KUPINOVO VINO

Kupina je pogodna za proizvodnju teih vina, analognih tzv. medicinskim vinima. Upotrebljava se za
slabokrvne, rekonvalescente te starije osobe. Vino od kupine sadri mnogo provitamina A, P, E. Osim
toga cijelu grupu vitamina B, folnu kiselinu, H vitamin (bio-tin), K , niacin. Svjei sok sadri dostatne
koliine vitamina C. Osim iroke skupine vitamina, kupina sadri i vane mineralne tvari osobito eljezo,
magnezij, kalcij, kalij, cink, molibden, mangan.

Male koliine
Evo nekoliko naina pripreme vina od kupine, ovisno o koliini kupine koju preraujemo:
U malim koliinama se moe pripremiti desertno vino od kupina: na 10 litara zgnjeenih kupina dodajte
1,5-2 kg edera. Izmijeajte i dodajte nekoliko tapida vanilije. U boci, koju stavite na sunce, stoji oko dva
mjeseca, nakon ega moete odvojiti sok i spremiti u boce. Boca s izgnjeenom kupinom moe biti
zatvorena, ali lagano.
Osim ovoga najjednostavnijeg naina dobivanja desertnog vina od kupine, moemo postupiti i drukije:
Zrele plodove zgnjeite i ugrijte na oko 60 C radi izluivanja boje. Nakon toga dodajte l ,5 kg edera, i to
u vrudu kominu. Kada kominu istijetite i ohladite, u odvojeni sok dodajte vinski kvasac i stavite u
posudu za vrenje. To je stakleni bocun opremljen vrenjaom. Pretae se i odvaja sok od taloga za oko 10
dana i ponovno dodaje jo 0,5 kg edera i nastavlja vrenje pod vrenjaom.
Vede koliine
Priprema desertnog vina od kupine u vedim koliinama:
Kako se kupina bere povremeno, to treba odabrati veliinu posuda za jednu do dvije berbe. Mi demo
uzeti za primjer posude od 10 litara. To mogu biti posude od razliitog materijala, otporne na kiseline i
alkohol, s irokim otvorom gore. Najbolje su staklene. U prvu posudu stavljamo ubrane i zgnjeene
kupine. Od deset litara gnjeenih (izmuljanih) kupina dobijemo oko est litara soka. Na tu koliinu
dodamo l kilogram edera i 1/4 vredice vinskog kvasca (Vrelko). Izmijeamo i nakon dva do etiri dana
zapoinje vrenje. Kada sok poprimi boju, tijetimo sadraj posude u maloj prei ili iscijedimo rukom uz
pritisak preko odgovarajudeg platna. Cijededi rukom dobit demo manje soka u vrenju (manji randman). U
drugu posudu od 10 litara stavljamo idudu kupinu iz idude berbe, tako da naizmjence dodajemo sok u
vrenju u posudu za vrenje (bavicu, stakleni bocun).
Nakon tijetenja dobijemo sok u vrenju, koji stavljamo u vedu posudu u kojoj de se dovriti vrenje.
Naizmjeninim postupkom dobivanja boje, vrenje u bavici de tedi jednolinije. Ova bavica (ili bocun)
zatvorena je vrenjaom u kojoj se nalazi voda.
Iako je to tehnoloki nepovoljno, nastavljamo dodavati u posudu za vrenje uvijek idudu koliinu soka u
vrenju.
Nakon tijetenja a prije stavljanja soka u vrenju u bavicu za vrenje, u sok u vrenju dodajemo jo l ,4 kg
edera na est litara soka, koji prethodno otopimo u vrudoj vodi a dodajemo ohlaen. U sluaju slabijeg
vrenja moemo dodati 150 g/hl amonijevog karbonata (na est litara moe se dodati 9 g amonijevog
karbonata).
Kada je posuda za vrenje napunjena do 3/4 sadraja, vie ne dodajemo sok u vrenju, ved ekamo da
vrenje zavri i uzimamo drugu posudu (bavicu). Vrenje se ne provodi u hladnoj prostoriji ili na hladnom.
Provedbe vrenja najpovoljnije je kod dnevne ili sobne temperature. Po zavrenom vrenju moemo
dobivenom vinu dodati manju koliinu kalijevog di-sulfita (prije tzv. vinobran) radi konanog prekida
vrenja i zatim boljeg uvanja vina koje sadri jo dovoljno edera. Od est litara soka trebali biste dobiti
prije tijetenja komine izmeu 5 i 7 vol. % alkohola.
Kad dodamo jo edera, vino od kupine trebalo bi sadravati od 12 do 14 vol. % alkohola. Ovisno o
stupnju provrelosti, dodamo jo izmeu 150 i 250 g/1 ostatka edera. Po zavrenom vrenju, nakon
prethodno i prirodno istaloenog taloga, odlijevamo (dekantacijom) bistri dio kupinova vina u drugu, ved
lagano zasumporenu bavicu. Stakleni bocun se ne zasumporava. Kako bismo dobili to bistrije i
stabilnije proizvedeno vino od kupine, treba ga jo 2-4 puta pretoiti bez zraenja.
Kada smo potpuno sigurni u stabilnost dobivenog vina, tj. kad ne stvara vie taloge, ne obara boju i
potpuno je bistro, stavljamo ga u boce.

Velike koliine
Vlasnici vedih nasada kupina koji ele proizvesti vie vina od kupina obino imaju iskustva sa preradom i
vinifikacijom groa. Oni mogu postupiti na ovaj nain:
Dobivanje boje
Sok zgnjeene kupine sadrava izmeu 35 i 50 Oe. Odmah nakon gnjeenja kupine dodaje se potrebna
koliina edera i promijea. Dobiveni sok u komini treba sadravati 95 do 1000e, tj. oko 216 g/1 edera.
Nakon mijeanja komine kupine cijepi se kvascima koji su u stanju vreti kod povienog sadraja edera i u
naknadnom vrenju. To bi uglavnom bili neki od kvasaca soja
Saccharomyces (bayanus, cerevisiae, uva-rum), Saccharomycodes te Kloeckera i slino. Kako je esto
teko nabaviti potrebne kvasce, mogu se upotrijebiti i obini vinski kvasci (kao npr. Vrelko). Vrenje
komine kupine tee dosta burno.
Tri ili etiri dana nakon zapoetog vrenja i dobivanja boje, obavi se tijetenje na prei
opremljenoj odgovarajudim platnom za proputanje soka.
Provedba vrenja
Provedbi vrenja treba pristupiti s osobitom panjom. Vrenje se provodi kod sobne temperature od 18 do
20 C. Prije prijenosa soka na vrenje dodaje se jo stanovita koliina edera, prema tome koliki ostatak
edera u gotovom vinu elimo. Moe se dodati do 20 kg edera na 100 litara. U sluaju zastoja u vrenju
nakon dodavanja edera, moe se dodati amonijev karbonat, i to 150 g na hl. Novu koliinu tijetenog
soka u vrenju poeljno je dodavati u bavu dok traje burno vrenje prethodnog soka. Naime, plodovi
kupine ne zriju istovremeno. Ako bi zavrilo vrenje prethodnog
dijela soka, moralo bi se izazvati naknadno vrenje to bi bilo nepovoljno. Kvasac je u tijeku
burnog vrenja stalno u razmnaanju i u postupku vrenja.
Punjenje u boce
Nakon zavrenog vrenja i poslije 2-4 pretoka dekantacijom, bez pristupa zraka, tj. sve dok vino ne
postane potpuno stabilno, puni se u boce. Mjesec dana prije predvienog vremena za punjenje
u boce, vino se moe lagano sumporiti 3-5 g/hl kalijevim disulfitom. Sumporenje je potrebno da se
sprijei rad kvasaca, iako de dobiveno vino postati neto svjetlije. Ako vino i dalje vrije zbog ostatka
edera, povedamo koliinu sumpornog dioksida.
Vino spremamo u smee ili zelene boce i zatvaramo suhim prije toga iskuhanim plutenim epom. Bocu
iznad epa treba zatvoriti rastopljenim obojenim parafinom, smolom ili termoplastinom kapicom.
Vino od kupine ima okvirno sljedede analitike osobine:
gustoda izmeu 1.0650 i 1.0700
sadraj alkohola izmeu 90 i 110 g/1 odnosno 11,6 i 14 vol%
sadraj ekstrakta izmeu 175 i 185 g/1
sadraj kiselina (raunajudi na vinsku) izmeu 6,5 i 11 g/1
ostatak edera iskazano kao invert izmeu 140 i 200 g/1
sadraj pepela izmeu 0,9 i 1,7 g/1
Proces dobijanja kupinovog vina je jednostavan. Obrati dobro sazrele, zdrave plodove kupine, staviti ih u
sud za fermentaciju, dodati 5gr vinobrana na 100kg plodova i 3-5 kg edera rastvorenog u isto toliko
litara vode, sipati to u sud sa kupinama i kupine blago izmuljati drvenom dralicom. Sud povezati i ekati
da se zavri fermentacija do kraja. Po zavretku fermentacije vino procediti, najbolje preko plastinog
sita, pa u njega dodati rastvoren elatin u koliini deset grama na 100kg mase.(elatin rastvoriti u vrudoj
vodi u odnosu 10gru 1 litar, prohladiti pa tek onda sipati u kupinovo vino). Kupinovo vino ostaviti da se
taloi 20-30 dana pa ga pretoiti jo jednom do taloga. Posle toga moe se flairati u iste staklene boce i
dobro zatvorene, pa ih poreati u epru sa malovode i pokriti sa mokrom krpom pa zagrejati do oko 70
stepena cezijusova, kad pone para da probiva kroz nakvaenu krpu, skloniti sa grejnog tela i ostaviti ih
da se same po sebi ohlade tako pokrivene.(kao pasterizacija zimnice)