UD C 327.5(497.4/.

5)

Pregledni lanak

Konfliktni potencijal dobrosusjedskih odnosa: sluaj Hrvatske i Slovenije

Marta Zorko1
Rezime
Dobrosusjedski odnosi Hrvatske i Slovenije narueni su u proteklom desetljeu do razine koja je ukljuivala negativnu diplomatsku akciju, sporadine incidente i zaokret u geopolitikoj percepciji. Susjedne i prijateljske drave, koje su stoljeima dijelile istu sudbinu, spor oko protezanja granine linije doveo je do zahlaivanja odnosa i provoenja politike s pozicije moi. Rad se bavi istraivanjem geneze odnosa i zaokretom geopolitike percepcije u razdoblju od raspada SFRJ do zatvaranja pristupnih pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom. Uvidom u relevantne dokumente, izjave i stavove politiara, kao i vanjskopolitike ciljeve ovih dviju drava, u radu se analiziraju bilateralni odnosi, upuuje na postojanje konfliktnog potencijala i na negativni zaokret u geopolitikoj percepciji. Kljune rijei: hrvatsko-slovenski odnosi, konfliktni potencijal, geopolitika percepcija

Uvod
Postojanje konf liktnog potencijala podrazumijeva naruene odnose. Do koje su mjere ti odnosi narueni, dokazat e se u ovom radu uzimajui u obzir dravnu razinu (formalna i praktina geopolitika) u smislu vanjskopolitikih akcija, i poddravnu razinu (popularna geopolitika) u smislu davanja ili oduzimanja legitimiteta za takve akcije od strane javnosti pod utjecajem geopolitike percepcije. Odnosi dviju susjednih drava mogu gradirati od suradnje do sukoba. Gledano u praksi, vanjskopolitika akcija
1 Autorka je vii asistent Fakulteta politikih znanosti Sveuilita u Zagrebu

44
Politike perspektive lanci i studije

drave moe imati nekoliko razina. Vukadinovi razlikuje etiri vrste vanjskopolitikih akcija: politiku (diplomatsku), ekonomsku, propagandnu i vojnu (Vukadinovi 2005, 141-160). Sve one mogu biti pozitivno i negativno usmjereni potezi. Tuathail, Dalby i Routledge razvili su model za objanjavanje vanjskopolitikih akcija u okvirima geopolitike kulture drava, a u kontekstu postmodernih promiljanja kritike geopolitike ( Tuathail, Dalby i Routledge 2007, 22). Dravni geopolitiki sustav ini dravna struktura svake zemlje koja se sastoji od geografskog poloaja drave, povijesne uvjetovanosti, diskursa nacionalnog identiteta, dravne aparature i mrea moi. Tako postavljeni sustav uvjetuje geopolitiku kulturu svake zemlje koja utjee na dravnu praksu. Geopolitika kultura sastoji se od geopolitikih imaginacija (percepcije o vlastitom poloaju u odnosu na ostatak svijeta) i geopolitikih tradicija (teorijskih promiljanja vanjskopolitikih orijentacija drave). Razliite geopolitike imaginacije i geopolitike tradicije ine temelje na kojima se stvaraju odreeni geopolitiki diskursi formalni, praktini i popularni. Formalna se geopolitika najee povezuje s geopolitikom u cijelosti, a odnosi se na geopolitike teorije i vizije stvorene od strane intelektualaca i dravnika. Ti su diskursi sastavni dio stratekih studija, birokratskih izvjetaja i politikih doktrina. Praktina se geopolitika odnosi na prie kojima se koriste tvorci javnih politika i politiari u stvarnoj praksi vanjske politike, a diskursi su sadrani u politikim govorima, diplomatskoj i pravnoj praksi i kao akceleratori dravnih akcija. Popularna geopolitika odnosi se na prie o svjetskoj politici koje svoj izriaj pronalaze u popularnoj kulturi drave javnom mnijenju, dravnim ritualima i kulturi masmedija. Tako se primjerice, osim u opoj geopolitikoj viziji prijateljstva ili neprijateljstva dviju zemalja, geopolitika percepcija moe iitati iz javne percepcije graana koja se evidentira u anketama i istraivanjima javnog mnijenja ili medijskim napisima. Preciznije, koliini napisa i njihovoj intoniranosti. U kontekstu svega navedenog, geopolitika percepcija predstavlja posljedicu proimanja dugorone geopolitike tradicije i kratkoronih geopolitikih diskursa, koji za posljedicu imaju pozitivnu ili negativnu percepciju prema drugome. Geopolitika vizija, odnosno geopolitika percepcija, faktor je koji se odnosi na tradicionalnu sliku stvaranu tijekom duljeg vremenskog razdoblja i subjektivnu procjenu simpatinosti i solidarnosti graana jednih prema drugima. Klemeni smatra kako u odnosima dviju susjednih drava, kao i u odnosima dvaju naroda, vrlo vano mjesto pripada tradicionalnoj slici ili svojevrsnoj geopolitikoj percepciji, koju je jedna strana formirala o drugoj strani na temelju povijesnog iskustva i naslijea. Temeljne su pretpostavke za postojanje geopolitike vizije emocionalan odnos povezanosti s teritorijem i ekskluzivistiki pristup mi-i-oni. U okviru svake nacionalne retorike geopolitikim percepcijama pripada vano mjesto.

45
Marta Zorko Konfliktni potencijal dobrosusjedskih odnosa: sluaj Hrvatske i Slovenije

Otpornost tradicionalistikih shvaanja i geopolitikih percepcija na promjene katkad je vrlo velika pa njihov udjel u bilateralnim odnosima moe biti znatan. U vezi je s pojmom geopolitike percepcije i geopolitiki kod, skup stratekih pretpostavki na kojima se temelji vanjska politika (Taylor 1989), odnosno, krajnje pojednostavljeno, popis prijateljskih i neprijateljskih drava (Dijkink 1996). Tradicionalna prijateljstva i neprijateljstva mogu biti dobra ili loa podloga dananjih odnosa (Dijkink, 1996; Klemeni 2001, 24). Kako vidimo, geopolitika percepcija moe biti pozitivna i negativna i na isti nain moe utjecati na bilateralne odnose. Simpatije jednog naroda prema drugomu, u ozraju prijateljstva, pomau u bezbolnijem rjeavanju nekih otvorenih pitanja, ili pak svrstavanju u saveze. Negativna percepcija, s druge strane, moe biti eskalator konfliktnog potencijala izazvanog odreenim otvorenim pitanjem. Odnosi Hrvatske i Slovenije oduvijek su bili dobri, prijateljski i isprepleteni. Zaokret u geopolitikoj percepciji unatrag desetak godina upuuje na postojanje konfliktnog potencijala i naruenost dobrosusjedskih odnosa zbog otvorenih pitanja teritorijalnog predznaka.2

Hrvatska i Slovenija okvir odnosa i otvorena pitanja

Prema Klemeniu, najvanija geopolitika pretpostavka meusobne percepcije Hrvata i Slovenaca bila je nekonfliktnost. U prolosti ova dva naroda nikada nisu meusobno ratovala i dugi su niz godina dijelila istu sudbinu. U prolosti su oba naroda bila bez vlastite drave ili su inili sastavne dijelove veih dravnih cjelina. Oba su naroda iskusila i politiku podjelu nacionalnog prostora. I hrvatsko i slovensko politogenetsko naslijee obiljeeno je ponajprije podreenou i nastojanjima k nacionalnoj integraciji. Kao dva entiteta sa slinim povijesnim iskustvom Hrvati i Slovenci mogu dobro razumjeti jedni druge, to nije uvijek sluaj sa susjednim narodima (Klemeni 2001, 24-25). Osim toga, Hrvati i Slovenci nemaju etniki spornih podruja, to Klemeni navodi kao svojevrstan kuriozitet
2 Ovaj teritorijalni spor nastao je raspadom bive Jugoslavije. Bez obzira na to to su neki slovenski zahtjevi utemeljeni na povijesnoj zakinutosti prilikom razgranienja Jugoslavije i Italije, obje su se drave suglasile kako e za spor biti relevantno stanje na dan proglaenja neovisnosti Hrvatske i Slovenije, odnosno 25. lipnja 1991. godine, to je potvreno u nekoliko dokumenata. Temelj spora (i na kopnu i na moru) sadran je u injenici kako se ove dvije drave ne mogu usuglasiti kakvo je bilo stanje na taj dan. Tonije, razgranienje na moru nije postojalo pa ga je u skladu s tim tek potrebno utvrditi, dok se protezanje granice na kopnu u nekim tokama ne podudara s nadlenostima bivih republika i njihovih opina. Stanje na terenu nije u skladu s katastarskim esticama, ije izmjere datiraju jo iz vremena AustroUgarske, dok postojanje dvojnih zemljinjih knjiga dodatno komplicira dogovor o protezanju granine crte.

46
Politike perspektive lanci i studije

u Europi. Jedno od bitnih obiljeja hrvatsko-slovenskih odnosa ini neprijeporna etnika mea naseljenosti dvaju naroda. Tomu pogoduje injenica to je nacionalni identitet s jedne i druge strane te mee vrlo jasno i tono definiran te da ni po tom pitanju nema nikakvih spornih toaka. Iako hrvatsko i slovensko materijalno i duhovno kulturno naslijee nosi peat dominantne pripadnosti istom, srednjoeuropskom kulturnom krugu, rije je o dvjema odvojenim kulturama s vrlo malo ili nimalo sadraja na koje pravo polau obje strane i oko kojih su se sporile ili se spore. Tako jasnom kulturnom razgranienju pogoduje injenica to su hrvatski i slovenski jezik dva odvojena jasno definirana jezika, meusobno dovoljno razumljiva da se na njima moe komunicirati, ali istodobno i dovoljno udaljena da se izbjegnu sve zamke koje mogu proistei iz nejasnih jezinih mea (Klemeni 2001, 26). Ipak, iako se radi o dvama povijesno naklonjenim narodima, koji su dijelili istu sudbinu dugi niz godina, dolo je do oitog naruavanja bilateralnih odnosa i negativnog zaokreta u geopolitikoj perepciji. Bilateralni odnosi ovih dviju drava na stranici Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske definirani su kao razvijeni na svim razinama, raznovrsni, intenzivni, obostrano poticani, prijateljski i dobrosusjedski, ali i sloeni. U nastavku stoji kako su politiki odnosi esto optereeni otvorenim pitanjima dijelom naslijeenima iz bive zajednike drave, napose kad je rije o razgranienju na moru. Moe se zakljuiti kako su odnosi dviju drava u naelu dobri i da su ureeni nizom sporazuma, ali takoer i narueni nerijeenim pitanjima, koja se ponajprije tiu spora oko protezanja granine crte. Slinog stava je i Degan koji tvrdi da postignuti sporazumi o ribolovu i graninom prometu izmeu Hrvatske i Slovenije osiguravaju normalne odnose. No, obje bi drave dobile mnogo vie kad bi postigle sporazum o cjelokupnoj kopnenoj i morskoj granici i kad bi on stupio na snagu. Nerijeeni sporovi o dravnim granicama truju uzajamne odnose na tetu obiju strana (Degan 2005, 47). Najnoviji dostupan izvjetaj, Godinjak MVPEI RH za 2009. godinu, istie kako su odnosi sa Slovenijom u pozitivnom uzletu, s obzirom na rjeavanje naina rjeavanja graninog spora i deblokadu pregovora. Tradicionalno dobri ekonomski odnosi potvreni su i unato krizi. Analizom Nacionalnih programa za pristupanje RH EU od 2003-2009. godine, moe se zakljuiti kako su odnosi sa Slovenijom pozitivno usmjereni, ali kontinuirano optereeni otvorenim pitanjima. Otkako su tri otvorena pitanja izmeu ovih dviju drava definirana Nacionalnim programom RH za pristupanje EU za 2003. godinu, u smislu odreivanja granice na moru, duga Ljubljanske banke hrvatskim tediama te stupanja na snagu Ugovora o NE Krko, ona su postala sastavni dio izvjetaja za svaku godinu. Jedini napredak vidljiv je u smislu rjeavanja pitanja oko NE Krko, iako i nakon tvrdnje kako pitanje NE Krko za RH vie nije otvoreno politiko

47
Marta Zorko Konfliktni potencijal dobrosusjedskih odnosa: sluaj Hrvatske i Slovenije

pitanje (Nacionalni program za 2005), reperkusije oko rjeavanja tehnikih dijelova ostaju prisutne u svim Nacionalnim programima. Ovim je dokumentima otvoreno granino pitanje definirano kao najproblematinije, najznaajniji problem koji Hrvatska i Slovenija trebaju rijeiti u meusobnim odnosima jest razgranienje teritorijalnog mora i nakon toga sklapanje konanog sporazuma o dravnoj granici (Nacionalni program za 2004), to je potvreno svim nacionalnim programima, jer se na listi prioriteta nalazi na prvom mjestu. Vidljivo je takoer kako je programom za 2004. istaknuto samo razgranienje teritorijalnog mora kao otvoreni problem, dok se ve programom za 2005. spominje i identifikacija granice, da bi se u programu za 2007. godinu definicija izmijenila, te je prvi prioritet postalo intenziviranje suradnje i dijaloga u rjeavanju preostalih otvorenih pitanja, posebice razgranienja na moru i kopnu. Takav zaokret potvruju i aktivnosti u smislu osnivanja dvaju povjerenstava za pitanje granica, Meudravno povjerenstvo za pripremu pravnog okvira za podnoenje spora o razgranienju pred meunarodnim pravosudnim tijelom i Meudravno povjerenstvo za utvrivanje spornih toaka na kopnu, o ijem nas osnivanju izvjetava Nacionalni program za 2009. godinu. Meu kontinuiranim prioritetima istaknuti su rjeavanje pitanja granice, intenziviranje gospodarske (i ekoloke suradnje) i pomo Slovenije pri pristupanju Hrvatske EU i NATO-u. U Vladinim programima za pristupanje EU iz 2010. i 2011. odnosi sa Slovenijom definirani su u istom tonu. Odnosi dviju susjednih drava izuzetno su razvijeni i intenzivni, ali u jednom dijelu i iznimno sloeni. Jo uvijek postoje otvorena pitanja, iako se ne preciziraju, a uveden je i novi faktor u procjeni odnosa javnost dviju zemalja. To upuuje na prepoznavanje nove dimenzije u problemima i spoznaja da postoji naruenost prijateljske percepcije i meusobna netrpeljivost meu graanima Hrvatske i Slovenije. Istie se da je u odnosima Hrvatske i Slovenije potrebno odrati ostvareno pozitivno ozraje, kako na politikoj razini tako i u javnostima obiju drava, s ciljem rjeavanja preostalih otvorenih pitanja na obostrano prihvatljiv nain, a strateki interes obiju strana mora biti nastavak razvijanja svestranih pozitivnih i prijateljskih odnosa. Prioriteti u ovim programima nastavljaju se na one istaknute nacionalnim programima u prethodnim godinama. Analizom godinjih izvjea Ministarstva vanjskih poslova Republike Slovenije moe se zakljuiti da nerijeeno granino pitanje s Republikom Hrvatskom takoer zauzima mnogo prostora i pozornosti. U izvjeu iz 2006., stavke s negativnom konotacijom odnose se ponajprije na nerijeena pitanja s Hrvatskom i utjecaj koje ona imaju na Sloveniju. U ovom je izvjetaju predstavljena i Bijela knjiga (peta po redu od deset predstavljenih vanjskopolitikih akcija), a u poglavlju o bilateralnim odnosima i dijelu rezerviranom za RH stoji da su, unato intenzivnoj suradnji drava

48
Politike perspektive lanci i studije

na ekonomskom planu, politiki odnosi u 2006. godini bili zakomplicirani i obiljeeni otvorenim pitanjima prostiranja dravne granice, razgranienja na moru meu dravama to ukljuuje i dogovor o razdiobi morskih pojaseva, kao i s nekim drugim pitanjima koja se ubrajaju u nasljednu problematiku, kao npr., preostalih deviznih depozita nekadanjih tedia Ljubljanske banke. Isti izvjetaj za 2007. godinu blai je prema Hrvatskoj. U poglavlju o bilateralnim odnosima, ali i poglavlju o Republici Hrvatskoj, ima mnogo manje podataka s obzirom na izvjetaj iz 2006. Meu ostalim, stoji da su u vrlo dinaminoj bilateralnoj suradnji u razliitim podrujima, posebice gospodarskim, politiki odnosi u 2007. godini bili manje ili vie isti kao i prethodnih godina. Pojedini aspekti odnosa izmeu dviju zemalja odrazili su se i u europskom kontekstu ili u kontekstu hrvatskih pristupnih pregovora za lanstvo u EU. Izvjetaj za 2008. godinu formom je malo drukiji pa ih je teko u potpunosti usporediti. Ipak, sadrajno je mogue zakljuiti kako su odnosi u 2008. godini ponovno narueni, jer se RH spominje na samom poetku izvjetaja, a i iste su godine blokirani pristupni pregovori RH s EU od strane Slovenije. O tome u izvjetaju stoji da Sloveniji nisu preostali drugi mehanizmi osim da na pristupnoj konferenciji u prosincu izrazi zadrke glede napretka RH u poglavljima pristupnih pregovora. Izvjetaj za 2008. kao otvorena pitanja istie nasljedstva SFRJ (Ljubljanska banka), hrvatsko selektivno izdvajanje dokumenata i hrvatske jednostrane akcije. Izvjetaj za 2009. godinu najsaetiji je u smislu elaboriranja odnosa s Hrvatskom, iako su predstavljeni kao najvaniji. U uvodnom se dijelu istie kako su ureivanje odnosa s RH zakljuili predsjednici vlada prosinakim potpisom Sporazuma o meunarodnoj arbitrai za odreivanje granice na kopnu i moru. Prema navodima iz ovog dokumenta, za Sloveniju je jedan od najvanijih dogaaja za vrijeme vedskog predsjedanja Unijom potpis arbitranog sporazuma. Iz posljednjih dvaju izvjea, koji su u svom formatu naglasak stavili na diplomatske akcije, takoer je vidljivo da je Slovenija poduzimala diplomatske akcije vezane uz odnose s RH ne samo u regiji, ili u okvirima institucija Unije, nego je lobirala i u odreenim dravama. U smislu diplomatskih akcija prema stranama koje nisu ni na koji nain ukljuene u spor, moe se istaknuti emisija na francuskom jeziku o pitanju morske granice s RH ili posjet Grkoj na visokoj razini kad se raspravljalo o sporu, to su prenijeli i grki mediji. Vanjskopolitiki stavovi Slovenije prema Hrvatskoj objavljeni su u Deset toaka ministarstva vanjskih poslova Republike Slovenije s obzirom na negativne izjave Hrvatske o Sloveniji i predstavljaju pravu sliku toga kakvi su bilateralni odnosi i danas. Odnosi su prepuni sitniavih podbadanja s obiju strana, predbacivanja, rastuih zahtjeva Slovenije i javnosti koje radikalizaciju od strane politiara podravaju, jer su jedne prema drugima izrazito negativno nastrojene. Sve to najbolje oslikava i ovaj

49
Marta Zorko Konfliktni potencijal dobrosusjedskih odnosa: sluaj Hrvatske i Slovenije

slovenski proglas3, iz kojeg se moe zakljuiti da su odnosi u tom razdoblju bili alarmantni, posebice u slovenskoj javnosti, to je vidljivo iz oznaenih dijelova toke pod rednim brojem devet, u kojoj se govori o graanskim inicijativama, akcijama i antihrvatskom raspoloenju.4 Prema slubenim stavovima, koliina bilateralnih sporazuma upuuje na kvalitetu suradnje Republike Hrvatske i Republike Slovenije. Iako se s tim stavom samo djelomino slaemo, moe se zakljuiti da Republika Hrvatska ima znatan broj bilateralnih ugovora potpisanih sa svim susjednim zemljama, pa tako i Slovenijom. Ipak, znaajnije je kako odnose ovih dviju drava karakterizira i niz jednostranih dokumenata kojima se definiraju ili pokuavaju definirati odnosi, proglaavaju prava i iznose stavovi, to pokazuje upravo suprotno, nemogunost postizanja sporazuma i suradnje u jednom dijelu. Ako prihvatimo da koliina bilateralnih sporazuma pretpostavlja kvalitetu odnosa, onda istom logikom moemo zakljuiti kako
3 Iako je na stranici Ministarstva vanjskih poslova Slovenije objavljen samo na engleskom jeziku i uoi slovenskog predsjedanja EU, te mu je ciljana publika vjerojatno bila u Bruxellesu, u prijevodu se moe saeti ovako: (1) Nedavno su hrvatski politiari i novinari napali Sloveniju zato to naruava meusobne odnose; (2) Hrvatska je za Sloveniju prijateljska zemlja kojoj je pomagala i pomae na njezinu putu prema EU; (3) Takva pomo nije prikladno nagraena i ima protivnike u objema zemljama; (4) Nije tono da dvije zemlje ve petnaest godina bezuspjeno pregovaraju o granici, pregovori Raana i Drnoveka 2001. godine su bili uspjeni, a Hrvatska je nakon toga ustuknula. Zatije je trajalo do 2004. i formiranja nove vlade u Sloveniji, nakon ega je ponovno do napretka dolo 2005. u vidu potpisivanja Zajednike izjave o izbjegavanju incidenata, kad je dogovoreno da e polazna osnova za odreivanje granice biti stanje na dan osamostaljenja, odnosno 25.6.1991; (5) Kredibilitet je ozbiljno pitanje u hrvatsko-slovenskim odnosima (ali i odnosima Hrvatske i drugih zemalja, primjerice BiH, s kojom su takoer potpisali sporazum pa ga odbili ratificirati). Slovenija je pretrpjela niz jednostranih akata od strane Hrvatske, kojima je ona pokuala poboljati stanje na terenu u svoju korist. Svi ti potezi dokumentirani su u Bijeloj knjizi, a zapoeli su postavljanjem privremenoga graninog prijelaza u Seovlju na osnovi hrvatskih tvrdnji kako im pripada pola Piranskog zaljeva; (6) Ugovor o granici izmeu Raana i Drnoveka temeljio se na pravu Slovenije na pristup otvorenom moru, koji je naslijedila iz SFRJ. Nakon odbacivanja tog Sporazuma, s hrvatske su strane uslijedili jednostrani potezi koji su to pravo Sloveniji pokuali uskratiti, (7) Popis jednostranih mjera Republike Hrvatske, koje su suprotne ugovorima i zateenom stanju na dan 25.6.1991., poprilino je dug, u ovoj je toki pobrojano vie od dvadeset navodno jednostranih poteza RH koji su utjecali negativno na rjeavanje otvorenoga graninog pitanja, (8) Slovenija ne odbija medijaciju tree strane ili arbitrau, (9) U nekim javnim istupima Slovenija je bila kritizirana, ak optuena za pohlepu. Optuena je da ne pomae Hrvatskoj na putu u EU. Takvi neutemeljeni i negativni stavovi naruavaju odnose i izazivaju napetosti. Kao posljedica toga, mnogi su Slovenci razvili negativne osjeaje, koji mogu evoluirati u opasno antihrvatsko raspoloenje. Bez obzira na stavove slovenske Vlade, ovi osjeaji mogu za posljedicu proizvesti neeljene inicijative; (10) Zbog svega spomenutog, Ministarstvo vanjskih poslova Republike Slovenije poziva na suradnju. 4 Svojevrsni pandan ovom proglasu je dokument hrvatske strane iz 1999. godine. Deklaracija o stanju meudravnih odnosa nastala je kao odgovor na opetovane slovenske zahtjeve prvotno istaknute u Memorandumu o Piranskom zaljevu iz 1993. godine.

50
Politike perspektive lanci i studije

koliina jednostranih deklaracija, proglasa i uredbi o meusobnim odnosima upuuje na njihovu naruenost. Tematika ovih jednostranih akcija ponajprije je vezana uz otvorena granina pitanja i pitanja koja posljedino proizlaze iz neslaganja oko definiranja granine linije. Najvie osuivanih jednostranih poteza obiju strana bilo je vezano uz proglaavanje jurisdikcije u morskim pojasevima. Hrvatska je 2003. proglasila Zatieni ekoloko-ribolovni pojas (ZERP), koji je obuhvatio morski pojas nad epikontinentalnim pojasom u sredinjem dijelu Jadrana, od granice hrvatskoga teritorijalnog mora do crte sredine s Italijom, odreene sporazumom Jugoslavije i Italije potpisanim 1968. godine. Na proglaenje ZERP-a od strane Hrvatske, Slovenija je u listopadu 2005. odgovorila Zakonom o proglaenju zatiene ekoloke zone i epikontinentskog pojasa, kojim je obuhvatila i akvatorij koridora meunarodnih voda to ga je predvidio sporazum Raan Drnovek te u sijenju 2006. donoenjem Uredbe o ribolovnim zonama.5 Osim jednostranih akcija s obiju strana, bilo je i neuspjelih pokuaja rjeavanja pitanja na bilateralnoj razini. Upravo koliina tih neuspjelih pokuaja, te potreba za bilateralnim dokumentom kojim se regulira izbjegavanje incidenata, upuuje na razinu naruenost odnosa u tom razdoblju. Zajednika izjava o izbjegavanju incidenata iz 2005. godine, najbolji je dokaz u kakvim su odnosima Hrvatska i Slovenija bile u proteklom desetljeu. Dvije drave, koje su ak razmatrale opciju udruivanja do ulaska u EU pri zajednikom istupanju iz Jugoslavije6, zbog nerijeenih otvorenih pitanja oko granice, dovele su se do potrebe za potpisivanjem ovakvoga openitog dokumenta radi smirivanja tenzija. Hrvatska strana najvanijim bilateralnim sporazumom u okviru kojeg treba traiti rjeenje smatra Sporazum o pograninom prometu i suradnji (SOPS). Ovaj sporazum regulira specifina pitanja ivota uz granicu, te osim pograninih naselja na kopnu, na moru obuhvaa znatno vei prostor od onoga oko kojeg se drave spore7. Ta injenica utjee na stavke
5 Prema toj uredbi predviene su tri ribolovne zone (A, B i C), od kojih se jedna (B) nalazi na akvatoriju za koji Hrvatska smatra da je sastavni dio njezina teritorijalnog mora, dok se druga (C) nalazi na akvatoriju obuhvaenom hrvatskim ZERP-om i uope nema izravnog dodira sa slovenskim teritorijalnim morem, to nikako nije u skladu s Konvencijom o pravu mora (Klemeni i Topalovi 2009, 318). 6 Deklaracija o proglaenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, l. 5. 7 Pogranino podruje na moru, prema ovom Sporazumu, jest morski prostor pod suverenou svake ugovorne stranke koji se nalazi uz zapadnu obalu Istre, sjeverno od 45 stupnjeva i 10 minuta paralele sjeverne zemljopisne irine, od vanjskog ruba teritorijalnog mora Republike Hrvatske gdje ta paralela dodiruje kopno zapadne obale Istre (Grgatov rt Funtana). lanak 1, st. 3, Sporazum o pograninom prometu i suradnji izmeu Republike Hrvatske i Republike Slovenije, NN MU br.15/1997

51
Marta Zorko Konfliktni potencijal dobrosusjedskih odnosa: sluaj Hrvatske i Slovenije

vezane uz prava ribolova u tako definiranome pograninom podruju i razlog je zbog ega dio sporazuma, koji se tie ribarenja, nikad nije stupio na snagu. Jedan od bezuspjenih napora u bilateralnom rjeavanju spora bio je Sporazum Drnovek-Raan, koji je parafiran 2001. godine, ali nije potpisan i ratificiran. Ovaj je sporazum svojevrstan presedan u odnosima i tijeku pregovora izmeu Hrvatske i Slovenije. Iako nije na snazi, slovenska se strana esto poziva na neke stavke ovog dogovora, posebice na tzv. dimnik, odnosno koridor Slovenije do otvorenog mora, koji je tada prvi puta naelno prihvaen od strane RH. Sporazum je estoko osuen u hrvatskoj javnosti, znanstvenim i politikim krugovima te je naposljetku posve odbaen i nema nikakvo pravno znaenje. Bez obzira na to, neki se politiari boje kako bi ipak mogao biti uzet u obzir od strane arbitranog suda, ne kao dokument, nego kao iskaz politike volje RH, odnosno injeninog stanja do kojeg bi Republika Hrvatska bila spremna ii. Sporazumom je, osim spomenutog dimnika, bilo dogovoreno i kompletno kopneno razgranienje ovih dviju drava, kao i rjeavanje nekih drugih otvorenih pitanja samo posredno vezanih uz pitanje granice. Predlagana je izmjena granine crte na tri mjesta na kopnu, u Piranskom se zaljevu odustalo od razgranienja prema crti sredine, a za dio teritorijalnih voda predlagalo se pretvaranje u meunarodne vode, ne bi li se ispunio slovenski zahtjev za izlazom na otvoreno more. Sancin usporeuje ovaj sporazum s Arbitranim ugovorom te zakljuuje da, iako su razliiti u svim svojim karakteristikama, oba predlau slovensku poveznicu s otvorenim morem to, kako tvrdi, ne moe biti sluajnost (Sancin 2011, 108). Naime, posljednji bilateralni meunarodni dokument, koji e staviti sve dotadanje i jednostrane dokumente izvan snage8, Arbitrani sporazum je zavrna faza bilateralnih pregovora dviju drava o granici. Sporazum o arbitrai predstavlja pravni okvir kojim se uspostavlja Arbitrani sud. On e utvrditi tijek granice na moru i kopnu izmeu Republike Hrvatske i Republike Slovenije, vezu Slovenije prema otvorenom moru te reim za uporabu relevantnih morskih podruja. Uz spomenuto, Sporazumom o arbitrai utvreno je kako se obje stranke trebaju suzdrati od bilo kakvog postupka ili izjave koji mogu intenzivirati spor ili ugroziti rad Arbitranog suda te je u tom smislu Arbitrani sud ovlaten narediti sve primjerene mjere koje smatra neophodnima za
8 Sporazum o arbitrai predvia kako niti jedan dokument, koji je jednostrano predstavljen u pregovorima o pristupanju Europskoj uniji, nee imati prejudicirajui utjecaj na Arbitrani sud i izvravanje njegovih zadaa niti e obvezivati bilo koju od stranaka u sporu, kao i to da niti jednom dokumentu ni postupku poduzetom jednostrano bilo od koje strane nakon 25. lipnja 1991. godine nee biti pridan pravni znaaj pri izvravanju zadaa Arbitranog suda, niti e takav dokument ili postupak obvezivati bilo koju stranku u sporu, ili na bilo koji nain moe prejudicirati odluku Arbitranog suda.

52
Politike perspektive lanci i studije

odravanje stanja status quo. Vezano uz nastavak pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, Sporazumom o arbitrai utvruje da su obje stranke dune suzdrati se od bilo kakvog postupka ili izjave koja moe imati negativan utjecaj na hrvatske pristupne pregovore. Sporazumom o arbitrai predvieno je da se svi procesni rokovi koji su njime odreeni poinju primjenjivati od datuma potpisivanja Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Samim time, Zakon o potvrivanju sporazuma o arbitrai izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije stupa na snagu tek nakon ulaska Hrvatske u EU (lanak 5 spomenutog zakona) pa time ni Sporazum jo nije na snazi. Odmah nakon objavljivanja Arbitrani sporazum podijelio je javnost u objema zemljama. Imao je pobornike, ali i estoke osporavatelje. Taj je sporazum, za koji je bila potrebna dvotreinska veina, Hrvatski sabor ratificirao sa 129 glasova za i est protiv. Slovenci su, pak, nakon ratifikacije u parlamentu, raspisali referendum. Za sporazum je glasovalo 51,54 posto glasaa, a protiv 48,46 posto. Dvije drave jo trebaju meusobno razmijeniti note o tom sporazumu, na ijem kraju stoji i reenica da e i Hrvatska i Slovenija prihvatiti presudu Arbitranog suda kakva god ona bila. Iako je ovim Sporazumom pitanje granice naoko rijeeno, on predstavlja tek svojevrstan dogovor o buduem dogovoru. Spomenuti sporazumi, kao to moemo vidjeti, ne definiraju graninu crtu niti u jednom svom segmentu. Pokuaj takve definicije, u vidu Sporazuma Drnovek-Raan, odbaen je s hrvatske strane i prije nego je potpisan, dok slovenska strana i danas inzistira na njemu kao mjerodavnom okviru za rjeavanje pitanja granice. Bez obzira na sve spomenute sporazume, diplomatske note i jednostrane akcije, treba uoiti da je Republika Slovenija otila i korak dalje. Diplomatska akcija u vidu blokade pregovora izmeu Hrvatske i EU od strane Slovenije rezultirala je izdizanjem bilateralnih pregovora na meunarodnu razinu i ukljuivanjem Europske unije u ovaj bilateralni spor.

Konfliktnost kao karakteristika bilateralnih odnosa

esto citirana definicija sukoba Friedricha Glasla glasi da je drutveni sukob interakcija izmeu subjekata, gdje najmanje jedan od subjekata primjeuje neslaganje u razmiljanju (percepciji), i/ili osjeanju, i/ili eljama spram drugog subjekta na nain da u realizaciji postoji neusklaenost (disfunkcija). Glasl sukobe kategorizira prema objektima (strateki sukob, sukob oko jednog pitanja itd.), vidljivosti (latentni ili manifestni), karakteristikama sukobljenih strana, njihovoj meusobnoj poziciji i meusobnoj vezi, razini eskalacije i sredstvima koja su upotrijebljena u sukobu

53
Marta Zorko Konfliktni potencijal dobrosusjedskih odnosa: sluaj Hrvatske i Slovenije

(Glasl 1994, www.ireness.net). Prema tradicionalnoj koli, meunarodni sukobi mogu se podijeliti na meunarodne krize, sukobe niskog intenziteta, terorizam, graanske ratove i revolucije te naposljetku meunarodni rat (Papp 1988, 512-520). Sukobi se esto dijele u dvije velike kategorije: oruani i neoruani, a rat pripada prvoj skupini. Lider, kritizirajui studiju Richardsona i Waldrona, istie kako nisu svi sukobi istodobno i ratovi9. Tipovi meunarodnih sukoba su meunarodne borbe, incidenti, blokade i pokazivanje sile (Cady i Prince 1968; Lider 1980). Kao to vidimo, razlika izmeu sukoba i ratova sadrana je u njihovu stupnjevanju. Sukobi su esto predstavljeni kao kontinuitet, od najmanje nasilnih oblika pa do totalnog rata. Kontinuitet sukoba opisuje se od miroljubivoga ekonomskog nadmetanja do politikog ratovanja, subverzije i revolucionarnih ratova, ogranienih kazalinih ratova do, na kraju, stratekih nuklearnih izmjena (Lider 1980, 53). Jo jedna od teorija stupnjevanja sukoba prema ratu je ona Vasquezova, on smatra da do rata dolazi nizom koraka koji poveavaju neprijateljstva i ine probleme teko rjeivima. Strategije politike sile, koje ukljuuju prisilu u pogledu teritorijalnih pitanja, rivalitet ili viestruko ponavljanje krize, eskalaciju u cjenkanju, vrste pozicije moi, saveze, utrku u naoruanju, sve su to vani koraci koji vode prema ratu (Vasquez 1993; Valeriano i Marin, 2004, 1). Leiss i Bloomfield definiraju pet tipova sukoba koji mogu voditi do rata: konvencionalni meudravni sukob, nekonvencionalni meudravni sukob, unutarnji sa znatnim upletanjem izvana, primarno unutarnji i kolonijalni (Leiss i Bloomfield 1967; Valeriano i Marin, 2004). Neki autori sukobe poistovjeuju i s pojmom krize. Jo jedan pojam prisutan u literaturi je spor (dispute). Vojni meudravni sporovi su ujedinjeni povijesni sluajevi sukoba, u kojima prijetnja, prikaz ili uporaba vojne sile bez eskalacije rata od strane jedne drave koja je izravno uperena protiv vlade, slubenih predstavnika, slubenih snaga, vlasnitva ili teritorija druge drave (Jones, Bremer i Singer 1996, 163). Takvi se sporovi sastoje od incidenata iji intenzitet varira od prijetnji uporabe sile do stvarnih borbi bez eskalacije rata. Pojam nasilja neprimjeren je mirnodopskim sporovima oko granica i u naem je sluaju mnogo prikladniji pojam tenzija kojim emo se koristiti. Uzimajui u obzir radove dosad spomenutih autora, ali i zahtjeve nametnute problemom koji istraujemo, razlikujemo

9 Richardson i Waldron (1966) ispitali su u svojoj studiji 380 sukoba, klasificirali su podjelu na unutarnje (graanski ratovi, dravni ustanci, vojni ustanci, insurekcije, graanski ratovi, gerilski ratovi) i meunarodne (ogranieni ratovi, pogranini ratovi, blokade, prijetnje ili pokazivanje sile, nekonvencionalne i skrivene invazije). Iako oni u svojoj studiji ne naglaavaju koje od ovih sukoba smatraju ratovima, oito je da ne pripadaju svi toj kategoriji (Lider 1980, 53).

54
Politike perspektive lanci i studije

etiri faze10 sukoba prema njegovoj jaini/intenzitetu. Faze sukoba pretpostavljaju razinu konfliktnosti, pri emu naglaavamo da razina konfliktnosti i razina konfliktnog potencijala nisu istovjetni pojmovi. Razina konfliktnog potencijala zasebna je kategorija koja predvia, odnosno pretpostavlja do koje faze sukoba moe eskalirati odreeno otvoreno pitanje oko granice, to jest postoji li vjerojatnost da spor preraste u sukob. Taj potencijal raste ovisno o etirima parametrima razini konfliktnosti, trajanju spora, vanosti subjekata ukljuenih u rasprave i vanjskopolitikim akcijama. Dvije kategorije, iz ije se perspektive moe promatrati naruenost bilateralnih odnosa, jesu vanjskopolitika akcija i geopolitika percepcija. Vanjskopolitike akcije drava u sporu su postupci kojima emo procijeniti posljedice i povezanost konfliktnosti i naruenosti bilateralnih odnosa. One su istodobno element za uvid u razinu konfliktnog potencijala, ali i prikaz naruenosti bilateralnih odnosa ako su negativno usmjerene. Geopolitika percepcija je kategorija koja, ako je negativno usmjerena, takoer upuuje na postojanje konfliktnog potencijala i naruenost odnosa. Ova kategorija, upravo kao i vanjskopolitika akcija, moe biti pozitivna i negativna, te uz vremensku komponentu moe biti i ishodite i rezultat istraivanja. Ako negativna geopolitika percepcija postoji, moe se ustvrditi kako e bilo koje otvoreno pitanje ve u ishodinoj toki imati odreeni konfliktni potencijal.11 Ako je pak percepcija ranije bila pozitivna, a za vrijeme trajanja
10 Prva faza podrazumjeva postojanje kontradiktornih stavova. Oni se mogu iitati iz napisa u medijima, razliito definiranih dokumenata drava u sporu, tehnikih problema na terenu ili studijama znanstvenika. Za ovu je fazu karakteristino prepoznavanje postojanja problema. S obzirom da sukob, kao to smo ga prethodno definirali, u pravom smislu rijei jo ne postoji, u ovoj se fazi radi o sporu. Drugu fazu podrazumijeva ukljuivanje ire javnosti, pojedinane eskalacije nasilja ili izolirani ekscesi na terenu te openito zaotravanje odnosa na dravnim razinama. Iako postoji parcijalni interes politike za pitanje granice u ovoj fazi, ona nije politiko pitanje. Za ovu je fazu karakteristino postojanje razliitih radnih skupina, analizom njihova rada i sastava mogue je definirati nalazi li se otvoreno pitanje u drugoj fazi. I u ovoj se fazi jo uvijek radi o sporu, a ne sukobu. Treu fazu karakterizira negativna diplomatska akcija, primjerice ekonomske sankcije, blokade nekih sporazuma; otre kritike u javnosti, mogue upletanje tree strane. Ova faza moe se iitati iz razliitih dravnih i ostalih dokumenata, analize medija i postojanja inicijativa, u politikom ili znanstvenom krugu. Tenzije rastu, na dravnoj i poddravnoj razini i mogui su razliiti organizirani ili sporadini incidenti. U ovoj fazi pitanje granice postaje politika tema te poinjemo govoriti o sukobu. etvrtu fazu karakterizira izbijanje oruane akcije, neovisno o tome dogaa li se ona samo u segmentima drutva ili na dravnoj razini, visok intenzitet tenzija s pojavom nasilja i prekid diplomatskih odnosa. Zadnji stadij ove faze predstavlja rat prema svojoj definiciji; s barem jednom institucionaliziranom vojskom u sukobu i odreenim kontinuitetom i rtvama. Ova faza obuhvaa eskalaciju nasilja prema definiranim pojmovima vojnih meudravnih sporova i rata. 11 Posebice ako se radi o pitanjima vezanim uz teritorij, kao to su otvorena granina pitanja. Sporovi oko teritorija, osobito granica, vrlo su esto povezivani s ratom. Blanchard tvrdi da su sporovi oko granica, meunarodno gledano, najeksplozivnije toke (Blanchard 2005, 688 689).

55
Marta Zorko Konfliktni potencijal dobrosusjedskih odnosa: sluaj Hrvatske i Slovenije

spora oko otvorenog pitanja dobije negativni predznak, tada ju percipiramo kao jedan od dokaza naruenih bilateralnih odnosa. Naime, ako se razvije negativna geopolitika percepcija pod utjecajem nekog otvorenog pitanja, tada rastu tenzije, raste konfliktni potencijal i istodobno se smanjuje prostor politikim elitama za pregovore. Samim time se smanjuje i vjerojatnost da e se otvoreno pitanje rijeiti pregovorima i ustupcima bilo koje strane. Upravo se to dogodilo u odnosima Hrvatske i Slovenije u posljednjih dvadeset godina.

Zaokret geopolitike percepcije na primjeru Hrvatske i Slovenije

Kronologija odnosa dviju drava, vezana uz otvorena pitanja, karakterizira izmjenu stavova Slovenije i parcijalne ustupke Hrvatske, koji nisu bili dovoljni za rjeavanje spora. Bilateralni odnosi ovih dviju zemalja od osamostaljenja obiljeeni su nerijeenim pitanjima u kojima prednjae ona vezana uz razgranienje. Od osamostaljenja, pa do sredine devedesetih, Republika Hrvatska nije pridavala pozornost tim otvorenim pitanjima, jer je bila ukljuena u ratna zbivanja na drugim dijelovima vlastitog teritorija i bila je okupirana pitanjima ouvanja neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti. Takoer, sve do 1993. godine Slovenija nije artikulirala teritorijalne zahtjeve na svojoj junoj granici. Na Memorandum iz te godine Republika Hrvatska odgovara usvajanjem Stajalita Republike Hrvatske glede utvrivanja dravne granice u Piranskom zaljevu i s tim u svezi u podruju rijeke Dragonje iz 1993. godine, te usvajanjem ve spomenute Deklaracije o stanju meudravnih odnosa Republike Hrvatske i Republike Slovenije. Odnosi su nakon toga, pa sve do 2009. godine, obiljeeni rjeavanjem na najviim politikim razinama u vidu susreta i pregovora dravnika, ali i svojevrsnim odgaanjem rjeenja zbog razilaenja u stavovima. Svaka se vlada potajno nadala kako neki ozbiljniji incident nee izbiti za vrijeme njihova mandata, a na manje se provokacije odgovaralo istom mjerom. itavo je razdoblje obiljeeno jalovim pokuajima bez istinske politike volje za rjeavanjem problema. Jedini zaokret u tom smislu je pokuaj sporazuma izmeu Raana i Drnoveka, koji, kada naposljetku nije donesen, jer je ukljuivao previe ustupaka za Sloveniju, dodatno raspiruje slovenske zahtjeve, koji su i prije toga kontinuirano rasli u vidu koliine otvorenih toaka i veliine spornih teritorija, to je kulminiralo 2006. godine u vidu Bijele knjige. Ozbiljnost situacije u tom razdoblju ogleda se u potrebi smirivanja tenzija, to je na politikom vrhu rezultiralo Zajednikom deklaracijom o izbjegavanju incidenata. Niz incidenata u pograninim podrujima prije, ali i nakon potpisivanja ove deklaracije, ukazuje na injenicu da su odnosi bili ozbiljno narueni. Incidenti u pograninim podrujima zabiljeeni su u slubenim

56
Politike perspektive lanci i studije

dokumentima i diplomatskim notama, ali i medijskim napisima i izjavama politiara. Najei su bili u podruju Piranskog zaljeva, na podruju oko Dragonje (na prijelazu Plovanije) i u Meimurju. Incidenti u Piranskom zaljevu i nezadovoljstvo lokalnih ribara rasli su postupno, sve do ljeta 2002. godine kada je spor eskalirao u sukob. Ovaj sukob izmeu hrvatskih ribara i slovenske policije u medijima i politikim krugovima nazvan je ratom12. Incidenti na graninom prijelazu Plovanija vezani su uglavnom uz djelovanje desniarskih krugova u Sloveniji i njihovo dokazivanje kako je taj teritorij pod slovenskom jurisdikcijom13 i da je hrvatska strana granini prijelaz izgradila na slovenskom teritoriju (to je podruje definirano kao sporno i u Bijeloj knjizi). Podruje uz Muru bilo je u sreditu pozornosti javnosti u rujnu 2006. godine, kada je jedanaest slovenskih novinara ilegalno prelo granicu te su potom prepraeni u policijsku postaju u Murskom Srediu. Slovenske su vlasti zbog toga na granicu poslale specijalnu policiju koja je blokirala cestu. Uz jo nekolicinu incidenata, slina blokada i izvanredno stanje dogodilo se i prilikom otvaranja mosta u Sv. Martinu. Incidenti, ukljuivanje javnosti i koritenje spora u svrhu skupljanja predizbornih bodova, pokazatelji su postojanja visoke razine konfliktnog potencijala u odnosima Slovenije i Hrvatske. Razdoblje nakon 2006. godine ponovno je obiljeeno svojevrsnim zatijem u pregovorima na razini politike volje za stvarnim rjeavanjem spora, dok su se sporadini incidenti nastavili. Situacija je kulminirala slovenskom blokadom hrvatskih pretpristupnih pregovora za lanstvo u Europskoj uniji 2008. godine. Slovenija je pregovore blokirala pod izlikom da Hrvatska, u dokumentima koje je podastrla u procesu pregovora, prejudicira granicu u svoju korist. To je ujedno i vidljiva i mjerljiva diplomatska akcija. Ovo razdoblje, prepuno takvih akcija, karakteriziraju i napori razliitih medijatora14. Osim niza
12 U nizu izvora govori se o Balkanskom bakalarskom ratu, ime je spor usporeen s Bakalarskim ratom izmeu Islanda i Velike Britanije 1986. godine, kad su ove dvije drave umalo zaratile zbog proglaavanja morskih pojaseva i prava na ribarenje u njima. 13 Slovenski dravljanin Joko Joras, koji ivi u neposrednoj blizini graninog prijelaza Plovanija, ija se kua nalazi na hrvatskom teritoriju, a prema njegovu tumaenju tudi tukaj je Slovenija, izazvao je niz incidenata u kojima je bilo i fizikih okraja. Neki od njih, koji su imali najvei odjek u medijima, su zakopavanje mrtve kobile u dvoritu inzistiranje na dolasku slovenske, a ne hrvatske sanitarne inspekcije, pokuaj pomicanja rubnika uz cestu, zaprjeavanje prolaza do graninog prijelaza, trajk glau, sadnja drvea na podruju pograninoga carinskog podruja i tuba protiv tadanjega hrvatskog predsjednika Stjepana Mesia. 14 U pokuaju rjeavanja spora oko razgranienja na moru sudjelovao je 1999. godine bivi ministar obrane SAD-a William Perry, ali bezuspjeno. U prijepor se ukljuila i Europska komisija, odnosno njezin povjerenik za proirenje Olli Rehn, pokuavajui tijekom 2009. pridobiti obje strane za kompromisno rjeenje, kojim bi se granica odredila uz pomo arbitrae. Rehnovo posredovanje nije dalo rezultata. U toj fazi, usudili bismo se rei, najhladnijih odnosa dviju drava posredstvo u rjeavanju spora nudili su brojni politiari. Kao konani, kompromisni prijedlog, bio je predloen tekst ugovora o mirnom rjeavanju spora (arbitrai),

57
Marta Zorko Konfliktni potencijal dobrosusjedskih odnosa: sluaj Hrvatske i Slovenije

prosvjednih nota i blokade pregovora s EU, Slovenija je pokuala blokirati lanstvo Hrvatske u NATO-u. Graanska inicijativa skupljala je potpise za raspisivanje referenduma o prijemu Hrvatske u NATO. Referendum, kojim bi slovenski graani odluili o pravu lanstva Hrvatske u toj organizaciji, naposljetku nije raspisan, i do blokade ovakvog tipa ipak nije dolo, ali sama akcija upuuje na negativnu percepciju u javnosti i taktiziranje unutar politikih elita Slovenije. Vanjskopolitika akcija sastojala se od propagandnih i diplomatskih mjera. Iako slubenih ekonomskih mjera nije bilo, brojni teoretiari smatraju kako bi gospodarski odnosi dviju drava bili mnogo bolji da odnosi openito nisu optereeni sporom oko granica (Barbi 2000, 350). Klemeni tvrdi da, iako se radi o dvjema prijateljskim zemljama i usprkos dobrim preduvjetima, suradnja nije razvila u oekivanoj mjeri. Kao jedan od glavnih problema u bilateralnim odnosima nakon stjecanja neovisnosti pojavilo se pitanje delimitacije dravne granice na kopnu, te razgranienje na moru. Rjeenje postojeih graninih sporova namee se u politiko-geografskom kontekstu kao primarno. Povoljna okolnost jest to postojanje graninih sporova nije u veoj mjeri utjecalo na propusnost granice koja je svakako najotvorenija granica od svih granica izmeu drava nasljednica Jugoslavije (Klemeni 2001, 27). Ta je pozitivna okolnost nestala s utjecajem schengenskog reima na dotad propusnu granicu Hrvatske i Slovenije, te su odnosi dodatno zaotreni, to je rezultiralo i nizom incidenata i diplomatskom akcijom u smislu blokade pregovora. Blokada pregovora, iako je prvenstveno diplomatski potez, moe imati ekonomske posljedice. Propagandna akcija, posebice u Sloveniji, prvotno je bila usmjerena prema vlastitim javnostima i njihovu senzibiliziranju oko spora, to je rezultiralo zaokretom u geopolitikoj percepciji ovih dvaju naroda. Primjer takve akcije je objavljivanje Bijele knjige, kojoj je za razliku od hrvatske Plave knjige, ciljana javnost bila meu slovenskim graanima. Kasnije su obje strane u svrhu propagandne akcije lobirale u meunarodnoj zajednici. Javnosti, mediji i pojedini politiari postali su, nakon zaokreta geopolitike percepcije s pozitivnog na negativan predznak, glavna prepreka u pokuajima rjeavanja spora. Isprva pozitivna geopolitika percepcija,
sastavljen 23. travnja 2009. godine. Nakon provedene rasprave u Hrvatskome saboru, Vlada Republike Hrvatske prihvatila je tako predloeni tekst ugovora i o tome izvijestila Europsku komisiju, a Republika Slovenija ga je odbila. U nastavku razgovora povjerenik Rehn je 15. lipnja 2009. ponudio drugi kompromisni prijedlog s odreenim izmjenama, kojeg tada niti jedna strana nije prihvatila, te su razgovori okonani u lipnju 2009. godine. Pregovori su nastavljeni mjesec dana kasnije kad su se Kosor i Pahor usuglasili da je nastavak pristupnih pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom, kao i rjeenje dvostranoga graninog spora, uz facilitaciju Europske unije, od obostranog interesa za Republiku Hrvatsku i Republiku Sloveniju. (Prijedlog zakona o potvrivanju sporazuma o arbitrai izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije s konanim prijedlogom zakona, Zagreb, 2009)

58
Politike perspektive lanci i studije

iji je zaokret vidljiv u stavovima javnog mnijenja i incidentima, najbolji je pokazatelj porasta i prisutnosti konfliktnog potencijala u ovom sporu. Klemeni zemljopisnu blizinu, etniku i jezinu srodnost i dugotrajnu zajedniku pripadnost istim politikim zajednicama smatra temeljem za percepciju Hrvata i Slovenaca kao vrlo bliskih naroda. S druge strane, geografski poloaj u irem kontekstu ima i negativne konotacije, injenica da je Slovenija smjetena zapadno od Hrvatske, te da ima kopnenu granicu sa Italijom i Austrijom i da istodobno dijeli Hrvatsku od tih dviju zemalja, razlog je to se Slovenija u hrvatskoj geopolitikoj percepciji katkad doivljava kao prepreka u povezivanju s pravim Zapadom. S druge pak strane, gledano iz slovenske perspektive, Hrvatska je zemlja koja se nalazi istono, odnosno juno od Slovenije i da njezina granica jedina je biva jugoslavenska granica za Sloveniju. Iz tog razloga u slovenskoj percepciji mogue je i Hrvatsku katkad smatrati dijelom nepoeljnog Juga, koji budi negativne asocijacije. Jednostavne injenice kao to su zapadni poloaj Slovenije u odnosu na Hrvatsku odnosno juni poloaj Hrvatske u odnosu na Sloveniju bit e i u budue vrlo vane odrednice uzajamne geopolitike percepcije dviju susjednih zemalja, jasno u kontekstu europske geopolitike i politiko-geografske situacije (Klemeni 2001, 26). Da u percepciji graana vlada takvo razmiljanje potvruje i istraivanje Boe Skoke. U usporednoj analizi percepcije Hrvatske u bivim jugoslavenskim dravama, vidljivo je kako su slovenski graani stava da Hrvatska pripada Balkanu (58 posto), najmanje meu svim bivim dravama smatraju Hrvatsku srednjoeuropskom zemljom (11 posto), dok je mediteranskom smatra podjednak postotak (22 posto) graana u Sloveniji kao i u ostalim bivim jugoslavenskim republikama (Skoko, 2010, 114). Negativna percepcija geografskog poloaja Slovenije kao prepreke povezivanja Hrvatske sa Zapadom produbljena je stvarnim potezima u blokadi procesa integracije u EU. Mediji su se o ovom sporu najee izjanjavali vrlo ivopisno. Na granici govora mrnje, s mnogim epitetima, svaki dogovor ili tek naznaka poputanja slovenskim stavovima estoko su osuivani. Klemeni navodi kako je oko pregovora stvorena i nepovoljna klima u javnosti. Pribliavanje stajalitu druge strane ili prihvaanje pojedinih argumenata druge strane, bilo bi vjerojatno protumaeno kao nacionalna izdaja. Zbog toga su svi pregovarai vrlo oprezni i neskloni iznoenju stajalita koja nisu u duhu prevladavajue nacionalne retorike. Senzacionalistikim i nekritikim pristupom problemu, napetu atmosferu pojaavaju i mediji. Primjerice, u pisanju medija prevladava tvrda etnocentristika retorika. Medijski prostor dosad se uglavnom davao osobama koje su iznosile argumente u prilog tvrdnjama samo jedne strane. S druge strane mediji nisu nikad naglaavali da se usprkos nerijeenom pitanju morske granice u zaljevu ipak odvija prekogranina suradnja, ponajprije u turizmu, da je reim prelaska

59
Marta Zorko Konfliktni potencijal dobrosusjedskih odnosa: sluaj Hrvatske i Slovenije

granice ipak razmjerno liberalan kao i da su veze stanovnitva u pograninom podruju relativno razgranate (Klemeni 2001, 20). Medijski napisi u Sloveniji bili su iznimno neprijateljski orijentirani i obilovali govorom mrnje. To se moe vidjeti, ne samo u izjavama slovenskih politiara u tim prigodama, nego i u odabiru politiara s kojima je ispunjen medijski prostor (radikalni stavovi su itekako zastupljeni, to nije u potpunosti razmjerno politikoj slici u Sloveniji). Medijski napisi u Hrvatskoj usmjereni su na traenje pravde, neprijateljski orijentirani prema Sloveniji i vrlo je esto prisutna rije rat kad se pie o odnosima ovih dviju drava.15 Zanimljivo je da se o sporu vezanom uz granice pisalo ne samo u slovenskim i hrvatskim tiskovinama, ve je bio popraen u itavoj regiji (Skoko 2010, 77). Isto je tako iznimno zanimljivo kako se u svim zemljama regije, ukljuujui i Sloveniju, smatra da je upravo Slovenija, od svih lanica EU, najnesklonija Hrvatskoj16.

Zakljuak
Iako se radi o dvama srodnim, prijateljskim narodima, bez meusobnih etniko-teritorijalnih pretenzija i jasno odijeljenih granica vlastitih kultura, geopolitika percepcija od neovisnosti do danas izmijenila se od pozitivne u negativnu. Bilateralni odnosi Hrvatske i Slovenije istinski su narueni nakon 2001. godine. Od osamostaljenja dviju drava do poetka novog tisuljea odnose karakteriziraju sporadini zahtjevi Slovenije i jednako tako sporadini odgovori hrvatske strane. Sve vei apetiti Slovenije (mogue je pratiti kronologiju teritorijalnih zahtjeva u slovenskim stavovima koji su se sustavno poveavali, vidjeti Turkalj, 2001) i sve vei ustupci hrvatske stane kulminirali su u obliku Sporazuma Raan Drnovek. Kad je postalo oito da od ovog sporazuma nee biti nita, tenzije su porasle i spor je eskalirao u sukob. Ako se dotad pitanje razgranienja samo povremeno pojavljivalo kao problem u inae dobrim odnosima dviju zemalja, nakon 2001. ono je postalo glavnim problemom i zaprekom razvitku susjedske suradnje (Klemeni i Topalovi 2009, 317-318). Narueni odnosi, kao to smo pokazali, posljedica su nedefinirane granine crte i spora oko njezina protezanja. Konfliktni potencijal u ovom sporu dosegnuo je visoku razinu, to je vidljivo iz intenziteta sukoba koji ukljuuje incidente, visoke politike razine bavljenja sporom i vanjskopolitikih akcija. Otvorena su
15 Primjerice naslovnica Jutarnjeg lista nakog postizanja dogovora Kosor Pahor donosi naslov Kraj rata sa Slovenijom (Jutarnji list, 11. 9. 2009., br. 4026., god. XII) 16 Ukupni poredak u itavoj regiji, prema istom istraivanju, iznosio je Slovenija 20 posto, Grka 15 posto, Francuska 10 posto i Velika Britanije 6 posto. Istodobno, ak je 39 posto slovenskih ispitanika navelo upravo Sloveniju (Skoko 2010, 137).

60
Politike perspektive lanci i studije

granina pitanja s visokom razinom konfliktnog potencijala utjecala na promjenu geopolitike percepcije iz pozitivne u negativnu i naruila bilateralne odnose. Ta je naruenost vidljiva iz niza neuspjelih pokuaja pregovora, jednostranih poteza, diplomatskih i propagandnih akcija. Negativna geopolitika percepcija i narueni odnosi u razdoblju izmeu 2001. i 2010. onemoguili su definiranje granice i rjeavanje spora, jer su suzili prostor za pregovore dviju strana. Od samog poetka, subjekti ukljueni u spor bili su oni na najviim politikim razinama. Iako je formirana komisija za granice, koja se sastojala od pravnika i strunjaka, veina pregovora voena je izmeu premijera (Raan Drnovek, Sanader Jana, Kosor Pahor). Otvorena granina pitanja bila su tema gotovo svih susreta na vrhu izmeu ovih dviju drava i spominju se u svim ocjenama bilateralnih odnosa za to nadlenih tijela. Granini spor izmeu Slovenije i Hrvatske nalazio se prije potpisivanja arbitranog sporazuma u treoj fazi prema intenzitetu konflikta. Prihvaanjem arbitranog sporazuma tenzije su na meunarodnoj razini popustile (deblokada pregovora), ali u javnostima dviju zemalja percepcija o postojanju spora jo je uvijek prisutna. Da su stavovi, iako je Sporazum potpisan i prihvaen od obiju drava, jo uvijek suprotstavljeni, pokazuje i naknadna hrvatska Izjava o neprejudiciranju. Postojanje negativne geopolitike percepcije na koju ovaj rad ukazuje, injenica je kojoj se posveuje vrlo malo pozornosti, a svakako e utjecati na formiranje bilateralnih odnosa ovih dviju zemalja u budunosti.

Literatura
Barbi, Ana. 2000. Formalized Borderline as a prerequisitie for optimal Crossborder Relations: nine years of the international border between Slovenia and Croatia, Sociologija sela, 38(3-4): 341-350. Blanchard, Jean-Marc F. 2005. Linking Border Disputes and War: An InstitutionalStatist Theory, Geopolitics (10): 688-711. Degan, Vladimir . 2005. Meunarodno pravo kao osnova rjeavanja preostalih sporova na podruju biveg SFRJ, ADRIAS, 12: 37-51. Jones, Daniel M; Bremer, Stuart A; Singer, David J. 1996. Militarized interstate disputes 1816 1992: Rationale, Coding rules and empirical Patterns, Conflict management and Peace Science, 15 (2): 163-215. Klemeni, Mladen. 2001. Politikogeografski aspekti hrvatsko-slovenskih odnosa u razdoblju 1991. 2000., Dela, br. 16: 17-28.

61
Marta Zorko Konfliktni potencijal dobrosusjedskih odnosa: sluaj Hrvatske i Slovenije

Klemeni, Mladen, Topalovi, Duko. 2009. Morske granice u Jadranskome moru, Geoadria, 14/2: 311-324. Lider, Julian. 1980. Problems of the classification of wars, Research Report 1, Stocholm: The Swedish Institute of International Affairs. Tuathail, Gearid; Dalby, Simon; Routledge, Paul. eds. 2007. Uvod u geopolitiku, Zagreb: Politika kultura. Papp, Daniel S. 1988. Contemporary International Relations. Frameworks for Understanding , drugo izdanje, London,/New York: Collier Macmillan Publishing. Skoko, Boo. 2010. Hrvatska i susjedi. Kako Hrvatsku doivljavaju graani i mediji u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji. Zagreb: Novelti Millenium i AGM. Turkalj, Kristijan. 2001. Piranski zaljev, Zagreb: Organizator. Valeriano, Brandon; Marin, Victor. 2010. Pathway to Interstate War: A Qualitative comparative analysis of the Steps-to-war theory, Josef Korbel Journal of Advanced International Studies (2): 1-27. Vukadinovi, Radovan. 2005. Teorije vanjske politike. Zagreb: Politika kultura.

Dokumenti i internet izvori

Bijela knjiga o granici izmeu Republike Slovenije i Republike Hrvatske, 2006. Ljubljana: Tiskara Delo. Deklaracija o proglaenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, www.sabor. hr, 15.07.2011. Deklaracija o stanju meudravnih odnosa Republike Hrvatske i Republike Slovenije, NN br. 32/1999. Deklaracija o zunajni politiki Republike Slovenije, www.mzz.gov.si, 14.02.2011. Godinjak Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija 2009., Zagreb, 2010., www.mvpei.hr, 06.12.2010. Nacionalni program Republike Hrvatske za pristupanje EU za 2003., NN broj 30/2003. Nacionalni program Republike Hrvatske za pristupanje EU za 2004., NN broj 37/2004. Nacionalni program Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj Uniji za 2005., http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=1207, 06.12.2010. Nacionalni program Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj Uniji za 2006., http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=1207, 06.12.2010.

62
Politike perspektive lanci i studije

Nacionalni program Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj Uniji za 2007., www.mvpei.hr/ei/download/2007/04/06/NPPEU_2007_web.pdf, 06.12.2010. Nacionalni program RH za pristupanje Europskoj Uniji za 2008., www.mvpei.hr/ ei/files/NPPEU_HRV_2008.pdf, 06.12.2010. Nacionalni program Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj Uniji za 2009., www.mvpei.hr/ei/download/2009/04/24/NPPEU_2009.pdf, 06.12.2010. Poroilo Ministarstva za zunajne zadeve Republike Slovenije za leto 2006., MZZ, Eurograf d. o. o., Ljubljana, 2007. Poroilo Ministarstva za zunajne zadeve Republike Slovenije za leto 2007., MZZ, Littera picta d. o. o., Ljubljana, 2008. Poroilo Ministarstva za zunajne zadeve Republike Slovenije za leto 2008., MZZ, Birografika Bori d. d., Ljubljana, 2009. Poroilo Ministarstva za zunajne zadeve Republike Slovenije za leto 2009., MZZ, Collegium Graphicum d. o. o., Ljubljana 2010. Prijedlog zakona o potvrivanju sporazuma o arbitrai izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije s konanim prijedlogom zakona, Zagreb, studeni 2009. Program Vlade Republike Hrvatske za preuzimanje i provedbu pravne steevine Europske unije za 2010, VRH, Zagreb, sijeanj 2010., www.mvpei.hr, 06.12.2010. Program Vlade Republike Hrvatske za preuzimanje i provedbu pravne steevine Europske unije za 2011., VRH, Zagreb, prosinac 2010., www.mvpei.hr, 06.12.2010. Site web de ressources pour la paix, Categorization of violent (social) conflicts, www.ireness.net, pretraeno 18.8.2009. Sporazum o pograninom prometu i suradnji izmeu Republike Hrvatske i Republike Slovenije, NN MU br.15/1997. od 14. listopada 1997.