dr MIOMIR JOVANOVI: STRUKTURNA ANALIZA KONSTRUKCIJA 1
DIPLOMSKE AKADEMSKE STUDIJE
Generacija 2010-2011 STRUKTURNA ANALIZA KONSTRUKCIJA Uvodno predavaje OBLAST PRIMENE NOSEIH STRUKTURA
Na samom poetku treba sagledati kreativan ininjerski prostor u domenu metalnih konstrukcija maina. Ovo tim pre to je pojam Metalnih konstrukcija tradicionalno vezan za graevinarstvo. Softverski razvoj programa za analizu brie potrebu klasifikacije ininjerskih zadataka na grane idui za sveobuhvatnom analizom cele konstrukcije, bilo kakve namene da je. Zato je pre svega znaajno pokazati softverske mogunosti programa za analizu. Zgodno je pri tome sagledati ininjerske objekte a to su maine, vozila, procesna postrojenja pa i itavi proizvodni sistemi koji sadre nosee strukture na kojima se formira maina ili postrojenje.
1.1 OPREMA MAINA ZA UNUTRANJI TRANSPORT
U grupu ureaja za mehanizovanje pogona pretovara tereta koriste se razliite vrste grabilica. Na slici I-1, pokazana je dvouadna industrijska grabilica za transport drvne grae i automatska kljeta za slabove. Mase slabova su od 8-20 t, pa se ovom specijalnom konstrukcijom kljeta dobija potrebna pritezna sila za podizanje i transport. Njihove metalne konstrukcije su napravljene od limenih, cevnih i profilisanih nosaa.
Slika I-1 ematski prikaz dvouadne grabilice i automatska kljeta za slabove
Na slici I-2 pokazan je sklop dizalinih kolica sa pogonskim mehanizmima i noseom metalnom konstrukcijom. Konstrukcija je izraena od ztvorenih limenih kutijastih nosaa izraenih zavarivanjem. Konstrukcija je u obliku rama na kome su rasporeeni pogonski mehanizmi (dva pogonska mehanizma za dizanje, mehanizam za kretanje). Konstrukcija se oslanja na etiri cilindrina toka za ravnu inu. U srodnu kategoriju spadaju kolica na slici I-3 namenjena za vertikalno obrtno kretanje. Slika pokazuje sklop sa pogonom za okretanje i uzduno kretanje kolica na mostu dizalice.
Slika I-2 Metalna konstrukcija kolica (make) sa dvostrukim pogonskim sistemima za dizanje i pogonom za kretanje ______ ____MAINSKI FAKULTET NI Prof.dr MIOMIR JOVANOVI: STRUKTURNA ANALIZA KONSTRUKCIJA 2
Slika I-3 Metalna konstrukcija kolica (make) sa pogonskim sistemom za okretanje Slika I-4 Metalna konstrukcija univerzalnog elektro-hidraulinog spredera
Na slici I-4 pokazana je metalna konstrukcija specijalnog ureaja za automatizovano prenoenje kontejnera - spredera duine 2040 inch-a. To je elektro hidraulini ureaj podesivog raspona, opremljen sistemom za hvatanje, zabravljivanje i signalizaciju pri radu sa kontejnerom. Cena jednog ovakvog ureaja je oko 200.000, DM.
U specijalnu hidro opremu za rad na prevodnicama i elektranama spadaju hidraulina kleta za dizanje zatvaraa. Kleta na slici I-5 raspona su 11.000 m i mase 3 t. Koriste se za automatizovano hvatanje turbinskih zatvaraa, zabravljivanje hidaulinim pogonom i postavljanje u poziciju za podizanje. Cela operacija se obavlja pod vodom u hidraulinom prostoru ispred turbine. Manipulaciju sa kletima obavlja portalna dizalica.
Na slici I-6 pokazana je hidraulina autodizalica sa teleskopskom strelom. Njenu metalnu konstrukciju ini ram vozila na koji je ugraena obrtna platforma sa teleskopskom strelom. Na noseoj konstrukciji su ugraeni pogonski agregati, vozni postroj i oprema za postizanje stabilnosti dizalice u radu. Nosivosti autodizalica su izmeu 5 t do 200 t (500 t).
Regalne dizalice su transportne maine sa velikom metalnom konstrukcijom. Dizalica na slici I-7a instalirana je u regalnom skladitu MINSVRLJIG. Nazivne nosivosti je Q=500 Kg i koristi EVRO palete 1200x800 mm. Dizalica opsluuje moderno visokoregalno skladite sa 6 regala i jednom prenosnicom. Regalna dizalica na slici I-7.b, nosivosti Q=800 Kg, proizvod je fabrike Filip Kljaji iz Kragujevca i radi u FMK 14 Oktobar Kruevac. Dizalica je automatska i opsluuje visokoregalno skladite kapaciteta 20000 t.
Na slici I-8 pokazana je konzolna dizalica opte namene. Koristi se kao transportno sredstvo za dodatne industrijske procese ili odreene tehnoloke delatnosti. Najvee metalne konstrukcije imaju portalno-obtne dizalice. Slika I-9 pokazuje dizalicu nosivosti srednjih karakteristika (25/5 t, dohvata L=32 m). Nosea konstrukcija sistema strela u obliku zglavkastog etvorougla obezbeuje priblino horizontalno voenje tereta. Dugaki lanovi ovih dizalica se izrauju iz delova (sekcija). Za njihovu gradnju su upotrebljeni valjani profili i limovi. Nosai su limeni, sanduaste forme. Kod prtalnih dizalica najveih nosivosti i raspona, konstrukcije nosaa su izvedene kombinacijom limenih i reetkastih nosaa.
Slika I-5 Hidraulinih kleta za rad sa zatvaraem turbine Slika I-6 ematski prikaz autodizalice MIN ADT-202 ______ ____MAINSKI FAKULTET NI Prof.dr MIOMIR JOVANOVI: STRUKTURNA ANALIZA KONSTRUKCIJA 3
30000.
Slika I-7.a,b. Dva tipa razliitih metalnih konstrukcija regalnih dizalica
Slika I-8. Metalna konstrukcija konzolne dizalice opte namene Slika I-9. Metalna konstrukcija portano-obrtne dizalice opte namene
Mosna dizalica za rad sa kukom, nosivosti 16 t i raspona 20. m pokazana je na slici I-10. Ovo su najee vrste dizalica i njihovih konstrukcija za metalurgiju, energetiku, teku industriju. Metalna konstrukcija izvedena je sa dva glavna uzduna nosaa spojena na krajevima bonim nosaima. Nosea struktura je izvedena od zatvorenih kutijastih nosaa. Nosai na ovoj slici su olakani otvorima na vertikalnim lamelama. Ove dizalice se razvrstavaju u 6 (8) pogonskih klasa prema FEM i CEN propisima.
Slika I-10 Metalna konstrukcija mosne dizalice opte namene ______ ____MAINSKI FAKULTET NI Prof.dr MIOMIR JOVANOVI: STRUKTURNA ANALIZA KONSTRUKCIJA 4
Slika I-11 Reetkasta metalna konstrukcija portalne dizalice za rad sa grabilicom
Na slici I-11 pokazana je portalna dizalica za rad sa rastresitim teretima. Ove dizalice su velikih raspona jer pokrivaju rad na otvorenim skladinim prostorima. Najee su reetkaste konstrukcije obzirom da ona daje najlake konstruktivne varijante. Sa druge strane odlikuju se sloenim konstruktivnim reenjem nosee konstrukcije za projektovanje i tehnologiju.
1.2 OPREMA MAINA ZA RUDARSTVO
Slina po nameni za hvatanje tereta, metalna konstrukcija hidrauline utovarne ruke buldozera predstavlja bazno reenje noseih radnih organa razliitih vrsta manipulatora. Na slici I-12, pokazano je reenje manipulatora sa tri hidraulina cilindra. Metalna konstrukcija manipulatora je osnova za ugradnju utovarne kaike, hidraulinih komponenti. Konstrukcija je izraena od visokokvalitetnih konstrukcionih elika.
Slika I-12 Sklop manipulatora utovarivaa Slika I-13 Metalna konstrukcija asije bagera LIEBHERR R 912 Litroniv
Slika I-13 pokazuje metalnu konstrukciju asije bagera LIEBHERR R 912, koji je namenjen za rad sa kaikom zapremine 1.4 m 3 i kapacitetom kopanja 19.8 do 23.3 t/h. Konstrukcija asije je debelozida i na nju se vezuju hidraulina ruka sa kaikom i donje vozno i obrtno postolje.
1.3 OPREMA U PRERAIVAKIM INDUSTRIJAMA
Veliki obim razliitih tehnologija generisao je obilje maina za preradu raznovrsnih sadraja. Nosee konstrukcije tih maina, mogu biti razliite veliine i sloenosti. Posmatrajui maine u drvno-preraivakoj industriji mogu se pokazati dva predstavnika: maine za obradu (rezanje) i maine za transport na liniji obrade. Metalna konstrukcija vertikalne trakaste testere VB-1200, slika I-14, dimenzija je 3150.x15050.x5500. mm i mase 12000 Kg. Ova maina krunom trakastom testerom ree drvene trupace, brzinom 32 m/s. Maina sadri utovarnu rampu sa hidraulinim pogonima za postavljanje trupca na mainu, pokretni radni sto sa trupcem za rezanje (desno na slici), vertikalno telo sa pogonom za voenje i zatezanje testere. Metalna konstrukcija maine izraena od elinih profila i limova. Ova konstrukcija za rezanje trupaca je tipina i poznata je pod nazivom Brenta prema poznatom proizvoau.
Odvoenje raseene grae vri se transporterom sa rolnama koji je pokazan na slici I-15. Konstrukcija transportera je uvek izraena iz cevastih ili otvorenih valjanih L i U profilisanih nosaa. Pogoni su obino lanani. Transporteri su opremljeni valjcima sa profilom za centriranje grae ka sredini linije transporta.
______ ____MAINSKI FAKULTET NI Prof.dr MIOMIR JOVANOVI: STRUKTURNA ANALIZA KONSTRUKCIJA 5
Slika I-14 ematski prikaz maine VB-1200 (PP - Preteana kod Blaca) Slika I-15 ematski prikaz transportera sa rolnama
1.4 OPREMA ZA ELEZNICE
Posebnu kategoriju metalnih konstrukcija imaju eleznika vozila. Njihove konstrukcije podleu dinamikim proverama, a njihove mase moraju biti prilagoene za osovinske pritiske koji vae na eleznici. Ove konstrukcije namenjene su eksploataciji od 20 godina i nekoliko miliona kilometara. Za njihovo dimenzionisanje vae meunarodni propisi eleznikih unija (UIC). Na slici I-16 pokazan je sklop obrtnog postolja GOA 100, savremenog putnikog vagona proizvedenog u FABRICI INSKIH VOZILA GOA-Smederevska Palanka. Vagon je namenjen za brzine do 200 km/h na koloseku irine 1435 mm uz maksimalno osovinsko optereenje 160 kN (masa 6400 kg) 7. Izdvojena sloena metalna konstrukcija rama (struktura) i kolevke istog obrtnog postolja, pokazana je na slici I-17.
Slika I-16 Obrtno postolje putnikog vagona GOSA 100 Slika I-17 Izdvojena metalna konstrukcija obrtnog postolja GOA 100 (ram postolja i kolevka)
Slika I-18 pokazuje ram obrtnog postolja elektrine lokomotive ASEA 461. Na obrtnim postoljima se nalaze pogonski motori sa jednostepenim reduktorima za prenos snage. Lokomotiva je duine preko odbojnika 19800 mm, irine 3000 mm, visine 4650 mm, mase 120 t, maksimalna eksloataciona brzina 120 km/h, nominalna snaga po UIC 614/67 je 5100 kW. Vuna sila lokomotive pri 100 % pobude (69.5 km/h) je 260 kN. Vuna sila pri polasku 392 kN. Ukupna duina obrtnog postolja je 8420 mm. Z.Milievi, D.Aranelovi, V.Marjanovi, ELEKTRINE LOKOMOTIVE J 461, Zavod za novinsko-izdavaku delatnost J, Beograd 1990. . Metalna konstrukcija osnovnog rama je napravljena od zatvorenih kutijastih nosaa debljina limova 8-30 mm. Konstrukcija je projektovana za pogonske uticaje od motora i koione opreme i dinamika dejstva od uticaja eleznikih pruga.
______ ____MAINSKI FAKULTET NI Prof.dr MIOMIR JOVANOVI: STRUKTURNA ANALIZA KONSTRUKCIJA 6
Slika I-18 Nosea struktura rama obrtnog postolja elektrine lokomotive serije 461
Na slici I-19 pokazana je sklopna konstrukcija i nosea metalna konstrukcija putnikog vagona GOA 30-91, (tip AB), za brzine do 200 km/h, mase od 45 t. Konstrukciju vagona ine obrtna postolja, postolje vagona i skeletne konstrukcije (sanduk vagona) koja ini nadgradnju postolja. Konstrukcija postolja (nosea struktura) se sastoji iz dva eona i srednjeg dela meusobno kompaktno spojenih zavarivanjem. eoni deo postolja je projektovan da primi uzdune sile automatskog kvaila i odbojnika. eoni deo postolja se sastoji iz eonog nosaa (koji nosi odbojnike), glavnog poprenog nosaa (za vezu sa obrtnim postoljem), jednog viedelnog poprenog nosaa, kosih nosaa (za prijem sila odbojnika) i glavnih uzdunih nosaa. Konstrukcija postolja je izvedena iz valjanih elinih profila ili specijalnih zavarenih otvorenih profila. Oblik postolja je podeen prema geometriji prostora za smetaj putnika (slika 19-b). Srednji deo postolja se nalazi izmeu glavnih poprenih nosaa. ine ga centralni i boni uzduni nosai i popreni nosai. Glavni uzduni nosai su kod vagona GOA 30-91 U20 a popreni nosai su I14. Popreni nosai su postavljeni ispod pregradnih zidova odeljaka i sredine putnikih odeljaka. Sa gornje strane postolje se prekriva trapeznim talasastim podnim limom. eoni deo postolja se obino izrauje od jaih materijala (0562), dok se sredina postolja izrauje od konstrukcionih elika srednjih mehanikih karakteristika (0361).
Slika I-19 Putniki vagon GOA 30-91, a. Sklop, b. Raspored putnike opreme, c. Postolje vagona, d. Kostur sanduka
______ ____MAINSKI FAKULTET NI Prof.dr MIOMIR JOVANOVI: STRUKTURNA ANALIZA KONSTRUKCIJA 7 Nadgradnja putnikih vagona (sanduk vagona) izvedena je od lakih valjanih otvorenih i zatvorenih profila ili specijalno izraenih lakih profilisanih nosaa. Slika I-20 pokazuje pogled unutar jednog segmenta sanduka putnikog vagona. Angelov,V.Z., Rukovodstvo (za kursovo i diplomno proektirane na vagoni), VVTU T.Kablekov, Sofija 1993.. Konstrukcija nadgradnje je skeletne forme, projektovana prema unutranjem rasporedu odeljaka (kupea) i opreme u vagonu. Nosea skeletna struktura sanduka slui za postavljanje oplate, pregrada, krovnih povrina, izolacije, prozora, vrata, mehanike i elektrine opreme, opreme za grejanje (klimatizaciju), signalne opreme i drugog. Skeletna struktura oslonjena na obrtna postolja po svojoj geometriji i nainu oslanjanja ima razliite sopstvene vrednosti oscilovanja od obrtnih postolja i postolja sanduka. Cilj projektovanja putnikih vagona je to manje izraena dinamika (amplitude i frekvencije oscilovanja) na mestima putnikog prostora. Radi toga su razvijena mnoga obrtna postolja, esto poznata pod imenima proizvoaa (Wegman). Materijal sanduka i spoljanje oplate moe biti od elika sa dodatkom bakra (0.25 do 0.40 %) ili od aluminijumskih legura kao i od nerajuih elika.
Slika I-20 Skeletna struktura sanduka putnikog vagona
Nadgradnja teretnih vagona izvedena je prema vrsti tereta koje oni transportuju. Ove konstrukcije se mogu dosta razlikovati od strukture putnikih vagona prikazane na slici I-19. Kod plato vagona (ravnih postolja bez posebne nadgradnje), namenjenih za prevoz kontejnera i izmenjivih sudova postolja su projektovana da izdre velike koncentrisane terete. Zato su njihovi centralni glavni nosai visokih I profila sa osetno uveanim momentima inercije. Postolja vagona cisterni imaju oblike prilagoene smetaju sudova za transport fluida ili prakastih materijala. M.Popovi, Vagon cisterna, eleznice, 2/1985, S.Stojii, Perspektiva razvoja teretnih kola, eleznice, 2/1985 S.Stojii, Vagon za prevoz cementa, eleznice, 2-3/1987., S.Stiefel, Moderne Guterwagen fur den Bahnkunden, ETR, 12/1991.
Slika I-21 Teretni vagoni odreenih namena
______ ____MAINSKI FAKULTET NI Prof.dr MIOMIR JOVANOVI: STRUKTURNA ANALIZA KONSTRUKCIJA 8 Na slici I-21 pokazana je grupa vagona za teretni saobraaj. etvoroosovinski otvoren vagon za rastresit teret Eas 595 0000, zapremine 36m 3 , pokazan je na slici I-21a. Slika I-21b pokazuje specijalan vagon Faccpps 683 6500 (1972-73.) nosivosti 22.5 t, za transport rastresitog materijala sa mogunou pranjenja. Na slici I-21c pokazan je specijalan vagon za automatizovan transport rastresitih i komadnih materijala sa mogunou samostalnog pranjenja primenom vazdune instalacije. Proizveden je u DD Vagonka, MIN Ni. Konstrukcija je izraena od 0562. Sopstvena masa vagona je 30 t, masa tereta za transport je 50 t. Koristi standardna obrtna postolja Y25 CsT. Postolje se sastoji iz glavnog centralnog uzdunog nosaa (kutijastog tipa) i bonih uzdunih nosaa i eonih nosaa .Micki,Z.Micki,M.Stankovi, Nova reenja transporta rastresitih materijala na J, eleznice 2/1985. etvoroosovinski otvoren vagon za krupne terete Rgs 391 0000, proizveden u Vagonsztroitnyelnyi Zavod Burgas, nosivosti 56 t a za brzine od 120 km/h, pokazan je na slici I-21d. Sve ove konstrukcije sastavljene su iz nosee strukture (asije), kolske opreme (obrtna postolja, tokovi, ogibljenja, amortizeri), vune opreme (kuke, spojnice, odbojnici) i nadgradnje koja uvek odgovara vrsti tereta za transport. Nosea konstrukcija je u obliku uzdunog rama, izvedenog od profilisanih nosaa, popreno ukruena i prilagoena za postavljanje na obrtna postolja 5.
1.5 OPREMA ZA LIVNICE I ELIANE
U posebnu grupu metalnih konstrukcija spada oprema za livnice, eliane i valjaonice. Metalne konstrukcije su osnova raznih vrsta livakih maina, miksera, livakih dizalica. Karakteristika njihovog rada su poviene teperature, radne brzine, visoko relativno optereenje i radna uestalost. Ureaj za livenje elika u slabove - stend i njegovu metalnu konstrukciju, proizvodnje MAN-Shloemann, za naizmenian rad sa dva livaka lonca mase rastopine 100 t, pokazuje slika I-22.
Slika I-22 Obrtni livaki STEND za izlivanje elika u slabove
Specijalne metalne konstrukcije vagona za transport rastopine pokazuju slike I-23, I-24 i I-25. Slika I-23 je vagon za transport ljake zapremine 16 (33) m 3 ija konstrukcija omoguava pranjenje okretanjem za 120. Unutranjost je projektovana za temperaturu od 1500 C. Debljina zida elinog omotaa posude je 60-100 mm. Na vagonu je sopstveni pogon za okretanje posude. Posuda je oslonjena na eleznikoj konstrukciji posebno oblikovanoj za obrtnu posudu.
Slika I-23 Specijalni vagon za transport rastopine u elezari
Na slici I-24 elezniki vagon za transport tenog elika sa posudom krukastog oblika i masom rastopine 80-140 t. Vagon koristi livaku dizalicu za pranjenje, drugi ima sopstveni pogon jer se koristi za izlivanje u redne kalupe. Sopstvena masa punog vagona je 328 t. Osovinski razmak obrtnih postolja je 9260 mm. Svi upotrebljeni poluproizvodi za konstrukciju izraeni su od debelih limova. Brzine kretanja vagona su male obzirom na tehnologiju i amotne obloge posuda za rastopine. I u jednom i u drugom sluaju plat lonca je i njegov nosivi deo - nosa. 6.
______ ____MAINSKI FAKULTET NI Prof.dr MIOMIR JOVANOVI: STRUKTURNA ANALIZA KONSTRUKCIJA 9
Slika I-24 Specijalni vagon za transport rastopine u elezari
Dizalice mogu da imaju i specijalizovanu namenu. Slika I-26 pokazuje mosnu dizalicu specijalizovanu za kovake poslove. Naime zahvatno sredstvo za otkivke je lanac koji slui za okretanje predmeta pri kovanju. Mosna dizalica je takoe osnovna radna maina u livakoj industriji. Na slici I-27 pokazana je livaka dizalica za transport livakih lonaca u eliani. Odlikuje se zahvatnim sredstvima u vidu lamelastih kuka, noseom konstrukcijom za rad u vrlo tekim uslovima (pogonska klasa 4), sistemom za dizanje i sistemom za pranjenje (izvrtanje) livakog lonca.
Slika I-26 Metalna konstrukcija mosne kovake dizalice
Slika I-27 Metalna konstrukcija livake mosne dizalice
U kompleksne i tehnoloki povezane maine spada oprema za preradu razliitih sirovina, eliana i valjaonica. To su maine za kontinualan horizontalan i vertikalan transport, maine za livenje (izlivanje), rad sa rastopinom i odlivcima, dizalice za prenos i skladitenje. Ovi kompleksni sistemi, veliki po investicionoj vrednosti imaju obilje metalnih konstrukcija kako na mainama tako i prateoj opremi. To su u prvom redu profilisani elini nosai i cevi, vatrootporne posude i kuita za usmeravanje materijala.