obuhvata algu i naljee na nju. Mutualistika simbioza (alga vri fotosintezu, gljiva prima organske materije, a alga vodu, minerale) Talus im moze biti listast, korast i bunast i ljuspast. Na presjeku talusa liaja razlikujemo 2 osnovna tipa grae homeonomernu i heteronomernu. Koriste se u industriji (vrsta Cetraria Islandica), tamo gdje je velika koncentracija zagaenog vazduha tu nema liajeva, ved su skoncentrisano samo na mjestima sa istim zrakom.Naseljavaju vlana mjesta i drvede. Razmnoavaju se vegetativno.
PRAVIH GLJIVA : Nemaju asimilacijske pigmente, ne proizvode fotosintezu, od rezervne materije mogu imati glikogen, d.z. hitin razmoavaju se bespolno i polno.Javljaju se kao simbionti paraziti i saprofiti.Hife- gradivne jedinice, grade micelij tijelo gljiva Mogu biti otrovne i jestive. Dijele se na Ascomycotina, Basidiomycotina , Deuteromycotina, Mastigomycotina, Zygomycotina. Latinski naziv za prave gljive je Eumycota.
KLASA CHLOROPHYCEAE: KLASA ULVOPHYCEAE Schizogonales Ulvotrichales Chlorosarcinales Ulvales Volvocales Dasicladales Chlorococcales cladophorales Oedogoniales caulerpales Sphaeropleales syphonocladales Chaetophorales Tetrasporales
ROD ODJEL ROD ODJEL Synura Heterokontophyta Ceratium Dinophyta Padina Heterokontophyta Volvox Chlorophyta Scenedesmus Chlorophyta Fucus Heterokontophyta Pediastrum Chlorophyta Euglena Euglenophyta Diatoma Heterokontophyta Emiliana Haptophyta Gelidium Rhodophyta Cymbella Heterokontophyta Vaucheria Heterokontophyta Tribonema Heterokontophyta Batrachospermum Rhodophyta Corallina Rhodophyta Synedra Heterokontophyta Chamaesiphon Cyanophyta