AKVEDUKT U SEGOVIJI

Akvedukt u Segoviji je starorimski akvedukt izgraen za vrijeme rimskih

careva Klaudija i Trajana (1.-2. st.). On je najpoznatiji simbol Segovije i nalazi
se na njegovom grbu.
Izvorno je bio dug 18 kilometara (danas je sauvano oko 1 200 metara s
166 lukova na 120 pilona na dva kata) s najveom visinom od 35, 1 m. Bio je
izgraen od 20 400 velikih granitnih blokova, bez betona. Kako je koriten
sustav hvataljki za podizanje kamenja na velike visine, vidljiva su udubljenja na
kamenju. Izgradnja vodovoda slijedi principe koje Vitruvije opisuje u svom
dijelu De architectura, objavljenom sredinom 1.st. Tijekom rimskog doba, na
svakome od triju najviih lukova bio je natpis s bronanim slovima gdje su
pisala imena graditelja i datuma izgradnje. Danas su dva luka jo uvijek vidljiva,
sa svake strane akvedukta, a na jednom je navodno pisalo ime osnivatelja grada
Herculesa.

Mauri su unitili dio vodovoda u 11. stoljeu. Obnovljen je u 16. st., za
vladavine kralja Ferdinanda I. Aragonskog, kada su postavljene skulpture u
sredinjim niama gradskog dijela akvedukta.
Vodovod prevozi vodu iz Fuente Friariver, nalazi se u oblinjim brdima, nekih
17 km (11km) od grada u regiji poznatoj kao La Acebeda.
1985. godine upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske batine u Europi.
IZVORI: Wikipedia, UNESCO KRISTIJAN IVANEVI 1.B