1

Jusuf Kardavi
NA VAGI
ERIJATA
Autor: ejh Sulejman Salih El Harrai
Prijevod: Ebu Abdullah
Predgovor:
Hafz mr. Muhammed Fadil Pora - hafzehullah
Izdava: Mektebetu El Guraba
e-mail:ehlisu@yahoo.co.uk
Sarajevo
Oktobar 2005 godine
2
SADRAJ:
- Predgovor
- Uvod
- Jusuf El Kardavi
- Kardavijevo opredjeljenje
- Kardavi i selefje Ehlu Sunnet vel Demat
- Tolerancija prema sljedbenicima novotarija
- Saradnja u onome u emu se slaemo
- Razumijevanje prioriteta kod Kardavija
- Kardavi i srednji put
- Kardavi i predaje iz Sunneta
- Vienje Allaha kod Kardavija
- Podjela Sunneta na zakonodavni i nezakonodavni
- Kardavijevo miljenje o Allahovim svojstvima
- Kardavi i Allahova osobina Uzvienosti
- Kardavi smatra da nije potrebno priati o Allahovim svojstvima
- Kardavi i nevjernici
- Kardavi smatra da su nevjernici (krani) naa braa
- Suprotstavljanje nazivu dizja
- Sljedbenici knjige su kod Kardavija muslimani
po civilizaciji
- Kardavi zastupa ljubav prema nevjernicima
3
- Kardavi potuje njihove iskrivljene vjere
- Naa borba protiv idova nije radi njihovog vjerovanja
- Kardavijevi stavovi naspram rafdija ija
- Kardavi i sufje
- udne fetve
- Jedna od najeih i najopasnijih fetvi je:
Fetva o dozvoli estitanja kranima boia i nove godine
- Kardavi i pitanje ene
- Kardavi odabire za enu da otkrije lice i ake
- ena ima pravo biranja i kandidiranja kod Kardavija
- Kardavi podrava mijeanje mukaraca i ena
- Kardavi dozvoljava rukovanje ene tuinke
- Kardavi dozvoljava da muslimanka bude glumica
- Drugi primjeri popustljivosti u fetvama
- Dozvola preputanja odjee preko lanaka
- Tvrdnja da putanje brade nije obaveza
- Odobravanje pjesama, muzike i flmova
- Posljednji savjet
4
PREDGOVOR
Bismillahir-rahmanir-rahim
Elhamdulillah vessalatu vesselamu ala resulillah
Odavno se ve osjea jaka potreba da se muslimanima pojasne
stavovi dr. Jusufa Kardavija, kao i mnogih drugih stavivi ih na vagu
Kurana i Sunneta.

Jedan dio muslimanskih masa se vee za ovu linost i prihvaa
njegove fetve i poziva u njih uvjereni da ine dobro, ne pravei razliku
izmeu onoga to ima utemeljenje u njima od onoga to nema. esto
se ljudima uspostavljaju razni autoriteti pod tim to su poznati,
cijenjeni, angaovani i sl., preko kojih se proturaju ove ili one ideje.

Mi ne smatramo i ne zagovaramo da su uenjaci nepogrijeivi, a
isto tako mi ih ne odbacujemo zbog pojedinanih greki od kojih niko
meu njima nije sauvan.
Doim, kada se alim vee za odreenu organizaciju ili partiju i
protura njihove ideje, kada uzima sistem olakavanja gdje ne postoji,
i istraivanja osamljenih i rijetkih miljenja, onda je to veoma opasno
poigravanje sa Vjerom i velika novotarija koja je osuena od strane
islamskih uenjaka kroz generacije.
Upravo da bi se izbjeglo ovakvo nakaradno i neutemeljeno
tumaenje Vjere i njenih propisa, odobreno je neukima da slijede
jedan mezheb, kada nemaju kod sebe alima koji e uporediti stavove
uenjaka i mezheba i odabrati najjae po dokazu da im pojasni ta i
kako raditi, da se ne bi po svojim strastima i nahoenjima ravnali i
birali, neutemeljeno, ta misle i ele da odaberu.
Ali ako uenjak to svjesno radi sa svojom sposobnou koritenja
dokaza, pa nekada jake zapostavlja, a slabe istie kako bi potkrijepili
njegov stav, elju i nastojanje, onda je to katastrofalno.
Ovdje se taj uenjak stavlja u ulogu Zakonodavca, kako nije ni
svjestan, propisujui to nije propisano, olakavajui, gdje i kako nije
olakano, tako da je to, ustvari, loe miljenje o Allahu, Azze ve Delle.
A ako se radi o pitanjima vezanim za vjerovanje i voenju politike
preko njih i udovoljavanju ovima ili onima, onda je to najgore.
5
Ova vjera Islam je zasnovana na vrstim i istim dokazima
Kurana, Sunneta, idmaa i kijasa, i islamski uenjaci su je objanjavali
stoljeima, i postali su autoriteti u Ummetu upravo zbog svog stava
utemeljenog na jakim dokazima, ne gledajui da se udovolji ljudima
na raun propisa.
Mnogi istinski islamski uenjaci kroz stoljea bili su stavljani na
iskuenja i ucjenjivani, nebi li se uspjelo preko njih uticati na mase i
njima manipulisati.
Zbog ove Vjere se ivi i umire i ona je sveta i nedodirljiva.
Nadam se da e ovo djelo uveliko doprinjeti islamskom preporodu
danas i razbiti mnoge predrasude koje vladaju u nekim krugovima
muslimana.
Hafz mr. Muhammed Fadil Pora
6
UVOD
Zahvala pripada samo Allahu, Njega veliamo, od Njega
pomo i oprost traimo. Utjeemo se Allahu od zla nas samih i naih
loih dijela. Koga Allah uputi niko ga nee zavesti, a koga On zavede
niko ga nee uputiti.
Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha, Jedinoga koji
sudruga nema i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
Ovo je moja knjiga o ovjeku ije ime je veoma poznato kroz
novine i asopise, knjige i radija, a naposlijetku prisutan je i na
satelitskim kanalima.
Ovaj ovjek ne jenjava ve godinama svoga dugoga ivota: on
pie, dri predavanja, ulazi u dijalog, istie se. Rezultat ovoga truda
su mnotvo knjiga i lanaka, a isto toliko i intervjua i dijaloga. Tako
je zadobio pozamano znanje, to nikome nije skriveno. Zato sam
odabrao da ga obuhvatim ovom jednom studijom u nizu kako bih
pobiljeio ovo obilno pregalatvo iz prethodnih dana i godina.
Upuujui ovu studiju i njoj sline pripadnicima Ummeta koji
predstavljaju izvidnice nae budunosti, da bi imali znanje i dokaz
o ovim linostima koje su se popele na mimbere i isplovile na elo
Ummeta, i kako bi znali ta je za njih, a ta je protiv njih.
Linost o kojoj govori ova studija jeste dr. Jusuf El-Kardavi,
a on je baklja koju poznaju pripadnici ovog Ummeta, s obzirom na
razliitost i brojnost njegovih aktivnosti.
Ciljano sam njega uzeo u ovu studiju zato to ne postoji
nijedna druga studija koja otkriva ideologiju, pravac i saete ciljeve
pojedinaca ovog Ummeta koji su stasali, i koji gledaju svoje nauno-
istraivake radove, knjige, rasprostranjene oko sebe, a ustvari o toj
osobi znaju samo malo.
elio sam da ova studija bude saeta i olakana radi spoznaje
Kardavijeve linosti i njegove akide, i razliitih pravaca. Htio sam
da je ne oduim mnotvom rasprava, a i jo vie rasparanih replika
kako itaocu ne bi dosadilo.
7
Zato je ova studija sroena samo u naznake koje pojanjavaju
Kardavijevu linost iz svih aspekata, uz iznoenje nekih tekstova iz
njegovih knjiga i komentar o onome u emu je Kardavi posrnuo. U
veini sluajeva itaocu se skree panja na izvore i opirne studije
za dotino pitanje kojeg se Kardavi dotakao.
Naravno, ja sebe ne postavljam kao sudiju za Kardavijeva
djela i izreke kroz prizmu svojih ambicija i afniteta, ali je sudija u
tome Allahova Knjiga i Sunnet Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem. Oni su dokaz protiv svakoga muslimana, a to je oito jasno i u
ovoj studiji, kao to e uslijediti.
Znaj, da ja prenosim Kardavijeve izreke tekstualno, a i sa svim
marginama iz njegovih razliitih knjiga.
Na kraju, mislim da smo u velikoj potrebi za ovakvim studijama
koje ocjenjuju mnogobrojne linosti koje imaju velikog uticaja na
putanju islamskog Ummeta. Te linosti naravno imaju razliita
zalaganja i aktivnosti. U nekima su pogodili Istinu, a u drugima su
je promaili.
elimo da budue generacije poznaju ove linosti i njihove
pravce kako ne bi bile zavedene njima s razlogom zabune i
kurtoazije.
Allaha molim da dadne koristi u ovoj, i buduim slinim
studijama, da meni i onome koji ita upie nagradu. Neka je salavat
i selam na Muhammeda, na njegovu porodicu i sve ashabe.
ejh Sulejman Salih El-Harrai
8
Jusuf El Kardavi
Kardavi se ubraja u najisticajnije lanove pokreta
Muslimanske brae (Ihvanul muslimin). Imao je velike
aktivnosti u promoviranju poziva ovog pokreta unutar Egipta,
dok je bio u njemu, a i van Egipta, a posebno u Kataru. Taj poziv je
ostavio iza sebe dosta uticaja na lanove ovog pokreta, mukarce i
ene, s obzirom na duge godine koje je proveo meu njima.
Pali su pod uticaj njegovih fetvi koje su odgovarale strastima
njegove due, kao to su dozvola muzike, glume, pozorita, te
popustljivog odnosa prema razliitim pitanjima ene, kao to e
biti kasnije pojanjeno.
Kardavijeva aktivnost nije ograniena samo na pisanje knjiga,
nego je imao mnotvo uea u audio, vizuelnim i tampanim
sredstvima informisanja. Ima uea i na satelitskim kanalima
kao to je Al-Jazeera koja mu je odvojila sedmini program pod
nazivom erijat i ivot, to je Kardavi u velikom obimu iskoristio
za irenje svojih ideja, miljenja i fetvi. Od posljednjih doktorovih
aktivnosti jeste uee i na internetu, preko stranice koja se naziva,
Kardavijeve stranice.
Sve nas ovo upuuje na veliinu upornosti, strpljivosti i
aktivnosti na putu irenja njegovih ideja koje zastupa.
Nema sumnje da je Kardavijeva tendencija olakavanja,
razliitih islamskih pitanja dala dosta uea u irenju njegovog
imena i postizanju visoke reputacije.
Savremena sredstva komunikacije, sa svim svojim vrstama,
opinjena su irenjem ove ideje koju je prihvatio Kardavi
1
, nasuprot
istoj i nepatvorenoj ideji koja mu jo nije postala prisna. Samo stanje
ovih sredstava informisanja opetuje poznatu izreku: Ovo nije iz
ljubavi prema Kardaviju, nego iz mrnje prema ...
_________________________________________________
1
Ovaj Ummet je iskuan u ovom savremenom dobu pojavom
ljudi koji nisu dorasli znanju. Iskrivljavaju erijat pod sloganom
reforme i obnoviteljstva. Olakavaju povode za smutnju pod
imenom olakavajueg fkha, i otvaraju vrata prostakluka pod
imenom idtihada.
9
Zapostavili su Sunnete pod izgovorom shvatanja prioriteta,
i uzeli nevjernike za prijatelje pod imenom uljepavanja slike
o Islamu. Na proelju ove skupine stoji muftija satelitskih
programa, Jusuf Kardavi koji se zalae za irenje ove ideje putem
satelita, interneta, konferencija, dersova, knjiga i predavanja.
Na ovim listovima emo predoiti saetak ideja koje ovaj ovjek
promovira s ciljem da posavjetujemo Ummet, skinemo odgovornost
nareivanja dobra i odvraanja od zla, sa svojih plea, i upozorimo
na ovog ovjeka i posljedice koje mogu nastupiti prihvatanjem
njegove neutemeljne ideologije. Neemo mnogo replicirati, jer ono
to se ovdje spominje dovoljno je jasno i prezreno ak i muslimanima
koji nemaju mnogo znanja.
Molimo Allaha da nas uvrsti u Islamu i Sunnetu, da nas
sauva od ovakvih miljenja i njihovih zagovornika i da nas uini
nepokolebljivim pristalicama Upute Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve
sellem, i njegovih ashaba. Neka je salavat i selam na na Allahovog
Poslanika, njegovu porodicu i ashabe.
ejh Nasir Hamed
________________________________________________________________________
KARDAVIJEVO OPREDJELJENJE
Kao to smo saznali iz Kardavijeve biografje, on je lan pokre-
ta Muslimanske brae (Ihvanul muslimin).
Ovaj pokret, kao to je poznato, ima svojstvo fanatine
privrenosti osnivau ovog pokreta Hasanu El-Benna.
lanovi ovog pokreta sa ovim su imamom preli granice
ljudskosti ka ekstremizmu. Poeli su braniti i tumaiti njegove jasne
greke. U njihovoj odbrani njega zagovara se nepogrjeivost, iako
suprotno govore.
Meutim, njihovo stanje ih opovrgava, jer se staje u ogorenu
odbranu ejha da ne bi bio dodirnut, pa makar se radilo i o istini.
Ovo isto nalazimo i kod Kardavija.
Evo ti nekih njegovih navoda koji ukazuju na veliinu Hasan
El-Benaovog uticaja na njega i veliinu ekstremizma u pogledu El-
Benna i pokreta Muslimanske brae.
10
Kardavi kae: Nisam kod pozivaa i obnovitelja Islama u
ovom dobu naao da je iko shvatio problematiku, etiku i fkh o
razilaenju kao to je to shvatio imam Hasan El-Benna i u tom
duhu odgojio sljedbenike svoje kole.
(Es-Sahvetul-islamijje bejnel-duhud vet-tettaruf, 166)
Kardavi kae: Allahovo odreenje je blagodat prema meni
jeste da mi je omoguio da sluam imama ehida Hasana el-Benna,
a bio sam uenik u prvoj godini osnovne kole na vjerskom
azharskom institutu Tanta. To je bilo 1941. g.
(Nahve vahdetin fkrijje lil-amiline lil-islam, 5)
Kardavi kae: El-Benna, je imao najbliu ideju Sejjidu
Reidu Er-Ridau, koja se poklapala sa idejom imama Muhamme-
da Abduhua, na samom poetku.
(Nahve vahdetin fkrijje lil-amiline lil-islam, 9)
Kardavi, govorei o linostima koje su utjecale na njega,
kae: Najvea linost koja je utjecala na moju ideju, emociju i
ponaanje je linost imama Hasana El-Benna, kojeg sam ve rano
poeo sluati. Njime sam bio zadivljen i smatrao sam ga uiteljem,
muallimom, pedagogom, pozivaem i misliocem. Tako sam sabrao
otprilike sve njegove broure, lanke i proglase, i u njima sam
naao veliku naunu opskrbu i svetiljku. Postoje i druge linosti
koje su utjecale na mene, poput ejha El-Behija El-Havlija, pisca
knjige Tezkiretud-duati. Takoer i ejh Muhammed El-Gazali,
neka mu Allah odui ivot, kao i doktor Muhammed Abdullah
Derraz i ejh Mahmud eltut, Allah im se smilovao. Ali, Allah me
je poastio pa se nisam trudio da postanem kopija nijednog od
ovih velikana. (Likat ve muhadarat havle kadaja el-islami vel-asri, 115)
Kardavi je pogodio istinu. Ovi velikani su utjecali na njegovu
misao i to se ne moe izbrisati, pa je postao mjeavina selefzma,
panislamizma i racionalizma, jer su takvi bili oni koje je spomenuo.
Stoga je Kardavi jedan od uglednih pojedinaca pokreta
Muslimanske brae, pa ak je i islamski pravnik od kojeg se u
dananjem vremenu uzima miljenje. Njegove izreke, fetve u svojim
sredstvima informisanja, toliko se uzimaju u obzir da ak i privlai
panju drugih, kao da je Ummet nesposoban da izrodi uenjake i
pozivae u Islam mimo Kardavija.
11
Sada je svima jasan pokret ihvanija. Nikome nije skriveno
ono to je bilo prije skriveno. Ovaj pokret je panislamistiki koji
mijea Ehli Sunnet sa novotarom, i stavlja ih u jednu konstrukciju
koju je nemogue objediniti kako bi formirala jednu zajednicu sa
odreenim ciljevima i ambicijama.
Ihvanul muslimin (Muslimanska braa) je pokret koji ne vodi
brigu o tevhidu, ispravnom islamskom vjerovanju, i ne trudi se
da ga provomira meu muslimanima, bojei se, da e se njihovo
sjedinjavanje (jedinstvo) raspasti, i iz straha da ih novotari ne
dokae kakvim zlom.
Ovaj Demat (ihvanul muslimin) ima za cilj preuzeti vlast nad
muslimanskim zemljama. Kamo sree kada bi doli do vlasti da
sude po ispravnom Islamu kojeg nam Allah nareuje, ali naalost,
stvar je suprotna, a iskustvo iz Sudana nije daleko. Ko je prei vlasti,
sekularisti ili oni?
Ihvanije su javno obznanile svoje nakane. Borili su se i protiv
sunnija. Kada dou do vlasti ponu veliati sljedbenike novotarija
i nadrede ih nad sljedbenicima Sunneta.
Ljudima pomute njihovu Vjeru, tako pojedinac smiono
poini nepokornost Allahu, ma kolika ona bila, bez i najmanjeg
straha, jer mu je ta nepokornost dozvoljena erijatski, pod
sloganima preporoda i idtihada.
Kardavi kae: Tevhid sam uio na El-Azharu tokom moga
kolovanja u osnovnoj i srednjoj koli te Fakultetu teologije. Uio
sam iz skripti koje su pisali nai uitelji, a i knjiga koje su ostavili
prethodnici, kao to je knjiga erhul-devhereh lil-Kani.
Potom sam izuavao El-akid od En-Nesefja i njen komentar
od Es-Sada et-Taftazanija, te Haije ale-erh od El-Hajjalija,
te od El-Isama, a onda Haije alel-haije od Abdulahakima es-
Siajlukotija. (Risaletul-Ezher, 105)
Ove knjige koje je spomenuo su earijske knjige, a uio ih je
jo od osnovne kole. Poznato je da je stjecanje znanja u mladosti
poput klesanja kamena. U prsima mladoga Kardavija je uklesana
earijska ideologija koja je utjecala na njega. Zato nema nade da
e se ikada izbrisati, osim da Allah to poeli.
12
Pokazatelj greki i zastranjenja u koje je zapao Kardavi
na poetku svoga idejnog formiranja ogleda se u govoru kada je
upitan o idejnim promjenama kroz koje je proao. Kardavi kae:
Moj osnovni pravac se nije promijenio, jer mi je Allah dao
blagodat da svoj pravac veem za Islam koji sam poznavao, volio i
ljubomorno ga uvao, zalaui se na Njegovom putu i ulaui trud
u slubi Njegovih pitanja.
Meutim, s obzirom na proirivanje moje spoznaje i
upoznavanje sa razliitim ideolokim kolama, mogu rei da
me je zadesila izvjesna preobrazba. Na poetku svoje mladosti
uveliko sam bio zadivljen imamom Ebu Hamidom el-Gazzalijem.
Njegove knjige su prvo to sam proitao, posebno Ihaju ulumid-
dina, i Minhadul-abidin.
(Likaat vel-muhadarat, 15)
ejh Kardavi se nije upoznao sa selefzmom prestavljenim
u knjiigama ejhul-islama Ibn Tejmijje i njegovog uenika Ibn-
Kajjima, osim na poslijetku, nakon to su El-Gazzalijeve knjige
imale udjela u formiranju njegove misli. Tako je pomijeao selefzam
i earizam, Sunnet i tesavvuf, a ima i drugih mjeavina koje se mogu
nai u njegovim knjigama.
KARDAVI I SELEFIJE EHLU SUNNET VEL DEMAT
Kardavi vodi veoma opaku kampanju protiv selefjskih daija
i smatra da su oni temeljna prepreka na putu islamskog buenja.
esto ih naziva neozahirije, ili konzervativci.
Kardavi se njima sveti, prema mome miljenju, iskljuivo
zbog njihovog suprostavljanja njegovom racionalistiko -
panislamistikom ihvanijskom metodu, njihovo irenje i
pridobijanje mnogih islamskih podruja, posebno u posljednje
vrijeme, ga je ozlojedilo, neka je hvala Allahu. Posluajmo sada neke
izreke Kardavija o tome.
Kardavi kae: Jedna od najveih prepreka s kojom se
suoava rad za Islam danas i koja daje veoma funkcionalno oruje
sekularistima i prozapadnjaenim ljudima, i ometa ispravnu
islamsku ideju i islamski angaman, jeste upravo skupina koja
nema ni najmanjeg osjeaja za shvaanje ciljeva erijata.
13
Ta skupina je zarobljenica terminologije, bukvalnosti i
formalnosti. To su oni koje sam davno nazvao neozahirije, iako
oni nemaju znanje zahirija, niti iroke spoznaje. Od uenjaka Ibn
Hazma uzeli su samo nekada njegov konzervatizam i dugi jezik.
Oni su proitali neto iz nasljedstva dva imama Ibn Tejmijje
i Ibnul-Kajjima, ali naalost nisu to shvatili na ispravan nain.
Nisu prodrli u dubine toga, nisu se pridravali metoda dva
ejha, niti njihovih nasljednika, nego slijede neke savremenjake
uzimajui sva njihova miljenja.
(Es-Sunnetu masdaren lil-mearifeti vel-hadareti, 234)
Kardavi kae: Rijei selefzam je nainjena nepravda
od onih koji ga podravaju, a podjednako i od onih koji mu se
protive.
to se tie pomogaa selefzma, tj., onih koje ljude ubrajaju
meu njih i koji sami sebe ubrajaju meu njih, oni su ga suzili
u formalnosti i rasprave oko pitanja iz apologetike, ili pitanja iz
islamskog prava ili tesavvufa.
Danju-nou oni zateu svoje katapulte i ispaljuju svoju
ulad na one koj im se suprostavljaju u bilo kojem od ovih pitanja,
ili bilo koje od marginalnih pojedinsti.
Tako se nekim ljudima uinilo da je metoda ispravnih
prethodnika, metod rasprave i sporenja, a ne metod gradnje i
djelovanja, i da selefzam znai pridavanje panje marginalnim
pojedinostima na utrb cjelokupnih temeljnih pitanja, davanja
prednosti u onome u emu se razilazi na utrb onoga u emu
postoji saglasnost, te davanje prednosti formi i obliku na utrb
jezgre i sutine. (Evlevijatu el-hareketil-islamijjeti, 97)
Kardavi je rekao, ciljajui na poziv Muhammeda ibn Abdul-
Vehhaba,: Postoji uporedna veza izmeu stvarnog selefzma i
stvarnoga preporoda. Stvarni selefzam je obnoviteljski, a stvarni
preporod je samo selefjski. Sutina selefzma je obnoviteljstvo.
Ovo znaenje je jasno iz velike obnoviteljske selefjske kole
koju je osnovao ejhul-islam Ibn Tejmijje i njegovi uenici koja je
imala dubokoga traga na akaid, fkh, misao, ponaanje i vladanje
sve do dananjeg dana. (Sahvetul-islamijje ve humumul-vetanil..,46)
14
Kardavi kae: Moda neko bude oponirao vehabi-
jskim pokretom govorei da je to selefjski pokret koji crpi
tradiciju tejmijjske kole. Meutim, ovaj pokret nije poznat po
obnoviteljstvu i idtihadu.
Zato ga je doktor Muhammed Ammare nazvao bukvalisti-
kim tekstualnim selefzmom, tj., bukvalnost u shvatanju
tekstova, a vjerovatno je to najvie uticalo na mnoge koj se
pripisuju selefzmu u naem vremenu neprijateljujui protiv
obnoviteljstva.
Vjerovatno je ovaj pokret stasao u primitivnom drutvu
dalekom od sjecita civilizacije u kojem je nomadstvo imalo vei
udio.
Njihov najvei interes je bio da odvrate ljude od irka ka
tevhidu, da se njihovi ibadeti oiste od novotarija i njihove ideje
od bajki. (Sahvetul-islamijje ve humumul-..,46)
Prvo: Uopte se ne uzima u obzir miljenje Muhammeda
Ammare o selefjskom pozivu, jer je on savremeni nasljednik
mutezila i on nije dostojan da se njegovo miljenje analizira.
Drugo: Nazivanje poziva ejha Muhammeda ibn Abdul-
Vehhaba, vehabizmom, ima ve poznate primjedbe. To je poziv
povratka na ispravnu akidu ispravnih prethodnika, a to nije novi
mezheb, kao to kau novotari. I Kardaviju takoer elimo da
bude jedan od njih.
Tree: ejhov Muhammed ibn Abdul-Vehhabov poziv nije
napadao obnoviteljstvo uokvireno naelima Kurana i Sunneta, a
to znaju i struni i obini ljudi. Kardavi dobro zna da ovaj poziv
nije oponirao novim i korisnim stvarima koje nisu u suprotnosti sa
erijatom, nego im je najprije prilazio nego svi drugi, nakon to mu
je Allah dao mnoge unutranje i vanjske blagodati, hvala Allahu.
Tako mi Allaha, doista e muslimana rastuiti kada vidi
Kardavija koji kroz prste gleda na sva akaidska i moralna iskrivlje-
nja u muslimanskim krajevima. A posebno u Egiptu!
Da bi se pojasnila nejasnost vizije kod Kardavija koji mijea
obnovitelje koji su imali uticaja na Ummet, i one koji se pozivaju
15
na obnoviteljstvo koji su davno skrenuli sa metoda Ehli Sunneta,
posluaj njegove rijei:
Kardavi kae: Jedinstven lijek za slabost, rasparanost
i dekadenciju u kojoj se nalaze muslimani jeste povratak
ispravnom Islamu, kao to su u to pozivali originalni obnovitelji,
poput, Demaluddina El-Afganija, El-Kevakibija, Muhammeda
Abduhua, Reida Ridaa, Muhamed Ikbala, Hasane El-Benne,
Sadika Er-Rafe, Abbasa El-Akkada, i drugih mislilaca i pozivaa
u popravak stanja. (Min edli sahveti raide, 101)
Kardavi ubraja: Demaluddina El Afganija iju-rafdiju,;
Muhammeda Abduhua - maturidiju,; Ikbala - sufju,; Hasana El
Benna - panislamistu, mefevvida,; Er-Rafa -knjievnika,; devijatnog
Abbasa El Akkada, da su svi oni obnovitelji.
Da li je ovo mijeanje predodbi? Loe shvatanje metoda Ehli
Sunneta, u svakom sluaju nadmauje ovu Kardavijevu zbunjenost.
TOLERANCIJA PREMA SLJEDBENICIMA
NOVOTARIJA
Kardavi smatra da nema potrebe govoriti o novotarskim
sektama ili im replicirati i pojanjavati njihove greke, te ih
otkrivati muslimanima kako bi ih se uvali.
Po njemu je obaveza saraivati sa njima protiv zajednikog
neprijatelja islamskog Ummeta, te biti u zajednikom saffu u
odnosu na ateiste i orjentaliste i njima sline koji ne vjeruju u Islam
i oko njega iznose sumnje. to se tie novotara od mudrosti je da se
ne rastjeruju ili da se izaziva njighova srdba govorom o njihovim
uvjerenjima i novotarijama.
Kardavi kae: Zato sam se zaudio onima koji govore
o zejdijama ili ibadijama, ili drugim sektama kako govore o
stvorenosti Kurana. Ne treba dizati prainu oko ovoga problema
kod bilo koje grupacije. Na problem danas nije sa onima koji
kae da je Allahov govor stvoren nego sa onima koji govore
Kuran nije od Allaha, nego je od Muhammeda.
(Sahvetul-islamijje bejne el-duhud vetetarruf, 89)
16
Ovo je golema greka Kardavija koja se suprostavlja
postupcima ispravnih prethodnika, selefu salih, koji su vrsto
nastojali da ouvaju isto islamsko vjerovanje i isti Islam kako ne
bi bili iskvareni novotarskim primjesama.
Oni su titili tu istou i prefnjenost odvraajui novotarima
od vremena ashaba sve do danas. Primjeri za ovo u ovoj tematici
su mnogobrojni i nema razloga da se ova knjiga jo vie njima
optereuje.
Ko eli da ih ita neka pogleda knjige selefjske akide,
i izreke imama o upozorenju na izreke novotara koji su bili
razliitih kategorija, bez ikakvog straha, strepnje, ili tvrdnje da
to razdire islamski Ummet i odvraa ga od njegovog neprijatelja.
SARADNJA U ONOME U EMU SE SLAEMO
Kardavi esto ponavlja ovo pravilo, a ono glasi: Saraujemo
u onome u emu se slaemo, a dajemo izgovor jedni drugima u
onome u emu se razilazimo.
Onaj ko je postavio ovo spomenuto pravilo jeste uenjak
Sejjid Reid Rida, predvodnik savremene selefjske kole, urednik
poznatog islamskog asopisa El-Menar, kao i pisac Tefsira, fetvi,
i knjiga, koje su imale utjecaj na itav islamski svijet. Ovo pravilo
je ak nazvano, Zlatno pravilo el-Menara, a njime se eli saradnja
sljedbenika Kible protiv neprijatelja Islama.
Zato su reformatori izrazili dobrodolicu ovom pravilu i
nastojali ga praktikovati, najvie ga je uzimao u obzir Hasan El-
Benna, tako da su mnoge ihvanije pomislile da ga je on postavio.
Kardavi kae: Zato nema zapreke da saraujemo sa nekim
novotarima u stvarima u kojima se slaemo oko temelja Vjere i
ovodunjaluke koristi, u borbi protiv onih koji su ei od njih u
novotarijama ili daleko vie otili u zabludu i zastranili, a sve to u
saglasnosti sa pravilom uzimanja manje tete.(Fetava muasire, 2/113)
Ovo pravilo se ne moe apsolutno uzeti, jer nam ne pojanjava
granice razilaenja u kojima emo mi jedni drugima izgovore nai i
neemo se meusobno savjetovati.
17
ejh Ibn Baz, kae: Da, potrebno je da saraujemo u onome
u emu smo u saglasnosti u vidu pomoi Istine, poziva u nju,
upozoravanja na ono to je Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, zabranio, a traenje meusobnog izgovora u onome u emu se
razilazimo nije apsolutna postavka nego ima i izvjesne pojedinosti.
Ako se radi o pitanjima idtihada iji je dokaz skriven dunost je da
ne negiramo jedni drugima. Ali ono to je u suprotnosti sa Kuranom
i Sunnetom dunost je negirati sa dokazima, i to mudrou, lijepim
govorom i raspravom na najbolji nain, kao to Uzvieni kae: Jedni
drugima pomaite u dobroinstvu i estitosti, (El-Maide, 2), ..trae da se
ine dobra djela, a od nevaljalih odvraaju,(Tevbe, 71).
RAZUMIJEVANJE PRIORITETA KOD KARDAVIJA
Kardavi kae za sebe da se uveliko posvetio i usredotoio
na ono to naziva razumijevanje prioriteta. To je dio njegovog
zalaganja i interesovanja za ispravnost islamskog pokreta i
ispravne upute islamskog buenja. Kae da je to njegov prvi i
najvei interes. (Evlevijat el-hareketil-islamijjeti, 3)
Kardavi smatra da islamsko buenje ne treba da se zaokupira
sekundarnim u odnosu na primarna pitanja Vjere, niti djelominim
marginalnim pitanjima u odnosu na ona vanija cjelokupna.
(Sahvetul-islamijje ve humumul-vetanil-arebi vel-islam, 185)
Kardavi kae: Jedan od znakova neupuenosti u znanje
i manifesta slabosti vjerske prosvjeenosti jeste zaokupiranje
odreenim brojem djelominih i marginalnih pitanja u odnosu
na velika pitanja koja se tiu bitisanja Ummeta, njegove linosti i
konanih ishoda.
Vidimo mnoge od njih kako podignu itav dunjaluk samo
radi brijanja brade ili njenog skraivanja ili preputanja odjee
preko lanaka, ili pomicanja prsta na teehhudu, ili fotografsanja,
i sl., zbog pitanja oko kojih postoji ve dua rasprava i oko kojih
ima mnogo onoga rekla-kazala.(sahvetul-islamijje bejne el-duhud .., 71)
Njima je bilo bolje da svoje snage usmjere na ono to e
muslimanima i njihovim pokoljenjima ouvati temelj njihovog
vjerovanja, vezati ih za obavljanje farzova i udaljiti ih od injenja
18
velikih grijeha. Ovaj problem razumijevanja prioriteta ili osude
udubljivanja u marginalnosti je pitanje kojeg je Kardavi uveao, a i
oni koji su sa njim u saglasnosti, poput Muhammeda El-Gazzalija,
ihvanijskih mislilaca, pa je zbog toga omladina zapostavila mnoge
Sunnete, pa ak i farzove. Najvanija obaveza jeste ujedinjenje pod
pozivima interesiranja na razumijevanje prioriteta.
Kardavi i njegovi istomiljenici smatraju da je najprei zada-
tak Ummetu da se brine o naletu sekularista, irenja ateistikog
marksizma, uvrenju cionizma, i spletkama krstaa i da zbog toga
zapostavi mnoge ibadete i Sunnete koje je naredio Allah, Subhanehu
ve Teala, ili Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
Uistinu ne znamo ta Kardavi eli od nas da inimo u borbi
protiv sekularizma i marksizma itd.. Da li e naa borba protiv njih
biti uspjena samo sa pridravanjem za nau Vjeru i velianjem
njenih znamenja.
Kakva je to teta ako ovjek musliman prida panju
Sunnetima i naflama kojima Kardavi ne daje nikakvog spomena,
a prednost daje interesiranju za stanje Ummeta i poznavanje
spletki njegovih neprijatelja. Kakva je teta u tome, zato ne bismo
objedinili oba dobra?
Ako musliman prida panju Sunnetima jela ili odjee da li
to znai da on ne posveuje panju velikim pitanjima Ummeta?!
Nasuprot, sve ih moe objediniti, a to je veoma lahko onome kome
Allah olaka.
Pretpostavimo da musliman prida panju Sunnetima i nafla-
ma, a u isto vrijeme uope na razmilja o sekularizmu i marksizmu,
da li emo mu to negirati i rei: ostavi taj Sunnet, nemoj ga initi, niti
mu pridaji panju i daj uea u velikim pitanjima Ummeta. Ili emo
takvom ovjeku izraziti zahvalu na slijeenju Sunneta Njegovog
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i traiti da ne zaboravi na stanje
Ummeta, pa makar i djelomino.
Najvee pitanje prema kojem su Kardavi i njegovi isto-
miljenici nemarni jeste, da ljudi budu prosvijeeni u svojoj Vjeri
i da u nju pozivamo, pojanjavajui im selefjsku akidu koja e ih
objediniti, a ne razjediniti, koja e ih upozoriti na irk kako bi bili
spaeni od kazne svoga Gospodara.
19
Rezime: Ova problematika koju je Kardavi izloio je fktivna i
heperbolizirana. To je potvreno injenicom da mnogi oni koji o njoj
priaju nemarni su prema Sunnetima i farzovima argumentirajui
ovo iblisovskim pravilima. Tako su im proli njihovi ivoti
zapostavljajui i jedno i drugo.
KARDAVI I SREDNJI PUT
Kardavi sebe vidi kao sljedbenikom srednjeg puta u svim
stvarima, te da je sebi zacrtao ovaj put jo od svojih poetaka
bavljenja naukom.
Kardavi kae: Zahvaljujem se Allahu Uzvienom, da me
je jo od poetka mog misaonoga i pozivakog ivota uputio da
prihvatim srednji put koji se zasniva na umjerenoj sveobuhvatnoj
teoriji i koji je udaljen od svake vrste pretjerivanja ili nemara.
(Fetava muasire, 2/97)
Kardavi kae: Od specifnosti puta kojim idem jeste
pridravanje duha umjerenosti izmeu pretjerivanja i nemara.
Izmeu onih koji se ele rijeiti stega vrstih postavki uz tvrdnju
da idu ukorak sa prosperitetom i koji potuju sve to je novo.
Izmeu onih koji ele da sve ostane kao to je bilo u vidu fetvi,
izreka i fraza, smatrajui svetim sve ono to je staro.
(Fetva bejne indibati vet-tesejjib, 124)
Kardavi kae: Mi moramo preuzeti shvatanja umjerenih
struja. (Melamih el-mudtemiil-muslim, 77)
Kardavi kae: Ova studija baca svjetlo na opi okvir
islamskog savremenog buenja koji je predstavljen u najjaoj
i najrasprostranjenijoj struji, a to je ono to ja nazivam struja
islamske umjerenosti. (Sahvetul-islamijje ve humumul-vetani-arebi ..., 5)
Doktor Kardavi nam je u prethodnim navodima dao do znanja
da je jedan od zagovornika umjerenoga pravca, ili struje, ali nam nije
pojasnio precizne znakove po kojima se moe prepoznati ova struja,
jer ga svi mogu initi, a posebno oni koji su sebi uzeli popustljivost
u svim akidetskim i fkhskim pitanjima. U jednom stihu se kae:
Svako tvrdi da ima kontakta sa Lejlom, ali im Lejla to ne priznaje.
20
Iitavanjem Kardavijevih knjiga mogu precizirati znamenja
ovoga, umjerenoga pravca.
1. Ovaj pravac se odlikuje olakicama u pogledu fkhskih
pitanja, pa makar to bila i na utrb erijatskih tekstova. Kardavijev
odabir fetvi tome i svjedoi.
2. Ova struja prihvata ideju opeg Islama koja se ne povodi
ni za jednim od islamskih pravnih pravaca, makar se to odnosilo
na ispravne prethodnike, selefus-salih, pravac Ehlus-sunneta vel-
demaata.
To je pravac koji obuhvata sve novotarske pravce koji su
se odijelili od Ehli-Sunneta, i okuplja ga u jednoj mjeavini pod
nazivom panislamizam u borbi protiv Allahovih neprijatelja.
3. Ova struja u mnogome koristi racionalizam u erijatskim
tekstovima. Neke odbacuju, neke nasumice tumae, a sve pod
zagovornitvom racionalizma.
4. Ova struja je opsjednuta zagovaranjem idtihada i
preporoda koji se prilikom itanja njihovih izreka ne mogu svesti
pod jasna pravila i sasvim oite znakove. Svako od njih zabaci svoju
kofu u bunar idtihada i reforme bez ikakvih uslova ili pravila.
Halal je ono to dozvole njihove pameti, a i haram je ono to
zabrane njihove pameti. Sve ovo je pod parolama idtihada.
5. Pripadnici ove struje razlikuju se u veliini svoga
racionalizma. Neki od njih predstavljaju savremenu liniju sekte
mutezila kao to je doktor Muhammed Ammare. Neki od njih
prihvataju kolu Muhammeda Abduhua, a neki poput Kardavija,
predstavljaju prijelaz izmeu selefzma i racionalizma. On jedanput
naginje jednima, a drugi put drugima.
Ali ipak u saglasnosti je sa racionalistikim pravcem u
mnogim njihovim ambicijama i ciljevima koje smo do sad spoznali.
On sa njima uestvuje na njihovim konferencijama i u njihovim
asopisima.
Ovu mjeavinu modernista racionalista u naem vremenu
najbolje predstavlja Svjetski institut islamske misli koji je osnovan
1401. h.g. u SAD-u. Na njegovom elu je dr. Taha Dabir el-Ulvani.
21
Ovaj pravac takoer predstavlja Islamski univerzitet u
Maleziji koji izdaje asopis Et-Teddid. To je produeni rep do
Malezije prethodno spomenutog Instituta. Od njihovih asopisa je i
asopis Medelletul-muslimil-muasir (asopis savremeni musliman),
koji najbolje predstavlja glas ovoga racionalizma. Od njih je i
novina El-Mustekille (Nezavisne novine), koje izlaze u Londonu. i
pored toga to u mnogome naginju pravcu Hasana Et-Turabija.
Rezime: Ova struja predstavlja mjeavinu racionalista iz
pokreta ihvanija, kao to je El-Ulvani i drugi, kao i racionalista
koji ne pripadaju pokretu ihvanija i okorjelih mutezila poput
Muhammeda Ammare. Pravljenje razlike izmeu njih iziskuje
preciznu studiju o stasavanju svakog od njih, njihovim starim i
savremenim spisima.
Ono to je najvanije to musliman mora znati, jeste, da
je ova Kardavijeva struja, umjerenog pravca, racionalistika,
i da se suprotstavlja erijatskim tekstovima ukoliko se oni ne
podudaraju sa njihovim razumom.
Ova struja je protiv selefzma jer je racionalizam prvi
neprijatelj selefjske metodologije. Racionalizam uveliko vodi
okrutni rat protiv selefzma koji se nekada utia, a nekada javno
ispolji.
Tvrdnja doktora Kardavija da on prihvata srednji put ili
umjerenost je duga i nairoka tvrdnja, jer je moe isto tako tvrditi i
bilo koji drugi ovjek.
Ono to ja znam i to zna svaki musliman jeste da je Islam vjera
umjerenosti izmeu svih ostalih vjera i da su sljedbenici Sunneta i
Demata pripadnici srednjeg puta izmeu zalutalih sekti novotara.
Ibn Tejmijje kae: Islam ima sredinju poziciju meu
vjerama iji su krajevi reciprono rasporeeni. Sljedbenici
Sunneta u Islamu su poput Islama meu ostalim vjerama.
(Es-Safedijje, 2/310)
Takoer kae ejhul-islam Ibn Tejmijje: Sljedbenici
Sunneta i Demata u Islamu su poput sljedbenika Islama meu
ostalim vjerama.
(El-Devabus-sahih limen beddele dinel-Mesih, 3/7)
22
Tvrdnja umjerenosti i srednjeg puta koju Kardavi esto
opetuje biva pridravanjem pravca Ehli-Sunneta vel-Demata, i
ne moe biti nikako drugaija bez obzira koliko ovjek napravio
ustupaka i bio popustljiv.
KARDAVI I PREDAJE IZ SUNNETA
Kardavi kae: U nekim hadisima nailazimo na neku vrstu
problematike. To se posebno odnosi na savremene i prosvjeene
ljude, ako se ti hadisi protumae prema svojim stvarnim
znaenjima, kao to to termini iziskuju, prema temeljnom
semantikom znaenju. Meutim, ako se protumae u prenesenom,
metaforinom znaenju, problematika nestaje i tano se otkriva
eljeno znaenje.
Uvjeren sam da se ovom vrstom tumaenja (metaforinom)
hadis tumai u prenesenom znaenju. Tako Vjera nee biti
pritjenjena i bit e primljen bez preoptereivanja ili pretjerivanja
i to onda kada postoji ono to iziskuje tumaenje i izlazak iz sutine
ka metafori pod uslovom da se pojavi zapreka da ga isti razum ili
ispravni erijat primi, ili kad nije u suglasnosti sa kategorinim
injenicama nauke da ga stvarnost ne potvruje i to sve sprjeava
da se pod njim misli na pravo znaenje... Pravo muslimana je da
bude neopredjeljen prema bilo kojem hadisu za koji smatra da
se suprostavlja jasnim kuranskim ajetima kada ne moe pronai
odgovarajue tumaenje.
Potom je spomenuo primjere za hadise za koje on misli
da su suprotni Kuranu. Od njih je hadis u kojem se kae da ona
koja ukopava i ono dijete koje je ukopano da su u Vatri, a to je u
suprotnosti sa govorom Uzvienog, (Et-Takvir, 8-9).
Takoe, tu je i hadis u kojem Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, kae: Moj i tvoj otac su u Vatri.
Kardavi kae: Kakav je to grijeh Abdullaha ibn Abdul-
Muttaliba da bi bio u Vatri. On je ivio izmeu dva poslanika Isa
i Muhammeda. Ispravno je miljenje da e takvi biti spaeni.
(Kejfe neteamelu meassunneti, 997)
23
Kardavi kae: Ja dajem prednost da se bude neopredjeljeno
prema ispravnim hadisima bez njihovog odbacivanja u potpu-
nosti.
Na drugom mjestu kae: Istraivanje tekstova hadisa je
prihvatljivo, pa ak i poeljno. Hadis kojeg ne prihvata razum
nesumnjivo se odbacuje.
Kardavi kae o sahih hadisima koje su El-Hakim i El-Albani,
ovjerodostojili: Moemo odbaciti vjerodostojnost ovih hadisa
jer se suprotstavljaju Kuranu, ili drugim potvrenim hadisima, a
i naoj stvarnosti. Posebno je poznato da El-Hakim nije bio strog
u ocjeni vjerodstojnog hadisa, a da El-Albani, Allah mu se smilovao,
hadis smatra vjerodostojnim ako ima mnotvo puteva, bez obzira
na njegov tekst, pa makar se suprostavljao razumu, jasnim
predajama i makar bio u suprotnosti sa temeljnim postavkama.
(Es-Sunnetu masdaren lil-mearifeti el-hadareti, 71)
Iz prethodno reenog oituje se da doktor Kardavi koji
respektuje Sunnet, odbacuje svaki hadis koji se suprostavlja
Kuranu, i odbacuje svaki hadis koji se suprostavlja razumu.
Ibnul-Kajjim je protumaio hadis o ukopanoj djevojici da ona
nije doivjela punoljetstvo pojanjavajui da je pravac Ehli-Sunneta
u pogledu djece murika takav da e biti iskuani na Sudnjem danu
kao to se prenosi u vjerodostojnim hadisima.
(Ibn Kajjim, Ahkamu ehliz-zimme, 2/250)
to se tie hadisa: Moj i tvoj otac su u Vatri., prihvaen je od
uenjaka varolizatora i nisu mu se suprostavljali svojim razumima
ili tvrdnjama da se suprostavlja Kurani Kerimu.
Potvrdili su hadis Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
kada se kod njih oitovala njegova vjerodostojnost, kada ga je itav
Ummet prihvatio. Objedinili su ga sa svim onim problematinostima
koje su navedene.
Imam En-Nevevi, komentariui ovaj hadis, kae: U ovom
hadisu se govori da onaj koji umre u nevjerstvu ui e u Vatru, i
nee mu koristiti bliskost onima koji su privreni Allahu. Takoer
u njemu se kae da onaj koji umre u periodu izmeu dolaska dva
poslanika, kao to su bili Arapi koji su oboavali kipove, takoer je
24
u Vatri. Ovo nisu oni koji nee biti kanjeni prije dolaska poziva.
Njima je doao poziv Ibrahima i ostalih vjerovjesnika, neka je na
njih salavat i selam. (erhu Muslim lin-Nevevi, 3/79)
Imam afja, kae: Ni u kom sluaju Sunnet Allahovog Pos-
lanika, sallallahu alejhi ve sellem, se ne suprostavlja Allahovoj Knjizi.
(Et-Turukul-hukmijje, 101)
to se tie dva hadisa o albi Vatre svome Gospodaru i o
rodbinskim vezama, uistinu ne znam ta je doktoru Kardaviju
sumnjivo u ova dva vjerodostojna hadisa.
Ako sumnja u govor Vatre i rodbinstva, a to navodno, razum
ne moe potvrditi, onda mu kaemo: Onaj ko e im dati da govori
je Taj koji e dati svemu da govori i ovu injenicu Allah potvruje u
Svojoj asnoj Knjizi i niko se ne usuuje negirati kao to je to uinio
doktor Kardavi u pogledu hadisa Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem. Uzvieni kae, u prijevodu znaenja:
Na Dan kada upitamo Dehennem: Jesi li se napunio? on e
odgovoriti: Ima li jo? (Kaf, 30)
Ibn Kesir kae: Uzvieni obavjetava da e rei Dehennemu:
Jesi li se napunio? Uzvieni mu je obeao da e ga napuniti
dinnima i ljudima zajedno... (Tefsir Ibn Kesir, 4/242)
Uzvieni je obavijestio takoer da i druge stvari govore, ali mi
ne razumijemo njihov govor, pa kae, u prijevodu znaenja ajeta:
.. i ne postoji nita to Ga ne velia, hvalei Ga, ali vi ne razumijete
velianje njihovo. (El-Isra, 44) Obavijestio je da su brda slavila Allaha
sa Davudom, alejhi sellam, (Sad, 17-18).
Uzvieni obavjetava da e dati mogunost govora ljudskim
udovima kako bi protiv njega svjedoili o onome to je radio na
dunjaluku, pa e se tjelesni udovi rei: Zato svedoite protiv nas
upitae oni koe svoje. Allah koji je dao sposobnost govora svakom biu,
obdario je darom govora i nas odgovorie. (Fussilet, 21)
Zato je doktoru Kardaviju bilo pree da se ne opire hadisima
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ni u emu. Kojim e razumom
on dokuiti ove stvari, a to se moe uiniti samo pokoravanjem i
povoenjem za Zakonodavcem.
(Et-Tezkireh f ahvalil-mevti ve umuri, 1/332)
25
U oba Sahiha se vjerodostojno prenosi hadis koji kae: Smrt
e na Sudnjem danu doi u obliku crnobijelog ovna. Kardavi to
komentira pa kae: Pouzdano se zna, i u tome se slau razum i
predanja, da smrt nije ovan, ni bik, niti koja druga ivotinja.
(Kejfe neteamelu meassunneti, 162)
Doktor je protumaio hadis o tranju, a pree je da ga ostavi
u njegovoj vanjtini, s uvjerenjem da je Allah ist da iemu slii od
Svojih stvorenja i da je duan slijediti pravila ispravnih prethodnika
u hadisima poput ovoga.
Kardavi kae: Poput ovoga su rijei Uzvienog u poznatom
hadisi-kudsijji Ako mi se rob priblii za jedan pedalj, pribliim
mu se za podlakticu. Ako Mi se priblii za podlakticu Ja mu se
pribliim za rukohvat. Ako Mi doe hodei, Ja mu doem trei.
Mutezile su osudile uenjake hadisa zbog prenoenja ovog teksta
i njegovog pripisivanja Allahu, Azze ve Delle. Ovaj hadis inicira
Njegovo poistovjeivanje sa stvorenjima u materijalnoj prisnosti,
hodanju i tranju, a to nije dostojno Savrenstvu Boanstvenosti.
Ovima je replicirao imam Ibn Kutejbe u svojoj knjizi, Tevilu
muhtelefl-hadisi, rijeima: Ovim poistovjeivanjem i upore-
ivanjem elio je rei: Ko Mi urno doe sa pokornou, Ja
mu doem sa nagradom bre nego to on Meni doe. To je u
prenesenom znaenju spomenuo kao hodanje i tranje.
(Kejfe neteamelu meas-sunnetin-nebevejjeti, 157)
ejh Muhammed Salih Ibn Usejmin kae: Osobina tranja
je potvrena kao to se prenosi u vjerodostojnom hadisu kod El-
Buharija i Muslima, od Ebu Hurejre, radijAllahu anhu, koji kae da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Allah Uzvieni kae: Ja sam
pri pomisli Moga roba o Meni. Potom je spomenuo hadis, sve do,
Ako Mi doe hodei, Ja mu doem trei. Ovo tranje je Njegova
potvrena osobina u koju je dunost vjerovati bez pripisvanje
kakvoe ili poistovjeivanja, jer je On putem nje dao obavijest
o Sebi, a On najbolje zna o Sebi. Dunost nam ju je primiti bez
pripisivanja kakvoe, jer je pripsivanje kakvoe govor na Allaha
bez znanja, a to je zabranjeno. Isto tako, nema poistovjeivanja jer
Uzvieni kae, u prijevodu znaenja ajeta: Nita nije kao On. (ura, 11)
(El-Devabul-muhtar lihidajetilmuhtar, ejh Ibn Usejmin, 24)
26
VIENJE ALLAHA KOD KARDAVIJA
Doktor vjeruje u vienje Allaha na Ahiretu, ali je uvjerene
da ovo vienje nee biti obostrano paralelno i ne moe se pojmiti
pravac tog vienja. Kardavi kae: Vienje Allaha na Buduem
svijetu je mogue, jer u razumu nema dokaza koji nam ukazuje
da nema vienja, osim to je to na nain uobiajen kod nas, jer
vienje Allaha moe biti ispravno na ispravne naine u kojima
nema spajanja zraka, obostranog gledanja ili poimanja pravca,
niti providnog tijela ili ta drugo. (El-Merdiijje el-ulja fl-islami, 348)
Ovo to je rekao Kardavi, to je miljenje earija (pogledaj El-
Irad lil-Duvejni,180, El-Iktisad lil-Gazali,42).
Ovo je suprotno pravcu sljedbenika Sunneta koji vjeruju
da e vjernici vidjeti svoga Gospodara na Sudnjem danu i da su
vjerovjesniki hadisi potvrdili da e to vienje imati svoj pravac.
ejhul-islam Ibn Tejmijje je replicirao earijama i pojasnio
kontradiktornost njihovog miljenja. On kae: Vienje iziskuje da
e Allah imati pravac gledanja u odnosu na onoga koji Ga gleda
i to je potvreno kategoriki ispravnim tekstovima erijata. U oba
Sahiha, i u drugim zbirkama prenosi se poznati hadis: Od Ebu
Hurejre, da su ljudi rekli: Allahov Poslanie, hoemo li vidjeti
naeg Gospodara na Sudnjem danu?, pa je odgovorio: Da li ima
prepreke da vidite sunce ispred kojeg ne stoji oblak? Rekli su: Ne,
Allahov Poslanie. Odgovorio je: Vi ete Ga tako vidjeti. Potom
je spomenuo itav hadis.
PODJELA SUNNETA NA ZAKONODAVNI I
NEZAKONODAVNI
Doktor Kardavi spominje da Poslanikovi, sallallahu alejhi ve
sellem, postupci u pogledu njegovih presuda i vostva (imameta) nisu
obavezajui zakonodavni Sunnet. On i njegovi istomiljenici su ovo
potvrdili govorom imama El-Karafja, u njegovoj knjizi, El-Ahkam f
temjizil-fetava. Ali, oni taj govor nisu shvatili na ispravan nain. Ko
bude nastojao da shvati El-Karafjev govor shvatit e da on ne eli
rei ono to kau racionalisti, a oni govore da takvi postupci (sudstva
i imameta) izlaze iz okvira zakonodavnog sunneta.
27
Kardavi je podijelio Sunnet na ova dva dijela, a to je jedna
od izmiljenih novotarija koju nisu poznavali prethodnici naeg
Ummeta.
Istina je samo ono da sve to proistekne od Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, bio to govor ili djelo, a nije prethodno derogirano,
to je opi zakon za Ummet, a propisi o tome se razlikuju shodno
kontekstima. Uzvieni kae: To je samo Objava koja mu se obznanjuje.
(En-Nedm, 4)
Nita se iz ovog jasnog temelja i potvrene postavke ne moe
izdvojiti osim sa jasnim tekstom, kao npr., da odreeni propis bude
specifan samo za Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, njegova lina
intuicija koja je proistekla od njega, ali mu nije potvrena Objavom.
KARDAVIJEVO MILJENJE O ALLAHOVIM
SVOJSTVIMA
Kardavi vjeruje u Allahova svojstva koja se navode u Kuranu
i Sunnetu. Kae: Ja sam uz ejhul-islama Ibn Tejmijju u onome
to je vezano za Allahova Uzviena svojstva, kao i u svemu to
je vezano za nevidljivi svijet i stanje Ahireta. Najpree je da ne
zalazimo u tumaenja bez dokaza, da to povjerimo uenjacima i
da se ne teretimo onim to ne znamo. Mi kaemo ono to su i rekli
oni koji imaju znanje, (Ali Imran, 7) (Kejfe neteamelu meas-sunneti., 171)
Kardavi smatra: Da trebamo prihvatiti pravac ispravnih
prethodnika u Allahovim svojstvima kojima se On opisao bez
postavljanja kakvoe ili poistovjeivanja, iskrivljavanja ili
opovrgavanja. To je pravac kojeg su uzele voe apologetike iz
reda earija i drugih, poput Ebu El-Hasena el-Earija u El-Ibani,
El-Gazalija u Iadamul-avami min ilmil-kelami, i El-Fahrur-Razi
u Aksamul El-Lezzati. (Sekafetud-daije, 94)
Kardavi tvrdi da je na vjerovanju ispravnih prethodnika,
selefa, u pogledu Allahovih osobina i da u tome slijedi Ibn Tejmijju.
Meutim, uveliko bivamo iznenaeni kada otkrijemo mjeavinu u
kojoj ivi Kardavi u pogledu ovog pitanja. Njegovo uvjerenje je, da
je pravac ispravnih prethodnika, selefa, u pogledu Allahovih, Azze
ve Delle, svojstava et-tefvid (povjeravanje njihovog znaenja Allahu).
28
Ovo je golema greka u koju je zapao El-Kardavi. Uprkos
iitavanja knjiga ispravnih prethodnika, selefu salih, u kojima je
njihov pravac jasno predstavljen, a posebno u knjigama ejhul-
islama Ibn Tejmijje, za koje Kardavi tvrdi da se u mnogome od njih
okoristio.
Mislim da je Kardavi ovdje podskliznuo iz dva razloga: uio
je earijski pravac i stasao na njihovim knjigama na El-Azharu.
Earije ili veliki dio njih, kao to je poznato, smatraju da sljedbenici
Sunneta i Demata imaju dva miljenja o pitanju Allahovih
svojstava.
Prvo: Miljenje starijih earija, a ono je et-tefvid (povjeravanje
znaenja Allahovih svojstava Allahu);
Drugo: Miljenje mlaih earija, a to je tumaenje Allahovih
svjostava prema onim znaenjima za koja tvrde da su prikladna
Allahu, Azze ve Delle.
Earije smatraju da je pravac njihovih prethodnika najisprav-
niji, a pravac njihovih nasljednika ueniji i sigurniji.
U ovom nainu podjele mnogi uenjaci na koje se pokazuje
prstom i prstima su se podskliznuli jer nisu bili dobro upueni u
ispravno vjerovanje ispravnih prethodnika, selefu salih, i zbog
snanog potpadanja pod uticaj earizma koji je Ummet odvraao
od ispravne akide tokom ovih dugih stoljea.
Druga stvar koja je doktora odvela u opasnu greku je,
njegovo slijeenje njegovog imama Hasana El-Benna, koji se
drao ove neispravne podjele. Imam smatra, da su pravci u
pogledu svojstava, ili njihovo tumaenje ili predavanje njihovim
znaenjima. Poznato je da su oba ova pravca neispravna i da selefu
salih, nisu zastupali nijedan od njih.
Ispravni prethodnici, selefu salih, su bili sljedeeg pravca, a
on je vjerovanje u ono to je potvreno Kuranom i Sunnetom od
Allahovih uzvienih imena i svojstava, terminom i znaenjem i
vjerovanje da su ova imena i svojstva stvarna, a ne u prenesenom
znaenju, te da imaju istinska znaenja koja su dostojna Allahove
Uzvienosti i Veliine. Govorili su da je potrebno predati Allahu
kakvou, ali ne i znaenje, a u tome je velika razlika!
29
Dokazi za ovo su mnogobrojni da bi se mogli sroiti. Znaenja
ovih imena su jasna i poznata iz Kurana. U njima nema zabune,
problematinosti, nejasnoe.

Ashabi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, preuzeli su od njega
Kuran i prenijeli hadise i nisu pravili nikakvu problematinost oko
ovih ajeta i hadisa, jer su oni sasvim jasni i oiti.
Isto su postupali i njihovi nasljednici iz pohvaljenih stoljea,
kao to se prenosi od imama Malika da je upitan o govoru
Uzvienog: Milostivi se nad Arom uzvisio. (Ta-ha, 5), pa je rekao:
Uzvisivanje je poznato, kakvoa je nepoznata, vjerovanje u to je
obaveza, a postavljanje pitanja o tome je novotarija.
Sutinu i kakvou svojstva poznaje samo Allah, Subhanehu
ve Teala, jer govor o svojstvu ogranak je govora o onome koji ima
svojstvo, pa kao to niko ne zna kakav je On osim Njega, isto je i sa
Njegovim svojstvima. To je znaenje rijei imama Malika: Kakvoa
je nepoznata. (erh ejha Muhammeda Ibrahima, Lumatul-iatikad, 31)
Oni koji predaju ova znaenja ili oni koji druge u neznanje
odvode, kao to ih ejhul-islam Ibn Tejmijje naziva, oni vjeruju u
ove termine bez spoznaje njihovih znaenja.
KARDAVI I ALLAHOVA OSOBINA UZVIENOSTI
Kardavi je uveliko zbunjen u pogledu ove Allahove osobine,
a to je jasno iz navoda koji se prenosi od njega. Tako je zasnovao
tumaenje ovog svojstva na veoma nejasan nain zbog kojeg je
napustio jasne i otvorene erijatske tekstove koji potvruju ovu
osobinu.
Kardavi kae: Sa ove dvije injenice da je Allah iznad
Svojih robova silom uzvienou i vlau, da im je blizu, ak da
je sa njima znanjem, obuhvatanjem, panjom i usliavanjem na
traeno,.. (Ibadetu f-islam,154)
Iz ovog navoda oituje se da Kardavi ne potvruje osobinu
Allahove uzvienosti onako kako su je potvrdile voe ispravnih
prethodnika, selefu salih.
30
Oni su uvjereni da je uzvienost od Allahovih potvrenih
osobina Kuranom, Sunnetom i konsenzusom ispravnih
prethodnika, selefu salih. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, bi u
svom namazu, na seddi govorio: Subhane rabijel-eala - Neka je
slavljen moj Uzvieni Gospodar. (Muslim, 722)
Ispravni prethodnici, selefu salih, su se sloili na potvrdu
uzvienosti Allaha, pa je to potrebno potvrditi, bez ikakvog
iskrivljavanja, opovrgavanja, davanja kakvoe i poistovjeivanja.
To je stvarna uzvienost dostojna Allaha, Azze ve Delle.
Ona podrazumijeva uzvienost Njegovih osobina i uzvienost
Njegovog bia. Onaj koji je na nebesima,.. (El-Mulk, 16)
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao ropkinji: Gdje je
Allah?, pa je rekla: Na nebu. Rekao je: Otpusti je iz ropstva jer
je ona vjernica. (Muslim, 537)
Kardavi je uzeo pravac suprotan ispravnim prethodnicima,
selefu salih, u pogledu Allahovih osobina uzvienosti tumaei ih
da je On iznad Svojih robova silinom, uzvienou i vlau, a nije
otvoreno rekao da je On iznad Svojih robova Svojim uzvienim
biem.
Ovo miljenje je iznio zato to je pao pod uticaj svoga earij-
skog pravca kojeg je uio jo od djetinjstva i jo se nije oistio njego-
vih primjesa koje se pokau s vremena na vrijeme.
KARDAVI SMATRA DA NIJE POTREBNO
PRIATI O ALLAHOVIM SVOJSTVIMA
Kardavi kae: Zato se uveliko udim stavu nekih islamskih
pozivaa koji neprestano spominju ljudima hadis o muici i
njenom potapanju u hranu, ili hadis u kome je Musa oamario
meleka smrti, ili hadis, Moj i tvoj otac su u Vatri., kao odgovor
onome ko ga je upitao: Gdje je moj otac? Ili hadise oko kojih
se prethodnici i nasljednici razilaze, koji govore o Allahovim
svojstvima.
Nekad je potrebno da muftija ne odgovara na pitanje zbog
njegove nevanosti, kao da bude upitan o ajetima o Allahovim
31
osobinama, (Ta-ha, 5), ili hadis o osobini: Na Gospodar se sputa
svake noi., elei tako potpaliti rat izmeu selefjskih pozivaa
i sljedbenika earija i maturidija.
Iako vjerujem u pravac selefa (pod tim je mislio na tefvid, a ne
pravac selefa kao to je maloprije reeno) i smatram da je ispravnije,
znanstvenije, potvrenije, ne elim da rasparam unutranji
islamski front oko pojedinanih razilaenja.
(Fetva bejnel-indibati vetesejjub, 139)
Ovu Kardavijevu ljigavost smo vidjeli ve nekoliko puta.
On nas pod fkcijama panislamizma poziva na nebrigu
irenja ispravne selefjske akide o Allahovim svojstvima i njeno
nepojanjavanje muslimanima, kako bi sa nje odstupili prema
drugim novotarskim pravcima u vjerovanju, poput earizma,
mutezilizma, itd..
On eli od muslimana daije da zadri u sebi akidu, i da je
ne iri i ne objanjava ljudima iz bojazni od srdbe novotara i nji-
hovog bjeanja od islamskog pokreta.
Ihvanijski flozof su uvjereni u selefjsku akidu, u svojim
prsima, i ne pokuavaju pozivati u nju ili ljude njoj poduavati, za
razliku od pravih islamskih pozivaa koji su na svoja plea uzeli
irenje akide ispravnih prethodnika, selefu salih, i nisu se osvrtali
na upozorenja poraenih pozivaa fkcijskog panislamizma.
Zbog nejasne Kardavijeve vizije u pogledu akide nai
emo da esto mijea knjige Ehli-Sunneta i novotara, a posebice
earija.
Kada govori o ispravnom islamskom vjerovanju uvidjet
emo da kae: U znanju o vjerovanju nalazimo komentar El-
Fikhul-ekbera od imama Ebu Hanife, komentar Tahavijeve akide,
komentar Vasitijske akide. Komentar Es-Senusijje, En-Nesefjje,
El-Devhere i druge.
(Nahve vahdeti fkrijje li amiline islam, 26)
Komentar Tahavijine akide i Vasitijske akide su Ehli
Sunnetski komenatri, a komentari Es-Senusijje, En-Nesefijje i El-
Devhere su komentari i ope prihvaeni tekstovi kod earija.
32
Zato, dragi itaoe, nemoj se uditi ovoj pobrkanosti kod
Kardavija zato to earije smatra Ehli Sunnetom, i to jo sa
sobom nosi uvjerenje da ispravni pravac predstavljaju dvije
skupine, earijski prethodnici i earijski nasljednici, i oba
pravca su na istom?!
U njega nema podjele na Sunnet i novotariju, nego podjela
glasi: sunnet i sunnet. Razlika izmeu njih je da su prvi odabrali
spas, a drugi mudrost.
KARDAVI I NEVJERNICI
Stav Kardavija prema nevjernicima iz reda sljedbenika
Knjige je gotovo jedinstven stavovima sljedbenika prosvjetljene
ideologije jo od Muhammeda Abduhua sve do danas, uz
razliitost meu njima u pogledu stepena tolerancije i
popustljivosti naspram ovih nevjernika.
Onaj koji dobro pogleda u miljenja Kardavija naspram
sljedbenika Knjige, oitovat e mu se da to predstavlja jedan
primjerak mnogih veoma slinih, koji do danas ive u bolu
duevnog poraza uzrokovanog materijalnim porastom ovih
nevjernikih drutava.
Ovaj poraz, pa makar bio skriven, naveo ga je da poputa
na raun erijatskih tekstova pred ovim sljedbenicima Knjige da
bi na takav nain sljedebnike Islama pokazao u odori civilizacije,
blagosti, tolerancije i sl.
KARDAVI SMATRA DA SU NEVJERNICI
NAA BRAA
Kardavi smatra da su idovi i krani braa nama
muslimanima. Zato nema smetnje da se za jednog od njih kae: taj
i taj brat, na brat, naa braa krani, i sl.. Evo sada njegovih
izjava o tome sa dokazima koje je on uzeo, a zatim slijedi njihovo
opovrgavanje.
33
Kardavi kae: Pristrasnost koju nekada vidimo kod nekih
muslimana moe biti kontraefekat za drugu pristrasnost njihove
brae i sunarodnjaka nemuslimana.
(Fetava muasire, 2/668)
Kardavi kae: Ako braa krani osjeaju nelagodu zbog
ovog termina, pa neka se on promijeni ili izbrie.
(Fetava muasire, 2/670)
Kardavi kae: Ono to ne mogu zaboraviti na ovoj
konferenciji da je jedan od nae brae Kopta govorio na ovoj
konferenciji.
(Nehve vahdetin fkrijjetin lil-amiline lil-islam, 81)
Pod naslovom princip ljudskog bratstva, Kardavi
pojanjava svoj dokaz odabira ovog udnog govora, pa kae: to
se tie principa opeg ljudskog principa Islam ga je potvrdio s
obzirom da su svi ljudi sinovi jednog ovjeka i jedne ene. Ovo
zajedniko bratstvo ih okuplja kao i njihovo srodstvo.
(El-Hasaisu el-ammeh lil-islam, 90-92)
Kardavi je nanio sam sebi nepravdu kada je izjednaio
muslimane i nevjernike, i sve ih stavio pod princip bratstva sa
svim onim to inicira ova rije u vidu ljubavi, milosti, prijateljstva,
blagosti, pomoi, i sl..
Doktor Kardavi je preuzimanjem ovog usamljenog miljenja
dokinuo jedan od temelja Islama koji kae da je bratstvo samo za
muslimane.
Uzvieni kae: Vjernici su samo braa. (El-Hudurat, 10)
Uzvieni je ograniio bratstvo na vjernike, bez nevjernika.
Ibn Kesir u komentaru ovog ajeta kae: Tj., svi su braa
u Vjeri, kao to Poslanik, alejhi sellam, kae: Musliman je brat
muslimanu, nee mu uiniti nepravdu, niti ga predati...
Imam El-Kurtubi komenatriui ovaj ajet, kae: Tj., oni
su braa u Vjeri, a ne po srodstvu. Zato je reeno da je bratstvo u
Vjeri vre od bratstva u srodstvu. Bratstvo u srodstvu se prekida
sa razlikom vjere, a bratstvo u Vjeri se ne prekida sa razlikom u
srodstvu. (Tefsirul-Kurtubi, 16/322, 323)
34
Nevjerniku se ne kae, brat, jer Uzvieni kae: Ali ako
se oni budu pokajali i molitvu obavljali i zekat davali, braa su
vam po vjeri. (Et-Tevbe, 11)
Ovo znai da onaj koji ne klanja namaz i ne daje zekat nije
na brat po Vjeri. To je sasvim jasno.
Ako pogledamo hadise Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem, vidjet emo da ni u jednom sluaju termin brat, nije
upotrijebljen za nemuslimane, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
najbolje prenosio naredbu i zabranu Kurana u stvarnost.
On je u mnogim hadisima termin brat, upotrijebio samo za
vjernike. Npr., rekao je: Ti si moj brat u Allahovoj Vjeri i Njegovoj
Knjizi..., Uzeo bi Ebu Bekra, ali je on moj brat i prijatelj.
Uenjaci Islama i islamski pravnici nisu se razili oko injenice
da se Poslanikovi hadisi koji pojanjavaju fkhske propise sa
terminima bratstva iskljuivo odnose na muslimane, bez osvrta na
druge nevjernike.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Neka niko ne zaruuje
na zaruke svoga brata. (Suneni)
Neka ovjek ne trguje na trgovinu svoga brata. (Et-Tirmizi)
I kae: Nije muslimanu dozvoljeno da izbjegava svo-ga brata
vie od tri dana. (El-Buhari, Muslim)
SUPROTSTAVLJANJE NAZIVU DIZJA
U Kardavijevu popustljivost prema nevjernicima, iz reda
sljedbenika Knjige, spada i odabir promjene naziva dizja, ukoliko
idovi i krani prema njoj osjeaju nelagodnost i ako nisu
zadovoljni.
Kardavi kae: Poto neki ljudi ne prihvataju ovaj naziv neka
ga nazovu kako ele. Krani iz Beni Tagleba, Arapi, traili su od
Omera da plaaju poput muslimana dupli zekat i da ne plaaju
dizju. To je Omer od njih prihvatio i sa njima oko toga napravio
sporazum. Rekao je: Ovi ljudi su ahmaci (glupaci), zadovoljni su
znaenjem, a odbijaju naziv. (Evlevijat el-hareketil-islamijjeh, 162)
35
Ovaj govor i odabir su neispravni, jer nas to vodi u mjenjanje
erijatskih termina iz elje da se udovolji ljudima.
Omerov postupak je njegov poseban idtihad. Oni su bili
uvjereni da jednaki sa ostalim Arapima, pa je prema njima bio blag i
postupao prema njima shodno njihovom shvatanju. Nedugo zatim,
poslije ovoga postupka su svi prihvatili Islam. Ovo kransko pleme
poslije vie nikada nije spominjano, osim malog broja njegovih
pripadnika koje Allah nije elio uputiti. Zato nije ispravno rei da
je ovaj postupak dozvoljen sa svim idovima i kranima analogno
Omerovom sporazumu sa Benu Taglebom.
Ibn Kudame kae: Propis dizje je potvren Kuran-om i
Sunnetom za svakoga sljedbenika Knjige, bio on Arap ili nearap,
osim nekih specifnosti za Beni Tagleb poto je Omer sa njima
napravio sporazum. to se tie ostalih, propis ostaje vaei prema
openitim propisima Knjige i dokazima iz Sunneta. Ni izmeu
koga od imama i nekih drugih plemena mimo Benu Tagleba nije
bilo sporazuma, kao to je to bio sluaj sa Benu Taglebom, prema
onome to nam se prenosi. Zato nije dozvoljeno analogno gledati
na Benu Tagleb u odnosu na ostale. (El-Mugni, 9/276-277)
SLJEDBENICI KNJIGE SU KOD KARDAVIJA
MUSLIMANI PO CIVILIZACIJI
Njegova popustljivost podrazumijeva da ide daleko sa njima
ukorak potvrujui da su oni muslimani, ali naravno kulturno i
civilizacijski.
Kardavi kae: Oni kojima je data garancija (ehli zimme) u
islamskoj dravi od sljedebnika Knjige imaju posebno stanje,
a Arapi nemuslimani imaju jo specifnije okolnosti zato
to su poarapljeni i asimilirani u narode Arapa. Oni govore
jezikom Kurana i crpe islamsku kulturu i uestvuju u kulturno-
civilizacijskoj tradiciji muslimana vie nego iko drugi. Oni
su muslimani po kulturi i civilizaciji, pa makar bili krani po
vjerovanju i obredima. (Fetava muasire, 2/671)
Ovaj citat nije u potrebi za komentarom. Ono to svi znamo
jeste da je Islam Allahova Vjera. Nismo uli, a ni nai oevi da postoji
36
Islam po civilizaciji i Islam po kulturi, osim kod Kardavija. Jesmo li
zadovoljni njihovim nevjerstvom?
Njegova popustljivost podrazumijeva da esto ponavlja:
Razlikovanje ljudi u vjeri deava se Allahovom voljom, a On
je ovoj vrsti Svojih stvorenja dao slobodu izbora u onome to e
raditi ili nee raditi. Zbog toga nikada musliman ne razmilja da
ljude prisili da svi budu muslimani. Kako kad Allah Uzvieni
svome asnom Poslaniku, alejhi sellam, kae: Da Gospodar tvoj
hoe, na Zemlji bi doista bili svi vjernici. Pa zato onda ti da
nagoni ljude da budu vjernici.(Junus, 99) (Fetava muasire, 2/677)
Kardavi ovdje mijea Allahovu kosmiku odreenu volju i
Njegovu erijatsku volju. Allah je htio da se ljudi razlikuju po biti i
odreenju. Meutim, On od nas ne trai da budemo zadovoljni ovom
razlikom, nego nam je dunost da urno nastojimo to promijeniti
onoliko koliko moemo.
Uputa je iskljuivo u Allahovoj ruci i On je daje kome hoe
od Svojih robova, kao to Uzvieni kae: Misle li oni koji ine zla
djela da emo s njima postupiti jednako kao sa onima koji vjeruju i
dobra djela ine, da e im ivot i smrt biti isti? Kako loe rasuuju.
(Gaijeh, 21), - .. i zato da bi svaki ovjek bio nagraen ili kanjen
prema onome to je zasluio,.. (Gaijeh, 22)
Uzvieni nareuje poziv u Islam u mnogim ajetima, i to nije
muslimanu skriveno. On kae: Na putu Gospodara svoga mudro i
lijepim savjetom pozivaj,.. (En-Nahl, 125)
Kardavijeve rijei: Zbog toga nikada musliman ne razmilja da
ljude prisili da svi budu muslimani., su istina ali ih poziva u Islam i
nije zadovoljan njihovim razlikovanjem.
KARDAVI ZASTUPA LJUBAV PREMA
NEVJERNICIMA
Njegova popustljivost prema idovima i kranima ga
je navela da smatra da je dozvoljeno voljeti ih, i da ajeti koji to
zabranjuju nisu openiti za svakog idova i kranina.
37
Doktor Kardavi nakon navoda rijei Uzvienog, (El-Maide,
5), kae: Ovi ajeti nisu apsolutno openiti i ne obuhvataju
svakog kranina, idova ili nevjernika.
(El-Halalu vel-haramu, 307)
Da bi na kraju rekao: Ti ajeti se odnose na narod koji
je neprijateljski nastrojen prema Islamu i koji ratuje protiv
muslimana. (El-Halalu vel-haramu, 308)
Kardavi argumentira dozvolu ljubavi prema njima rijeima
Uzvienog: Allah vam ne zabranjuje da inite dobro i da budete pravedni
prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zaviaja vaeg
ne izgone i koji pomau da budete prognani. (El-Mumtehine, 8)
Odgovor na ovu golemu greku u koju je doktor Kardavi
zapao je da ovaj ajet nije dokaz za ono to zastupa Kardavi u
vidu ljubavi i prema ijednom nevjerniku, nego je to olakica za
uspostavljanje lijepog odnosa prema jednoj vrsti nevjernika i
ophoenja prema njima dobroinstvom kao protu-usluga za
njihov postupak. To ne iziskuje ljubav prema njima u srcima.
Hafz Ibn Hader u Fethul-Bariju (5/233), kae: Dobroinstvo
i dobri odnosi ne iziskuju meusobnu ljubav koja je zabranjena u
rijeima Uzvienog:
Ne treba da ljudi koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju budu u ljubavi
sa onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju, makar im oni
bili, oevi njihovi, ili sinovi njihovi, ili braa njihova, ili roaci njihovi.
(El-Mudadele, 22)
Ovaj ajet je openit za svakoga onoga, borio se on ili ne. Allah
najbolje zna. (Ibn Hader, Fethul-Barij, 5/233)
KARDAVI POTUJE NJIHOVE ISKRIVLJENE VJERE
Kardavijeva popustljivost podrazumijeva i sljedee: Mi
se slaemo, tj., sa sekularistima, u nunosti prosperiteta nae
domovine i slaemo se oko ponosa sa Islamom zato to je to vjera
veine i potivanja nebeskih vjera kod nemuslimana. Islam je za
njihove graane kultura i civilizacija, pa makar ne bio njihova
vjera i vjerovanje.
(El-Islamu vel-ilmanijje,101)
38
Prethodno smo rekli da ne postoji neto to se naziva Islam
po kulturi i civilizaciji, nego je Islam Allahova Vjera koju ispovije-
damo, a ono to je mimo njega je nevjerstvo i zabluda i ne naziva se
Islamom.
On kae ovdje da mi potujemo nebeske vjere nemuslimana,
a mi svi znamo da je u ove vjere ulo mnogo iskrivljenja. Pa, kako
emo onda potivati iskrivljenja sljedbenika Knjige putem kojih su
oni iznijeli lai na Allaha.
Mi vjerujemo u sve Allahove Knjige i poslanike i potujemo ih,
ali smo uvjereni da ih je Islam sve derogirao. Zato nije dozvoljeno
ovjeku da ustrajava u njihovom pridravanju ostavljajui Islam, ili
da je uvjeren u njih i da postupa po njima uz vjerovanje i prakticiranje
Islama, jer su one derogirane. Kardavijeve rijei: Potivanje nebeskih
objava nemuslimana., su neprecizirane, jer se iz njih shvaa da ih mi
potujemo uz sva iskrivljenja ili da potvrujemo da su od Allaha, ili
smo uvjereni da su ispravne.
Kardaviju je bilo pree da sljedbenike Knjiga stavi na njihov
stepen na koji ih je stavio Allah poslije Islama, a to je da su oni
nevjernici koji ive u sigurnosti meu nama, zadravajui svoja
vjerovanja meusobno i plaajui nam dizju, bez uplitanja u
njihovo potivanje i potivanje njihovih iskrivljenih vjera.
NAA BORBA PROTIV IDOVA NIJE RADI
NJIHOVOG VJEROVANJA
Popustljivost Kardavija jeste i u rijeima o idovima, neka
je Allahovo prokletstvo na njih, u kojima kae: Mi se protiv vas
ne borimo radi vaeg idovskog vjerovanja, niti vaeg semitskog
porijekla. (Medelletul-bejan, 124)

Kardavi smatra da je borba protiv idova radi komadia zemlje
i kada iz nje izau onda Allah ne zaduuje vjernike da se bore.
Uzvieni kae: Borite se protiv onih kojima je data Knjiga, a koji
ne vjeruju ni u Allah ni u onaj svijet, ne smatraju zabranjenim ono to
Allah i Njegov Poslanik zabranjuju i ne ispovijedaju istinsku vjeru, sve
dok ne daju glavarinu posluno i smjerno. (Et-Tevbe, 29)
39
Allah zaduuje borbu protiv njih zbog njihovog neispravnog
vjerovanja, gdje god oni bili.
Ibn Kesir kae: Ovaj asni ajet je, prava naredba o borbi
protiv sljedbenika Knjige, nakon to je borba sa muricima prestala
i nakon ulaska ljudi u Allahovu Vjeru u skupinama. Arapsko
poluostrvo, izvravajui naredbu Allaha i Njegovog Poslanika,
alejhi sellam, ustalo je u borbu protiv sljedebenika Knjige, idova i
krana, a to je bilo devete godine po Hidri. Zbog toga se Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spremio za borbu protiv Rimljana i
ljude pozivao na to. (Tefsir Ibn Kesir, 2/360)
Nai i njihovi zajedniki principi
Popustljivost Kardavija se ogleda i u njegovom govoru.
injenica je da postoje zajedniki temelji izmeu muslimana
i sljedbenika Knjige openito, a od njih su: Vjerovanje u
Boga, vjerovanje u obaveznost robovanja Njemu, vjerovanje u
vjerovjesnitvo i objavu, vjerovanje u Budui svijet, vjerovanje u
moralne vrjednote. (Medelletul-bejan, 124)
Ovo je oito Kardavijevo pretjerivanje. Kada bismo ovo
miljenje jo vie produbili rekli bismo da nema nijednog od
Allahovih stvorenja a da izmeu nas i njih ne postoji zajedniki
temelj, pa ak i ateista za kojeg Kardavi smatra da izmeu nas i
njega nema nikakve veze ima zajedniki temelj sa nama: Mi smo
stvorenja jednog Gospodara, ivimo u jednom svijetu, meusobno
razmjenjujemo zajednike materijalne koristi itd.. Kada bi neko
rekao da nema gotovo stvorenja a da izmeu nas i njega imaju
zajedniki temelji, ne bi pogreno postupio. Pa da li je ovo dovoljno
za ljubav, saradnju i toleranciju. Naravno, ovo nije dovoljno osim da
nam to naredi Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Oni
su nai autoriteti u naem odnosu sa ljudima bez davanja suda naih
razuma ili postavljanja nekakvih fkcijskih zajednikih principa u
prirodi ovoga odnosa.
Zato popustljivost prema njima?
Imamo pravo da se poslije svega ovoga zapitamo Zato sva
ova popustljivost od strane Kardavija u ophoenju sa Allahovim
neprijateljima iz reda nevjernika i pokuaj prikazivanja pred njima
u liku tolerancije?
40
Odgovor je, prema mome miljenju, da Kardavi, Allah ga uputio,
eli uvjeriti nevjernike drave kojima vladaju sljedbenici Knjige, da
se ne trebaju bojati ako u muslimanskim dravama nastupi islamska
vlast, jer emo se mi prema njima odnositi sa svom tolerancijom.
Od vas se trai da nam omoguite da doemo do ove vlasti, ili da
premirite kada do nje doemo jednoga dana.
Kako sam shvatio iz doktorovog prihvatanja tolerancije
sa sljedbenicima Knjige jeste da on eli da doe do vlasti putem
njihovog zadovoljstva, uz to, on je zauzeo srednju liniju kao to je
prethodno tvrdio, a ta umjerenost podrazumijeva da se musliman
pojavi u liku civiliziranosti i prosvjetljenja pred njima.
Tome se mogu dodati jo i posljedice duevnog poraza u ko-
jem Kardavi ivi, a hravost tog poraza jo neprestano krui njego-
vom duom bez obzira koliko on nastojao da ga stidno prikrije.
KARDAVIJEVI STAVOVI NASPRAM RAFIDIJA - IJA
to se tie Kardavijevog stava naspram rafdija, to je stav koji
budi tugu i kajanje u dui jednog muslimana. Uprkos spletkama i
stalnim podmetanjima tokom historije, te njihovom neprekidnom
neprijateljstvu prema Ehlu Sunnetu, mi jo uvijek imamo priliku
vidjeti ljude iz naih redova kako gaje simpatije ili imaju lijepo
miljenje o njima. Predstavljajui sebi, iz neznanja, mogunost
zbliavanja sa ovim poganima.
Nema nita udno u Kardavijevom stavu jer je to stav
njegovih prethodnika i njegove skupine od vremena Hasana El
Bena pa sve do danas.
Kardavi kae: Od jednog itskog velikana, mudraca i
mislioca, koji posveuje panju jedinstvu Ummeta, uo sam
vrijednu rije koja zasluuje da bude zapisana i objavljena.
Kae: Da li su postojali ije i sunije, u vremenu kada je Allah
upotpunio Vjeru ovom Ummetu, usavrio im blagodat i objavio
sljedee ajete:Danas sam vam Vjeru vau usavrio i blagodat Svoju
prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam Islam bude Vjera.
41
Odgovor prisutnih je svakako bio: Ne.
Znai da se razdor pojavio nakon toga oko historijskih
sluajeva! - Odgovor je bio: Da, u svakom sluaju.
Tada mudri ovjek ree: Onda emo ostaviti dio onoga to
se desilo nakon: Danas sam vam Vjeru vau usavrio, dovoljna
nam je Allahova Knjiga, u njoj je svega dovoljno.
Ovaj govor je ispravan jer izvor razdora meu sunijama i
ijama je tema hilafeta, i ko je bio prei da preuzme hilafet nakon
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. to znai da se radi
o razdoru koji se zavrio u historiji. A oni koji su se oko toga
razili to su prepustili svom Gospodaru, a njihov konani povrat
je Allahu. (Jusuf Kardavi, Hasais amme lil Islam, 209)
Kaem Ovo je zavoenje ili Kardavijevo slabo shvatanje na
putu zbliavanja sa rafdijama koji e prikriti razdor izmeu nas i
njih. ime e ga suziti u jednom sluaju, tj., sluaju hilafeta! Dok
sa druge strane zaboravlja korjenite razlike izmeu nas i njih koje
moda ak da lie, zbog svoje estine, na nae razlike sa Jevrejima
i kranima.
Razmisli brate muslimanu, kako je rafdija mogao da prevari
Kardavija sa rijeima: Dovoljna nam je Allahova Knjiga., a gdje su
onda otili svi hadisi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem?!
I da li je mogue da ovjek oboava Allaha sa Kuranom bez
Sunneta koji pojanjava Njegove naredbe i zabrane?
U toku truda paljivog doktora Kardavija ka zbliavanju sa
rafidijama on tvrdi da je rafidijski mezheb pravna kola ije se
miljenje ubraja u Vjerske stavove.
Kardavi kae: Pravnici Ummeta, svih mezheba, sunijskih i
drugih, i onih koji su van mezheba, da se heretik kanjava...
(Melamih mudtemea muslim, 41)
I kae Kardavi: Islamski ibadeti su jedni u svojoj sutini u
svim mezhebima islamskih mezheba. Namaz kod svih muslima-
na od vremena Allahovog Poslanika do danas kod sunija i ija,
su posebne rijei i pokreti, otpoet sa tekbirom a zavren sa
selamom... (El-Ibade fl Islam, 170)
42
I kae Kardavi: Da, vrata idtihada su zatvorena, kao to
se kae, u etvrtom hidretskom stoljeu. Ali ovo zatvaranje
idtihada nije sprijeilo pravnike od idtihada unutar etiri
mezheba kao ni u daferijskom itskom pravu...
(Islam vel alamnije, 178)
Kaem Ovo je opaka greka u kojoj se naao Kardavi, jer
razdor ili razilaenje rafdija nije ono to se ubraja kod Ehlu Sunneta.
I jer se oni nee izdvojiti sa nekim pitanjem u odnosu na Ehlu Sunnet,
a da to miljenje bude ispravno. Niti e pogoditi istinu u nekom
pitanju a da neko od sunija nije neto progovorio o tome.
Jer kod Ehlu Sunneta se nalaze Kuran i Sunnet, a Allah je
na Sebe uzeo obavezu da e Vjeru sauvati u njima.
A onaj ko kae da rafdije imaju pravo u nekom pravnom
pitanju mimo Ehlu Sunneta, uistinu je rekao krupne rijei. A to je
potvora Allahovog uvanja ove Vjere.
Ovo je potvreno kod uenjaka. ejhul-islam, Ibn Tejmijje
kae: Ono to je posebno specifno za rafdije jesu, izmiljotine.
Jer la, neznanje i ulakivanje istine je ono ime su se oni okitili i u
emu im se niko nije pridruio od svih skupina ovog Ummeta. to
se tie onoga o emu govore u svim ostalim naunim pitanjima,
njegovim osnovama i ograncima, oni prestavljaju samo ogranak
ostalih skupina. A ono to je od Istine, nalazi se kod Ehlu Sunneta,
to znai da se oni ne izdvajaju ni sa jednim vjerodostojnim
pitanjem, ni u osnovama niti u ograncima. Jer poetak novotarije
jednog naroda nastaje od munafka a ne od mumina.
(ejhul-islam, Ibn Tejmijje, Minhadu sunne, 2/301 302)
Takoer kae ejhul-islam, Ibn Tejmijje: Ali oni se ne
izdvajaju ni u jednom pitanju od Ehlu Sunneta, koji potvruju
hilafet trojice prvih halifa, a da njihov stav nee biti neispravan.
(Minhadu sunne, 2/370)
Kae ejhul-islam, Ibn Tejmijje: Sve ono ime se izdvajaju
u odnosu na Ehlu Sunnet je pogreno, a ono to se kod njih nae
od Istine je stav Ehlu Sunneta, i pojedinaca meu njima.
(Minhadu sunne, 2/47)
ejh Muhammed ibn Abdul-Vehhab o rafdijama kae:
43
Mi im u oitim stvarima njihovih iskvarenih mezheba neemo
nita odobriti, nego emo ih prisiliti na slijeenje jednog od etiri
imama. (Muhammed ibn Abdul-Vehhab, Durer sunnije, 1/227)
Kada je Hafz Ibn Hader pogrijeio u Fethu i spomenuo
njihovo razilaenje u pitanju aminanja, ejh Ibn Baz je dodao:
Nije bilo lijepo od autora da spominje razilaenje imamija - ija,
jer su oni zabludjela skupina. Oni predstavljaju najpoganiju
skupinu meu ijama. Stav ili razilaenje zejdija se ne uzima, a
imamije su gore od zejdija, dok su obadvije skupine ije. I niko od
njih ne zasluuje da se njihovo razilaenje spominje u pitanjima
konsenzusa ili razilaenja, a Allah najbolje zna.
(erh Fethul Bari ejh Ibn Baz, 2/310)
Stalni odbor za fetve Saudijske arabije, kae: Nije
dozvoljeno muslimanu da slijedi mezheb ija imamija, niti ija
zejdija, niti nekog njima slinog od sljedbenika strasti poput
haridija, muatezila, dehemija i drugih. (Fetave El ledne, 5/35)
ejh Ibn Dibrin kae: Nema osvrta na razilaenje haridija,
muatezila, ija, i njima slinih. (Ahbar Ahad,91)
to znai da se njihovo razilaenje ne ubraja niti se potiva
jer su zabludjela sekta koja se suprostavila dematu muslimana.
Neki uenjaci ih smatraju ak i kafrima, a kako je mogue ubrajati
razilaenje ili suprostavljanje kafra!?
Od Kardavijevih poputanja naspram ija i pokuaja da
nas zblii sa njima na bilo koji nain, je i pribjegavanje njihovoj
odbrani rijeima:
Neki e rei da dvanaesto imamijske ije - daferije kau da
trenutani Kuran ne obuhvata cijelu Objavu sputenu od Allaha.
Ovo je navedeno u Kafju, i nekim njihovim knjigama.
Ali njihovi recenzenti !! odbacuju ove predaje pripisujui ih
onima koji prenose vijesti, dok su glavni oslonac oni koji se bave
osnovama prava. Zbog toga kod ija ne postoji drugi Mushaf osim
Mushaf muslimana. Oni ga tampaju, poduavaju svoju djecu
njemu, ue ga na svojim radio i televizijskim stanicama, tumae
ga u svojim knjigama, koriste ga kao dokaz u svojim akaidskim
i fkhskim knjigama. Oni se slau da ono to se nalazi izmeu
stranica Mushafa jeste Allahov govor sa ubjeenou.
44
to se tie Sunneta oni ga ne odbacuju sa poetne pozicije
nego uslovljavaju da bude preneen lancem ili putem njihovih
prenosilaca. Ovo je ono to mi negiramo kod njih, i pored toga
to oni uporedo Poslanikovom Sunnetu dodaju sunnet njihovih
dvanaest imama koje oni smatraju nepogreivim. I to je ono u
emu im se takoe suprotstavljamo. (Merdeije ulja fl Islam, 14)
Kardavi tvrdi da oni nevjeruju u falsifciranost Kurana, te
da je to stav samo onih koji prenose vijesti od njih ali ne i njihovih
uglednih uenjaka ili vjerskih recenzenata.
Ovu tvrdnju ine lanom mnogobrojni njihovi govori i
tvrdnje koje potvruju to kako je Kuran, koji se trenutno nalazi kod
muslimana izmijenjen. Te kako su iz njega izbaeni ajeti koji govore
o vrijednosti Poslanikove porodice, a posebno o Aliji, te dokaz ili
ajet koji direktno govori o njegovom imametu u Kuranu. Kao i
to da su iz njega izbaene sramote koje govore o muhadirima i
ensarijama koje rafdije ubrajaju meu munafke i koji nisu (po
njima) uli u Islam osim radi spletkarenja protiv Alije.
ejh Abdullah Demili kae: Neki itski uenjaci suvreme-
nog doba negiraju ovo vjerovanje. Meutim njihovo negiranje ovog
vjerovanja nije plod ubjeenja o njegovoj neispravnosti, niti su se
odrekli ovog vjerovanja, niti su se povratili na Istinu, ...
Ali ono to dokazuju pokreti njihovih jezika i crte njihovih
pera, jeste, da su oni na poganom ubjeenju svojih predaka, i od
kojeg se ne uzmiu ni koliko jedna jagodica prsta. Ali kada su
vidjeli kako muslimani odbijaju ovo njihovo ubjeenje i kako ga
se klone, pobojali su se od posljedica koje bi ih mogle sustii ako
bi ovo ubjeenje javno iznijeli, tako da su posegli za prikrivanjem
licemjerstva, spletki i varanja, a koje rafdije u svom rijeniku
nazivaju tukjom.
Kada su oni uljepali ove svoje postupke i djelovanja, veliki
broj obinih ljudi je bio prevaren njihovim govorom. ak i oni koji
se ubrajaju meu uene i koji nisu bili upueni i upoznati sa akidom
ove zabludjele sekte, povjerovali su u sve ono to su govorili.
(Bezlul medhud f isbat muabeheti rafda lil jehud, 1/386 - Ulaganje truda
u potvrivanju slinosti izmeu rafdija i jevreja)
Kako ne bi veina bila zavedena onim ime su zavedeni
pojedni muslimani, u ovom poglavlju navodimo akidu rafdija iz
njihovih priznatih knjiga.
45
Ali koju ne mogu da potvore zbog njenog velikog poloaja
kod njih. A najbolje pojanjenje svega toga jeste, da je ovo akida
svih njihovih uenjaka, prolih i sadanjih, koju prenose od njiho-
vih predaka i koju neprekidno prenose do naih dana.
(Bezlul medhud f isbat muabeheti rafda lil jehud, 1/387 - Ulaganje truda
u potvrivanju slinosti izmeu rafdija i jevreja)
Zatim je ejh Demili naveo njihove stavove koji ukazuju
na njihovo ubjeenje, prijanje i sadanje, o tome kako je Kuran
iskrivljen. A ove stavove je prenio od najutjecajnijih njihovih
uenjaka kao to su: Kajs El Hilali, Ebu Dafer Saffar, El Kummi,
El Kulejni, El Ajja, El Mufd, Et Tabersi, El Kaani, El Medlisi,
Niametullah , Et Tabersi.
Et Tabersi koji je napisao cijelu knjigu o tome sa naslovom,
Faslul hitab f isbat tahrif Kitab Rabil erbab - Jasno obraanje o
izmjeni Knjige Gospodara svih gospodara.!!!
U ovoj knjizi je naveo gomilu predaja koje potvruju njegove
tvrdnje o izmjeni Kurana, te kako su se u njemu dogodile izmjene.
Pri tome se oslonio na najutjecajnije njihove izvore iz knjiga tefsira
i hadisa. Iz njih je izvadio hiljade predaja koje pripisuju imamima
o iskrivljenosti Kurana. Takoer, je potvrdio da ubjeenje u
iskrivljenost Kurana jeste akida njihovih prethodnih uenjaka.
Ali, i pored ulaganja velikog truda u skrivanju ovog ubjeenja,
ono se uvijek pojavljuje na njihovih jezicima. Od toga je i ono to
navodi njihov uniteni imam Homeini u knjizi, Keful esrar
(Otkrivanje tajni).
Kaem da je mnogo dokaza koji potvruju da je ovo njihova
iskvarena akida nekada i sada, i to potvruju njihovi uenjaci.
Onaj ko eli neto vie o tome i ko eli da proita njihove
potvrene predaje iz njihovih autentinih knjiga na njemu je da
pogleda knjigu, Ulaganje truda u potvrivanju slinosti izmeu
rafdija i jevreja, od ejha Abdullaha Demilija. On je u njoj u
tanine odgovorio na ovo rafdijsko ubjeenje pojasnivi netanost
onoga ko tvrdi suprotno tome.
to se tie Kardavijevih rijei o rafdijama kako vjeruju u
Sunnet !!!
46
Ovo je najudnija stvar, jer kako je mogue da vjeruju
u Sunnet, kad nam je Sunnet doao putem ashaba, radijallahu
anhum, koje rafdije potvaraju ili ih proglaavaju kafrima, ne
prihvatajui njihove predaje. Zato prikriva razilaenje sa njima
doktore Kardavi?!
Ono to je pokazao Kardavi sa ovim stavovima sa neprijate-
ljima ashaba, jeste samo njegovo blijedo ubjeenje i vjerovanje kako
e njegov govor dovesti do zbliavanja izmeu sunija i rafdija. A
ne zna da je ovo zbliavanje pokuao neko ko je mnogo blai od
njega, ali i pored toga nije naao nikakvu korist sa tim ljudima jer
oni ne vjeruju u neto to se naziva, Zbliavanje sunija i ija, nego
vjeruju i pozivaju da sunije preu u ije, da nas Allah sauva od toga,
u emu nalikuju jevrejima i kranima za koje je Allah rekao:
Ni Jevreji, ni krani nee biti tobom zadovoljni sve dok ne prihvati
vjeru njihovu. (El Beqare, 120)
Ova stvar je rairena i ope poznata, a onaj ko eli neto vie
saznati o pojanjenju propasti ovog poziva na zbliavanje meu
sunijama i ijama, i onoga to je pogodilo Ummet od nedaa, na
njemu je da proita djelo od doktora Nasira El Kaffarija, Meselu
takrib bejne sunneti ve ia - Pitanje zbliavanja izmeu sunija
i ija. Dao mu je njegovo pravo sa svih strana, pojanjavajui
propast pokuaja izmjene akide rafdija prema sunijama, a na
njihovom vrhu prema ashabima.
Ja pozivam Kardavija da uzme pouku od onih koji su prije
njega ili ovim putem, bez razlike iz skupine Ihvanul muslimin
(Muslimanske brae), kao to su Hasan El Bena ili Es Sibai, ili neko
drugi, a veseo je onaj ko primi pouku od drugih i ko nee uzalud
potroiti svoje vrijeme i trud na putu blijede misli, koja je kao:
..varka u ravnici u kojoj edan vidi vodu, ali kad do tog mjesta doe, nita ne
nae. (En-Nur, 39)
________________________________________________
Kardavi zapoinje svoju posjetu Iranu

Islamski daija ejh Jusuf Kardavi poinje danas sa posjetom
Iranu koja e trajati deset dana i u toku koje e se susresti sa voom
Islamske republike Ajetollahom Hamneijem i predsjednikom
Muhammedom Hatemijem te predsjedavajuim parlamenta vlade i
odreivanja koristi sistema, prethodnog predsjednika, Rafsandanija.
47
Karadvijeva posjeta dolazi u vremenu zbliavanja u regiji i arapsko
iranskoj otvorenosti. Kardavi e posjetiti Iran kao odaziv na poziv
od generalnog sekretara odbora za zbliavanje izmeu mezheba.
ejh Kardavi za Hajat kae da je optimistian u pogledu
mogunosti zbliavanja izmeu sunija i ija, te lijeenja davnih
razilaenja i pristrasnosti (fanatizma) sa naunim razgovorom.
Zatim je potvrdio da je on odavno podravao zbliavanje i
otvorenost meu islamskim mezhebima. Prole godine je uestvovao
na konferenciji sa istim ciljem u glavnom gradu Maroka Ribatu.
- Dida Demal Hakadi
Teheran : Pogibija sunijskog imama u Beluistanu

Iranska informativna agencija je objavila da je ubijen
sunitski imam u jednom gradu Iranske pokrajine Sistan
Beluistan, koja granii sa Afganistanom. rtva je opisana kao
ehid. Takoe kae da je imam hatib dume u gradu Mijjan Kungi,
nadomak grada Vezabil Beluije po imenu Mevlevi imam Bah
Narevi poginuo poslije podne prekljuer. Ali nisu dodali nikakva
pojanjenja niti pojedinosti koji bi ukazali na zloin. Nego su se
zadovoljili jakim potvrivanjem da ne postoje nikakve vjerodostojne
dodatne informacije niti pojanjenja o dogaaju sve do sada.Takoe
se izvinjavaju radi nedostatka bilo kakvih informacija sa mjesta
zloina kao i na reagovanja stanovnika tog mjesta. - Gassan Dedo
Dvije kontradiktorne vijesti u jednom danu:
Prva je koja govori da je ubijen sunitski imam u Iranu od
strane rafdija. Dok je druga Kardavijeva posjeta rafdijama.
Novine Hajat, 12873, datum: 7. Seffer 1419 h.g.
KARDAVI I SUFIJE
Kardavi osuuje ekstremne novotarske sljedbenike tesavvufa
i kori ono to su izmislili od neutemeljenih uvjerenja, bajki, a pose-
bno njihovo uvjerenje o panteizmu (vahdetul-vudud).
Kardavi kae: Neki ljudi misle da je zikr kojeg ine dervii
i zagovarai sufzma u vidu povika ah, rijei i gestikulacije. Zikr
kojeg su spoznali ashabi i tabiini jeste obnavljanje i prisjeanje
vjerskih propisa i uenje Allahove Knjige.
(Fetva bejnel-indibati vettesejjub, 59)
48
Kardavi kae: Sufzam nije u potpunosti zlo, kao to misle
neki ljudi, a ni sve sufje nisu u zabludi, (Hasaisu el-ammeh fl.., 114)
Bilo bi pree Kardaviju da ovaj Ummet ne vee za sufzam i
sufje, jer u ovoj poziciji su sposobni razlikovati samo oni koji imaju
znanja i pronicljivosti.
Koliko samo ima sufja, otpadnika od Islama, koji tvrde da
se pridravaju Kurana i Sunneta, i koji u Ummetu pomuuju
njegovu Vjeru pod terminima tesavvuf (sufzma).
Zato je bilo pree Kardaviju da se udalji od ovog pokuenog
naziva i da upotrijebi erijatske termine koji su vezani za ovu
tematiku, kao to su profliranje, ienje due koji ne izlaze iz okvira
Kurana i Sunneta.
Isto tako, ovaj Ummet i njegovu omladinu treba vezati za
imame djelatnike iz reda simbola sljedbenika Sunneta koji su u ovoj
tematici dali vrhunske rezultate, poput Hasena el-Basrija, Sufjana
Es-Sevrija, El-Fudajla ibn Ijjada, Ibnul-Kajjima, Ibn Redeba i dr..
Jedna od najeih i najopasnijih fetvi Kardavija, je:
FETVA O DOZVOLI ESTITANJA
KRANIMA BOIA I NOVE GODINE
Pitanje: Kakav je propis prisustvovanja proslavama i uea
u proslavama u razliitim bolnikim odjelima vezano za boi
i novu godinu, ili slanje estitki nadreenima, prijateljima, ili
odvraanje na pozdrav, sretna nova godina, ili sretan boi?
Odgovor Kardavija
1
: Dovoljna je kurtoazija putem estitki
i sl.. Nema razloga za prisustvovanje, osim ako u tome ima koristi
za Islam i muslimane. (Fetava muasire, 2/617)
1
Dodatan razlog za estitanje moe da bude naa elja da ih
pozovemo u Islam, da im ga pribliimo i da im omilimo muslimane, to
nije mogue postii hladnim odnosom prema njima. Prema tome, nema
prepreke da im u takvim prilikama musliman ili islamski centar estita
usmeno ili estitkama... (Jusuf Kardavi, Fiqhil-eqallijjatil-muslime, 145)
49
estitanje praznika nevjernicima je zabranjeno, pa makar
bilo putem (papirnatih) estitki.
ejh Muhammed Salih El Usejmin kae: estitanje
nevjernicima boia ili njihovih drugih vjerskih praznika je
zabranjeno prema konsenzusu uenjaka, kao to prenosi Ibnul-
Kajjim, u svojoj knjizi, Ahkamu ehliz-zimmeh, pa kae: estitanje
na specifinim znamenjima nevjerstva je haram prema konsenzusu
uenjaka, kao da im se estitaju njihovi praznici i post i da se kae
neka ti je sretan praznik, ili lijepo se provedi u ovom prazniku i
sl.. Iako je onaj koji izgovara ove rijei sauvan od nevjerstva, ove
rijei su zabranjene i na stepenu su estitanja na klanjanju krstu,
a to je najvei grijeh kod Allaha i daleko prezrenije od estitanja
na pijenju alkohola, ubistva, bluda i sl.. Mnogi koji ne poznaju
dovoljno Vjeru zapadaju u ove stvari i ne poznaju ogavnost toga
ina. Ko nekom ovjeku estita na grijehu, novotariji ili kufru
izloio se Allahovom preziru i srdbi.
estitanje vjerskih praznika nevjernicima je zabranjeno,
jer se time priznaju njihova nevjernika znamenja. Tako se
izraava zadovoljstvo, iako ovjek moda nije zadovoljan tim
nevjerstom za sebe. Meutim, muslimanu je zabranjeno da
bude zadovoljan znamenjima nevjerstva ili da estita na njima
drugima, jer ni Allah Uzvieni nije time zadovoljan, kao to kae:
.. zadovoljan sam da vam Islam bude vjera. (El-Maide, 3) Zabranjeno
im je estitati, bili oni na zajednikom poslu ili ne.
Ako nam estitaju svoje praznike neemo im na to odgovarati,
jer to nisu nai praznici, a ni praznici kojima je Allah zadovoljan.
Ti praznici su ili izmiljeni u njihovoj vjeri, ili utemeljeni, ali
derogirani vjerom Islamom s kojom je Allah poslao Muhammeda,
sallallahu alejhi ve sellem, svim stvorenjima. Uzvieni kae, u prijevodu
znaenja ajeta,: A onaj ko eli neku drugu vjeru osim Islama, nee mu biti
primljena, i on e na onom svijetu nastradati. (Ali Imran, 85)
Odazivanje muslimana na njihove pozive u ovakvim prilika-
ma je zabranjeno, jer je to daleko vee od estitanja praznika jer se
na takav nain daje uee u njima. (El-Medmuu es-semin, 3/108)
UDNE FETVE JUSUFA KARDAVIJA
Popustljivost Kardavija ogleda se i u njegovom odabiru
miljenja koja su manje vrijedna ili sasvim rijetka u islamskom
pravu prilikom izdavanja fetvi.
50
Upitan je: Kakav je propis saraivanja sa pripadnicima
drugih religija otpoinjanjem pozdrava i sl., s tim da su neki od
njih nama poglavari?
Kardavi je odgovorio: U onome to je propisano mus-
limanima rekao je: Reci robovima Mojim da govore samo lijepe
rijei. (El-Isra, 53) Od lijepog i najljepeg govora jeste da se susret
sa njima otpone odgovarajuim pozdravom, kurtoazijom i lijepim
ophoenjem, uzimajui u obzir da je to jedan od puteva njihovog
poziva. (Fetava muasire, 2/616)

Ovo je viesmislen govor u kojem nije pojasnio odgovarajui
pozdrav kojim ih trebamo pozdravljati. Ako je to selam, kao to
ja mislim, onda je to suprotno rijeima Poslanika, alejhi sellam: Ne
otpoinjite kontakt sa idovima i kranima selamom. (Muslim, 2167)
En-Nevevi kae: Na pravac kae da je haram otpoeti kontakt
sa njima selamom, a dokaz za to su rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem: Ne otpoinjite kontakt sa idovima i kranima selamom. Ovo
to smo iznijeli od naeg pravca, miljenje je velike veine uenjaka
i svih ispravnih prethodnika, selefu salih. (erhu Muslim En-Nevevi,
14/145) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Kada vam sljedbenici
Knjige nazovu selam recite, ve alejkum.
KARDAVI I PITANJE ENE
Stav Kardavija prema eni je slian stavu emancipatora
koji su pozivali i pozivaju na ispomo eni. Meutim, ovaj stav
je sada obuen u islamsku odoru ukraen fikhskim izrazima i
erijatskim dokazima.
KARDAVI ODABIRE ZA ENU DA OTKRIJE
LICE I AKE
Kardavi smatra da ena ima pravo otkriti lice i ake,
a njegovo odabrano miljenje je veoma slabo i suprotno
potvrenim i ispravnim dokazima o obaveznosti pokrivanja lica
i aka za ene.
51
Uenjaci su prepunili ovu tematiku istraivanjem,
raspravama i replikama. Ko uistinu eli da mu se srce smiri
sa ispravnim propisom ovog pitanja, a on je, obaveznost
pokrivanja lica i aka, neka proita knjigu, Avdetul-hidab,
ejha Muhammeda Ahmeda Ismaila.
On je, neka ga Allah sauva, sabrao veliku koliinu dokaza
koji iziskuju ovo miljenje i dao odgovor onima koji ga oponiraju
tako da nemaju ta rei.
Jer su dokazi o obaveznosti pokrivanja lica i aka za ene
jasni svakom onome koji traga za Istinom.
ENA IMA PRAVO BIRANJA I KANDIDIRANJA
KOD KARDAVIJA
Islam u koji poziva Kardavi jeste Islam koji odaje poast
eni, i daje joj mjesto kako bi uestvovala u politikoj, socijalnoj,
kulturnoj problematici Ummeta, kao bira ili kandidat za sve
one poslove koje dobro radi, osim opeg vostva drave. Ona je
polovina drutva, jedno njegovo krilo. (El-Islamu vel-ilmanijje, 39)
eni nije dozvoljeno da bude birana ili kandidovana, kao to
zagovara Kardavi, jer je to u suprotnosti sa hadisom Poslanika, alejhi
sellam, koji kae: Nee uspjeti narod koji vlast preda eni.
Ovaj hadis je zalogaj koji ne moe proi kroz grla pozivaa
na prosvjetljenje i emancipaciju, bili oni mukarci ili ene.
Dunost im je da prakticiraju rijei Uzvienog El-Ahzab, 36:
Kada Allah i Njegov Poslanik neto odrede, onda ni vjernik ni
vjernica nemaju pravo da po svome nahoenju postupe. A ko Allaha i
Njegova Poslanika ne poslua, taj je sigurno skrenuo s Pravog puta.
Od stvari koje ukazuju na nedozvoljenost toga jeste da
kandidatura i biranje, enu izlau mijeanju i dodirivanju sa
mukarcima. To je vodi u razgoliavanje, a sve to je zabranjeno
i u suprotnosti sa naredbom Uzvienog Allaha eni da ostane u
svojoj kui i da se ne razgoliava.
52
U pogledu ovoga me je zadivila rije ejha muhaddisa
Muhammeda akira koji kae:
ene u naem vremenu su ispunjene oholou, obmanom i
tiranijom u smislu onoga to su nai neprijatelji kranski misionari
i kolonizatori usadili u njihove due putem nemoralne edukacije.
Oni tvrde da imaju pravo jednakosti sa mukarcima na poetku, a u
sutini se ohole i prave tiraniju. ele da ovladaju mukarcima u kui
i van kue, da napadnu na islamsko zakonodavstvo, pa ak i na one
stvari o kojima postoje jasni erijatski tekstovi iz Kurana i Sunneta.
One zapravo ele da budu vladarice i da preuzmu pitanja
mukaraca koja im ne pripadaju borei se protiv naredbe Allaha
i Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. One ne vjeruju da
mukarci izdravaju ene, a ne vjeruju ni u rijei: Nee uspjeti
narod koji preda vlast eni.
Tako su ambiciozno poeljele poziciju sudstva, a u tome
su ih pomogli mukarci ili polumukarci, ne bojei se onoga to
dolazi poslije u vidu nereda, destrukcije, a onda Allahove srdbe
i Njegove estite kazne. (Umdetu tefsir, 3/164-165)
Kardavi zahtijeva od islamskih pravnika da ne budu
estoki u propisima prema eni, pa kae:
Pravnici islamskog pokreta nemaju pravo da slijede
estoka miljenja kojima se suavaju okviri, a ne proiruju, koja
vie naginju zabrani nego dozvoli, a posebno u pitanjima ene,
porodice, zabave, umjetnosti i dr..
KARDAVI PODRAVA MIJEANJE
MUKARACA I ENA
Doktor Kardavi je uveliko raaloen stanjem islamskog
buenja koje je podijelilo mukarce i ene, i uveliko eli da
stanje bude kao prije buenja, pa kae:
U na savremeni rjenik su ule rijei koje imaju
semantika znaenja koja nisu imala prije. Od tih rijei je i,
ihtilat- mijeanje mukaraca i ena.
(Melamih el-mudtemeil-muslimi, 368)
Kardavi kae: Vano je da ustvrdimo da mijeanje
mukaraca i ena nije zabranjeno, kao to to predstavljaju
pozivai estine i suavanja.
53
Potom je Kardavi objasnio da su ene u doba vjerovjesnitva
prisustvovale dumama i zajednikim namazima u damijama,
prisustvovale su bajram-namazima i uestvovale na ovom velikom
islamskom festivalu. (Melamih el-mudtemeil-muslimi, 370)
ene su prisustvovale naunim predavanjima sa mukarcima
kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem.
(Melamih el-mudtemeil-muslimi, 370)

Nikada se neemo prestati uditi Kardaviju koji poziva
na argumentiranje ispravnim hadisima i odbacivanje slabih, a
kamoli apokrifnih. Zatim on isti argumentira ovom predajom koju
spominje Ibn Hazm u knjizi, El-Muhalla (8/527). Predaja nema lanca
prenosilaca. El-Maliki u knjizi, Ahkamul-Kuran (3/1457) kae:
Ovo nije ispravno, a i zato se ne osvrite na njega. Ovo je samo
novotarska podvala.
Kardavi kae: Prole godine sam bio u studentskoj etvrti
u gradu Aliru, kako bih odrao predavanje studenticama.
Potom je otvoren dijalog, po obiaju, i odgovor na postavljena
pitanja pismeno ili usmeno. Jedan od momaka je bio prisutan,
pa je poeo preuzimati pismena pitanja i razvrstavati.
Rekao sam, protivei se: Zato ovo ne radi neka studnetica,
zastupajui tako sve svoje prijateljice?
Zato se vi mukarci okupljate oko enskih pitanja?
Ostavite sestre, pustite ih neka postupaju kako im se svia.
Neka prihvataju pitanja i odabiru od njih prema svojoj procjeni
ona odgovarajua. Neka ih jedna od njih proita.
Kardavi kae: estoki e rei: kako traite od ene
muslimanke da ima vidljivu ulogu u islamskom pokretu, da se
kree, da vodi, da potvruje svoje postojanje u povorci narastaju-
eg islamskog angamana, a u isto vrijeme joj je tekstom Kurana
nareeno da boravi u svojoj kui, U kuama svojim boravite i
ljepotu svoju kao u davno pagansko doba ne pokazujte, (El-Ahzab,
33) Moj odgovor ovoj ljubomornoj brai jeste: ajet je upuen kao
obraanje Vjerovjesnikovim enama i one imaju posebnosti koje
nemaju druge ene. Njima su pootrene stvari, za razliku od ostalih
ena. Allah u obraanju njima kae: O ene Vjerovjesnikove, vi
niste kao druge ene. (El-Ahzab, 32)
54
Ajet, U kuama svojim boravite i ljepotu svoju kao u davno
pagansko doba ne pokazujte, (Ahzab, 33), je openit za sve ene
muslimana, ali Kardavi po svom obiaju pravi zabunu.
Imam El-Kurtubi kae: Znaenje ovog ajeta jeste naredba
pridravanja kue. Iako je obraanje enama Vjerovjesnika,
sallallahu alejhi ve sellem, pod ovaj ajet potpadaju i ostale ene
znaenjem, ovaj ajet obuhvata sve ene. A kako i da ne, kada
erijat postie ene da borave u svojim kuama i da izbjegavaju
izlazak osim radi nude, kako je to ve prethodno na vie mjesta
reeno. (El-Damiu li ahkamil-Kurani - Imam El-Kurtubi, 14/179)
Ibn Baz kae: Ako Uzvieni Allah upozorava majke vjernika
na sve ove pokuene stvari i pored njihove ispravnosti i vjerovanja,
istote i drugo, onda je pree da ostale ene budu upozorene i da
im se negiraju odreene stvari, te da postoji bojazan od povoda
smutnji. Molimo Allaha da i nas i vas sauva od zabluujuih
smutnji. Na openitost propisa za majke vjernika, a i za ostale
ene, ukazuju rijei Uzvienog: I obavljajte namaz i dajite zekat i
pokoravajte se Allahu i Poslaniku. Ove naredbe su openita pravila
za Vjerovjesnikove ene, a i za ostale.
Kardavi neumorno radi na skidanju zavjese neporonosti
ena muslimanki. Mnogo puta je objavio da je razdvajanje ena
i mukaraca na predavanjima novotarija i neislamska tradicija.
Po njemu je neophodno prelomiti ovu zapreku izmeu ena i
mukaraca.
Kardavi doslovno govori: Naalost, od sedamdesetih idem
u SAD-e radi prisustva islamskim konferencijama. Meutim,
predavanja se odravaju za ene na jednoj, a za mukarce na
drugoj strani.
Radikalizam je nadvladao tamonje muslimanske skupine.
Uveli su te obiaje u tamonjem zapadnom drutvu, jer su se
prihvatili estokih miljenja i ostavili ona prihvatljivija i bolja.
Mukarci imaju posebna, a ene posebna mjesta za susrete
Kako bi Kardavi opravdao svoj poziv u neporono mijeanje,
kako tvrdi, on napada nemoralno mijeanje i nije zadovoljan s njim.
Oba mijeanja su zlo i grijeh, samo da Kardavi zna. Neporono
mijeanje vodi u nemoralno, koliko god doktor postavio uslova
i dao rezervi.
55
KARDAVI DOZVOLJAVA DODIRIVANJE
(RUKOVANJE) ENE TUINKE
Kardavi je za fetvu o dodirivanju ene odredio jedanaest
stranica, kruei lijevo i desno kako bi naao izlaz za odobravanje
stvari iji je propis jasan iz rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
Da se u ovjekovu glavu zabije eljezno ilo bolje mu je nego da
dodirne enu koja mu nije dozvoljena.
(Et-Taberani i El-Bejheki, El-Albani Sahih Es-Silsila)
Pogledaj sada Kardavijevo okolianje, Allah ga uputio.
Govorei o ovom propisu Kardavi kae: Uistinu sam
tragao za dokazom koji je zadovoljavajui, i koji je naslovljen,
pa nisam naiao na ono to sam tragao. (Fetava muasire, 2/293)
Kardavi kae: Najjae to sam naao za argumentaciju jeste
preventiva od smutnje. (Fetava muasire, 2/294)
Pokuao je oslabiti vjerodostojan hadis koji je spome-
nut, a zatim je raaloeno rekao: Zabrana se potvruje samo
kategorinim dokazom u koji nema sumnje, poput Kurani Kerima,
mutevatir i mehur hadisima. (Fetava muasire, 2/296)
Nakon priznanja o prihvatanju hadisa Kardavi kae: Ako
pretpostavimo ispravnost hadisa ili mogunost uzimanja zabrane
iz njemu slinog, konstatujem da je znaenje hadisa za propis za
koji se argumentira nejasno. (Fetava muasire, 2/296)
Zatim je rije dodirivanje spomenuto u hadisu protumaio
kao spolni odnos. Zatim je poeo dokazivati hadisima dozvole
dodirivanja tuinke, a za to nema dokaza, a na to su uenjaci davno
odgovorili. Da bi konano zakljuio: Ono s ime je srce smireno
od ovih predaja jeste da samo dodirivanje nije zabranjeno.
(Fetava muasire, 2/301)
Uzvieni je rekao Isitnu: I ne govorite neistine jezicima svojim,
Ovo je doputeno, a ovo zabranjeno, da biste tako o Allahu neistine
iznosili. Oni koji o Allahu govore neistine nee uspjeti. (En-Nahl, 116)
Kardavi je izmislio la na Allaha i suprostavio se ispravnom
hadisu izbjegavajui ga, i slijedei svoju strast pod pritiskom
stvarnosti i pokuaja pojave u liku prosvijetljenog islamskog
pravnika, ali naravno na raun erijatskih tekstova.
56
Da bi znao u koliku je Kardavi kontradiktornost zapao, evo
ti fetve koju je iznio u drugom dijelu svoje knjige, a ona je poptuno
suprotno prethodnoj fetvi. Pogledaj kako je na jednom mjestu
ohalalio, a na drugom oharamio, slijedei svoju strast.
Kardavi kae: Odlazak ene kod mukarca tuinca radi
ukraavanja je kategoriki zabranjeno, jer niko osim supruga
i bliskog srodnika ne moe dotai muslimanku, ni njeno tijelo.
Nije dozvoljeno da mu to dopusti. U hadisu stoji: Da u ovjekovu
glavu zabije se eljezno ilo bolje mu je nego da dodirne enu
koja mu nije dozvoljena. Prenosi ga et-Taberani, prenosioci su
povjerljivi, kao to kae El-Munziri, a prenosi ga i El-Bejheki.
(Fetava muasire lil-mereti.., 14)
Zapanjujue je kako istim hadisom argumentirao za fetvu,
a nemalo prije je isti hadis odbacio i pokuao ga oslabiti. Ova
oprenost je kazna za odbacivanje Sunneta i spletkaranje oko
njegovog opovrgavanja.
KARDAVI DOZVOLJAVA DA ENA MUSLIMANKA
BUDE GLUMICA
Od najudnijih fetvi vezanih za enu, s kojima nas je
Kardavi upoznao jeste dozvola glume za enu, tvrdei da je
uee ene u glumi nuna stvar bez koje se ne moe.
(El-Mudteme, 1319)
Spomenuo je uslove za ovu glumu, a ko ih dobro pogleda
vidjet e da su imaginarni i da tjeraju na smijeh obine, a kamoli
uene ljude.
Kardavi kae: Da bi ena uestvovala u glumi mora se
pridravati nekoliko naznaka. Najvanije su:
- Da njeno uee bude nuno
- Da se pojavi u islamskoj odjei i da ne stavlja kozmetiku
- Da producent i kamerman nastoje da ne pokazuju privlane
dijelove njenog tijela i da se ne koncentriu da iskljuivo nju ne
snimaju
- Da izgovara lijepe rijei i udaljava se od razvrata.
(El-Mudteme, 1319)
57
ejh Seid El-Gamidi je kritizirao Kardavijeve batil-fetve
na stranicama kuvajtskog asopisa El-Mudtemea, pa kae:
Od stvari sa kojima se ne moemo sloiti jeste da kod ejha
koji ima erijatskog znanja i iitava Kuran, Sunnet, miljenja
prethodnika i idtihade uleme, nalazimo kako poziva u ono u to
pozivaju sljedbenici savremene ideologije i openitih kulturnih
naunih studija koje nisu vezane za erijatsku nauku.
Plaim se da se ne kae da ejh Kardavi druenjem sa
ovakvima nije mogao da se uzdigne iznad njih na stepen preciznih
erijatskih disciplina, pa se onda sa njima strovalio na stepen
poziva u prilagoavanje sa savremenim dobom, pa makar ovo
prilagoavanje dolo u liku ene musliamanke koja izlazi iz svoje
kue i ui na institutima za glumu sve vrste nereda i zastranjenosti
kojima su ovi instituti ispunjeni. Da bi naspolijetku zavrila
kolovanje i postala islamska glumica, pod posebnim uslovima.
ejh Jusuf u ovoj ideji slae se sa sljedbenicima tzv.,
Prosvjetljenog Islama, koji su pod pritiskom stvarnosti prihvatili
racionalistike principe, ostavljajui za leima erijatske tekst-
ove i fkhska pravila.
ejh Jusuf kae da je uee ene u glumi nuna stvar, da
je ovo miljenje napisano perom onoga koji nije vian erijatu
ne bismo na njemu ni zastali, meutim ejh Jusuf ga je izgovorio
svojim ustima, pa ga moramo upitati o kojoj nunosti on govori,
erijatskoj ili racionalistikoj.
Nema sumnje da ejh misli na erijatsku nunost, jer on govori
u odori muftije, a ne u odori filozofa, logiara ili apologetiara.
Ako ovo ejh smatra nudom onda nema sumnje da je promaio,
jer ak ni uenik poetnik ne moe glumu svrstati u nune ili
uljepavajue injenice Vjere, a kamoli da to moe uraditi ejh koji
zna dobro da nunost oznaava sljedee: ono to je neophodno za
uspostavljanje koristi Vjere i dunjaluka i kada bi bilo izgubljeno
koristi dunjaluka ne bi bile ispravne, ve bi to odvelo u nered,
smutnju i gubljenje ivota, a na Buduem svijetu gubitak spasa i
blagodati i zapadanje u gubitak.
(ejh Seid El-Gamidi El-Muvafekat, 2/8)
Kada ovim parametrima pogledamo na glumu ene vidjet
emo da uope njena gluma ne ulazi u poglavlje o nunosti. Kada
bi se reklo da je u suprotnosti sa ovim nunostima bilo bi pree.
Gluma u sebi sadri mnotvo zala koja iziskuju da uenjak
muftija, daija, tragalac za znanjem odluno je zabrani zato to je
sama po sebi nered i zato to vodi u smutnju Vjere i morala.
58
DRUGI PRIMJERI POPUSTLJIVOSTI U FETVAMA
Kardavi kae: Musliman mora biti zarobljenik dokaza i
argumenta. Ako je argument jak za bilo koji propis, i ako se
time zadovolji njegov razum i srce se smiri, onda je duan da po
njemu radi. (Mudtemea, 1321)
Njegove rijei, Ako se njime zadovolji njegov razum, su
suvine u odnosu na prethodne rijei, Ako je argument jak
za bilo koji propis, jer je argument ustvari erijatski dokaz, pa
makar se u vanjtini suprostavljao sa razumom.
Zato razum nema upliva u ispravne erijatske propise
kako bi ih ispravljao ili slabio. Alija, radijAllahu anhu, je u poznatoj
predaji rekao: Da se Vjera gradi na razumu bilo bi pree potrati
stopala mestvi nego njihov gornji dio.
Ispravno bi bilo da Kardavi kae: onaj kod koga su erijatski
dokazi ispravni treba po njima raditi pa makar bili u suprotnosti sa
njegovim razumom.
Kardavijeva izjava je drugi dokaz za njegovo potpadanje pod
uticaj racionalistikih poziva. To nam otkriva duboko skrivene
injenice koje djeluju u Kardavijevim prsima.
DOZVOLA PREPUTANJA ODJEE PREKO LANAKA,
SA SASVIM JASNIM ZNAENJEM HADISA O
ZABRANI TOGA
Kardavi kae: Skraivanje odjee je pohvalno a njeno
preputanje nije zabranjeno, ako je to iz obiaja, a ne iz
oholosti.
Razlikovanje izmeu obiaja i oholosti nema dokaza, a nijedan
ovjek ne moe to sam za sebe znati, jer potvrdom da nema oholosti
u sebi on hvali samoga sebe, a poslaniki tekstovi nisu napravili
ovakvu razliku.
Dovoljne su mu Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijei: Sve
to je ispod lanaka od odjee u Vatri je. (Buhari)
59
Ko eli neto vie proitati o ovome neka pogleda knjigu, El-
Isbalu li gajril-hujela, od Velida Sejfa En-Nasra, u kojoj je on dao
repliku Kardaviju u ovom pitanju.
TVRDNJA DA PUTANJE BRADE NIJE OBAVEZA
Kardavi kae: Iz ovoga vidimo da o brijanju brade postoje tri
miljenja: Zabrana, koju spominje Ibn Tejmijje i dr., pokuenost
koja se spominje kod Ijjada, i niko drugi nije to spomenuo,
i miljenje o dozvoljenosti, a ovo miljenje zastupaju neki
savremeni uenjaci. A vjerovatno je najumjerenije, najpravednije
i najblie miljenje koje kae da je to samo pokueno.
(El-Halalu vel-haramu, 92)
Dokazi za obavezu putanja brade su mnogobrojni. Njih
poznaje veina muslimana, ko eli neka proita brouru ejha
Muhammeda Zekerija El-Kandehlevija, pod naslovom, Vudubu
iafa el-lihje.
ODOBRAVANJE PJESAMA, MUZIKE I FILMOVA
Popustljivost u fetvama nalazimo i u odobravanju pjesama i
muzike, tako da je Kardavijevo miljenje postalo oslonac mnogim
sljedbenicima strasti u ovom pitanju.
Kardavi kae: Od zabave kojom se due odmaraju i srca
ushiuju, a ui osjeaju milozvuk je pjesma. Islam ju je dozvolio
ukoliko ne sadri razvrat, bestidnost, poticaj na grijeh. Nema
smetnje da pjesma bude popraena muzikom koja ne budi
strasti. (El-Halalu vel-haramu, 92)
Kardavi kae: Hadisi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
koji se navode o ovome podloni su kritici i nijedan od njih nije
lien osude uenjaka Ummeta u njihovim knjigama, borurama
i fetvama.
Kardaviju je dovoljno navesti rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem:Iz moga Ummeta e biti sigurno ljudi koji e dozvoljava-
ti blud, svilu, vino i muzike instrumente. (El-Buhari)
60
Popustljivost Kardavija se ogleda i u dozvoli jedenja mesa
ivotinja koje su ubili sljedbenici Knjige putem strujnog udara, to
je u suprotnosti sa uslovima erijatskog klanja, a mjesto klanja jeste
vrat i vratna jabuica i da predmet kojim se kolje bude otar, ak ni
zub ni nokat, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Jedite ono ija
je krv putena i Allahovo ime nad njim spomenuto, ako nije zub ili
nokat. (Muttefekun alejhi)
ejh Ibn Baz, kae: Uzvieni kae, u prijevodu znaenja
ajeta,: .. i dozvoljavaju vam se jela onih kojima je data Knjiga. (El-
Maide, 5) Ovaj ajet nam pojanjava da je hrana sljedbenika Knjige
dozvoljena, a sljedbenici Knjige su idovi i krani, osim ako znamo
da su zaklali dozvoljenu ivotinju na erijatski nedozvoljen nain,
kao to je davljenje, strujni udar, udaranje u glavu. Kao to nam je
zabranjeno jesti udavljenu, ubijenu ivotinju od strane muslimana na
ovaj nain. Meutim ako ne znamo stanje, njihove zaklane ivotinje
su dozvoljene prakticirajui spomenuti ajet.
(Medelletul-damiati lislamijeh, 3)
Kardavi je dozvolio ulazak u kina i gledanje onoga to se
predstavlja. Kae: Tako smatramo da je kino lijep halal.
(El-Halalu vel-haram, 279)
Zatim je postavio veoma matovite uslove koji se ne mogu
uspostaviti u kinima. Kardavi zna da se u kinima veinom prikazuju
nemoralni flmovi koji predstavljaju prie o ljubavi i grijeenju, uz
gledanje stidnih dijelova ena i sluanje muzike.
Zaista je udno da je Kardavi zapao u ovakvu fetvu koja ide
ukorak sa njegovim drutvom, a ne pokuava nita promijeniti.
Popustljive Kardavijeve fetve su mnogobrojne i nisu jo
sabrane.
Ko eli vie saznati neka proita knjigu ejha Saliha El-
Fevzana, Allah ga sauvao, a knjiga se zove: Objava kritike knjige,
Halal i haram.
Iz svega predoenog, na kraju moemo rei da je Kardavi
od onih ije se fetve ne uzimaju u obzir zato to slijedi svoju
strast i pokuava ii ukorak s vremenom i svojom narodnom
masom na utrb erijatskih tekstova.
61
Dunost je svim muslimanima slijediti rijei Uzvienog
Allaha i rijei Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u svim pitanjima.
Od tih pitanja su i ona koja smo prethodno predstavili u ovoj
knjizi.
Dunost im je izbjegavati ispade uenjaka poput Kardavi-
ja, jer njegove greke nas nee sauvati od Allahove kazne.
Ovo su najvanije primjedbe na fetve i izreke doktora
Kardavija. Nadam se da e mi ih Allah lijepo primiti i nadam se da
e ovi Kardaviju biti veliko dobro koje e mu pomoi da promijeni
svoje greke, kako bi se tek tada Ummet okoristio doktorovim
trudom i svestranim aktivnostima.
POSLJEDNJI SAVJET
Ovaj savjet upuujem simpatizerima doktora Kardavija,
kako bi njegove izreke stavili na vagu Kurana i Sunneta Poslani-
ka, sallallahu alejhi ve sellem, i kako bi uzeli od njih ono to odgovara
ovim izvorima a ostavili ono to im se suprotstavlja.
Allah Uzvieni kae, u prijevodu znaenja ajeta,:
O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslani-
ku i predstavnicima vaim. A ako se u neemu ne slaete, obratite
se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u onaj svijet, to vam
je bolje i za vas rjeenje ljepe. (En-Nisa, 59)
Savjetujem im da budu sa Istinom ma gdje ona bila, i da je
prihvataju od onoga ko je iznese, voljela to njihova srca ili ne.
Allah govori Istinu i upuuje na Pravi put.
Na posljednji poziv je: neka je hvala Allahu Gospodaru svih
svjetova.
62
Knjige u izdanju Mektebetu El Guraba :
- KOMENTAR OTKLANJANJE SUMNJI
ejh Muhammed Salih El Usejmin
- SVJETLOST SUNNETA I TAMA BIDATA
Dr. Seid El Kahtani
- SVJETLOST IMANA I TAME NIFAKA
Dr. Seid El Kahtani
- LJUBAV PREMA POSLANIKU s.a.v.s.
IZMEU DOSLJEDNOG SLIJEENJA I NOVOTARIJA
Abdurreuf Muhammed Usman
- DA LI JE MUSLIMAN OBAVEZAN
DA SLIJEDI JEDAN OD ETIRI MEZHEBA
Muhammed Sultan El Masumi
- UVANJE EDNOSTI
ejh Bekr Abdullah Ebu Zejd
________________________________________
InaAllah, uskoro NOVA KNJIGA
PUT ISTINE I ZABLUDE
___________________________________
e-mail:ehlisu@yahoo.co.uk