mu je jedan od glavnih sastojaka bilo povre i to paroge. Lijepe, svjee, zelene paroge. I talijanska pata, slina malim penetama, ali nije uplja. Zove se cassarece. Tanka je, njena i ljubi parogu. Spremala je iskusna kuharica Branka Jurian, koja je deset godina za pakerom
restorana, u kojem jedu i VIP osobe i predsjednici drave. Dakle, pregrt svjeih paroga popri se na mladoj kapuli i s uobiajenim dalmatinskim zainima, uz dodatak malo vode i vrhnja za kuhanje, bez kojeg, ini se, malo koje jelo u novije doba moe proi. Kada paroge omekaju i s njima se stvori blagi umak, stave se na stranu, pa se ocijedi ve skuhana pata. Ne smije biti prekuhana, a niti tvrda, ipak, preporuuje se da ostane malo ivlja, kako to obi-
no i Talijani ine u svojim restoranima. Svemu se moe dodati i svjee ribani parmezan, pa da jelo uistinu bude iznimnog okusa i zamirie ala Napoli. Svjedoci smo da u ugostiteljstvu sve veu ulogu igra i dobra ambalaa. Pa je tako nae jelo servirano na velikome, staklenom pladnju s debelim crvenim obrubom. Ali, bez ikakvih ukrasa okolo. Ukras je sam ambijent, tiha glazba i prisnost renesansnog trga drevne vijenice i katedrale sv. Jakova.
29 99
kn/kom
Volim zdravo, uz povremene izlete

-Pravi sam gurman i jako volim jesti, a i kuhati. Najvie volim eksperimentirati da mi ne postane dosadno jesti stalno jedno te isto. Najee ipak spremam mediteranska jela jer sam na njima odrasla tako da je moja prehrana puna ribe, povra, pate... Draga mi je sva riba, koljke, a svako toliko uhvati me elja i za dobrim rotiljem. Nisam, recimo, ljubitelj kineske kuhinje i svih slinih slatko/kiselih kombinacija kuhinja - pria lijepa pjevaica koja je nedavno izdala album Dio mene. -Volim kombinacije sa kampima, a za desert u uvijek odabrati neto okoladno, ali da okolada ima to vei udio kakaa. Biram svjee i sezonske namirnice i mogu rei da jedem zdravo s povremenim izletima u fastfood. N.B.
POZNATI K UINAJU
KAMPI NA BUZARU Operite kampe, oko kilogram i pol svjeih. Rajicu (150 grama) nakratko uronite u kipuu vodu, ogulite joj koicu i nareite je na kockice. Na ugrijanom ulju popecite jednu punu junu licu krunih mrvica. Dodajte nasjeckana dva enja enjaka i vezicu perina, rajicu i liicu vegete pa sve kratko pirjajte. Posolite, popaprite, zalijte s 400 ml bijelog vina, dobro promijeajte pa dodajte kampe i kuhajte poklopljeno 15 minuta na umjerenoj vatri. Uz kampe na buzaru moete posluiti palentu ili kukuruzni kruh. Na isti nain se sprema buzara od koljaka i kozica.
RUM 0,5L, MARASKA
Ivana Radovnikovi,
pjevaica
DJELO KARTICE SE MOGU PREDIGNUTI U UDRUZI UMIROVLJENIKA U IBENIKU, SARAJEVSKA 7, 22000 IBENIK, TEL: 022 214 028
44
banak
BROJ 347
PREDAJA OGLASA SMS - poalji rije MOSL na broj 617666

Na poetku poruke obvezno unesite kljunu rije MOSL, zatim tekst vaeg oglasa koji ne smije prelaziti 135 znakova (bez znakova , , , , ). Na kraju poruke obvezno navedite ime, prezime, adresu prebivalita i OIB. SMS poaljite na broj 617666 (6,20 kn/SMS s PDV-om). Broj telefona za kontakt s oglaivaem je broj mobitela s kojega je poruka poslana, osim ako u oglasu nije naveden drugi broj za kontakt. Za ponavljanje oglasa iz nekog prethodnog izdanja Banka unesite kljunu rije MOSL te ifru oglasa (ifra je broj objavljen u zagradama na kraju svakog malog oglasa). U jednoj poruci moete navesti najvie tri ifre prethodno objavljenih oglasa.
060 559 559 (3,40 kn/min s PDV-om za pozive iz fiksne mree, a 4,20 kn/min s PDV-om za pozive iz mobilne mree)
Iznajmljuje se poslovni prostor veliine 105 m2 u prizemlju zgrade u ibeniku, ul. 3. studenoga br. 18. Pogodno za trgovinu, obrt i druge tihe djelatnosti.
Kontakt: 098 926 9661
SRIMA stan 50, 08m2 u novogradnji, dvosoban, balkon, parking, EC=B, do mora 195m. INTERSERVIS NEKRETNINE,, mob. 099 213 21 09, 091 150 66 47. (1420395) UBIEVAC stan 61m2, visoko prizemlje, 2 sobe, renoviran, drvarnica, EC=C, u otkupu, povoljno! INTERSERVIS NEKRETNINE,, Tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1427255)
IBENIK-MAURICA
NEKRETNINE
INTER SERVIS BULAT d.o.o. I. Metrovia 11 B, IBENIK tel: +385 22 217 570 +385 22 217 651
ibenik
0-24 VUNA SLUBA automobile i kombije. Dotrajale, neispravne, oteene otkupljujem po povoljnim cijenama. Dolazak i isplata odmah. Mob. 092 266 2113. (1351009)
GARSONIJERE I JEDNOSOBNI
Split
APARAT ZA FRANCUSKE PALAINKE profesionalni, poluautomatski stroj, izuzetno atraktivan i profitabilan, kvadratna palainka 50x20 cm. Mob. 098/187-49-49. (770749)
ALFA
DONJE POLJE Poljoprivredno zemljite 990m2, ledina s pet stabala maslina, zemljani prilazni put, lijepi
pogled.
ibenik
BUALE stan 47, 01m2, 1. kat, 2 sobe, balkon, centralno, drvarnica, EC= F. 58.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1426523) GORICA stan 28m2, visoko prizemlje, 1 soba, useljiv, konoba 20m2, EC=C. 35.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1426524)
ibenik
0-24 AUTOMOBILE, kombije dotrajale, neispravne, oteene, otkupljujem po povoljnim cijenama. Dolazak i isplata odmah. Mob. 092-266-2113. (1306607)
Cijena: 10 /m2
www.interservis-bulat.hr
TROSOBNI I VEI
ibenik
0-23 AUTOMOBILE i kombije dotrajale, neispravne, oteene, otkupljujem po povoljnim cijenama. Dolazak i isplata odmah. Mob. 098 845-503. (1360570)
Split
KUPUJEMO DIONICE HT, Valamara, Belje, Hoteli Solaris, Domfond, SN holding i Vupik, te braniteljske udjele. Isplata odmah. Mob. 092/291-6016. (1395197)
ibenik
CENTAR stan 89, 41m2, visoko potkrovlje starogradnje, 4 sobe, terasa 20m2, nije useljiv, EC=F. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1426522)
FIAT
ibenik
BUALE, garaa 18m2, s prikljukom struje i jamom, u dobrom stanju. 10.500 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, mob. 099 213 21 09, 091 150 66 47. (1421197)
ibenik
0-24 AKO AUTA FIAT punto prodajete iste kupujem. ISPLATA ODMAH ! Mob. 095 899 63 90, 099 410 60 37. (1133749)
DVOSOBNI
Ostala mjesta ibenik

BALDEKIN stan 66, 58m2, blizu bolnice, 2. kat, 2 sobe, drvarnica, potrebna adaptacija, EC=G. INTERSERVIS NEKRETNINE,, Tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1427254) BALDEKIN, stan 53, 43m2, visoko prizemlje, 2 sobe, balkon, ureen i useljiv, EC=D. 66.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, mob. 099 213 21 09, 091 150 66 47. (1423988) KRVAVICE stan 58, 38m2, 1. kat, 2-soban, 2 balkona, centralno, u otkupu, EC=E, pogled na more. INTERSERVIS NEKRETNINE,, Tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1427256) NOVI ZAGREB, ulica Kamenarka 22, komforan trosoban stan 108 m2, III kat, dvije kupaonice, dvije loe, centralno etano grijanje. Mob. 098/955 07 78 . (1364435)
POLJOPRIVREDNI STROJEVI
ZDRAVSTVENE USLUGE
PEUGEOT
ibenik
0-22 AKO traktore GOLDONI, Tomo Vinkovi prikolice, kosilice i slino prodajete, iste kupujem ISPLATA ODMAH! Mob. 095 899 63 90. (1290389) 0-24 OTKUPLJUJEM FREZE traktore, prikolice, kosilice Tomo Vinkovi i sl., ispravno i neispravno, isplata odmah. Mob. 095 899 63 90. (1120641)
ibenik
MASERKA RADI sportsku, medicinsku i klasinu masau. Mob. 092 121 35 32. (1369897) MASERKA prua usluge kineske lomi-lomi nui, hot stone, antistresne, aroma, reflex zone, relax i hot stone masae. Mob. 099 4143 055. (1426607) MASERKA prua usluge tajlandske, tantra, lomi-lomi, vedske, oputajue i relaksirajue, egzotine i sportske masae. Mob. 099 414 30 55. (1426521)
ibenik ibenik
BRODARICA, zemljite 852m2, ograeno i oieno, asfaltiran prilaz, do mora 80m. INTERSERVIS NEKRETNINE,, mob. 099 213 21 09, 091 150 66 47. (1423052) VODICE, SRIMA, 833 m2, pogodno za poslovni prostor, turizam ili obiteljsku kuu, ispod ceste, 150 m od mora, put. Mob. 098/867 261. (1362318) 0-24! AKO AUTA PEUGEOT 106, 206, 207 itd. prodajete, iste kupujem Javite se, dolazak i isplata odmah! Mob. 099 410 60 37, 095 8996 390. (1133745)
ibenik
IBENIK, CENTAR, kamenu kuu s dvoritem , prodajem. Cijena smanjena, na upit. Mob. 098/286-036, 098 533 998. (1188892)
KOMBI I DOSTAVNA VOZILA
10/4/2014
Za oglas koji se ponavlja iz nekog prethodnog izdanja Banka dovoljno je upisati ifru oglasa (ifra je broj objavljen u zagradama na kraju svakog malog oglasa). Na jednom kuponu moete upisati najvie tri razliite ifre.
U svaki kvadrati upiete po jedno slovo, brojku ili znak. Popunjeni kupon (na svakom kuponu otisnut je datum njegove objave, a vaei je kupon samo onaj s datumom posljednjeg broja ibenskog lista) moete dostaviti potom ili osobno na adresu ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000 ibenik, telefaxom na broj: 022/ 330-100
oglasi / in memoriam
SJEANJE
Dana 4. svibnja navrit e se tri godine da nas je napustio na voljeni
45
REPUBLIKA HRVATSKA IBENSKO-KNINSKA UPANIJA GRAD IBENIK GRADONAELNIK KLASA: 940-01/14-01/02 UR.BROJ: 2182/01-07-14-15 ibenik, 9. travnja 2014. Na temelju lanka 20. toka 1. Zakona o izvlatenju (Narodne novine, broj 9/94, 35/94, 112/00, 114/01, 79/06, 45/11, 34/12), Grad ibenik, punomonik Hrvatskih cesta d.o.o. Zagreb, objavljuje
SJEANJE
JAVNI OGLAS - PONUDA ZA OTKUP ZEMLJITA

Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb, ovlastile su Grad ibenik, na temelju Punomoi, KLASA: 361- 01/2013-11/111, UR.BROJ: 378/2013-01 od 17. 12. 2013. godine, da, izmeu ostalog, uputi ponude vlasnicima zemljita radi rjeavanja imovinsko pravnih odnosa radi realizacije zahvata u prostoru: rekonstrukcija VORA METERIZE. Za predmetni je zahvat Grad ibenik, Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog ureenja i gradnju, izdao lokacijsku dozvolu, KLASA: UP/I 350-05/11-01/61, UR.BROJ: 2182/01-08-11-14 od 25. studenog 2011. godine i izraen je parcelacijski elaborat, KLASA: 93206/11-02/519, UR.BROJ: 541-24-1/3-14-3 od 14. 1. 2014. godine. Ured dravne uprave u ibensko-kninskoj upaniji, Sluba za gospodarstvo i imovinskopravne poslove provela je osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnina na temelju nalaza i miljenja sudskih vjetaka za poljoprivredu te vjetaka graevinske struke. Na osnovi procjene sudskih vjetaka nude se vlasnicima ove kupoprodajne cijene: 300,00 kn/m2 za poljoprivredno zemljite, 700,00 kn/m2 za graevinsko zemljite, rok isplate je 30 dana od dana potpisivanja nagodbe. Pozivaju se zemljino-knjini vlasnici zemljita, na kojima je predvien predmetni zahvat u prostoru, da se u roku od 8 dana od dana objavljivanja ovog javnog oglasa-ponude za otkup zemljita obrate Gradu ibeniku, Trg palih branitelja Domovinskog rata 1, II. kat, soba br. 21, od 8 do 15 sati, a radi dogovora o otkupu zemljita. Ponuda za otkup zemljita, sve u K.o. ibenik, odnosi se na ova zemljita: dio est. br. 781/1 - nove oznake 781/8, u povrini od 95 m2, uknjienog prava vlasnitva Lambaa Marijan pok. Ive za i Lamabaa Ivan sin Vlade za , dio est. br. 980/1- dio nove oznake 980/4, u povrini od 22 m2, uknjienog prava vlasnitva IZGRADNJA d.d., dio est. br. 975/1 dio nove oznake 975/3, u povrini od 1311 m2, uknjienog prava vlasnitva ari Anelka ud. Frane za 2/16 dijela, Bujas Davor sin Dunka za 1/16 dijela, Bujas Serdje sin Dunka za 1/16 dijela, Perin Tonka . Ante za 1/16 dijela, Kronja Nadina . Grge za 1/16 dijela, ari Ivo pok. Jose za 2/16 dijela, Dolzani Tona . Karla za 4/16 dijela i ari Milka ud. Frane za 4/16 dijela, dio est. br. 974 nove oznake 974/2, u povrini od 514 m2, uknjienog prava vlasnitva Nini Anelka . ire, dio est. br. 973/2 - nove oznake 973/3,u povrini od 620 m2, uknjienog prava vlasnitva Bogdan Marija ud. Stipe za 2/8 dijela, Ivas Anka . Marka za 2/8 dijela, Bogdan Kata ud. ivka za 1/8 dijela, Bogdan Majda pok. ivka za 1/8 dijela, Bogdan Branka pok. ivka za 1/8 dijela i Bogdan Zlatka za 1/8 dijela, dio est. br. 977/1 nove oznake 977/4, u povrini od 2567 m2, uknjienog prava vlasnitva Nini Kreimir pok. Jere za 4/32 dijela, Belamari Marija . Stipe za 2/32 dijela, Babaja Jadranka . Ivana za 2/32 dijela, Nini Ante pok. Milivoja-Ive za 2/8 dijela, Zjai Tona . Krste za 4/8 dijela, dio. est. br. 963/1 - nove oznake 963/3, u povrini od 241 m2, uknjienog prava vlasnitva upe Stipe za 1/8 dijela, upe ime p. Ante za 14/24 dijela i upe Tona ud. Ante za 7/24 dijela, dio est. br. 962/2- nove oznake 962/17, u povrini od 1020 m2, uknjienog prava vlasnitva Hoevar Toma sin Zvonimira za 4860/10800 dijela, upe Mate pok. Stipe za 1620/10800 dijela, upe Branko pok. Stipe za 1620/10800 dijela, Belamari Vica za 72/10800 dijela, Sunara Rade za 72/10800 dijela, Skrai Senka . Milivoja za 36/10800 dijela, elar Vjera za 9/10800 dijela, elar Stanko za 9/10800 dijela, elar Ladislava za 9/10800 dijela, elar Branko za 9/10800 dijela, upe Mate za 810/10800 dijela, upe Branko za 810/10800, Picula Ivan-Ive pok. Ante za 60/10800 dijela, Picula Zdenka za 60/10800 dijela, karica Milena ud. Borisa za 60/10800 dijela, Picula Anka pok. Ante za 60/10800 dijela, Vukovi Tujo pok Vidaka za 20/10800 dijela, Vukovi Pero sin Tuje za 20/10800, elebi Zoja . Branka za 20/10800 dijela, Stoi Antonjeta pok. Vicka za 120/10800 dijela, Bandalovi Ankica . Ive za 120/10800 dijela, Kovak Neven pok. Kreimira za 120/10800 dijela, Sunara Boscana Juan Carlos za 24/10800 dijela, Sunara Boscana Carmen Marisa za 24/10800 dijela, Sunara Caraballo Albert Juan za 24/10800 dijela, Klasi Mladen za 24/10800 dijela, Janu Ruica za 24/10800 dijela, Jurii Jasna za 24/10800 dijela, Jui Kreimir sin Dragutina za 60/10800 dijela, dio est. br. 973/1 - nove oznake 973/4, u povrini od 269 m2, uknjienog prava vlasnitva Bogdan Marija ud. Stipe za 2/8 dijela, Ivas Anka . Marka za 2/8 dijela, Bogdan Kata ud. ivka za 1/8 dijela, Bogdan Majda za 1/8 dijela, Bogdan Branka pok. ivka za 1/8 dijela i Bogdan Zlatka za 1/8 dijela, dio est. br. 972 - nove oznake 972//2, u povrini od 560 m2, uknjienog prava vlasnitva Juras Niko pok. Jose, dio est. br.817/2 dio nove oznake 817/34, u povrini od 501 m2, uknjienog prava vlasnitva Juras Tona ud. Krste za 12/48 dijela, Kurtaj Ankica za 2/48 dijela, Joli Milena . Veselka za 2/48 dijela, Juras Goran pok. Frane za 1/48 dijela, Juras Igor pok. Frane za 1/48 dijela, Juras Ante za 6/48 dijela, Kurtaj Ankica za 6/48 dijela, Joli Milena za 6/48 dijela, Juras Goran za 3/48 dijela, Juras Igor za 3/48 dijela, Perii Radmila za 2/48 dijela, apelj Evegenija za 2/48 dijela, Perii Maa za 1/48 dijela, Perii ore za 1/48 dijela, dio est. br. 818/1 dio nove oznake 818/19, u povrini od 8 m2, uknjienog prava vlasnitva Zeni Dragan za 424/445 dijela i Labor Marijo za 21/445 dijela, dio est. br. 971 - dio nove oznake 971/2, u povrini od 27 m2, uknjienog prava vlasnitva ari Petar pok. Ive za 1/8 dijela, Tomas Meri pok. Ive za 1/8 dijela, Jerkov Miro pok. Mate za 6/16 dijela i Mijakovac Nataa pok. Mate za 6/16 dijela. ROK ZA PRIHVAT PONUDE I SKLAPANJE NAGODBE JE 8 DANA OD DANA OBJAVE OVOG JAVNOG OGLASA-PONUDE. Ukoliko vlasnik zemljita u navedenom roku ne odgovori pismeno na danu ponudu, Grad ibenik, kao punomonik Hrvatskih cesta d.o.o. pokrenut e postupak izvlatenja u skladu sa Zakonom o izvlatenju. po punomoi Hrvatskih cesta d.o.o. GRAD IBENIK GRADONAELNIK eljko Buri, dr. med.
ANTE (TONI) KURTOVI

6. IV. 2006. 6. IV. 2014.
MARINKO BEROVI
2011. 2014.
Za njim tuguju njegovi najmiliji. Misa u spomen na pokojnika sluit e se 13. travnja (Cvjetnica) 2014. u 9.30 sati u crkvi svetog Nikole u Mandalini.
Svakim danom sve je tee prihvatiti bolnu istinu da vie nisi s nama. uvamo uspomenu na tebe, jer ljepe uspomene nema. Dragi, hvala ti na godinama provedenim s tobom. Supruga Ana i ki Jadranka
SJEANJE
Na naeg dragog supruga, oca i djeda
in memoriam
SJEANJA, ZAHVALE I SUUTI PRIMAMO DO SRIJEDE UJUTRO DO 10 SATI.
SINIA TRLAJA
11. 4. 2003. 11. 4. 2014.
Uvijek u naim mislima i srcima. Tvoji najmiliji
ZAHVALA
Dana 9. travnja 2014. navrilo se tunih mjesec dana od kada nas je napustila naa draga mama i baka
MARICA KREAK
1928. 2014.
U nemogunosti da svima pojedinano zahvalimo, a iskreno dirnuti panjom i suosjeanjem u trenucima nae tuge, ovim putem zahvaljujemo rodbini, prijateljima, kolegama i susjedima na usmenim i pisanim izrazima suuti te dostojanstvenom ispraaju nae drage pokojnice. Zahvalne keri Branka Stoi i Nada Lambaa s obiteljima
46
sport
U ah nas je sve uvukao Ro Fischer - on je bio planetar kao danas Ronaldo ili Mesi
JOSIP ALETA CAR
IVA POVIJEST SREKO TRUtA (59) IBENsKI AHIst IBENSKOG SPORTA
sport@sibenski-list.hr
Oduvijek se dvojilo jesu li i koliko ahisti sportai ili umjetnici. Razmiljati unaprijed, predvidjeti poteze protivnika zaista je umjetnost, no isto tako borba za svaki bod tjera ljude da razmiljaju sportski. ah u ibeniku imao je svojih blistavih trenutaka, dao je i etiri FIDA majstora, no u modernoj Hrvatskoj nikada se nije vratio na razinu na kojoj je nekada bio. Jedan od onih koji se svojski trudi vratiti davni sjaj ibenskom ahu svakako je aktualni prvak grada i jedan od etvorice s titulom FIDA majstora, Sreko Truta. Uvijek spreman na razgovor o temi koja mu je najmilija, o ahu. Kako ste vi uope poeli sa ahom? To i nije ba neki ibenski sport?! -To se vama samo ini jer ste relativno mladi. ibenski ah ima dugu tradiciju i velike uspjehe, a ja sam se s njim kao sportom poeo baviti relativno kasno. Kasnio sam sa ahom, kasnio sa enidbom, oenio se tek u etrdesetoj, valjda u kasniti i s umiranjem. Naime, nakon osnove
kole koju sam pohaao u poznatoj Legi, pa onda u sjemenitu, upisao sam se u gimnaziju i tu se dogodio moj prvi pravi susret sa ahom. Do tada kao i svi ostali, malo basket, malo nogomet, kako sam kao dijete dvaputa lomio nogu, a i nisam neke nogometne grae nogomet mi je bio sporedan. A onda se dogodio Robert Bobi Fischer.
Kako mislite - dogodio se Bobi Fischer? -Uz velike svjetske asove poput Tigrana Petrosjana, Benta Larsena i ostalih pojavio se na sceni Bobi. Najprije je unitio upravo Petrosjana sa 6:0, nakon njega istim rezultatom Danca Larsena i u konanici Marka Tajmanova. Bio je to svjetski ok. Njegova pojava me fascinirala i odredila moj daljnji put. On je bio planetarna, globalna zvijezda, neto slino ovome to su danas nogometai Christiano Ronaldo ili Lionel Mesi. I tako je sve drugo palo u drugi plan, iako sam srednjoj igrao stolni tenis, a kasnije kada sam otiao na fakultet u Split bavio sam se atleti-
I danas znam neke cijele partije iz 1973. godine
kom. U ASK-u sam trao na 10 000 metara, no ah je bio prva ljubav, upravo zbog Fischera. Kad smo ve kod kole i tu ste na neki nain specifini. Obino nekomu lee prirodne, a nekomu drutvene znanosti, ali vi ste to spojili zavrivi dva fakulteta. -To vas ne mora uditi jer sam ja u to vrijeme pohaao uvenu ibensku gimnaziju, koja je bila iznimno cijenjena. Ekonomiju sam odabrao odmah, i tu nije bilo pogovora, a to se tie jezika tu sam jednostavno imao talent, a sve vie od toga ugradili su mi profesori Brean. Tako sam ja nakon Ekonomskog fakulteta u Splitu upisao engleski i njemaki na Filozofskom fakultetu u Zadru, da bih, evo, u konanici postao poduzetnik i radio sam za sebe. Vratit emo se tome, no da vidimo kako je poelo sa ahom u gimnazijskim danima? -U to vrijeme u ibeniku nije bilo kluba, a kako sam se zaljubio u ah bio sam prisiljen uiti iz knjiga. To je trajalo neko vrijeme onda smo mi srednjokolci poeli svraati u DIT (Drutvo inenjera i tehniara), gdje se igrao ah. Tu smo upoznali prof.
Domagoja Vujia, Juru Aralicu i legendarnog, prerano preminulog Joka Pisu. Taj ovjek je bio glavni u tom drutvu. Prepun zabavljakog duha, vica, jednostavno je privlaio ljude i bio najbolji animator i osoba koja zna motivirati. Tako smo se mi tu okupljali, neki su vremenom otpali, no ja sam, ispostavilo se trajno, ostao. Ipak je razlika igrati da bi se kratilo vrijeme i igrati natjecateljski. Kada ste poeli sa natjecanjem? Kako tada nije bilo kluba poeli smo sa Dalmatinijadama, u Splitu, Dubrovniku, no prvo pravo natjecanje bilo je prvenstvo ibenika 1973. godine, na kojem sam osvojio etvrto mjesto. Prvi je bio prof. Bulat, pa Pisa, a igralo se u tadanjem Domu bive JNA. Ono to fascinira kod ahista je pristup. Vi ste u stanju nakon zavrene partije sjesti i pomno analizirati iz glave svaki potez -Pa ja vam sada znam neke cijele partije iz 1973. godine, ili 1980. kada sam osvojio naslov prvaka grada. Vjerujte mi, svi ljudi koji se bave ahom bez problema su zavrili fakultete, to je svojevrstan trening
mozga koji dugorono daje odline rezultate. Kluba jo nije bilo u ibeniku a vi odlazite u Split na fakultet, gdje radite udo?! -Vrlo vano razdoblje za mene. im sam doao u Split ulanio sam se u K Potar, u kojem su igrali mlai ljudi za razliku od drugoga splitskog kluba Mornara, gdje su igrali oni iskusniji. Tada je bilo prvenstvo Splita za seniore i omladince, a ja sam pobijedio u obje konkurencije i fascinirao sve. Tu sam stekao samouvjerenost, pa sam ak tri puta nastupio na turniru u Vrnjakoj Banji koji je bio jedan od najjaih turnira u to vrijeme. Dobro vam je ilo u Splitu, a ibenik? -Da, u to vrijeme u ibeniku je osnovan K Metalac TEF, tako da sam odmah iz Potara preao u Metalca. Bilo je to 1975. godine, i to je jedno posebno razdoblje za sve nas. Predsjednik kluba bio je Petar Rajevi, koji je kasnije postao i direktor TEF-a, ovjek je jednostavno volio ah, a te iste godine mi smo osvojili Kup Dalmacije, ostvarivi tono 75 pobjeda.
Njegova pojava me fascinirala i odredila moj daljnji sportski put. On je bio planetarna, globalna zvijezda, neto slino ovome to su danas nogometai Christiano Ronaldo ili Lionel Mesi. I tako je sve drugo palo u drugi plan, iako sam srednjoj igrao stolni tenis, a kasnije kada sam otiao na fakultet u Split bavio sam se atletikom. U ASK-u sam trao na 10 000 metara, no ah je bio prva ljubav, upravo zbog Fischera
sport
47
Odpondedoponde
obert Bobi rna zvijezda si!
Dunkov glas onome ko napravi dvoranu

Ja ne znan kako se vi utite, ali meni nije do niega. Ovo vrime me baca ka da san saloka litru ujutro in san se diga, ne vridi mi ivot pare. Ovi ritam ivota pravo dodija, svaki dan isto. Popij kafu, proitaj novine, ili one od karte, ili one priko interneta, i u svakin nae dabil nita. Pratin ovo ta se deaje u gradu okolo ovi tvrava, i samo bretiman. Kako i neu sade odjedanput tvrave e donit miljune. Evo velu da e Barone dobit od Europe miljun leura, i da e biti na njoj visoko tehnoloki muzej. -Aha ba e radi visoke ibenske tehnologije dolazit turisti na nju. Vajik su dolazili samo da bi slikali kanal i nakon toga bi ili a, ne ti muzeja, doda je Dunko. Mogu re da je skroz u pravu. Ko bi se vera gori radi muzeja da nije onoga lipog pogleda. Ma dobro je sve to samo mi je smina kapija u idejnom rjeenju koju su napravili od drva, ka da smo u Slavoniji, dok kamen stoji sa strane. Nego nisan to tija re, vie se estin na litnju pozornicu na Svetom Miovilu. Jopet e se satrat silne olde za dvi predstave na godinu, evo bili su rekli kako e otvoriti diji festival gori pa su odustali, ma emu sve to, gospe moja. E bolje bi bilo da san mua, jerbo se Dunko navija iz uba. -E meu katrige gori da se mogu igrat prestave, a di e se igrat koarka, jebe se nji. Jedini smo grad u dravi ta imamo dva kluba u prvoj ligi, a igramo u onoj istoj dvorani jo od mediteranski igara. Ovi prije su napravili vanjski bazen, a sade uredilo i plau ispod, ba me zanima za koga vanjski bazen, sve in dodijale velike grupe ta se dolazu kupat na bazen. Svaka pulitika u ibenana je radila sebi spomenik, samo da bi kasnije moga upait prston i re, evo ovo san ja napravija, a niko da pogleda okolo sebe i vidi ta namin zaista triba. Ako ne znate ja u van re, triba nam dvorana, dvorana namin triba, jerbo se nema di igrat. U ovoj staroj se svaki drugi put die parket ka u nosee ene, zimi ne mo od leda, a liti od ege, i niko o tome ne vodi rauna. I zato u na sljedein izborima glasat za onoga ko napravi dvoranu, sav zapuvan je zavrija Dunko, i nisan mu ima jedne dodat, ajte evala van bilo
Sjeate li se tko je tada igrao i osvojio naslov? -Naravno, uz mene i predsjednika Rajevia tu su jo bili Marijo uuk, Stipe Lacmanovi i Joko Pisa. Bili smo toliko dominantni da su protivnici otvoreno pokazivali strah. Tada sam dolaskom u Metalac postao tajnikom kluba, ali i ahovskog saveza Dalmacije.
AH JE ZDRAV
Sreko Truta uvijek istie kako je ah, bez obzira na to to se sjedi pri igri vrlo zdrav sport. -Je li vam poznat podatak da oni koji se bave ahom nemaju Alzheimerovu niti Parkinsonovu bolest. To vam je podatak toan, jer igranjem i vjebanjem zaista razvijate mozak. Dodue, danas je ah postao poprilino teak, jer ako elite ostvariti rezultat onda satima i danima morate sjediti pred raunalom, no kaem vam da je to vrlo zdrav sport, ozbiljan je Truta.
Va nedavni naslov prvaka grada potaknuo nas je na ovaj razgovor, no bilo je tih prvenstava i prije? -Naravno, vrlo uzbudljivo je bilo ono 1979. godine kada smo ja i prof. Bulat podijelili prvo mjesto. Eto sami kaete da vas je ovaj nedavni rezultat ponukao da piete o ahu, a ja vam moram rei da smo mi u to vrijeme bili jako dobro medijski praeni. Tome Mileta je tada bio na Radio ibeniku i dosta nas je pozivao u goste, takoer i prof. Bruno kalabrin. Sve to privuklo je dosta mladih, od kojih neki i danas igraju, kao Miro Tesla, Marijo Malenica i dr. Boris Grgurevi. O popularnosti aha najbolje vam govori podatak da sam nakon osvajanja naslova prvaka grada 1980. godine do pred sam kraj izbora bio u utrci za sportaa grada. Popularnost aha ste iskoristili na najbolji mogui nain, simultankama koje su popraene i u svijetu. -Tako je, dvije godine zaredom mi smo u ibenik doveli najvea svjet-
O simultanci na Meduliu pisao je cijeli svijet
AHOVSKA KRONIKA 1974. - 1983.

ah je zaista u to vrijeme bio jako popularan, pa je Truta kao student pisao kolumne za Slobodnu Dalmaciju, ali i vodio vlastitu kroniku u kojoj je podosta podataka o uspjesima dalmatinskih ahista. -Imam podatke s velikog broja natjecanja, pa je tu i dosta lanaka iz svih tadanjih novina, neki su i na irilici jer su i nacionalne novine pisale o ahu. Sve to sam uredno spremao i drao u arhivi, no onda sam prestao, prisjea se Sreko.
ska imena. Prvo smo 1985. godine pred katedralom igrali simultanku na 100 ploa. S onim malo loijima igrao je Dimitrije Bjelica, kao animator, a tu su bili Bent Larsen, Miguelle Najdorf i Frank Anderson, da bismo samo godinu kasnije na trgu kod Medulia ponovili sve to, a doli su Boris Spaski, Jan Timman, Tony Miles i Bjelica. Cijeli svijet tada je pisao o toj simultanki. Jedno vrijeme ste igrali i u Sloveniji, moda u vremenu kada ste davali najvie? -Pa nakon fakulteta sam otiao raditi u Ljubljanu u jednu avio kompaniju i igrao za Mursko Lee. Tada smo nastupali u drugoj ligi, ali smo igrali jake partije. Tako sam se nekako po splitskom scenariju pojavio na prvenstvu Slovenije i osvojio prvo mjesto, to je iznenadilo sve. Bilo je to vrijeme kada se jako puno putovalo po turnirima, pa sam tako nastupio u New Yorku, Groningenu, Maarskoj, Slovakoj, Austriji ah tijekom Domovinskog rata -Najgore razdoblje za ovaj sport. Jednostavno ga je nestalo iz medija, ak su i prostorije nekadanjeg Metalca nestale, tonije niti ne znamo to je s njima, sada nam je Grad dao prostorije na Baldekinu, no stekao sam dojam da je odlaskom Fischera jednostavno pao i interes za ah kao igru. Kako se odmarate i oputate nakon aha? -Volim etnje u prirodi, lagano trkaranje, odem na more, iako
sam sa Zlarina nekako sam vie zaljubljen u obalu nego u more, volim zaplivati, ali ne previe od obale. Igraju li vai u kui, djeca, ah? -Samo rekreacijski, oni su sebe nali u drugom sportu. Hana i Filip jedre, Martina nije ba zainteresirana, a Karlo se jo nije odluio. Teko je danas djeci predloiti da sjednu uz kompjuter i ue ah, jer su drugi sadraji primamljiviji. Osobno mislim da bismo i mi morali slijediti primjer nekih zemalja koje su ah uvele u kole, poput Maarske, Armenije, pa i Francuske, no za to bi trebalo osposobiti ahiste po pedagokom naelu. Ima li u ahu ekscesa, prevara -Tu i tamo pojave se poneki prevaranti poput Bugarina Ivanova, koji je varao pomou raunala, ali brzo nestanu. Mislim da su ahisti malo egocentrini i narcisoidni, no nadasve etini kada je ovaj sport u pitanju, pa usudio bih se rei i sport uope. Na poetku ste mi rekli kako ibenik ima etiri FIDE majstora, koji su to? -To je umirovljeni ahist prof. Ante Bulat, koji jo uvijek zaigra onako za duu, Goran Juri, Branko Vlaji i ja. Trenutno radimo u dva kluba, znai K ibenik i K Primoten. ibenik je u 1.B ligi, dok je Primoten u kojem igram ja drugoliga, no nema animoziteta, dapae, suradnja je na razini. Prati nas Opina Primoten, a mi za uzvrat radimo s mladima, tako da sam uvjeren kako nas eka lijepa ahovska budunost.
48
sport
KOARKA Drugi poraz, ovaj put na Baldekinu od Cibone
Dobar otpor ibenske mladosti

JOSIP ALETA CAR
Prepuni Baldekin doekao je zagrebaku Cibonu predvoenu ibenskim tandemom Junakoviari. Obojica su jo na zagrijavanju dobili prigodne majice i veliki pljesak ibenske publike, koja je unato razlici u snazi ovih dviju momadi, potaknuta uspjehom Zadra kod Cedevite prizivala jo jedno iznenaenje. No iznenadio je samo Jeronimo arin, koji je utakmicu poeo sa ak trojicom ibenskih mladia, naime u prvoj petorci su se nali Radovi, Badim i panja. Od poetka je bilo jasno kako ovdje nee biti neizvjesnosti, no domai se ipak nisu dali. Gosti su poveli na startu i do kraja prvih deset minuta napravili razliku od 12 koeva. Nakon uvodnih 5:5 uslijedila je serija Zagrepana od 11:0 s kojom su napravili osjetnu prednost. U drugoj dionici gosti stvaraju najveu razliku od 17 poena(23:40), no serijom od 13:4, koju je pokrenuo Domagoj Bai 'graani' se vraaju u utakmicu. Nakon velikog odmora Blae i Vu-
Serijom od 13:4 graani se vraaju u utakmicu. Nakon velikog odmora Blae i Vukievi smanjuju zaostatak na svega 5 poena. Ali razlika u kvaliteti bila je prevelika, pa su cibosi bez problema priveli utakmicu kraju i zaslueno slavili sa 81:67
kievi smanjuju zaostatak na svega 5 koeva. Ali razlika u kvaliteti bila je prevelika, pa su 'cibosi' bez problema priveli utakmicu kraju te zaslueno slavili sa 81:67. Na kraju su prepune tribine pljeskom ispratile obje momadi. Jeronimo arin bio je zadovoljan i vjeruje da je klub na ispravnom putu, kada su u pitanju igrai koji su otvorili susret. -U ovoj smo utakmici pokazali da se s mladim snagama moemo nositi protiv Cibone u ovoj utakmici. Nemojmo smetnuti s uma da je Cibona veim dijelom igrala s najjaom postavom. Odgovorno tvrdim da na Baldekinu nikomu neemo priznati da je bolji. Vjerujemo da izmeu pet ekipa koje su dole iz A-1 lige moemo biti najbolji, optimistian je arin. Svoj optimizam gradi na injenici da su ibenani sve te ekipe, osim Kvarnera, ve pobjeivali. Slaven Rimac upisao nije troio previe rijei. -Malo su nas ibenani u poetku iznenadili s tom mladom postavom pa smo i mi mijenjali ime smo razbili ritam, pa je meu nas ula nervoza. Od svega pamtim samo pobjedu, dok emo sve ostalo nastojati to prije zaboraviti. ibenik je pokazao da ima budunost i ja im elim puno uspjeha, zakljuio je trener Cibone. Uza sve simpatije prema ekipama, valja istaknuti da utakmica nije bila kvalitetna. O tome najbolje govori podatak da je izgubljena ak 41 lopta, ime se uvelike naruio ritam. Gosti su bili mirniji u vanjskom utu, dok je kod ibenana nedostajao jo pokoji igra da se pridrui standardno dobrom Baiu. Nakon gostovanja na vruem sinjskom parketu u srijedu, slijedi utakmica u Vinjiku protiv Zadra.
arin poeo s mladima
Utakmica izgubljenih lopti
sport
49
KOARKA Jolly JB ubiljeio pobjedu i poraz u prva dva kola
PIE: IVO MIKULIIN
Bez konice u nastavak natjecanja

JOSIP ALETA CAR
Mijenjaju se ibenani i - obiaji!

Subotnja utakmica koarkaa GKK ibenik i zagrebake Cibone uvjerila nas je kako vrijeme mijenja i nas, ibenane i nae obiaje. Kad je prije 30 godina Draen Petrovi preao meu vukove, policija (itaj: milicija) je drala pod prismotrom dio najljuih Funcuta kako bi ih sprijeila da se priblie ocu Joli i majci Biserki. Makar je Draen bronanu olimpijsku medalju u Los Angelesu osvojio praktiki kao lan ibenke (op.p. prije Olimpijskih igara nije igrao ni sekunde u dresu Cibone), ondanji gradonaelnik in. Filip Vukievi odbio je, pod pritiskom Baldekina i dijela javnosti, da ga sveano primi u Gradskoj vijenici. Suprotno Draenu, Dario ari i Martin Junakovi, koji su se s Baldekina otisnuli na istu, zagrebaku adresu, doekani su prole subote pljeskom i darovima. Bez traga ogorenja ili eventualnih zviduka, upuenih prema nadarenim zagrebakim ibenanima. Tu tihu, ibensku evoluciju ne smatram negativnom. Dapae, kao to je nekad bilo apsurdno da Arsen, umjesto druenja s Endrigom i Okudavom, ostane svirati u ibenskoj narodnoj glazbi, tako je logian put (juer) Draenov i (danas) Dariov. Draen je u pravilu igrao nevoljko protiv matinog kluba, a ari ga je u subotu samo slijedio. Bez uobiajene sportske napaljenosti i estine u duelima. No, Cibona je bila prejaka i s takvim , neutralnim Dariom. Kvaliteti nekadanjeg prvaka Europe silno su prkosili jedino Funcuti. Brojni, glasni i raspjevani. Bez pomisli na predaju. I opet nas podsvjesno tjerali na jo jednu koarkaku usporedbu. Nisu ibenski navijai na tako strastan nain prije 5-6 godina bodrili puno potentniju domau momad. Sa sekstetom nadarenih tinejdera (Petkovi, Drezga, Vrki, Vlai, Bilan, Vukievi), pomno odabranim pojaanjima (dananji reprezentativac Luka ori, Mari, Erjavec...) i s iskusnim Maleom, jo uvijek spremnim za tridesetak minuta ljutog boja pod koevima. Nije samo Male, koji je danas pomoi trener, krunski svjedok tog vremena. U toj prii iz nedaleke prolosti participirao je i (dananji trener) Jeronimo arin, i (dananji sportski direktor) Zoran Kalpi. Ostat e enigmom zato je onomad stvorena koarkaka gerila, koja je gotovo svakodnevno zapinjala noge predsjedniku Stipi Grciu i direktoru ivku Badimu. Kad je na udan nain sprijeeno da spomenuta potentna momad saeka Darija aria i Martina Junakovia. Da se spoje u sastav, koji bi kao od ale preskoio susjedni Zadar te opasno zaprijetio Zagrepanima. Da se ne dogodi mala ibenska sportska tragedija da Dario, kao novi Draen ode s Baldekina bez i jedne jedine minute, odigrane za dres matinog kluba. Moda sam nepopravljivi ibenski romantiar, ali sa 40 i neto godina staa u novinarstvu, te 20 godina dubokog kopanja u koarci, drim kako slinu priliku neemo tako brzo doekati. A ono malo optimizma ubio mi je stari poznanik Boo Maljkovi na Hrvatskoj veeri u Beogradu, kad je, ne zaboravljajui svoje slavne dane na splitskim Gripama, kazao: -Nee nikad vie do europskih vrhova nijedan klub iz grada veliine Splita, a kamoli iz tvog ibenika. Danas igru vode moni sponzori.
Koarkai Jolly Jadranske banke bez optereenja su krenuli u Ligu za prvaka. S obzirom na ritam srijeda-subota-srijeda, ibenski koarkai barem na startu dobro brode. Ligu su otvorili protiv Zagreba na Baldekinu, gdje su u jednoj vrlo zanimljivoj, ali i udnoj utakmici uz velike oscilacije pobijedili. Nakon odlinog otvaranja ve nakon prvih deset minuta, 'bankari' su imali ogromnu prednost od 15 poena, da bi gosti na veliki odmor otili sa +1! Ipak u drugom dijelu malo su konsolidirali redove, i u prvom redu zahvaljujui odlinom Luki Katuri koji je uz 25 poena ostvario i 10 skokova, stigli do zasluene pobjede od 81:74. Bila je to dobra uvertira za gostovanje kod Cedevite u Zagrebu, tri dana kasnije. ibenani su igrali odlino 25 minuta i drali prikljuak sa Cedevitom, da bi tada pali i izgubili sa 84:62. Bez obzira na poraz, u klubu moraju biti zadovoljni, a
ono to posebno veseli je injenica da u svakoj utakmici iskoi netko drugi. Nakon Kature protiv Zagreba, u drugoj je najbolji bio Dino Cinac, to posebno veseli, jer se Dina eka gotovo cijelu sezonu. Dodue po prvi put je imao znaajnu minutau koju je na najbolji mogui nain iskoristio. -Trener mi je dao priliku i elio sam je maksimalno iskoristiti. Stoga vjerujem kako i u nastavku prvenstva mogu zadrati tu razinu, optimistian je Dino, koji je ne tako davno bio najbolji igra Kvarnera, zbog ega je i doveden u ibenik. 'Bankari' su ve u srijedu igrali dalmatinski derbi protiv Zadra, koji je odlino uao u Ligu za prvaka, a ve u subotu slijedi utakmica protiv Kvarnera. -Vjerujemo kako emo pobijediti i uzvratiti Rijeanima za onaj poraz u produetku, koji nas umalo nije kotao ispadanja u Ligu za ostanak, istie Davor Vidaak, sportski direktor kluba. Jolly JB i Kvarner igraju na Baldekinu s poetkom u 19 sati.
Bezobrazluk ili nedostatak edukacije?

Nemalo su ostali zaueni gledatelji na Baldekinu, kada su poetkom posljednje etvrtine utakmice 1. kola Lige za prvaka izmeu Jolly JB i Zagreba,iz slubenog tunela na parket ule dvije nepoznate osobe s nekakvim akreditacijama oko vrata, te rubom terena za igru nonalantno odetale iza klupa obiju ekipa. Jo vee iznenaenje je nastalo kada je isti dvojac u zavrnici utakmice koja je bila uzbudljiva i napeta priao klupama i doslovce vukao za rukav lanove stoera!? Kako se ispostavilo bila je to doping kontrola Hrvatskog olimpijskog odbora, koja je dola obaviti svoj zadatak. Nije upitna vanost njihove zadae, ali zar se ne obavlja doping kontrola i na susretima Eurolige? No tamo nitko nikada nije vido da osobe zaduene za tu kontrolu povlae sudionike utakmice za rukav. Nain na koji se spomenuti dvojac ponaao pokazao je da su oni iznad koarke, iznad sporta, a barem bi u HOO-u trebali znati, pa i educirati takve da je sport iznad svega, a da su oni marginalci koji samo trebaju obaviti svoj posao, bez pompe i bahatog trkaranja rubom parketa. Gospodo u HOO-u, ako ve radite na zatiti sporta od varalica, onda barem educirajte ljude koji to rade, da svoj posao obave inkognito bez velike pompe i odurne bahatosti.
Mladi kadeti drugi u Sarajevu
Mladi kadeti Jolly Jadranske banke i ove su godine nastupili na velikom meunarodnom turniru 6. april koji se igrao u sarajevskoj Skenderiji povodom dana grada, u organizaciji kole koarke Ko, koju vodi proslavljeni igra Sejo Bukva. Turnir je trajao tri dana, a mladi koarkai natjecali su se u tri kategorije, juniori, kadeti i mlai kadeti. ibenski koarkai nastupili su u konkurenciji najmlaih i osvojili drugo mjesto. Mladi bankari nali su se u konkurenciji tri sarajevska kluba. U prvoj utakmici savladali su Gen, rezultatom 92:77, da bi u drugoj bili bolji od domaina i pobijedili s velikih 90:50. U finalu su momci iz Sparsa bili bolji i pobjedom od 86:51 osvojili prvo mjesto. Uz te etiri ekipe meu mlaim kadetima nastupio je jo rijeki Kvarner i Dubrovnik. Najboljim asistentom proglaen je Karlo Petkovi iz Jolly JB, dok je Mateo Ivas izabran u petorku turnira.
50
sport
Boarski semafor
ANTE BARANI
Croatiji svanulo nakon krugova

BORISLAV JURAS
Uvjerljiva, prva proljetna pobjeda je boarima Croatije konano donijela pomak s posljednjega mjesta drugoligake ljestvice. No, put do konanoga opstanka bit e im teak. Na to ukazuje njihova igra u krugovima, poslije koje su gosti s Hvara ak imali vodstvo 5:3. Ipak, sve se okrenulo sa est osvojenih poena u izbijakim disciplinama 9. kolo: Croatia Zlatan otok 15:7 Rezultati po disciplinama; blianje i izbijanje u krug: Jurica Gurduli 21:21, Begura Viskovi 23:16, Marko Ivankovi 23:24, Pavi Marui 18:21, brzinsko izbijanje: I. Jurkovi Viskovi 35:14, precizno izbijanje: Marko Ivankovi 13:5, tafetno izbijanje: I. Jurkovi, Pavi Marui, Knezovi 42:13, pojedinano: Marko Ivankovi 13:5, parovi: Pavi, Malenica Viskovi, Gurduli 8:12, I. Jurkovi, Begura Barbari, Knezovi (L. Zaninovi) 13:2, trojka: Mareti, J. Jurkovi, Milia Marui, I. Zaninovi, Jelui 13:3. Sa est bodova na kontu, Croatia je pretposljednja, deveta na ljestvici june skupine druge lige. U 10. kolu opet igra na svojim zjogovima. U dvorani ex vojarne Bribirskih knezova, u subotu e ugostiti fenjeraa, momad Rijeke iz Dubrovnika (poetak u 15 sati).
Toni Vukui, J. Mati 43:21, pojedinano: Radmilovi Mate Mati 13:8, parovi: Toni, Ljubeti A. Mati, J. Mati 13:5, Kusanovi, Fabijanovi Ml. Mati, D. Mati 13:1, trojka: Ivanovi, Miri, Glasinovi Marko Mati, Vukui, Mi. Mati 13:5. Solaris Dugopolje 21:1 Rezultati po disciplinama; blianje i izbijanje u krug: Galei Zeljkovi 19:11, Arambaa Dodoja 24:15, Brati H. Bali 14:14, Bai G. Bosani 14:12, brzinsko izbijanje: Galei Dodoja 31:24, precizno izbijanje: Arambaa Zeljkovi 18:8, tafetno izbijanje: Galei, Brati Ivan Bosani, H. Bali 32:17, pojedinano: Bai Zeljkovi 13:11, parovi: Arambaa, Mari Zeki, Marasovi 13:7, Brati, Vrankulj Dodoja, Ivica Bosani 9:8, trojka: Brajkovi, J. Vuki, G. Vuki G. Bosani, Ivan Bosani, M. Bali 13:6. U skupini Srednja Dalmacija, momad Sonkovia je esta s osam osvojenih bodova. S bodom manje, Solaris je sedmi. Meusobni okraj tih dviju momadi igra se u nedjelju (poetak u 15 sati) na zjogovima ibenske dvorane.
Vraa li se s proljeem i (prvoligaki) sjaj Solarisa?! Na to ukazuje barem njihov rezultat, uvjerljiva treeligaka pobjeda protiv Dugopolja. Sonkovi je na Brau, iako bez najboljega igraa, Marka Skeje, zaprijetio lideru. Nakon brzinskog izbijanja i vodstva 8:2, ostali su bez ikakve anse 9. kolo: Stivan Sonkovi 14:8 Rezultati po disciplinama; blianje i izbijanje u krug: Kusanovi Mi. Mati 15:16, Toni Marko Mati 19:20, Popovi Ml. Mati 14:21, Radmilovi D. Mati 23:20, brzinsko izbijanje: Kusanovi Marko Mati 27:30, precizno izbijanje: Ivanovi Ml. Mati 23:14, tafetno izbijanje: Popovi,
Trea liga: Solaris pomeo Dugopolje
Kijevo i dalje imao stopostotan bodovni uinak meu upanijskim ligaima. Porazom Piramatovaca u Kninu, njihova je prednost na vrhu udvostruena Prva upanijska liga, 7. kolo: ista Velika Zagora 14:8, Zrinski Piramatovci 12:10, Kijevo Telekom 18:4. Poredak: Kijevo 14 bodova, Piramatovci 10, ista Velika 8, Zrinski 6, Zagora 4, Telekom bez bodova. Druga upanijska liga, 9. kolo: Betina Pirovac 14:8, Primoten Stankovci 13:9, Banzogo Vodice 11:11, slobodan je bio Tribunj. Neodigrana utakmica 8. kola, Tribunj Betina, registrirana je s 22:0 u korist Tribunjaca, a netono je objavljeno da je Primoten bio bolji od Banzoga. Ispravno je: Primoten Banzogo 10:12. Poredak: Stankovci 12, Primoten 10, Vodice i Banzogo po 9, Betina 8, Tribunj 4, Pirovac 2 boda. Utakmice 8. kola prve i 10. kola druge upanijske lige, igraju se u nedjelju (poetak u 16 sati).
upanijska liga: Zrinski zaustavio Piramatovce
sport
51
Djevojice najbolje u Dalmaciji

BORISLAV JURAS
Vijesti iz vodikog sporta
Koarkaice Vodica su prvakinje Dalmacije u kategorijama kadetkinja i mlaih kadetkinja! U kadetskoj konkurenciji su im jedini poraz nanijele vrnjakinje iz Splita, ali s nedovoljnom razlikom da im preotmu zlatne medalje, koje su im dodijeljene pred punim Baldekinom, u poluvremenu utakmice ibenika i Cibone. Meu mlaim kadetkinjama, Vodianke su u ligi Dalmacije bile bez poraza, imaju svih 12 pobjeda, a odlija su primile u poluvremenu utakmice regionalne lige izmeu Zadra i Olimpije. U obje konkurencije, sastavi ibenika su bili treeplasirani. Vodicama slijede nastupi na dravnome prvenstvu. Prethodno, pet e lanica njihova kluba (Josipa Silov, Lucija Skori, Anet Mrdalj, Petra Bai i Andrea Ivei) sudjelovati u kampu kadetske i mlae kadetske reprezentacije Hrvatske, u Velikoj, od 13. do 18. travnja.
Pobjedniki pokal su 'kaparirali' i vodiki rukometai, ali u seniorskoj, treeligakoj konkurenciji. U 20. kolu june skupine, Olimpija je pod svojim 'atorom' nad-
Rukomet: Olimpija blizu treeligake titule
maila drugu momad zadarskih Arbanasa. Bilo je 31:19 (15:6). Vodiki su dres nosili: Mrela, Matulovi (1), Ergi (1), Male, kari (4), Grubeli (4), ivkovi, Bari (1), Prnjak (7), Stori (1), Vulin, Grubelji (3), imac (2), Toljan, Bili (6) i Lovri (1). Uoi 21. kola, Olimpija vodi na ljestvi-
ci, sa etiri boda vika u odnosu na drugu momad Zadra, kojoj u subotu ide u goste.
Igrale su i veteranke Olimpije, i to prijateljski dvoboj. Ugostile su sastav Ivani Grada, koji je pobije-
Koarka: Vodianima Kup Hrvatske za invalide!
dio sa 21:13. Zlatne medalje i pobjedniki pokal, zasluili su i vodiki koarkai u kolicima. Bili su najbolji u akovu, na zavrnici Kupa Hrvatske za invalide. U polufinalu su nadmaili rivale iz Slavonskoga Broda (69:51), a u finalu i zagrebake Vukove 68:61. U dresu
Vodica su igrali: Alen Braanov, Ante Praen (proglaen za najboljeg igraa zavrnog turnira), Slobodan Vuni, Stipe Pei, Dino Sinovi, Josip Jerkov i Dinko tefani. Vodiani su u akovu dobili i priznanje za drugo mjesto u prvenstvu Hrvatske (osvojili bod manje od prvaka Zagreba).
PLIvANJE ibenski kvintet nastupio na etveroboju reprezentacija
Antonia najbra u Beogradu

U 50-metarskom bazenu na Novom Beogradu, nastupilo je i petero ibenskih plivaa, od kojih je najbolje plasmane imala Antonia Gulin, lanica Mora
Hrvatska reprezentacija je ukupni pobjednik plivakog etveroboja mladih reprezentacija, na kojemu su jo sudjelovale selekcije Srbije, Slovenije te Bosne i Hercegovine. U 50-metarskom bazenu na Novom Beogradu, nastupilo je i petero ibenskih plivaa, od kojih je najbolje plasmane imala Antonia Gulin, lanica Mora. U kategoriji od 15 do 17 godina (po dva predstavnika svake drave mogli su plivati u svakoj disciplini), ona je pobijedila u utrci na 100 delfin te bila druga na dvostruko kraoj dionici istoga stila. Drugo mjesto je osvojila i kao lanica hrvatske tafete 4x100 mjeovito, u kojoj je nastupila i Lucija Jurkovi Peria. lanica ibenika je plivala i na 4x100 slobodno, gdje je hrvatska tafeta takoer bila druga. Od
vAtERPOLO U petak se bira novo rukovodstvo kluba
Izbori kao prekretnica?

U petak, na bazenu u Crnici odrat e se izborna sjednica Skuptine kluba. Najbitnije toke su razrijeenje dosadanjih i izbor novih upravljakih struktura VK ibenik
Kao i veina sezone, sumorna je bila zavrnica Triglav Jadranske lige za vaterpoliste ibenika sa dva uvjerljiva poraza od splitskih rivala. Jadran ih je u Crnici nadmaio sa 14:6, a POK na Poljudu sa 17:4. Ipak, uz pet osvojenih bodova, izbjegli su posljednje mjesto na ljestvici, za vjerojatni oprotaj od regionalne lige. Ili e se, moda, do jeseni dogoditi neki preokret u klubu i momadi?! Ba se petak 11. travnja spominje kao mogua prekretnica. Te veeri, u 18 sati, na bazenu u Crnici odrat e se izborna sjednica Skuptine kluba. Najbitnije toke su razrijeenje dosadanjih i izbor novih upravljakih struktura VK ibenik. Mogue je da novi mandat dobije dosadanji predsjednik (Teo Peri), ali su pretpostavke da bi mogao imati jednoga (koji e imati politiko 'zalee'), a moda i dva protukandidata! Tko god bude izabran, imat e zadau izvlaenja kluba iz duge agonije, koja je dodatno produbljena posljednjih nekoliko mjeseci B.J.
triju pojedinanih nastupa, tree mjesto na 100 slobodno je najbolji Lucijin plasman. Pod hrvatskom zastavom su plivale jo dvije lanice ibenika, i to obje u trkama na 200 metara leno Marta Lekovi (kategorija 13 do 14 godina) i Matea Gali (15 do 17 godina). Tri pojedinana nastupa u lenim disciplinama, imao je Petar Kreimir Marasovi (More). U najkraoj utrci, na 50 leno, je bio drugi, a tree mu je mjesto pripalo na 200 metara. Od ovih rezultata, njemu je jo vanija vijest da se nalazi na irem popisu kandidata za svjetske igre mladih, koje e se u kolovozu odrati u kineskome Nanjingu! Normu je, u disciplini 200 leno, isplivao na nedavnome prvenstvu Hrvatske, u Splitu. B.J.
52
oglasi
AUTO MOTO salon

od 9. do 13. 4. 2014.
CITY CENTER ONE - SPLIT
Prvi veliki ovogodinji salon automobila i motocikala u Hrvatskoj!
sport
53
NOGOMET Pobjede oba upanijska predstavnika u treoj ligi
ibenik prati Imoane, Zagori bodovi za mirnu luku

JOSIP ALETA CAR / KRSTE MUJAN
ibenski nogometai novom pobjedom na svom ubievcu nastavili su utrku s Imotskim za vrh 3. Lige - skupine jug. Borba je to koja bi ibenski klub sjajne tradicije izvukla iz kaljue ovoga ranga u kojem stoluju lokalni erif, koji kroje pravdu prema svojim pravilima. ibenik ni u kakvom smislu ne pripada u tu udnu drubu, stoga elnitvo u sportskim okvirima mora napraviti sve to je u njegovoj moi da se klub izdigne i ode u vii rang.
Oba kluba koja brane boje nae upanije u treeligakom natjecanju pobijedila su u 23. kolu. ibenani protiv Hrvaca 2:0, dok je Zagora na svom Borovitu savladala Neretvanca s rezultatom 2:1, i poela se uspinjati sredini ljestvice
Gosti su dobro stajali u obrani zatvorivi sredinu terena pa su 'naranasti' bili prisiljeni dugim loptama preko Kartela preskakati igru, to u prvih 45 minuta nije dalo rezultata. Oita je bila nervoza u ibenskim redovima, jer jednostavno nisu uspijevali nametnuti igru destrukciji gostiju, koji su ak zaboravili i na kontre. Svega su jednom preko Grbee doli pred vrata nezaposlenog Hrvoja Slavice. U drugom dijelu domai su krenuli agresivno, da bi u 57. minuti napokon doli u vodstvo. Ante ivkovi, koji je u poluvremenu zamijenio Malea, odlino je izborio jednu loptu i parabolom je proslijedio do mladog Grubiia, koji manirom iskusnog strijelca unazad prebacuje svog uvara, namjeta se na lijevu nogu i pogaa suprotnu malu mreicu za 1:0. Veliko je bilo slavlje ovoga mladca, koji je svoj prvi slubeni pogodak poluio na zaista spektakularan nain. Nakon vodstva domai igraju lake, a u 70. minuti Miro Slavica je svojim 20 pogotkom potvrdio odlinu formu za konanih 2:0. Ante ivkovi imao je u zavrnici veliku prigodu, no nije imao mirnoe da jo jednim pogotkom razbije vrlo vrste goste. ibenik je tako stigao do nove pobjede, ali na tei nain nego se oekivalo. Evidentan je bio izostanak Tonija panje, koji se nametnuo kao pravi organizator igre, ije lopte imaju oi. Marijo Marina ima problema s ozljedom i njegov izostanak otvarao je neke rupe u igri, a nije bilo niti kugora, ija agresivnost je postala prepoznatljiva. Toni Grubii pokazao je kako ima tofa, no ne moe se oekivati da ovakve partije ponavlja u kontinuitetu, ali prvo ime utakmice bio je upravo on. -Ne elim ja nikakvu slavu, samo zahvaljujem trenerima Petkoviu i efu Cukrovu to su vjerovali u mene i dali mi prigodu. Sada slijedi gostovanje u Sinju gdje moramo ponovno biti pravi, kratko je prokomentirao svoj nastup mladi napada. ibenane ove subote oekuje Junak u Sinju. 'Naranasti' moraju pobijediti jer svega tri dana kasnije u derbiju doekuju Imotski. Ova dva kola mogu uvelike razrijeiti pitanje tko e zasjesti na prvo mjesto koje vodi u vii rang. Nogometai uneike Zagore u vrlo vanoj utakmici su pobijedili s tijesnih ali sigurnih 2:1, i sa ta tri boda pomakli se na 14. mjesto na ljestvici, koje im, barem prividno, donosi potreban mir u daljnjem natjecanju. Pobjeda je izborena protiv vrlo snane momadi Neretvanca iz Opuzena. Poetak je obeavao laku pobjedu jer je ve u treoj minuti napada Zagore Emer glavom poslao loptu u mreu. Dok su nogometai iz Opuzena jo bili u oku nakon rano primljenog pogotka, iz slobodnog je udarca Ante Bara s preko 20 metara postigao gol. Lopta je u ivom zidu gostiju nekog dodirnula taman toliko da promijeni smjer i prevari vratara za 2:0. Potom slijedi lijepa kombinacija Balia i Bakia ali Baki utira pored gola. Potom iz slobodnjaka u 40. minuti utira napada gostiju Brei ali Vuki paradom izbacuje u korner. No nakon kornera u guvi pred vratima Zagore najbolje se snalazi stoper gostiju Deak i kroz umu nogu ubacuje loptu u mreu. U gledalitu je zavladao muk sve do kraja utakmice. U nastavku domai igrai igraju znatno loije ali opreznije, plaei se da ne izgube rezultatsku prednost koja je donosila tri boda. Prijetnje vratarima bila su samo iz prekida. Gosti pokuavaju izjednaiti, no u 70. minuti greda spaava Vukia. U 90. minuti zastao je dah navijaima Zagore kada je napada Vasilj glavom promaio i najbolju ansu utakmice. -Znaaj same utakmice i imperativ pobjede umanjili su ljepotu igre - kazao je trener Zagore Hrvoje Duji. Iskazali smo se nad vrlo dobrom momadi iz Opuzena, koji nema brige oko ostanka pa sve estitke mojim igraima na pobjedi. Zagora je igrala u sastavu: Vuki, Bogdan (od 61. Nui), Miji (od 50. aleta), Kurbaa (od 69. Bukarica), Bonacin, Male, Lipoti, Baki, Emer, Slugan, Bara. Na ljestvici Zagora je 14. sa 28 bodova, a u 25. kolu gostuje kod Primorca u Stobreu.
Igra mora ii na viu razinu
Zagori vana pobjeda
U ovom kolu gost ubievca bila je momad Hrvaca, koja na klupi ima Dragu elia, trenera koji igru svoje momadi bazira na obrani, i svakom protivniku prilazi vrlo studiozno. S druge strane Mile Petkovi je, prisiljen izostancima panje i Marine, pokuao s nekim izmjenama u sastavu popuniti prazninu u sredini, a u vatru je od prve minute gurnuo i osamnaestogodinjeg Tonija Grubiia, koji je zajedno s Milinkoviem vodio ibenski napad, dok je Miro Slavica zajedno s Josipom Boinoviem pred gol stizao s boka.
Golobradi Grubii oduevio pogotkom
54
sport
MNK Jezera prvaci i osvajai upanijskog kupa
Na otoku najbolji mali balun

JOSIP ALETA CAR
Sputen je zastor u dvorani na Meterizama kada je u pitanju upanijska liga u malom nogometu. Momad Dubravica ove godine titulu prvaka morala je prepustiti momadi Jezera, koja su tijekom cijeloga prvenstva drala vrh ljestvice. Prikazujui najbolji nogomet, Jezerani su ujedno bili iznimno fer i korektna ekipa, stoga su im na naslovu estitali svi, od protivnika do prvog ovjeka lige. -Krenuli smo u novu sezonu s motivom da se napravi rezultat. Tu su nam izili u susret momci zastupljeni iz svih mjesta na naem otoku, Jezerani, Tinjani, Betinjani i Murterini te svakako treba istaknuti naeg dugogodinjeg golmana iz Pirovca. Osvojili smo trofej upanijskog kupa i tu se ve vidjelo zalaganje i trud momadi. Odluili smo nastaviti ozbiljno do samog kraja i uspjeli, istie Valerio Braanov, jedan od najzaslunijih to je kroz ove godine klub izniknuo u respektabilnu momad. Jezerani su dva kola prije kraja lige osigurali naslov prvaka i tako zaokruili jednu veliku sezonu, u kojoj su doli do dvostruke krune.
Ako bi Jezerani zatvorili financijsku konstrukciju bio bi to trei upanijski drugoliga, a ne zaboravimo da samo nekoliko kilometara zapadno stoluje MNK Murter, prvoliga sa velikim ambicijama, pa eto razloga zbog kojeg smo otok Murter proglasili bastionom malog nogometa
Valja istaknuti da je Stipe Klarin do posljednjeg kola bio vodei na listi strijelaca, no prestigao ga je Darko Poduriljko. U cijelom prvenstvu koje broji 24 kola, Jezera imaju 20 pobjeda te dva poraza i dva nerijeena rezultata. Inae, momad je pokrivena u svim segmentima, odlian rad i odaziv na treninge dali su rezultata. Struni stoer kojem je na elu Danijel Jeina dobro je ukomponirao momad, u kojem su svoje mjesto nali igrai s cijelog otoka. Ovo je do sada najvei uspjeh kluba koji stidljivo pogledava prema viem rangu, tonije drugoj hrvatskoj malonogometnoj ligi. -Svakako da dosta toga ovisi o financijskoj potpori naih opina, TZ-a, svih sponzora te im i ovom prilikom zahvaljujemo na dosadanjoj suradnji i potpori koju su nam pruili. Oekujemo da e nas i dalje pratiti u naem radu, istie Braanov. Ako bi Jezerani zatvorili financijsku konstrukciju bio bi to trei upanijski drugoliga, a ne zaboravimo da samo nekoliko kilometara zapadno stoluje MNK Murter, prvoliga sa velikim ambicijama, pa eto razloga zbog kojeg smo otok Murter proglasili bastionom malog nogometa. Tijekom sezone 2013./2014. za Jezera su nastupili: Kreo Jaja, Ivan Fantov, Sebastijan Lapov-Mijatov, Stipe Klarin, Stipe Matov, Domagoj Labor, Perica Mudronja, Josip Jureta, Mario Mudronja, Marko Kovaev, Antonio Bilu, Jure Kapov, Marko Peria (Peo), Danijel Jeina, Vjekoslav Klarin i Valerio Braanov.
sport
55
IMPRESSUM
PREDSJEDNIK NINOSLAV PAVI
BICIKLIZAM Dalmatia open 2014.
ibenskilist
GODINA LII BROJ 2624
Glavni urednik: Zdravko Pili (zdravko.pilic@sibenski-list.hr) Izvrni urednik: Branimir Peria (branimir.perisa@sibenski-list.hr) Redakcija: Davorka Blaevi (davorka.blazevic@slobodnadalmacija.hr) Josip aleta-Car (sport@sibenski-list.hr) Marijan Dambo (marijan.dzambo@slobodnadalmacija.hr) Kreimir Gulin (kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr) Marina Jurkovi (marina.jurkovic@slobodnadalmacija.hr) Marija Lonar (marija.loncar@sibenski-list.hr) Katarina Rudan (katarina.rudan@sibenski-list.hr) Fotoreporteri: Nika Stipaniev (niksa.stipanicev@slobodnadalmacija.hr) Nikolina Vukovi Stipaniev (foto@sibenski-list.hr) Grafika priprema: Orsat Lasi (orsat.lasic@sibenski-list.hr) Nino Milin (nino.milin@sibenski-list.hr) Urednica priloga Bora: Nevena Bani (nevena.banic@sibenski-list.hr) Marketing: ani Mokovi (giani.mokovic@sibenski-list.hr) Svjetlana Dovrani (svjetlana.dovranic@slobodnadalmacija.hr) Elida Slavica (marketing@sibenski-list.hr) Mobitel: 091.302.01.06 Adresa: Petra Grubiia 3 22000 ibenik Telefoni: 022/201-269 022/201-270 Faks: 022/212-919 iro raun broj: 2411006-1100004846 Osniva i izdava: ibenski list d.o.o. Direktor: Miroslav Ivi Tiskar: Slobodna Dalmacija d.d. Rukopisi i fotografije se ne vraaju. List izlazi tjedno.
Jabuka od zlata
JOSIP ALETA CAR
David Jabuka, lan biciklistikog kluba Kamena iz Tribunja ovaj vikend je nastupio na utrci 'Dalmatia open 2014' koja je odrana u Ninu u organizaciji BK Zadar. Jabuka je u konkurenciji od sedamdeset sportaa biciklista odlinom taktikom i raspodjelom snage uspio nadmudriti sve protivnike i kroz cilj proi prvi. David je vrlo racionalno poeo vonju, da bi negdje na polovini utrke 'Kamenova Jabuka' pokuao solo bijeg, te se tako izdvojiti od ostatka sudionika, to mu je u prvi mah i uspjelo. No ve nakon dva kilometra pridruila su mu se jo petorica vozaa te su zajedno doli na sprint u kojem je David Jabuka dominirao i odnio pobjedu.
-Sezona je tek poela, ovo mi je druga utrka, proteklog vikenda vozio sam u Italiji. Ova medalja za mene je posebnog sjaja, prvo je zlato ove sezone, nadam se i oekujem kako e nastavak sezone biti jednako uspjean, istie simpatini Tribunjac, koji je jo jednom pokazao kako se radi o vrlo zanimljivom biciklistu.
Uspjean poetak sezone za lanove BBK 'Orlov krug'. Na otvorenju sezone u Premanturi kod Pule, 'orlovi ' su vie nego uspjeno krenuli u novu cross country i maraton sezonu. Na prvoj utrci Kupa Hrvatske u krosu Roko Frop osvojio je prvo mjesto u kategoriji poetnika do 15 godina. Tanja Barii bila je trea u poretku ena za HR kup, a isti plasman ostvario je i Ante Saratlija meu masterima C te Joko
Orlov krug nastavio gdje je stao
Frop meu masterima B. U klasi master A, Karlo Crvari osvojio je etvrto mjesto, enis anjevac bio je esti, a Antonio Barii deveti meu hrvatskim vozaima. Nakon cross countryja u subotu, lanovi 'Orlovog kruga' u nedjelju su nastupili i na prvoj utrci ovogodinjeg kupa Hrvatske u disciplini maraton. Najistaknutiji rezultat postigao je Ivica Mesari koji je u iznimno jakoj meunarodnoj konkurenciji u klasi master osvojio tree mjesto ukupno, a prvo u poretku hrvatskih vozaa. U istoj klasi Tonko Juras bio je drugi, a Antonio Barii sedmi. Tanja Barii osvojila je peto mjesto meu hrvatskim vozaicama. Meu masterima B Joko Frop osvojio je etvrto mjesto u poretku za hr kup, dok je Ante Saratlija bio peti. Ante Anti bio je 11. u rekreativcima 1, dok je Josip Pelaji bio 28 u klasi rekreacija 2.
NOGOMET Drugi krug NL-a zavrio prekidom
Varnica izazvao poar

KRSTE MUJAN
PRODAJA&MARKETING
Tel. 01/6173870; prodaja oglasnog prostora: direktor: Tomislav Dubenik (tomislav_dubenik@eph.hr), prodaja oglasnog prostora dnevnih izdanja: direktorica Branka Petrievi (branka_petricevic@eph.hr), prodaja novina: direktor Ivo Valei (ivo_valecic@eph.hr), pretplata novina: direktor Ivica Joli (ivica_jolic@eph.hr)
ODBOR DIREKTORA
Peter Imberg, Ines Lozi (financije, pravo i logistika), Sanja Mlaak (marketing, prodaja i promocija), Tomislav Wruss (mediji), Saa Milinovi (informatika, tehnologija i razvoj) 2014. ibenski list. Sva prava pridrana. Za umnoavanje u bilo kojem obliku, iznajmljivanje, priopavanje javnosti u bilo kojem obliku ukljuujui Internet kao i preraivanje na bilo koji nain bilo kojeg dijela ili ove publikacije u cijelosti potrebno je zatraiti pisano doputenje nositelja prava. Kontakt: 022/201-270
Nakon silnih peripetija igrajui u ak 18 prvenstvenih kola, est upanijskih nogometnih ligaa eka konani rasplet. Nakon odustajanja Rogoznice u prvom dijelu lige, potom suspenzije SOK-a, te odustajanje Mladosti iz Tribunja liga je spala na est klubova, a koliko e igrati u treem krugu jo se ne zna. Da sve ne proe u sportskom duhu pobrinuli su se igrai Rudara iz Siveria i glavni sudac Luka Mrela iz Koprna, koji je, plaei se za svoj ivot, prekinuo utakmicu izmeu Dinare i Rudara u 51. minuti kod rezultata 4:0 za domaina. Oevici su, a bilo je dosta dobrih poznavatelja nogometne igre, kazali da je Mrela ishitreno donio odluku o prekidu, jer ga Miro Varnica, igra Rudara, nije udario glavom, nego mu se samo unio u lice. Ako ga je Varnica udario glavom onda ni njemu nije bilo lako, jer ni sueva glava
nije ba mekana. Ne treba braniti Varnicu, ali ni suca, koji se u utakmici laganoj za suenje, izgubio. Mogao je kod ovako visokog vodstva Dinare malo i kalkulirati, a ne svu vodu usmjeriti na kninski mlin. U drugoj utakmici Vodice su uvjerljivo pobijedile Mihovila, te su ostale u igri za osvajanje titule. Tako se druga godina igranja ove lige pokazala kao potpuni promaaj, a klubovi ako im se igra igraju, ako ne odustaju, jer nema kazne iz sasvim prozainog razloga, jednostavno nieg ranga u naoj upaniji nema.
tim poinju problemi kojima sudac nije dorastao. Povjerenik lige Hrvoje Kului i njegovi pomonici (disciplinski i povjerenik za suenje) ovih dana donijet e svoju odluku o kazni i registraciji utakmice. Igralite u Mandalini. Gledatelja 50. Sudac: Dario Kului. Strijelci: 0:1 J. Juriev (2), 1:1 Toi (3), 1:2 J. Juriev (6), 1:3 Klari (32), 1:4 Fakevi (42), 1:5 J.Juriev (65) Vodice su dobrom igrom razbile mladi sastav Mihovila. Josip Juriev je opet pokazao vrhunsku efikasnost te sa tri zgoditka skrenuo pozornost na svoje golgeterske sposobnosti. Poredak klubova prije treeg kruga: Dinara 33, Vodice 28, DOK 25, Rudar 13, Mihovil 12, Janjevo 11 bodova. U prvom krugu doigravanja u subotu 12. travnja igraju: Dinara Janjevo, Vodice Mihovil, DOK Rudar. Poetak u 17 sati.
MIHOVIL VODICE 1:5
Igralite podno Tvrave. Gledatelja 200. Sudac: Luka Mrela. Strijelci: 1:0 Ljubi (23), 2:0 Elez (34), 3:0 Mati (39), 4:0 Elez (46). Ve do odmora Dinara je s tri lijepa zgoditka dola do velike prednosti, a poetkom drugog poluvremena drugim golom Eleza poveali svoje vodstvo. Za-
DINARA RUDAR 4:0 (prekid u 51. min)
Nogomet
Oba upanijska kluba u treeligakom natjecanju pobijedila su u 23. kolu ibenani 2:0 protiv Hrvaca, Zagora 2:1 protiv Neretvanca
Koarka
Unato dobrom otporu ibenskih mladia, razlika u kvaliteti bila je prevelika, pa su cibosi bez problema priveli utakmicu kraju i slavili sa 81:67
Biciklizam
ibenskilist
sport
David Jabuka, lan biciklistikog kluba Kamena iz Tribunja pobjednik je utrke Dalmatia open 2014 koja je odrana u Ninu
Katarina - biser Solarisa

Solarisov teniski biser ovoga proljea je Katarina Joki! Igraica koja uskoro puni 16 godina, osvojila je prvi seniorski turnir u karijeri. Rije je o deset tisua dolara vrijednome ITF natjecanju iz ciklusa Biseri Dalmacije. Ova je tenisaica roena u Bosanskom Novome, klub joj je banjaluki Borac, ali od prije nekoliko mjeseci nastupa pod zastavom Srbije! Trijumfom u Solarisu potvrdila je da nisu bez osnove predvianja kako je pred njom blistava teniska budunost. ibenski su teniski veterani tako imali razloga za estitku svome znancu, Katarininu ocu, nakon finala u kojemu je njegova ki bila bolja od hrvatske igraice, Ive Mekovec (6:4, 6:1). Zanimljivo, prvi korak prema osvajanju turnira, Joki je napravila eliminiravi Maaricu Agnes Bukta (6:4, 2:6, 6:1), prologodinju osvajaicu Solaris ibenik Opena. Ipak, spomenuta Maarica nije ostala bez titule na zemljanim terenima hotelskoga naselja Solaris. to joj nije uspjelo u pojedinanoj konkurenciji, jest u igri parova! Ona i Bugarka Viktoriya Tomova, povezale su etiri pobjede, raunajui i finalnu, protiv eke kombinacije, Eva Rutarova i Karolina Stuchla. Bilo je 7:6 (12), 6:1. Inae, 19. izdanje ciklusa Biseri Dalmacije ima samo dva turnira. Nakon Solarisa, to je i Bol na Brau. ibenski je turnir, za devet dana trajanja, raunajui i kvalifikacije, okupio 70 igraica, mahom onih koje se tek probijaju u seniorske okvire, iz mnogih europskih drava. BJ
Denisu zlato, Lauri ovacije

Sjajan nastup imali su karatisti kninskog kluba Tigar, na ovogodinjem izdanju meunarodnog Kupa Jadrana, koje je okupilo vie od 900 boraca iz 12 drava. Kninjani su na taj svojevrstan samit otputovali s 11 predstavnika, a kui se vraaju sa tri odlija. Denis Orli nastupio je u konkurenciji mlaih uenika, tri su ga pobjede odvele do kraja, i u konanici do najvieg postolja. Denis ove godine jednostavno dominira u svojoj kategoriji, na etiri natjecanja izborio je deset pobjeda i osvojio etiri zlatna odlija. U konkurenciji uenica Lauri Klepici i Ani imi pripale su bronane medalje, no ono to je Laura napravila izazvalo je potovanje svih u dvorani i gromoglasni pljesak pri preuzimanju odlija. -Laura Klepica je u jednoj borbi ozlijedila ruku, napukla je kost podlaktice, ali je s takvom rukom nastavila s borbama i osvojila bronanu medalju. Da nije bilo te ozljede ula bi u finale i borila se za prvo mjesto, uvjeren je trener Miroslav Oki. Kninjani su tako popunili svoju nisku uspjeha, no i dalje rade i spremaju se za sljedea natjecanja. JC
bora
21
Morana Peria: Katalonci su veseliji i ljubazniji od nas, a prut jedu u neizmjernim koliinama 24
Sara kugor
Prelijepa ibenanka novo je ime na hrvatskom estradnom nebu
Brat Marko mi je velika podrka, a u budunosti moda snimimo i duet
FOTO: FILIP DIZdAR
bora
22
bora
RIJE UREDNICE
Pie: NEVENA BANI nevena.banic@sibenski-list.hr
Dokona zanimanja
I onda su se ove zeru veltije dositile da moda moda nije najpametnija za upisati u radnu knjiicu pa su poele - kuvati. Ono, profi, paker in je odjednom posta drai od singerice i danas, zapravo svaki tjedan po jedna, ista ona s poetka prie ima promociju svoje kuvarice
U Hrvatskoj su dokone ene sebi pronale nekoliko toboe korisnih zanimanja. Jedno je - modna dizajnerica. Svaka iole u novinama prisutnija sadanja il biva ena nogometaa, ali i samoprozvana detseterica i posvudua, ima tako svoju liniju veta, borica, robe za dicu, ima ih ta su dizajnirale i krevetninu, a sve to uglavnom, ast asnin iznimkama, mogu prodat jedino svojoj materi i to ako ena ima njemaku penziju, jer u suprotnom nee ni ona bacat novce. I sad, nije ni toliki problem ta su one umislile bitnost a la Victoria Beckham, nego ta to ta one rade nije besplatno i najee, nakon izvjesnog vrimena, pria zavrava u poreznoj rubrici blokada svih rauna, a dugove plaa kreditima prezadueni narod. Osim toga, da bi dizajnira tagod pametnog triba ovik i i teke u kolu, je l te... I onda su se ove zeru veltije dositile da moda moda nije najpametnija za upisati u radnu knjiicu pa su poele - kuvat. Ono, profi, paker in je odjednom posta drai od singerice i danas, zapravo svaki tjedan po jedna, ista ona s poetka prie ima promociju svoje kuvarice. U njima, a gledala san ih nekoliko, donose veleumne recepte za, na primjer, domau juhu, koko u bilom umaku, pitu od jabuka i sva ona jela za koja ti ne triba ni mozak, a ni vie od dvadeset minuta za pakerom. Mojoj babi, na primjer, a virujen ni vaih materama i babama koje izvrsno kuvaju, ne bi nikad palo na pamet objaviti kuvaricu... a moda bi one ba tribale. Ba me zanima koja je idua in profesija, jer bojin se da ni od kuvanja nee bit velikog kruva... Ajmo pogaat...
Volim ekstravag Josipe Lisac, ali j pozornici gurati

NEVENA BANI
nevena.banic@sibenski-list.hr
Rijetko tko je svojim prvim pojavljivanjem u javnosti, iako do prije nekoliko dana potpuno nepoznat, izazvao toliko medijske pozornosti kao to je to uspjelo prelijepoj devetnaestogodinjoj ibenanki Sari kugor, novoj zvijezdi na hrvatskom estradnom nebu. Ova naoko krhka plavua bez problema izvlai visoki 'c', to je do sada nebrojeno puta imala prilike pokazati nastupajui sa enskom klapom 'Dalmatinke' pod vodstvom Ive Mikuliina. A da joj je glazba doslovno u genima, svjedoi i podatak da je Sara zapravo mlaa sestra poznatog mladog pjevaa Marka kugora, dugogodinjeg tenora klape 'Kampanel', koji je lanjske godine s improviziranom 'Klapom s mora' predstavljao Hrvatsku na Eurosongu, a odnedavno je krenuo u samostalne vode. No, rei e Sara, estrada nije tijesna za dvoje kugora, pa ne iskljuuje mogunost i da jednog dana zajedno zapjevaju u duetu. A glazbi se nije (jo) posvetila jedino najmlaa sestrica Karmen, no sudei prema dvoje starijih i ta je opcija i vie nego otvorena. Na muzikalnu djecu osobito su ponosni njihovi roditelji, zanimljivo je da se zovu Jadran i Jadranka. Otac je, veli Sara, bio kapetan duge plovidbe, potom je neko vrijeme radio u policiji, a odnedavno s majkom i poslovnim partnerom i prijateljem uspjeno vodi konobu 'Dabar' u Danilu. Za Sarinu se karijeru od sada pa nadalje brine tim naeg poznatog producenta Igora Ivanovia, ovih dana izai e i njezin prvi samostalni singl 'Voljena', a oekuju je i prve gae s poznatim bendom 'Buenje', s kojim e nastupati dok ne skupi dovoljno pjesama za samostalne koncerte. Sjea li se dogaaja i osobe zbog koje si se nepovratno zaljubila u glazbu? -Ne sjeam se da je to bio neki odreeni dogaaj, to je bila ljubav koja se jedno-
stavno dogodila. Jesi li prola sve one tipine glazbene faze, pjevala sa etkom ispred ogledala, sanjala o svom bendu, pa imala bend ili je kod tebe ilo malo drugaije? -Naravno da sam sve to prola. Mislim da su to iskusili svi ljudi koji se bave pjevanjem. Svakako je lijepo sanjati, a jo ljepe kada se snovi poinju realizirati. Prola sam sve glazbene faze, pjevala sam doma pred ogledalom, pred roditeljima i prijateljima, u kolskim i drugim zborovima, u klapi, imala sam i kolski bend...
je stariji i uvijek mi moe dati pokoji dobar savjet. Trenutno smo svoje glazbene putove usmjerili u razliitim pravcima, ali ako se ikad na tim stazama sretnemo, svakako bih voljela snimiti duet s njim. I ti ima, rekla si, klapskog iskustva, reci nam neto i o tome... -Pjevala sam u klapama, a najdulje sam se zadrala s klapom 'Dalmatinke' iz Primotena, pod vodstvom Ive Mikuliina. Za klapu me veu jako lijepa sjeanja jer je tu uvijek druenje na prvom mjestu. Uz to to sam stekla puno prijatelja, nauila sam kako pjevati pred veom publikom i kako im prenijeti emocije. U Zagrebu studira? -Da. Studiram ekonomiju. Zavrila sam Ekonomsku kolu u ibeniku pa je logian izbor bila upravo ekonomija. Najljepe uspomene iz djetinjstva... -Za djetinjstvo me veu jako lijepe uspomene. Uz starijeg brata Marka imam i mlau sestru Karmen, tako da mi nikad nije bilo dosadno. Sa sestrom sam uvijek pokuavala izbaciti svoju kreativnost na razne naine koji se uglavnom nikako nisu sviali mami (smijeh). Donedavno te nitko nije znao, a sada ve ima i debitantski singl 'Voljena'. Kakva je pjesma? -Pjesma je pop-rock anra. Pjevam o curi koja je pronala istinsku ljubav o kojoj je oduvijek sanjala. Pjesma mi se jako svia, a nadam se da e se isto tako svidjeti i publici.
Pjevanje u enskoj klapi
Preko prijatelja sam saznala da producentski tim Igora Ivanovia trai mladu pjevaicu preko koje bi svoj rad prezentirali javnosti. Prijavila sam se, otila na audiciju i svidjela im se, pa smo zapoeli suradnju. Ne znam zapravo ime sam ih oduevila vie od konkurencije, mislim da bi Igor dao najbolji odgovor na to, meni je samo drago da su odabrali mene
I onda si saznala za projekt producenta Igora Ivanovia. -Tako je. Preko prijatelja sam saznala da producentski tim Igora Ivanovia trai mladu pjevaicu preko koje bi svoj rad prezentirali javnosti. Prijavila sam se, otila i svidjela im se, pa smo zapoeli suradnju. Ne znam zapravo ime sam ih oduevila vie od konkurencije, mislim da bi Igor dao najbolji odgovor na to pitanje, meni je samo drago da su odabrali mene. Odrasla si u glazbenoj obitelji, brat Marko poznati je klapski pjeva, bio je na Eurosongu, a odnedavno je krenuo u samostalne vode. Koliko je on utjecao na tebe u glazbenom smislu? Planirate li u budunosti neto snimiti i zajedno? -Brat je svakako utjecao na mene u glazbenom smislu. Iako sam kroz djetinjstvo pokazivala vie interesa za glazbu nego on, Marko se ipak neto prije mene prezentirao publici. Gledajui njega poeljela sam i ja pjevati na velikim pozornicama pred tisuama ljudi. Jako mi je drago to smo oboje u glazbi. On
Jesi li zaista voljena? -Apsolutno. Kakvi deki mogu privui tvoju panju? -Deko mora biti iskren, imati stav i osobnosti nam se moraju slagati, a dakako, i fiziki bi se trebali privlaiti. Jesi li ikad zbog ljubavi napravila neto nepromiljeno?
Glasom podsjea na Lauru Pausini
bora
23
ganciju ja u na i svoj stil!

-Mislim da se nita to sam napravila zbog ljubavi do sada ne moe smatrati nepromiljenim. Koji je najljepi kompliment koji si dobila za svoj izgled, a koji za svoj glas? -S obzirom na to da mi je glazba, uz fakultet, najvea preokupacija, najljepi kompliment koji sam dobila je da sam izgledom stvorena za pozornicu. to se tie glasa, jako me razveselio kompliment da glasovno podsjeam na Lauru Pausini. Kakav e biti tvoj scenski stil? Ima li neka pjevaica iji ti se stil posebno svia? -Posebno mi se svia osebujan stil Josipe Lisac. Ona je definitivno unikatna i ekstravagantna scenska pojava. To iznimno cijenim. Ja u na pozornici biti prvenstveno ja. Gurat u svoj stil. Svi vole prie o 'princezama' koje su nekad u ivotu bile runi pai. Jesi li u svom odrastanju imala faza kad se nisi sviala samoj sebi ili si imala manjak samopouzdanja? -Nisam nikada imala problem s manjkom samopouzdanja. Nekako sam uvijek bila realna, pokuavajui s obje noge ostati na zemlji. U emu, osim pjevanja, misli da si najbolja? Ima li neke skrivene talente? -Prava sam prijateljica i znam uvati tajne. Jesi li ve imala prvu gau s grupom 'Buenje', s kojom e nastupati dok ne skupi dovoljno pjesama za samostalne nastupe? -Ne, nisam jo, ali je vrlo brzo moete oekivati. Govorka se i da ima spremnu pjesmu za ovogodinje Veeri dalmatinske ansone? -Da, imam. Upravo sada radimo na pjesmi s kojom u se prijaviti na natjeaj za Veeri dalmatinske ansone u svom ibeniku. Velika mi je elja zablistati na toj pozornici... Pet bitnih stvari iz glazbene biografije? -Glazbeni poeci u djejem zboru 'Zdravo maleni', pjevanje u kolskom bendu, pjevanje u klapi 'Dalmatinke' pod vodstvom Ive Mikuliina, prvi znaajniji nastup pred veim auditorijem na Festivalu dalmatinskih klapa u Omiu i snimanje svoje prve pjesme 'Voljena'.
FOTO: FILIP DIZDAR
24
bora
VITA E BELLA
spec. ginekologije i opstetricije
dr. Indira Vukevi
ibenanka MORANA PERIA privodi kraju svoj boravak u Barceloni u sklop
ENDOMETRIOZA
Je pojam koji oznaava prisutnost stanica sluznice maternice izvan upljine maternice -na jajnicima, jajovodima, potrbunici male zdjelice, okolnim organima(mokrani mjehur, debelo crijevo, bubrezi)ili u udaljenim organima (plua, nosna sluznica). U takvim aritima dolazi do imitacije menstruacijskog ciklusa zbog posjedovanja estrogenskih receptora u 4060%. Uestalost endometrioze se procjenjuje na 5-10 %, poetak se otkriva sve ee u mlaoj ivotnoj dobi,a razlikuje se ovisno o etnikoj pripadnosti. U ena koje se lijee od neplodnosti dijagnosticira se u 2035% sluajeva, a u ena koje se lijee od zdjeline boli u ak 50%. Izgled endometriotikih arita moe biti razliit;od bjelkasto-ukastih zadebljanja do krvavo-smeih zadebljanja i tipinih slika okoladne ciste na jajnicima. Prvi sluaj endometrioze opisan je davne 1860 g (Rokitansky). Razliite su teorije o pojavi endometrioze; teorija nastanka, implantacijska teorija i u novije vrijeme ponuena teorija autotraumatiziranja maternice. Poseban oblik endometrioze je pojam adenomioze koji predstavlja prodiranje sluznice maternice u dublje slojeve miinog tkiva maternice stvarajui pri tome izgled cistinih struktura i krvnih jezerca. Ovaj oblik se najee javlja u ena u dobi od 45-55 g. a manifestira se obilnim i dugotrajnim menstrualnim krvarenjima. Endometrioza je estrogen ovisna te se javlja tek s nastupanjem reprodukcijske zrelosti . Mogui rizini imbenici za nastanak bolesti su rana pojava prve menstruacije, kratki menstruacijski ciklusi, dugotrajna mjesenica( 2,5 x se ee dg. kod ena ija je mjesenica dua od 6 dana). Uporaba oralne kontracepcija smanjuje pojavnost bolesti za 2 x. ee se javlja u nekim obiteljima(majka, sestra, blizanci). Povezana je s povienim rizikom istodobnog oboljevanja od bolesti imunolokog odgovora( SLE, reumatoidni artritis, multipla skleroza)i ene s endometriozom imaju veu pojavnost hipotireoze u odnosu na opu populaciju. Simptomi karakteristini za endometriozu su bolovi u maloj zdjelici ; bolne menstruacije, bol pri spolnim odnosu koja moe trajati i par dana. Od ostalih moguih simptoma javljaju se uestalo mokrenje, zatvor, pojava krvi u urinu ili stolici i abnormalna krvarenja iz rodnice nevezana za mjesenicu. Rasprostranjenost arita nije uvijek u razmjeru s tegobama. Postoje ene bez simptoma kod kojih se endometrioza dg. pri ginekolokom pregledu. Pomo pri dg. endometrioze je i tumorski biljeg CA 125koji je vaan u praenju napredovanja bolesti ili kontrole poslije lijeenja. Lijeenje endometrioze je medikamentno i kirurko(LPSC). Od medikamentnog koristimo; -analgetike ( NSAR- ketoprofen,dikolefanak, ibuprofen) - hormonsku terapiju; oralna kontracepcija, danazol, progesteronska terapija i GnRh analozi Kod lijeenje endometrioze vano je ukloniti bol i ouvati plodnost ene.
Katalonci su veselij a prut jedu u neizm

ibenanka Morana Peria, magistra kroatistike i komparativne knjievnosti, broji zadnje dane svog estomjesenog boravka u Barceloni u sklopu programa Euroulysses. Dojmovi se, kae, polako slijeu i ve sada lake je prepriati vieno i doivljeno. U Barcelonu je stigla lani u studenom i prvi mjesec dana intenzivno je uila jezik, a da bi joj bilo lake bila je smjetena u jednoj obitelji. Nakon toga preselila se u stan u sreditu grada, a cimerice su joj Francuskinja i Engleskinja. Provedba programa, istie Morana, savreno funkcionira, a problemi, ako se pojave, brzo se rjeavaju. Iako je profesorica hrvatskog jezika i komparativne knjievnosti, Morana je posao dobila kao asistentica u nastavi engleskog jezika u srednjoj koli. Nakon probnog tjedna, odmah je dobila svoje razrede, imenike, dnevnike i ostale profesorske 'gadgete'! -U poetku mi je cijela situacija bila zauujua i poprilino komina, ali sam se brzo privikla i sad zaista uivam kae novopeena profesorica engleskog koju njezini uenici jednako tako rado pouavaju panjolskom jeziku. I kao to ju je brzo osvojio rad s djecom, osvojila ju je i Barcelona, njezina arhitektura kojoj je snaan peat dao slavni katalonski arhitekt Antonio Gaudi, ali i ivot grada koji pulsira na svakom uglu. -Iako dvostruko vea od Zagreba, Barcelona nije jedan od onih gradova koji vas 'melju'. Nema prometnih epova, javni prijevoz je jako dobro organiziran i guve nisu este, ljudi se ne gaze u urbi i ini se da ivot ide 'ulagano'. Grad ivi stalno i svugdje, osim nedjeljom kada je zatvoreno sve osim prehrambenih duana radine imigracije iz Pakistana. Na ulicama se uvijek neto dogaa: netko svira, plee, a tapas barovi puni su svakim danom. Lei se po parkovima, na plai, ljudi tre, voze bicikle, eu pse ivi se vani do kasno u no. Izlazak naveer poinje oko 22 ili 23 sata u nekoj od tapaserija, a diskoteke se poinju puniti tek oko 3 iza ponoi. Upad u svaki imalo bolji disko platit ete minimalno 10 ili 15 eura. Uvijek me razveseli oduevljenje koje se pojavi na licu sugovornika kad kaem - iz Hrvatske, pa bio on ili ona sa Sejela, iz Argentine, Denvera, Barcelone ili s Azora, reakcija je uvijek ista Blago ti se, koja lijepa zemlja! Dosad imam ve nekoliko predbiljeenih gostiju! Katalonci su, rei e Morana, puno veseliji i ljubazniji od nas. Sami za sebe
Muzej Salvadora Dalija, Figueres
U dnu planine Montserrat, prvog panjolskog nacionalnog parka na kojem se, na visini od 1000 metara nalazi poznati samostan i svetite
Bez guve i prometnih epova
Gaudijeva guterica koja je postala zatitni znak Barcelone u Parcu Guell
POLIKLINIKA
tel: 022 / 312 644 www.dijagnostika-vita.hr
Barba Seronja
Euroodyssee i u drutvu Engleza u jednom od tapas barova u poznatoj tapas etvrti - Gracia, Barcelona
bora
25
pu programa Euroulysses
ji i ljubazniji od nas, mjernim koliinama

Valencija
by ZLATKO VUKIEVI
KAVOUMNA
nas. Vidi se to po nainu odijevanja i navikama majke natovare na bicikl dvoje, troje djece, jo i psa na uzicu vezanu za upravlja i ibaj! Politika i ekonomska situacija daleko je od sjajne, ali ne bih rekla da su ovdje pretjerano optereeni panjolskim vanjskim dugom. Ono to Kataloniju u ovim trenucima vie brine je stalno tinjajue pitanje katalonske nezavisnosti. Kako se blii datum predvienog referenduma to su odnosi s Madridom sve zategnutiji
pak kau da su iberski Nijemci, odnosno da su u usporedbi sa panjolcima hladniji i vie skloni radu, a manje uivanju. -Ljudi su ovdje ipak mnogo oputeniji nego kod nas. Vidi se to po nainu odijevanja i navikama majke natovare na bicikl dvoje, troje djece, jo i psa na uzicu vezanu za upravlja i ibaj! Politika i ekonomska situacija daleko je od sjajne, ali ne bih rekla da su ovdje pretjerano optereeni panjolskim vanjskim dugom. Ono to Kataloniju u ovim trenucima vie brine je stalno tinjajue pitanje katalonske nezavisnosti. Kako se blii datum predvienog referenduma to su odnosi s Madridom sve zategnutiji. to se katalonskih obiaja tie, oduevljava me njihov Caga Tio. Ovdje nije tradicija da darove donosi Djed Mraz ili Boinjak, ve Sveta Tri Kralja. Uoi Boia za najmlae se tako u kui kraj jaslica postavi drveni trupac koji se zove Caga Tio, u doslovnom prijevodu Barba Seronja. Na Badnju veer djeca ga lupaju tapom po glavi uz pjesmu 'caga tio, caga tio (seri barba) da izae to vie slatkia, koje roditelji prethodno ostave ispod deke kojom mu je pokrivena guza. Kada je rije o hrani, najpoznatija 'tapa' u Kataloniji je pan con tomate, svojevrsna inaica talijanskih bruschetta. Nezaobilazne su i tortille, odnosno panjolski omleti, paella, riblji i mesni kroketi, bogate povrtno-vone salate, lignje, krumpir s umakom od enjaka... U proljee odravaju se festivali na kojima se posebna vrsta mlade kapule pee na aru i uz razne umake posluuje kao glavno jelo. Osim morske hrane i povra, konzumira se dosta zeetine, svih vrsta lee, slanutaka i inih grahorica te pruta u neizmjernim koliinama. Cijene hrane u trgovinama neto su vie nego u nas, s iznimkom maslina, ulja, sira i vina. Ali za desetak eura i u najboljim tapaserijama moete dobro 'zameziti', tako da sa stipendijom od 450 eura niega ne manjka zakljuuje Morana. MARIJA LONAR
Ljudi su ovdje ipak mnogo oputeniji nego kod
ESPRESSO ZA ANKOM
Svima nama dobro je poznat talijanski nain pijenja kave za ankom u samo nekoliko sekunda i to je dio njihove kulture. Svijet je prihvatio espresso upravo zbog te brze pripreme i pijenja u kratkom vremenu, jer urbanoj generaciji u velikim gradovima se uri na posao, a pauze za marendu su prekratke da bi uz kavu sjedili satima. Spoj istoka i zapada u naim krajevima je dao svoj peat, kako u gastronomiji, tako i u konzumiranju kave, pa smo zbog svjetskih trendova prihvatili espresso, a zbog velikog broja nezaposlenih i relativno kreativnog i neobaveznog radnog vremena, kavu razvlaimo u nedogled. Pripremajui kavu kroz jutro prije nekoliko dana i to upravo u najveoj guvi, u kafeteriju mi ue osam sredovjenih Talijana. Iako je bilo slobodno mjesto za jednim stolom, oni se ipak skupie oko anka. Nemojmo se zavaravati da Talijani misle kako je kod nas kao i u Italiji kava jeftinija za ankom, jer odavno su nauili da je ista cijena sjeli oni za stol ili ne. Nisam trebao niti izlaziti iz anka da bih primio narudbu, ve sam se ljubazno nasmijeio i pozdravio ih sa buon giorno. Naruili su osam kratkih kava i odmah htjeli platiti. U trenu sam im posloio tanjurie i liice po pultu i okrenuo se prema aparatu, te poeo pripremati narueno. U samo nekoliko minuta igra je bila gotova. Kako sam prebacivao alice ispred njih, oni bi popili kavu momentalno. Sve se odigralo tako brzo i za raun od 65 kuna nikad manje uloenog truda. Ljubazno su pozdravili i pohvalili espresso i sami zateeni kvalitetom polizali su, kako se to kae, alicu do dna. Iza njih je ostalo osam praznih malih alica, koje sam ostavio na anku gotovo cijelo jutro oduevljen ovakvom jednostavnou uivanja u kavi. Kad su otili u trenutku se zamislim i pogledam prema ostalim gostima. Pomislim kako bi bilo lijepo ovako raditi svaki dan i imati kafi negdje u Firenci ili Rimu. Nitko ne bi traio po nekoliko aa vode uz kavu, deset vrsta raznih novina, manje ili vie laga, duu, krau, s vruom vodom, mlijekom toplim ili hladnim sa strane, premjetao se od stola do stola i svih mojih trideset i neto napitaka od kave koje imam u ponudi bilo bi suvino. Ne bi bilo prljavih pepeljara i smrada duhanskog dima, ve bi cijela ulica mirisala po svjee mljevenoj kavi. Kad mi netko pria da u Italiji neki dobri barovi prodaju do 10 kilograma kave, odmah dobijem slom ivaca, jer lako je na takav nain prodati i puno vie. Ipak tu smo i to smo to jesmo, pa je najvei uspjeh prilagoditi se zahtjevima gostiju za koje bih sve napravio i trudit u se i dalje da svi budu zadovoljni pa se nadam da mi neete zamjeriti ovu neozbiljnu i pomalo djeaku matariju. Previe volim ovaj grad i ove ljude i najvea mi je radost i zadovoljstvo posjetitelje uiniti sretnim. Dat u i dalje sve od sebe da im pribliim svjetsku kvalitetu prilagoenu ovom naem specifinom ibenskom mentalitetu.
Plaa na Costa Dorada, nadomak Taragone arenilo voa i povra na Boqueriji
Prut i uvijek prut
Na biciklistikoj turi po Valenciji
26
bora
Etno detalji kao neobian peat obinoj kombinaciji

Ona zna da s etno detaljima ne treba pretjerivati i da je odlika pravog stila u detaljima. Zato trapericama ravnog kroja i jednobojnoj majici dodaje arene cipele, torbicu i al za savreni ukupni dojam. Oputena frizura i velike sunane naoale otkrivaju djevojku koja uiva u modi, ali koja nikako nije njezina rtva.
www.facebook.com/sibenskilist
i d n o I M
Najslaa trudnica
ibenska slikarica Lana ve nas je otprije navikla na svoje matovite odjevne kombinacije, to za jednu umjetnicu zapravo nije nita udno, a na modu ova preslatka trudnica misli i dok broji sitno do dolaska prinove na svijet. Siva tunika, remenje pod trbuiem, savrene bajkerske izme i konati detalji nakita izvrsna su smjernica svim buduim mamama kako, iekujui najsretniji dan, izgledati savreno stylish.
bora
27
SKANDI
PLAVA... ...TRAVA
28
bora
tv
raspored
OD 12. DO 18. TRAVNJA 2014.
SUBOTA
HRT 1
06:22 07:12 07:32 07:45 09:05 09:50 10:00 10:15 12:00 12:20 12:35 13:23 13:55 14:45 15:20
12. TRAVNJA 2014.

HRT 2
06:23 07:08 07:13 07:23 07:33 07:45 08:10 08:20 08:30 08:40 09:10 10:30 11:20 11:45 11:50 12:32 14:30 15:00 15:40 17:05 17:55 19:15 19:35 19:45 20:00 22:05 23:40 00:30 03:30 04:00 04:45 Alisa - sluaj svoje srce, serija Dim dam dum, crti Wot wots, crti Prie za sva vremena, crti Matkova udovita, crti Magino drvo, serija za djecu TV vrti: Mikroskop Ured za zagonetke Vedranovi velikani, serija Babybonus, emisija Karla i Jonas, danski film Mjesto pod suncem - ostati ili otii 6, dokumentarna serija Kroz tvoje oi, dok. serija Kuhajmo zajedno, emisija Dolina sunca, serija Dolina sunca, serija Obrtnik i partner, emisija Novi klinci s Beverly Hillsa 5, serija Koncert Top Gear 19, dok. serija Vaterpolo Simpsoni 22, serija TV vrti: Mikroskop Vedranovi velikani ZVJEZDANI RATOVI EP. V: CARSTVO UZVRAA UDARAC, ameriki film Kruh na svagdanji, dokumentarni film Nijemi svjedok 16, serija Noni glazbeni program Pozitivno Labirint Alisa - sluaj svoje srce, serija 13:55 NAJLUI PROVOD U EUROPI, igrani film, obiteljska komedija
Disneyjev film Najludi provod u Europi prikazuje zgode dralesne Lizzie McGuire (Hilary Duff ) i njezinih prijatelja Gordoa (Adam Lamberg), Kate (Ashlie Brillaulti) Ethana (Clayton Snyder), koji odlaze na akolsko putovanje u Italiju.
SUBOTA, 12. travnja NOVA TV | 22.40

RTL 12. 4. @ 21.50 HRT 2 12. 4. @ 20.00
AMERIKANAC
UMSKA DRUINA
Brendan Fraser glumi agenta za nekretnine iji bi novi projekt mogao ugroziti ivote ivotinja u lokalnoj umi. Ustrajni u odluci da obrane svoj vlastiti teritorij, ivotinje e se ujediniti i od obinog gradilita stvoriti borilite epskih proporcija, a urnebesno smijene situacije redat e se iz minute u minutu. Predvoeni vrlo lukavim rakunom, ivotinje e na sve mogue naine pokuati nadmudriti ljude u ovom pravom malom ratu za prirodu
ZVJEZDANI RATOVI EP. V: CARSTVO UZVRAA

Premda su pobunjenici protiv Galaktikog carstva onemoguili izgradnju ubojite Tamne zvijezde, zli je Car (glas Clivea Revilla) pomou Dartha Vadera (D. Prowse, glas Jamesa Earla Jonesa) i svoje nadmone vojske uspio potisnuti republikanske snage. One su, predvoene princezom Leiom (C. Fisher), novo utoite nale na snijegom i ledom okovanu planetu Hothu kako bi se to prije osposobile za odluujui obraun s Carstvom.
17:00 17:20 18:05 18:25 19:30 20:05 20:12 21:45 22:50 23:15 23:25 01:15 02:35 04:15 04:50 05:20
Danny (K. Moran) radi kao konobar za mravu plau. ivi u malom stanu i sve to zaradi tedi za ureaj za snimanje, jer glazba je, kako kae svom prijatelju Rogeru (F. Watson), ono to ivi i nakon tebe. Glazba je njegova najvea ljubav, zato i radi u baru u kojemu nou moe svirati na klaviru. Jednog dana za stolom koji posluuje sjede mukarac, ena (C. Shepherd) i mlada djevojka (A. Rasmussen). Djevojka mu se svidi na prvi pogled i on joj na odlasku kriomice od roditelja da papiri sa svojim brojem telefona. Ona se, meutim, nije javila. Nekoliko tjedana kasnije, kad je Danny ve izgubio nadu, ona se pojavljuje u baru i objasni mu zato ga nije nazvala: ne slui se telefonom jer je gluha. Danny ju samo oarano gleda i pokuava nai najbolji nain da se razumiju.
Ljubav u zaleu, serija Iza ekrana TV kalendar LOVAC NA UCJENE, film Normalan ivot, emisija Vijesti iz kulture Vijesti Subotom ujutro Dnevnik 1 TV kalendar Veterani mira, emisija Duhovni izazovi Prizma, magazin Kuni ljubimci SLUAJ SRCEM, ameriki film
15:45 16:30 16:40 17:35 18:30 19:15 20:00 21:50 23:45 01:40 02:40 03:25 05:40
PIJUNIRAJ MUKI, film RTL Vijesti PIJUNIRAJ MUKI, film Koledicom po svijetu 1, zabavna emisija RTL Danas Galileo 5, emisija SHREK UVIJEK I ZAUVIJEK, igrani film, animirana komedija UMSKA DRUINA, igrani film ISKONSKO ZLO, (18) igrani film Astro show, (18) emisija uivo RTL Danas Kraj programa RTL Danas
NOVA TV
06:30 07:00 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 09:35 10:00 11:50 12:50 14:50 15:55 16:40 17:00 17:10 19:15 20:05 20:50 22:40 00:45 02:50 04:45 05:35 In magazin Zauvijek susjedi, serija TV izlog Lalaloopsy, crti Peppa Pig 4, crti Traktor Tom, crti Mia i ja, crti Pelica Maja 2, serija Bumerang, TV serija Pan Am, Ich Bin Ein Berliner ANELI NA TERENU, film Provjereno IN magazin vikend Celebrity Masterchef, serija Vijesti Nove TV Celebrity Masterchef, serija Dnevnik Nove TV LZN, serija KNJINIAR 2: POTRAGA ZA BLAGOM KRALJA SOLOMONA, film AMERIKANAC, (12) film NA RUBU, (12) film NONA POILJKA, film Dnevnik Nove TV In magazin
Vijesti Dokumentarna reportaa Manjinski mozaik Lijepom naom Dnevnik Loto 7/39 Zvijezde pjevaju 7, serija Svretak parade, (12) serija Dnevnik 3 Vijesti iz kulture CIGLA, ameriki film LOVAC NA UCJENE, film Subotom ujutro Reprizni program Duhovni izazovi Veterani mira, emisija
RTL
06:50 07:35 08:50 09:20 09:40 10:10 10:45 11:00 11:50 12:05 13:40 RTL Danas Phineas i Ferb, crti Sofija Prva, crti Exkluziv Tabloid magazin TV Prodaja Uilica, kviz za djecu TV Prodaja Galileo 5, emisija TV Prodaja Malcolm u sredini 4, serija TV Prodaja
NEDJELJA
HRT 1
06:05 06:55 07:57 08:10 09:50 10:00 10:15 11:00 11:45 12:00 12:30 13:25 14:00 15:05 15:40 16:30 17:00 17:15 17:45 19:30 20:07 20:13 21:05 21:40 22:25 22:50 23:00 00:20 01:50 02:35 03:35 04:15 04:45 05:35 Prizma, magazin Lijepom naom TV kalendar TRPKI IVOT, talijanski film Vijesti iz kulture Vijesti Press klub Ubojstvo - napisala je, serija TV kalendar Dnevnik 1 Plodovi zemlje Split: More Nedjeljom u 2 Mir i dobro Poteno i prema zakonu 2, serija dokumentarna serija Vijesti Vrtlarica Sretna obitelj 1, serija Dnevnik Loto 6/45 Potjera, kviz Stipe u gostima 7, serija Damin gambit Dnevnik 3 Vijesti iz kulture Klasika mundi, emisija STRANI Igrani film Press klub Nedjeljom u 2 Damin gambit Mir i dobro Plodovi zemlje Split: More
13. TRAVNJA 2014.

08:35 Olsenova banda i blago kralja lopova, norveki film 10:00 Cvjetnica, prijenos mise 11:45 Biblija (nije kod. na sat.) 12:00 Babyobnus, emisija 12:30 Ni da ni ne, emisija 13:25 Zvijezde pjevaju 7, serija 15:00 Magazin LP 15:30 Dokumentarna serija 16:00 Nedjeljom lagano 17:10 Vaterpolo 19:30 Tajni dnevnik patke Matilde 19:45 Laboratorij na kraju svemira: Solarna penica 20:00 JOE KIDD, ameriki film 21:30 CASINO, (12) ameriki film 00:21 Veer s Joolsom Hollandom (40), serija 01:21 Zagrebfest 11., snimka 6430 02:26 Noni glazbeni program 04:26 Novi Sad: Rukomet, prijenos 05:33 Alisa - sluaj svoje srce, serija 15:30 Red Bull Air Race - Rovinj, prijenos utrke 17:45 RTL Extra Magazin 18:30 RTL Danas 19:10 RTL Vrijeme 19:15 Galileo 5, emisija 20:00 Sulejman Velianstveni 4, serija 22:00 Kriza - nova sezona 2, serija 22:40 CSI: Miami 5, serija 01:25 Astro show, (18) emisija uivo 02:25 AS U RUKAVU, (15) igrani film 04:15 RTL Danas
PONEDJELJAK
HRT 1
06:05 06:42 06:55 09:18 10:00 10:15 11:15 12:00 12:22 12:35 13:20 13:45 14:10 14:20 14:30 14:45 15:20 16:00 16:45 17:00 17:15 18:20 18:55 19:30 20:07 20:30 21:05 22:05 23:00 23:25 23:35 01:25 02:05 02:40 03:10 04:05 04:30 04:55 05:55 Vrtlarica TV kalendar Dobro jutro Hrvatska Kad srce zatreperi, telenovela Vijesti Monty Don i vrtovi Francuske, dok. serija to vas ulja? Dnevnik 1 TV kalendar Znaj da te volim, telenovela Glas domovine Pogled preko granice, emisija Jezik za svakoga Vijesti iz kulture Vijesti Drutvena mrea Gabrijel, serija Kralj vinograda 2, serija TV kalendar Vijesti Hrvatska uivo Potroaki kod Kazalite u kui, serija Dnevnik TV Bingo Ludi rimski carevi, serija Fokus Dravne tajne, (12) serija Dnevnik 3 Vijesti iz kulture GODINJA DOBA, film to vas ulja? Drutvena mrea Potroaki kod Fokus Glas domovine Pogled preko granice, emisija Hrvatska uivo Ljubav u zaleu, serija 08:15 08:37 09:00 09:30 09:45 10:25 11:05 11:30 12:00 12:45 13:10 14:45 15:10 15:55 16:00 16:30 17:00 17:15 17:30 17:40 18:10 18:50 19:30 19:40 19:55 20:05 21:00 22:40 23:25 00:10 00:40 05:33
14. TRAVNJA 2014.

Mladi istraivai, serija Vremeplovci, serija za djecu kolski sat Znanost za djecu Briljanteen (768.) Dr. Oz 4, talk show Sasvim posebni domovi 2, dokumentarna serija Parika arhitektura 1, dokumentarna serija Hotel dvorac Orth 9, serija Svijet okolade, dok. serija DOK NAS LA NE RASTAVI, ameriko-kanadski film Edgemont 3, serija za mlade Doktor Who 7, serija Kuhajmo zajedno, emisija Regionalni dnevnik kolski sat Znanost za djecu DW: Shift Village Folk: Jose Bove, serija Parika arhitektura 1, dokumentarna serija Svaki dan dobar dan Dr. Oz 4, talk show TV vrti: Beba arobna ploa, emisija Hot spot Svlaionica, talk-show DJELATNIK MJESECA, film Zakon i red: UK 2, serija Fringe - Na rubu 3, (12) serija Seks i grad 5, serija Noni glazbeni program Alisa - sluaj svoje srce, serija 13:00 13:15 14:10 16:30 16:45 17:35 18:30 19:15 20:00 21:15 22:40 23:00 01:30 02:10 03:00 TV Prodaja Pet na pet, kviz AIR AMERICA, igrani film RTL Vijesti Cobra 11, akcijska serija Exkluziv Tabloid magazin RTL Danas Pet na pet, kviz Tajne 1, dramska serija Kulinarski show RTL Vijesti UMRI MUKI, (12) igrani film Kriza - nova sezona 2, serija CSI: Miami 5, serija Astro show, (18) emisija uivo
NOVA TV
06:10 07:55 08:10 08:20 08:25 08:40 09:05 09:30 10:20 10:35 10:50 12:40 13:40 15:40 17:00 17:10 Pan Am, serija TV izlog Peppa Pig 4, crti Peppa Pig 4, crti Traktor Tom, crti Pac - Man, crti Slugttera, crti Mia i ja, crti Pelica Maja 2, serija Pelica Maja 2, serija Bumerang TV, serija Pan Am, serija LOVA DO KROVA, film Zauvijek susjedi, serija Vijesti Nove TV KNJINIAR 2: POTRAGA ZA BLAGOM KRALJA SOLOMONA, film
NOVA TV
06:15 06:50 07:45 08:10 08:35 08:50 09:05 10:00 10:15 11:05 11:55 12:50 14:45 16:00 17:00 17:25 18:10 19:15 20:05 21:05 21:40 23:10 23:35 In magazin Bumerang TV, serija Mia i ja crti Lalaloopsy, crti Pelica Maja 2, serija TV izlog Bolji ivot, serija TV izlog Suze Bospora, serija IN magazin vikend Bolji ivot, serija Navy CIS 6, serija LZN, serija Zora dubrovaka, serija Vijesti Nove TV In magazin Suze Bospora, serija Dnevnik Nove TV Zora dubrovaka, serija LZN, serija Dila 2, serija Veernje vijesti KRIK SMRTI, (12) film
RTL
06:25 07:40 08:05 08:20 09:10 09:50 10:05 11:35 11:50 12:50 13:45 Phineas i Ferb, crti Svemogui Spiderman, crti TV Prodaja Galileo 5, emisija NOVA EPIZODA InDizajn s Mirjanom Mikulec, emisija TV Prodaja Malcolm u sredini 4, serija TV Prodaja Biblija 1, epska mini-serija Biblija 1, epska mini-serija SHREK UVIJEK I ZAUVIJEK, igrani film, animirana komedija
HRT 2
06:10 Moomini, crti 06:35 Tintinove pustolovine, crti 07:00 Zvonko u Zemlji igraaka, crti 07:10 Vatrogasac Sam, crti 07:20 Gladijatorska akademija, crti 07:45 Mowgli, crti 08:10 Tajni dnevnik patke Matilde 08:25 Laboratorij na kraju svemira: Solarna penica
Nakon to se borio s opakim zmajem, spasio prekrasnu princezu i oslobodio itavo kraljevstvo kakav bi zadatak jo mogao postojati u ivotu slavnog Shreka? Odgovor je jasan: obitelj, odnosno svakodnevna bitka s malim nestanim Shrekiima. Meutim, sve e to biti kratka vijeka, jer e Shrek ubrzo upoznati lukavog Rumpelstiltskina i iznenada se nai u potpuno drugoj dimenziji, alternativnoj budunosti u kojoj se on i Fiona nikad nisu susreli, u kojoj je ba on ugroena vrsta, a Rumpelstiltskin kralj!
19:05 19:15 20:05 20:50 21:55 23:50 01:30 03:20 05:25
Drugi nastavak avanturistikog serijala Knjiniar vodi nas u legendarne rudnike kralja Solomona. Sudbina ovjeanstva ponovo je u rukama tridesetogodinjeg trebera Flynna Carsena ( Noah Wyle), koji mora sprijeiti da Solomonovo blago i njegove dragocijene relikvije ne padnu u ruke tajne kriminalne grupe, koja bi pomou njih zavladala planetom.
RTL
06:00 06:40 07:05 07:25 07:40 08:45 09:00 10:00 10:50 11:05 12:05 RTL Danas Aladdin, crti Moji depni ljubimci, crti Virus attack, crti Sulejman Velianstveni 4, serija TV Prodaja Sulejman Velianstveni 4, serija RTL Extra Magazin TV Prodaja Odbaena 1, dramska serija Villa Maria 1, serija
Kratko i slatko - Zvijezda Dnevnik Nove TV LZN, serija Celebrity Masterchef, serija LOL film PRIJETNJA METEORA, film AMERIKANAC, (12) film Tudori 1, (12) serija Dnevnik Nove TV
HRT 2
06:15 07:00 07:10 07:15 07:30 07:40 07:50 Alisa - sluaj svoje srce, serija TV vrti: Beba Ninin kutak: Uskrnji ukrasi arobna ploa, emisija Ezopovo kazalite, crti Veliki i Mali, crti Batman i superjunaci 2, crti
01:25 03:10 03:55 04:50
Biveg marinca Jacka Carvera (Til Schweiger) unajmljuje lijepa i mlada novinarka Valerie (Emmanuelle Vaugier) da je odveze njenim brodiem na tajanstveni otok. Ona je naula kako tamo vojska, na elu sa ozloglaenim Dr. Kriegerom (Udo Kier) radi neke medicinske eksperimente.
LOL, film Nikita 2, serija Tudori, (12) serija Dnevnik Nove TV
bora
29
UTORAK
HRT 1
15. travnja 2014.

08:15 Obina klinka, serija za djecu 08:37 Olujni svijet, serija za djecu 09:00 kolski sat 09:35 Navrh jezika 09:45 Svaki dan dobar dan 10:25 Dr. Oz 4, talk show 11:05 Uredite svoj ivotni prostor 2, dokumentarna serija 11:30 Ideje za ureenje prostora, dokumentarna serija 12:00 Hotel dvorac Orth 7, serija 12:45 Kruh i peciva Paula Hollywooda, dok. serija 13:10 Glazba 13:20 TAKSIJEM DO KANADE, film 14:45 Edgemont 1, serija za mlade 15:15 Whistler 2, serija za mlade 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 kolski sat 17:05 Navrh jezika 17:15 Kuhajmo zajedno, emisija 17:25 Hokej na ledu, prijenos 19:40 Paraolimpijske igre Soi 2014. snimka 19:45 Danica 19:50 Profesor Baltazar 20:00 CRNI PONEDJELJAK, film 21:45 Carstvo poroka 2, serija 22:40 Zakon i red: UK 2, serija 23:25 Spirala zloina 3, (12) serija 00:15 Seks i grad 4, serija 00:45 Noni glazbeni program 05:23 Alisa - sluaj svoje srce, serija 16:45 17:30 18:30 19:15 20:00 21:10 22:45 23:40 00:05 01:55 02:55 03:40 05:50 Cobra 11, akcijska serija Exkluziv Tabloid magazin RTL Danas Pet na pet, kviz Tajne 1, dramska serija DEKO MOJE DJEVOJKE, film Cobra 11, akcijska serija RTL Vijesti DVOSTRUKI UDAR, film Astro show, (18) emisija uivo RTL Danas Kraj programa RTL Danas
SRIJEDA
HRT 1
16. TRAVNJA 2014.

07:45 Action Man, serija za djecu 08:10 Obina klinka, serija za djecu 08:32 Olujni svijet, serija za djecu 08:55 kolski sat 09:25 Skijanje 10:45 Dr. Oz 4, talk show 11:25 Skijanje 12:50 Jednostavna jela Rachel Allen, dokumentarna serija 13:20 LJUBAV ZAUVIJEK, film 14:50 Edgemont 1, serija za mlade 15:15 Whistler 2, serija za mlade 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 kolski sat 17:00 EBU, dokumentarci - Izazovi 17:15 Uredite svoj ivotni prostor 2, dokumentarna serija 17:40 Ideje za ureenje prostora, dokumentarna serija 18:05 Kuhajmo zajedno, emisija 18:10 Svaki dan dobar dan 18:50 Dr. Oz 4, talk show 19:30 TV vrti 19:40 EBU drama za djecu 20:00 Nogomet 23:15 Spirala zloina 3, (12) serija 00:05 Seks i grad 4, serija 00:35 Noni glazbeni program 05:23 Alisa - sluaj svoje srce, serija 20:00 Tajne, dramska serija 21:10 Kosti, kriminalistika serija 23:00 Cobra 11, akcijska serija 23:55 RTL Vijesti 00:25 DEKO MOJE DJEVOJKE, film
Jesse (Alyssa Milano) je samovoljna i inteligentna ena u potrazi za savrenim mukarcem; sve dok ne sretne Ethana (Christopher Gorham), oajnog pisca kojeg izdavai stalno odbijaju. Za Jesse ovo je vie od prilike da probudi umjetnika u Ethanu. To je i poetak jednog novog romantinog poglavlja u njezinu ivotu, no postoji problem. Nedugo nakon to je upoznala Ethana, Jesse upoznaje nekog jo boljeg Troya (Michael Landes), samopouzdanog i uspjenog efa marketinga s kojim je gotovo svaki trenutak elegantan i romantian.
06:39 TV kalendar 06:55 Dobro jutro Hrvatska 09:15 Kad srce zatreperi 2, serija 10:00 Vijesti 10:13 Alpe iz zraka, dok. serija 11:05 to vas ulja? 11:45 Jezik za svakoga 12:00 Dnevnik 1 12:20 TV kalendar 12:35 Znaj da te volim, telenovela 13:20 Reporteri 14:10 Jezik za svakoga 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti 14:45 Drutvena mrea 15:30 Dokumentarna reportaa 16:00 Gorski lijenik 6, serija 16:45 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uivo 18:20 Pravilo 72 18:50 Provodi i sprovodi, serija 19:30 Dnevnik 20:07 Potjera kviz 21:02 Hotel Europa, dok. film 22:00 Mamutica 1, (12) serija 22:50 Dnevnik 3 23:15 Vijesti iz kulture 23:25 EU fondovi (85) 23:40 Remek-djelo ili zlodjelo 1, dokumentarna serija 00:40 R.Marinkovi: Albatros, snimka kazaline predstave 02:30 to vas ulja? 03:10 Drutvena mrea 03:55 Dokumentarna reportaa 04:25 Duhovni izazovi 04:55 Hrvatska uivo 05:55 Ljubav u zaleu, serija
NOVA TV
06:45 Suze Bospora, serija 07:30 Pelica Maja, crti 07:55 Bolji ivot, serija 08:45 TV izlog 09:00 Zauvijek susjedi, serija 09:40 TV izlog 09:50 Milost, serija 10:50 Dila, serija 11:55 In magazin 12:45 Bolji ivot, serija 13:35 Navy CIS 7, serija 15:25 Zora dubrovaka, serija 16:25 Zauvijek susjedi, serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 In magazin 18:10 Suze Bospora, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Zora dubrovaka, serija 21:00 Dila, serija 22:05 Milost, serija 23:05 Veernje vijesti 23:25 MATURALNO PUTOVANJE, (12) film
RTL
06:35 07:00 07:15 07:30 08:40 08:55 09:50 10:05 11:00 11:15 12:10 13:00 13:15 14:25 15:30 16:30 Ben 10: Ultimate Alien, crti Moji depni ljubimci, crti Virus attack, crti Ne brini za mene 1, serija TV Prodaja Snane ene 1, dramska serija TV Prodaja Villa Maria 1, serija TV Prodaja Exkluziv Tabloid magazin Pet na pet, kviz TV Prodaja Ne brini za mene 1, serija Tajne 1, dramska serija Villa Maria 1, serija RTL Vijesti
HRT 2
06:10 Alisa - sluaj svoje srce, serija 06:55 TV vrti 07:05 Crti film 07:10 Ninin kutak 07:15 Danica 07:20 Profesor Baltazar 07:25 Animanijaci, crti 07:50 Action Man, serija za djecu
01:05 02:50 04:20 05:20
Za vrijeme dopunskog sata kaznene nastave, skupina kolskih lijenina i otpadnika dobije zadatak napisati zajedniko pismo predsjedniku u kojem bi trebali objasniti to je sve krivo u amerikome kolskom sistemu. Nekom udnom igrom sudbine, predsjednik se oduevi njihovim radom i poziva ih na sastanak u Washington.
06:39 TV kalendar 06:55 Dobro jutro Hrvatska 07:00 Vijesti 07:05 Dobro jutro Hrvatska 09:15 Kad srce zatreperi, telenovela 10:00 Vijesti 10:13 Alpe iz zraka: Bujna ispaa, dokumentarna serija 11:05 to vas ulja? 11:45 Jezik za svakoga 12:00 Dnevnik 1 12:20 TV kalendar 12:35 Znaj da te volim, telenovela 13:20 Reporteri 14:10 Jezik za svakoga 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti 14:45 Drutvena mrea 15:30 strani Dokumentarni film 16:00 Gorski lijenik 6, serija 16:45 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uivo 18:20 Eko zona 18:50 Provodi i sprovodi, serija 19:30 Dnevnik 20:05 Loto 7/39 20:12 Hrvatsko vodeno blago: Sjeverni Velebit, dok. serija 21:05 Paralele 21:35 Pola ure kulture 22:05 Mamutica 1, (12) serija 22:55 Dnevnik 3 23:20 Vijesti iz kulture 23:30 LE HAVRE, film 01:00 to vas ulja? 01:40 Drutvena mrea 02:25 strani Dokumentarni film 02:55 Prekid programa radi redovnog odravanja 04:55 Hrvatska uivo 05:55 Ljubav u zaleu, serija
01:50 Astro show, (18) emisija uivo 02:50 RTL Danas
NOVA TV
06:10 In magazin 06:45 Suze Bospora, serija 07:30 Pelica Maja, crti 07:55 Bolji ivot, serija 08:45 TV izlog 09:00 Zauvijek susjedi, serija 09:40 TV izlog 09:50 Milost, serija 10:50 Dila, serija 11:55 In magazin 12:45 Bolji ivot, serija 13:35 Navy CIS 7,serija 15:25 Zora dubrovaka, serija 16:25 Zauvijek susjedi, serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 In magazin 18:10 Suze Bospora, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Zora dubrovaka, serija 21:00 Dila, serija 22:05 Milost, serija 23:05 Veernje vijesti 23:25 RUIASTI CADILLAC, film 01:40 MATURALNO PUTOVANJE, (12) film 03:25 Vampirski dnevnici 2, serija 04:10 Ezo TV, (18) tarot show 05:10 Dnevnik Nove TV
RTL
06:35 Ben 10: Ultimate Alien, crti 07:00 Moji depni ljubimci, crti 07:15 Virus attack, crti 07:30 Ne brini za mene serija 08:40 TV Prodaja 08:55 Snane ene, dramska serija 09:50 TV Prodaja 10:05 Villa Maria, dramska serija 11:00 TV Prodaja 11:15 Exkluziv Tabloid magazin 12:10 Pet na pet, kviz 13:00 TV Prodaja 13:15 Ne brini za mene, serija 14:25 Tajne, dramska serija 15:30 Villa Maria, dramska serija 16:30 RTL Vijesti 16:45 Cobra 11, akcijska serija 17:35 Exkluziv Tabloid magazin 18:30 RTL Danas 19:15 Pet na pet, kviz
HRT 2
06:05 Alisa - sluaj svoje srce, serija 06:50 TV vrti 07:00 Crti film 07:05 EBU, drama za djecu 07:20 Animanijaci, crti
PROPUTEN POZIV, (15) film Vampirski dnevnici, serija Ezo TV, (18) tarot show Dnevnik Nove TV
ETVRTAK
HRT 1
06:39 TV kalendar 06:55 Dobro jutro Hrvatska 09:15 Kad srce zatreperi, telenovela 10:00 Vijesti 10:13 Alpe iz zraka: Blijede planine, dokumentarna serija 11:05 to vas ulja? 11:45 Abeceda zdravlja 12:00 Dnevnik 1 12:20 TV kalendar 12:35 Znaj da te volim, telenovela 13:20 Reporteri 14:10 Abeceda zdravlja 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti 14:45 Drutvena mrea 15:30 strani Dokumentarni film 16:00 Gorski lijenik 6, serija 16:45 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uivo 18:20 Turistika klasa 18:50 Provodi i sprovodi, serija 19:30 Dnevnik 20:07 Veer na 8. katu 20:57 Labirint 21:45 Nae majke - nai oevi, serija 22:40 Dnevnik 3 23:05 Vijesti iz kulture 23:15 Drugi format 00:55 to vas ulja? 01:35 Drutvena mrea 02:20 strani Dokumentarni film 02:50 Labirint 03:35 Abeceda zdravlja 03:45 Drugi format 04:25 Turistika klasa 04:55 Hrvatska uivo 05:55 Ljubav u zaleu, serija
17. TRAVNJA 2014.

07:45 Action Man, serija za djecu 08:10 Obina klinka, serija za djecu 08:32 Olujni svijet, serija za djecu 08:55 kolski sat 09:25 Skijanje 10:40 Dr. Oz 4, talk show 11:25 Skijan je 12:45 Jednostavna jela Rachel Allen, dokumentarna serija 13:10 IRIBU-IRIBA, australski film
Jackie (H. Dallimore) je preivjela udar groma uz manje posljedice: pala je, nakratko izgubila svijest i nakon toga vidjela neke udne prizore koji kao da su iz prolog stoljea. Nakon est mjeseci, kad je nala posao u gradu, na taj je dogaaj posve zaboravila. Bila je sretna to je dobila posao u novinskoj redakciji, no srea je trajala samo onoliko dugo koliko joj je trebalo da ue u redakciju: prostorije su bile staromodne, zatrpane papirima, ljudi u strahu od glavne efice; ni na jednom stolu nije bilo kompjutora.
PETAK 18. TRAVNJA 2014.

HRT 1
06:39 TV kalendar 06:55 Dobro jutro Hrvatska 09:15 Kad srce zatreperi, telenovela 10:00 Vijesti 10:13 Alpe iz zraka, dok. serija 11:05 Ni da ni ne 12:00 Dnevnik 12:20 TV kalendar 12:35 Znaj da te volim, telenovela 13:20 Labirint 14:10 Abeceda zdravlja 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti 14:45 Rije i ivot 15:15 Index 15:45 Alpe-Dunav-Jadran 16:15 Gorski lijenik 6, serija 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uivo 18:20 Znanstveni krugovi 18:50 Iza ekrana 19:30 Dnevnik 20:07 Dokumentarna serija 21:00 Godinjica mature, serija 22:15 Dnevnik 3 22:40 Vijesti iz kulture 22:50 NIKOM NI RIJEI, film
Pariki pedijatar Alexandre (F. Cluzet) do danas se nije oporavio od tragedije koja mu se dogodila prije osam godina, kada je serijski ubojica ubio njegovu suprugu. Iako je Alexandre u poetku bio glavni osumnjieni, sluaj se zbog nedostatka dokaza nije razvijao, sve optunice protiv njega ubrzo su bile zaboravljene, a cijeli sluaj je bio zanemaren. No nedavno policija otkrije na mjestu gdje je ena bila ubijena dva trupla, te se cijeli sluaj ponovno otvori. Alexandre, koji je tada bio pretuen i zaboravio kako se sve kobnoga dana odvijalo, ponovno postane osumnjien, no opet bez dokaza. Uskoro se cijela pria jo vie zamrsi kada Alexandre primi nepoznatu poiljku s adresom internetskog linka gdje se ini da je snimljena osoba njegova preivjela supruga (M-J. Croze)...
13:15 Ne brini za mene, serija 14:25 Tajne, dramska serija 15:30 Villa Maria, dramska serija 16:30 RTL Vijesti 16:45 Cobra 11, akcijska serija 17:35 Exkluziv Tabloid magazin 18:30 RTL Danas 19:15 Pet na pet, kviz 20:00 Tajne, dramska serija 21:10 LANANA REAKCIJA, film 23:05 Cobra 11, akcijska serija 00:05 RTL Vijesti 00:30 Kosti, kriminalistika serija 02:05 Astro show, (18) emisija uivo 03:05 RTL Danas
HRT 2
06:10 Alisa - sluaj svoje srce, serija 06:55 TV vrti 07:05 Crti film 07:13 Tajni dnevnik patke Matilde 07:25 Animanijaci, crti 07:50 Action Man, serija za djecu 08:15 Obina klinka, serija za djecu 08:37 Olujni svijet, serija za djecu 09:00 kolski sat 09:30 Puni krug 09:45 Svaki dan dobar dan 10:25 Skijanje, prijenos 11:35 Pozitivno 12:05 Biblija 12:15 Obrtnik i partner, emisija 12:45 Jednostavna jela Rachel Allen, dokumentarna serija 13:10 Glazba 13:15 TAJNA VEZA, kanadski film 14:45 Edgemont 1, serija za mlade 15:15 Whistler 2, serija za mlade 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 kolski sat 17:00 Puni krug 17:15 Briljanteen (764.) 17:55 Traerica 5, (12) serija 18:40 Veer na 8. katu 19:30 TV vrti 19:40 Tajni dnevnik patke Matilde 20:00 NE DIRAJ LAVA DOK SPAVA, kanadski film 21:30 Endeavour - Mladi Morse 1, serija 23:00 Zloinaki umovi 7, serija 23:45 Optueni 1, Helens Story 00:45 Noni glazbeni program 04:55 Turistika klasa 05:25 Alisa - sluaj svoje srce, serija
NOVA TV
06:10 In magazin 06:45 Suze Bospora, serija 07:30 Pelica Maja, crti 07:55 Bolji ivot, serija 08:45 TV izlog 09:00 Zauvijek susjedi, serija 09:40 TV izlog 09:50 Milost, serija 10:50 Dila serija 11:55 In magazin 12:45 Bolji ivot, serija 13:35 Navy CIS 7, serija 15:25 Zora dubrovaka, serija 16:25 Zauvijek susjedi, serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 In magazin 18:10 Suze Bospora, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Zora dubrovaka, serija 21:05 Dila, serija 22:05 Provjereno 23:15 Veernje vijesti 23:35 OTROVNA IVY 2: LILY, film
10:05 Villa Maria, dramska serija 11:00 TV Prodaja 11:15 Exkluziv Tabloid magazin 12:10 Pet na pet, kviz 13:15 Ne brini za mene, serija 14:25 Tajne, dramska serija 15:30 Villa Maria, dramska serija 16:30 RTL Vijesti 16:45 Cobra 11, akcijska serija 17:35 Exkluziv Tabloid magazin 18:30 RTL Danas 19:15 Pet na pet, kviz 20:00 TRANSFORMERI 2: OSVETA PORAENIH, igrani film 22:50 DANAS UMIRE, film 23:05 Eurojackpot 23:10 DANAS UMIRE, film, akcijski 00:45 RTL Danas
NOVA TV
14:45 Edgemont 1, serija za mlade 15:15 Whistler 2, serija za mlade 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 kolski sat 17:00 Kokice 17:15 Svaki dan dobar dan 17:55 Kuhajmo zajedno 18:00 Paraolimpijske igre Soi 2014., snimka 18:25 Hokej na ledu 21:00 Nogomet 23:25 Spirala zloina 3, (12) serija 00:15 Seks i grad 4, serija 00:45 Noni glazbeni program 05:28 Alisa - sluaj svoje srce, serija
RTL
06:05 06:50 07:15 07:30 07:45 08:55 09:10 10:05 11:15 12:10 13:00 RTL Danas Ben 10: Ultimate Alien, crti Moji depni ljubimci, crti Virus attack, crti Ne brini za mene, serija TV Prodaja Snane ene, dramska serija Villa Maria, dramska serija Exkluziv Tabloid magazin Pet na pet, kviz TV Prodaja
HRT 2
06:05 Alisa - sluaj svoje srce, serija 06:50 TV vrti 07:00 Crti film 07:06 Laboratorij na kraju svemira 07:15 Profesor Baltazar, crti 07:20 Animanijaci, crti
01:30 SVILA, (15) film 03:30 Vampirski dnevnici 2, serija 04:15 Ezo TV, (18) tarot show 05:15 Dnevnik Nove TV
Lily (Alyssa Milano) je djevojka iz Michigana koja ide studirati umjetnost u Kaliforniju. NA poetku pronae si stan te shvati kako su njene cimerice pomalo drugaije od nje. Jednog dana Lily u svom novom stanu pronae kutiju sa stvarima djevojke koju nikad prije nije upoznala.
06:20 In magazin 06:55 Suze Bospora, serija 07:40 Pelica Maja, crti 08:05 Bolji ivot, serija 08:55 TV izlog 09:10 In magazin 09:55 TV izlog 10:10 Zauvijek susjedi, serija 10:50 Dila, serija 11:55 In magazin 12:45 Bolji ivot, serija 13:35 Navy CIS 7, serija 15:25 Zora dubrovaka, serija 16:25 Zauvijek susjedi, serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 In magazin 18:10 Suze Bospora, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Zora dubrovaka, serija 21:00 Dila, serija 22:05 SMRTONOSNO ORUJE 2, film
Veliki organizirani kriminal skriva se iza diplomatskih krugova Junoafrike republike. To otkrivaju dvojica porunika losangeleske policije: Martin Riggs i Roger Murtaugh.
RTL
06:05 06:50 07:15 07:30 07:45 08:55 09:10 RTL Danas Ben 10: Ultimate Alien, crti Moji depni ljubimci, crti Virus attack, crti Ne brini za mene, serija TV Prodaja Snane ene, dramska serija
00:55 02:40 04:10 04:40
KRATKI SPOJEVI, film TAJNA VEZA, kanadski film Reprizni program Rije i ivot, emisija
00:20 03:45 04:30 05:30
GOSPODAR PRSTENOVA: PRSTENOVA DRUINA, film Vampirski dnevnici 2, serija Ezo TV, (18) tarot show Dnevnik Nove TV
30
bora
klasina
VODORAVNO: 1. Nogometni trener, Krasnodar Ime subrete Pollak Iskoritenost izrabljivanjem, 2. Stara mjera za itarice (mno.) Aktivni lanovi udruge Grad na sjeveroistoku Italije, 3. Mjesto kod Sinja Ime rukometnog trenera ervara Fosil Znak za kalij, 4. Sklanjanje stanovnitva s ugroenog podruja (mno.) Sluati misu na koljenima Inicijali glumice Thurman, 5. Poljodjelac, zemljoradnik Ime i prezime starije ruske glumice Kiselina (lat.), 6. Fabrikant Veliki greben, rtina Prvi ovjek po Bibliji, 7. Kratica za Focused Ion Beam Ukrasna biljka sunovrat eko muko ime (anagram: IJAR) Vrsta vrbe, 8. Talijanski knjievnik Svevo Spolna netaknutost, nevinost Oznaka za gram, 9. Istono predgrae Splita Kada po njemaki Proklinjue psovke, 10. Boduli sa Cresa Turska sablja Ime nekadanjeg izraelskog dravnika Sharona, 11. Kratica za Hrvatska udruga turoperatera Plahte na krevetu Zrakoplovi Autoznak Nizozemske, 12. Tim, momad pribor, orue za
rad Fatalno slabljenje sranih miia, 13. Kazati - Poznanica Elektroniki prekida. OKOMITO: 1. IME i PREZiME NEKAD SLAVNOG AMERiKOG AHiSTA OSEBUJNOG PONAANJA (sa Viktotom Kornojem borio se za titulu svjetskog prvaka poetkom 70-ih godina prolog stoljea), 2. Poiniti krvni delikt (fig.), 3. Ime i prezime hrvatskog knjievnika autora romana Osmi povjerenik, 4. Autoznak Austrije Neotuiv dio imetka (arap.) Dobar, , zao Ludolfov broj (3,14), 5. Mondena mediteranska turistika regija s Cannesom i Monte Carlom, 6. uveni vedski trgovaki lanac (namjetaj!) Inicijali kipara Metrovia Rijeka kod Jasenovca Oznaka za zapad, 7. Morski greben Ljuta zima Glavni grad kineske pokrajine Shantung, 8. Tisuu milijuna Kratica za Canadian Library Association, 9. Umjetna nastamba za ptice Ivan po panjolski, 10. Ime glumice Bojani Vjetar koji pue s istonog Mediterana (mno.), 11. Ime
knjievnika Velikanovia Prispjeti, pristati uz obalu (tal.) Znak za ugljik, 12. Inicijali glazbenika Tutia Ocat Autoznak Karlovca, 13. Vulkanska stijena, liparit Zvijer slina vuku (canus aureus), 14. Oznaka za amper Drava u Africi (glavni grad: Nairobi) Utvara, sablast, 15. krti bodul iz viceva Ninoslav odmila, Nino, 16. Andska teglea ivotinja sklona pljuvanju Grad u Rusiji (anagram: KRAS) Kratica za organizacija udruenog rada, 17. Argentinska dravnica Peron i naslov filma o njoj u kojoj ju je utjelovila Madonna Grad coca cole i CNN-a u Georgiji (SAD), 18. Nena odmila Pobornik verizma u umjetnosti, 19. On i - Maloumnici, kreteni Inicijali glumca Redforda, 20. Znak za kositar Velika zmija, piton, boa Vjenceslav odmila, 21. Glazbena mjera Slavni portugalski moreplovac, prvi oplovio globus, Fernao de. Tee odgonetke: AMARILIS, ARIEL, BRNAZE, IJA SAVINA, JINAN, JIRA, NINI, SIROBUJA.
talijanka
VODORAVNO: 1. Osobina onoga to je izdrljivo, ustrajnost, 2. Indijanci po boji koe, 3. Kuati miris, pomirisati Autoznak Austrije, 4. Napisao Momo, zato plae?, Emile Prebogati arapski emirat (glavni grad: Doha), 5. Zimska oborina Mojsijev brat po Bibliji Znak za lantan, 6. Nadarenost, talentiranost Jedan, dva, , 7. Oznaka za east Primorski gradi u Crnoj Gori Francuski slikar, suosniva dadaizma, Hans Jean, 8. Roaci Kratica za Supreme Audit Institution, 9. Amerikanac u argonu Otar naglasak u fonetici (lat.) Rimska pedesetica, 10. Ovo Inicijali nekadanje glumice, bond-djevojke Andress Orijentalni pripovjeda i sakuplja narodnih pjesama (anagram: RIVA), 11. Ime i prezime nae mlade glumice (Ljubav u zaleu, Obini ljudi), 12. Latinski: putem, preko Glazbena scena, 13. Makar, premda pekula, franja. OKOMITO: 1. Ime zagrebakog novinara Kerhina Uestali glagol (mno.), 2. Rijeka kroz Ravne kotare Ciparski nogometni klub iz Nikozije, 3. Pjesma Mate Bulia i Maje uput Sudac u podzemnom svijetu starih Grka, 4. Sinjska ganga Najvii europski vrh, nalazi se na Kavkazu Okruglo slovo, 5. pigete, njure Abraham odmila, 6. Zvuk tekog pada s visine Mjesto kod Zadra Pripadnik starog naroda iz Kampanije, 7. Bilo kako Magarei glas, rev Kratica za Joint Theater Logistic, 8. Glasa, bira (lat.) Popravljai satova, 9. Dijafragma Rastajanje, 10. Znak za skandij Paradni konjski korak Vijci i matice po dalmatinski, 11. Trostruka papinska kruna (tijara) Uzgajiva pilia.
rjeenja
NASLOVNICA SKANDI LIJEVO: radijan, avatara, pirovac, sok, iro, on, rea, damar, k, milos, pn, dionizij, pula, plava zastava, toto, tazr, div, plava vrpca, ris, birano, loc, aba, timor, aliskafno, o, navodi, rt, avi, binom, raa, u atacama, akut, monolit, cekini; SKANDI DESNO: poplun, lobisti, ugledati se, eon, travarica, mnk, naviranje, deset, ita rina, site, r, kata, lanarina, trt, aikido, av, mia, c, como, ani, e, votka, ararat, travanj, skalari, kazamat, analiza, rabin, p, co, ve, o, reket, travar, otvara; KLASINA: rora, irma, izrabljenost, oke, aktivisti, ravenna, brnaze, lino, okamina, k, evakuacije, kleati, ut, ratar, ija savina, acid, tvorniar, ratina, adam, fib, amarilis, jira, iva, italo, djevianstvo, g, sirobuja, vana, kletve, creani, jatagan, ariel, hut, lancuni, avioni, nl, ekipa, alat, kljenut srca, rei, znanica, tiratron; TALIJANKA: izdrljivost, crvenokoci, omirisati, a, ajar, katar, inje, aron, la, talent, tri, e, ulcinj, arp, rodbina, sai, amer, akut, l, to, ua, ravi, ines bojani, via, estrada, iako, kliker;
JOSIP ULINA likovni pedagog
Majstor staroga kova

Pejzae Josipa uline, njegova ulja na platnu inspirirana ljepotom prirode rodnog, prominskog kraja, ibenska publika imala je priliku nedavno vidjeti na prvoj samostalnoj izlobi ovog likovnog pedagoga. ulina je roen u Lukaru u opini Promina, no cijeli radni vijek proveo je u Splitu, gdje je radio kao likovni pedagog. Odlaskom u mirovinu, vratio se u rodno mjesto i nastavio slikati, a u novije vrijeme baviti se i skulpturom. -Radim skulpture od mekanog lima. To su mobilne forme koje bih takoer volio izloiti u ibeniku objanjava ulina dodajui kako su pejzai koje je izloio u ibenskoj knjinici nastali tijekom zadnjih 20-ak godina. No, ulina je vrlo svestran u izriaju. Naime, 60-ih i 70-ih godina bavio se karikaturom, a lako mu ide i portretiranje pa ve godinama ljeti slika turiste. Dugo vremena to je radio u Vodicama, ali u zadnjih nekoliko godina morao je otii u Zadar. lan je Matice hrvatske, a do sada je imao nekoliko skupnih izloaba. ulina, kako to kae njegova mlaa, ibenska kolegica Zdenka Bilui, slika na tragu post impresionista. U njegovim radovima neprikosnovena je sklonost prema svjetlu, a poput starih majstora i on sam priprema platno za slikanje. -ulinu pejza doziva. On mu se cijelog svog ivota vraa, da bi mu se na koncu posve vratio i uronio u Prominu, njene livade i rascvjetale kronje zakljuila je Bilui.
itam
Upravo sam proitao knjigu Jima Thompsona Ubojica u meni a itam i poznato djelo Aleksandra Sloenjicina Jedan dan Ivana Denisovia.
gledam
sluam
to se glazbe tie, ja sam (za)ostao u osamdesetima. A tu je najvie Azra. Trenutno, valjda zbog godinjice smrti Curta Cobaina, tu je i Nirvana.
VODITELJ ODSJEKA ZA GOSPODARSTVO GRADA IBENIKA
PETAR MIURA
Kad od Nikoline Miure uspijem ugrabiti daljinski upravlja i prebaciti Bambino Tv na njemu se uglavnom nae Ligu prvaka, Top Gear i dobri filmovi kakvih ve ima na HTV 3.
Pie: Marija Lonar
AT E LJE
bora
31
32
bora
Rjeiti i jako znatieljni

1 2 3 4 5 6 7 8
SVI NAI PRVAI
Prva A Osnovne kole Antuna Mihanovia Petropoljskog
10
11
12
13
14
15
16
rjeiti. Odlini su uenici i jako znatieljni. Meu nama nema tabu tema i na svako pitanje zajedno dolazimo do odgovora. U razredu imamo i dobrih sportaa, koarkaica i koarkaa te nogometaa, rekla je za svoje uenike uiteljica Ana kiljo
Otvoreni su, slobodni i
17
18
19
20
21
21
uenika su u prvom A razredu drnike kole
22
U drnikoj Osnovnoj koli Antuna Mihanovia Petropoljskog, koja osim matine ima tri podrune kole od prvog do osmog razreda (Gradac, Oklaj i Drinovci, te est podrunih odjela od prvog do etvrtog razreda (avoglave, Radoni I i II, Siveri, Pakovo Selo i Pokrovnik) u kolskoj 2013./14. godini ukupno su upisana 774 uenika. U ni-
im razredima ukupno je 326, a u viim 417 uenika u 28 odjeljenja, od kojih je sedam kombiniranih. U matinoj koli u dva odjeljenja prvog razreda ukupno su 43 uenika. U prvom A ih je 22, a ui ih uiteljica Ana kiljo. esnaest je djevojica i est djeaka koji se, kako doznajemo, jako dobro slau. U kolu vole ii, ne samo zbog uenja ve i zbog
1. Ante Abramac 2. Frane Baran 3. Ana Buha 4. Luka Buha 5. Ivica avala 6. Matija Goreta 7. Lovre Grbavica 8. Tea Grci
druenja i igre, a najdrai predmeti su im matematika i hrvatski jezik. -Otvoreni su, slobodni i rjeiti. Odlini su uenici i jako znatieljni. Meu nama nema tabu tema i na svako pitanje zajedno dolazimo do odgovora. U razredu imamo i dobrih sportaa, koarkaica i koarkaa te nogometaa, rekla je za svoje uenike uiteljica Ana.
9. Klara Janjo 10. Franco Kosor 11. Karla Mati 12. Lovro Mihaljevi 13. Ante Odak 14. Filip Pastuovi 15. Mario Puelja 16. Mario Reljanovi 17. Marta Softi 18. Jakov Tarabari 19. Josip Tarle 20. Roko Tomi 21. Anamari Vatavuk 22. Josip Vlai
NIKOLINA VUKOVI
bora
33
SVI NAI PRVAI
Prvi B Osnovne kole Antuna Mihanovia Petropoljskog

1. Anela Begonja 2. Noa Brakus 3. Igor Brki 4. Antonela Burei 5. Mateo Burei 6. Josip upi 7. Marko upi 8. Ana Dvorski 9. Roko Gali 10. Rafael Hrsti 11. Ivan Marin 12. Ivan Marin 13. Roko Mijanovi 14. Ana Moi 15. Kristjan Mujan 16. Nika Pleadin 17. Karlo Ramljak 18. Petar Toli 19. Ana Vukui 20. Maro Vukui 21. Sara ivkovi
Vole uiti i smijati se

1 2 3 4 5 6 7 8
10
11
12
13
14
15
16
se radi zna se - radi se. Ali, imamo mi vremena i za prianje viceva, volimo se igrati i smijati se. Znatieljni su, meusobno surauju, posuuju stvari jedni drugima, priskau u pomo. I kao to ste uli, imamo zaljubljenih, rekla nam je uz osmijeh njihova uiteljica Mihaela Rekov
Jako su dobri. Dodue, brbljavi su ali i radini i kad
17
18
19
20
21
uenik pohaa prvi B razred drnike kole
21
Prvi B Osnovne kole Antuna Mihanovia Petropoljskog prolog tjedna bio je u meusmjeni, a to znai da im je nastava poela u 12.30 sati. Bili su informirani da dolazimo, pa su odahnuli kad su nas vidjeli na vratima. Leerno smo sve napravili, porazgovarali, doznali neke njihove tajne o zaljubljenosti i tomu tko koga voli, nijekanja i potvrivanja istinitosti o priama o
prvim akim ljubavima. Dragi, otvoreni i simpatini rekli su nam da se najvie kao i ostala njihova generacija - raduju tjelesnom i likovnom odgoju, a od jaih predmeta na prvo mjesto stavljaju hrvatski jezik i matematiku, a potom engleski. U razredu je etrnaest djevojica i sedam djeaka. I ono se, kao i uenici prvog A iznimno dobro slau, pomau jedni drugima i vole se
druiti. -Jako su dobri. Dodue, brbljavi su ali i radini i kad se radi zna se - radi se. Ali, imamo mi vremena i za prianje viceva, volimo se igrati i smijati se. Znatieljni su, meusobno surauju, posuuju stvari jedni drugima, priskau u pomo. I kao to ste uli, imamo zaljubljenih, rekla nam je uz osmijeh njihova uiteljica Mihaela Rekov. K. RUDAN
34
bora
Zajedno su jai
161
MATURANTI GImNAZIJE ANTUNA VRANIA I PRIvATNE gImNAZIJE (5)

Pet razreda Gimnazije Antuna Vrania i jedan uenika njima prijateljske ibenske Privatne gimnazije ve tradicionalno udruilo je snage na svom maturalnom plesu. Njih oko etiristo plesalo je poetkom veljae u vodikom hotelu Olympia, najprije s roditeljima koji su stigli na prvi ples, a potom i sa svojim partnerima, odnosno partnericama. Za glazbenu se podlogu pobrinuo ponajbolji lokalni zabavni sastav Fenix, koji je maturantima svirao provjerene domae i strane hitove, a ispunjena je i pokoja glazbena elja. Veer je nastavljena u oblinjem nonom klubu Exit u Vodicama, gdje je after party trajao do prvih sunevih zraka. NeVeNA BANi
162
163
164
165
166
Imate meu maturantima svoje favorite? Netko vam je posebno drag, poznajete ga ili je lan vae obitelji? I ove godine imate priliku izabrati naj-par maturalnih plesova. A ako fotografije vaih favorita jo nisu objavljene, nita zato, bit e u jednom od sljedeih brojeva. Zato izrezujte i uvajte kupone za glasovanje i kad fotografija vaih naj-maturanata bude objavljena, sve ih zajedno u kuverti poaljite na nau adresu:
ibenskilist
upanijski tjednik
IME I PREZIME
ADreSA
KONTAKT TeLeFON
GLASUJem zA pAr
ibenski list (za naj-par), Petra Grubiia 3, 22000 ibenik

I ne zaboravite, ne biramo najljepi par, nego naj u svakom smislu!
KUPON NAJ-PAR
bora
35
FOTO: NiNO STOJi
167
168
169
170
171
172
173
174
175
36
oglasi
CineStar - ibenik Velimira korpika 23 - Dalmare Centar Rezervacije kino ulaznica: 060 32 32 33 - Cijena 1,74kn/min za pozive iz fiksne mree sa PDV-om Cijena 2,96kn/min za pozive iz mobilne mree sa PDV-om
Vam predstavlja
www.blitz-cinestar.hr,
potraite nas i na facebook.com/CineStarMultiplexi
Blitz-CineStar Adria d.o.o., Lanite 32, 10000 Zagreb, OIB 97409654703; kontakt info 01/4686602
Ne propustite filmske hitove KAPETAN AMERIKA: RATNIK ZIME 3D

4IZVORNI NASLOV: Captain America:
The Winter Soldier 3D 4REDATELJI: Anthony Russo , Joe Russo 4GLUMCI: Chris Evans, Frank Grillo 4ANR: akcijski 4TRAJANJE FILMA: 136 min
4SINKRONIZIRANO 4IZVORNI NASLOV: Rio 2 4REDATELJ: Carlos Saldanha 4GLUMCI: Marko Makovii, Mia Krajcar 4ANR: animirani 4TRAJANJE FILMA: 101 min
RIO 2
DVIJE GODINE NAKON dogaaja poznatog po imenu Osvetnici 2 Steve Rogers ivi mirno u Washington DC-u, pokuavajui se prilagoditi suvremenom drutvu. Meutim, nakon S.H.I.E.L.D. akcije jedan sunarodnjak je napadnut i Steve postaje upleten u misterij.
JO LUA, JO VESELIJA, jo kretavija nova avantura omiljenih papigica ovog proljea seli se s asfalta Ria u bespua Amazone! Zagrijavanje za Brazil moe poeti!
Uskoro
ATOMSKI ZDESNA
4IZVORNI NASLOV: Atomski zdesna 4REDATELJ: Sran Dragojevi a 4GLUMCI: Sran Todorovi, Tanja Ribi U kinim od 17. 4. 4ANR: komedija, drama 4TRAJANJE FILMA: 100 min 4IZVORNI NASLOV: The Love Punch 4REDATELJ: Joel Hopkins 4GLUMCI: Pierce Brosnan, Emma Thompson 4ANR: komedija U kinima 4TRAJANJE FILMA: 94 min 1. 5.
od
KAD LJUBAV UDARI U GLAVU
OSAMNAEST IZUZETNIH GLUMACA iz cijele regije okupljeno je u tragikomediji o razornim posljedicama domaeg divljeg kapitalizma na ivote obinih ljudi. Film koji e vas nasmijati ako vam je nakon dva desetljea ostalo elje za smijehom, ali i rastuiti ako vam je ostalo volje da razmiljate o vlastitim ivotima.
SREDNJOVJENI rastavljeni poduzetnik Richard veseli se svojoj mirovini i ulasku u miran i bezbrini dio ivota. No, posljednjeg dana na poslu doivljava neugodno iznenaenje kad sazna da je rtva prevare te da mu je nestao novac iz mirovinskog fonda.
Novo u CineStaru:
CineStar daruje:
i Vam daruju ulaznicu za film po Vaem izboru
5 NAJBRIH ITATELJA ovaj kupon mogu promijeniti za kinoulaznicu na blagajnama multipleksa CineStar ibenik u ponedjeljak 14. 4. 2014. Kupon vrijedi iskljuivo za jednu osobu, za sve filmove (osim 3D i eXtreme) po izboru za navedeni datum. Vidimo se u CineStaru!
KINA S PET ZVJEZDICA www.blitz-cinestar.hr

Sibenski List, 10. Travnja 2014.

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Sibenski List, 10. Travnja 2014.

Uploaded by

Copyright:

ibenskilist

NEMA VIE S PERKOVIA PREKO KNINA

VIKENDOM I BLAGDANIMA ibenik, Drni i Knin ostaju bez vlaka za Zagreb

INTERVJU TJEDNA DAVORKA GRBAC PLAVI

ibenski list i NP Krka poklanjaju itateljima:

ETVRTAK, 10. TRAVNJA 2014. ibenskilist

PIE: ZDRAVKO PILI

Adrial plus d.o.o. prodaje imovinu ili je

Na Rainam i Javna vat

ETVRTAK, 10. TRAVNJA 2014. ibenskilist

ma Carinarnica, istoa trogasna postrojba?

NIKA STIPANIEV / CROPIX

Usluge za TVP i TPP

ETVRTAK, 10. TRAVNJA 2014. ibenskilist

Savjetovalite za pomo neizljeivim bolesnicima i njihovim obiteljima

Do madraca protiv dekubitusa - jedino ako imate est rana!

DEURSTVA UTORKOM I ETVRTKOM

Dr. Blaenka Topi i Radmila Juras

Mnoga pitanja nerijeena

ETVRTAK, 10. TRAVNJA 2014. ibenskilist

ELJEZNICA NA TANKIM GRANAMA

H Putniki prijevoz uvodi nove restrikcije

I dalje e neracionalno poslovati

Autobusi glume vlakove

ETVRTAK, 10. TRAVNJA 2014. ibenskilist

JO jEDNOM PROLONGIRAN ROK dovrenja ljetne pozornice na tvravi sv. Mihovlila

Umjesto u travnju, radovi e biti do

Sirovom hranom protiv celijaklije

Prelazak na sirovu hranu bilo je za Helenu veliko

Sve je poelo boleu

Malo je informacija i recepata

ETVRTAK, 10. TRAVNJA 2014. ibenskilist

ovreni 31. svibnja

KINO ODEON eka eure iz EU fondova

Od potrebnih 12, osigurano niti tri milijuna kuna

Grad ibenik prijavio je cjeloviti projekt ureenja biveg kina Odeon na

VODICE dobile 775.000 kuna za ureenje obalnog pojasa Vodice-Srima-Prvi

MEGA PRoJEKT od 26 milijuna eura realizirat e se EU novcem

Pria stara desetak godina

Kilometar dugo kupalite

Ve uloeno pola milijuna kuna

Statika sanacija u ovoj godini

ETVRTAK, 10. TRAVNJA 2014. ibenskilist

DAVORKA GRBAC PLAVI RAVNATELJICA CENTRA ZA SOCI

Centar za socijalnu sk est tisua korisnika, nam barem deset stru

Djeca i mladi ranjive skupine

Provjera bankovnih rauna

PORAST BRAKORAZVODNIH PARNICA

Jesu li obiteljski odnosi vie narueni nego

ETVRTAK, 10. TRAVNJA 2014. ibenskilist

krb ima oko a, a nedostaje unih radnika!

IJALNU SKRB IBENIK

ETVRTAK, 10. TRAVNJA 2014. ibenskilist

ROGOZNICA Usred zatiene stare jezgre zakazali i konzervatori

LEGALNA DEVASTACIJA: Kuetina s liftom gradi se pored upne crkve!

Kriv plan iz 2009. godine

Kue umjesto borova

ETVRTAK, 10. TRAVNJA 2014. ibenskilist

ETVRTAK, 10. TRAVNJA 2014. ibenskilist

Zatita i ouvanje nepokretnih kulturnih dobara Pirovca

Ivan Gulam, naelnik Pirovca

Zgrada stare kole na kojoj je potrebna hitna sanacija krova

300.000 KUNA ZA PLAU LOLI IZ FONDA ZA RAZVOJ TURIZMA

Natjeaj Ministarstva kulture

Derutna stara kola

VODI KROZ VODICE