PLANIRANJE

Doc. dr Igor Todorovi

Kako e
mo to
provesti?
Planiranje
Kako e mo
tamo doi?
Gdje smo
sada?
Gdje
elimo da
budemo?
Kako e
mo
mjeriti?
Kako e mo
kontrolisati?
...?

Planiranje
Planiranje je temeljna, polazna funkcija menadmenta

Predstavlja prvu meu jednakim funcijama
menadmenta
Planiranje
Planiranje je proces koji ukljuuje izbor zadataka i
ciljeva te akcija za njihovo ostvarivanje

Zahtjeva odluivanje, odnosno izbor izmeu
alternativnih buduih smjerova djelovanja
Kljuni aspekti planiranja
1. Vezano za kontrolu
2. iroka primjena
3. Formalno i neformalno planiranje
4. Utvrivanje i omoguavanje ostvarivanja
organizacionih ciljeva
5. Vremenski period (od nekoliko nedelja do niza
godina)
6. esto brkanje sa predvianjem
7. Fleksibilnost
Planiranje
Planovi osiguravaju racionalan pristup ostvarivanju
prethodno odabranih ciljeva.

Planiranje ima zadatak poduzeu osigurati:
da zna zato postoji i to mu je temeljno podruje
djelovanja,
da zna koje su mu dobre, a koje loe strane,
da zna koje prilike i prijetnje dolaze iz eksterne okoline,
da moe prepoznati i uspostaviti odgovarajue standarde
poslovanja,
da ima definisana pravila ponaanja (politiku) koje e se
pridravati svi zaposlenici u izvravanju ciljeva poduzea.
Proces planiranja
1
Iniciranje procesa
2
Utvrivanje ciljeva
3
Utvrivanje planskih premisa
4
Utvrivanje upotrebljivih alternativa
5
Ocjenjivanje alternativa
6
Odabiranje najboljih, najpovoljnijih alternativa
7
Formulisanje podravajuih planova
8
Implementacija planova
Vrste planiranja
Prema prirodi odluka
Prema vremenskom horizontu
Prema funkcionalnom podruiju
Prema pristupima

Prema prirodi odluka
Strategijsko planitanje
Operativno planiranje

Prema prirodi odluka
Strategijsko planitanje
Rjeavanje strategijskih problema
Donoenje strategijskih odluka
Odreivanje najvanijih ciljeva
Orjentisano interno i eksterno
Interna analiza
Eksterna analiza veoma bitna
Na najviem nivou



Prema prirodi odluka
Prema Eriu strategijsko planitanje mora da obuhvata
slijedee korake:
1. Analizu eksternog okruenja
2. Analizu internog okruenja
3. Definisanje ciljeva
4. Definisanje strategijskih alternativa
5. Ocjenu i izbor
Prema prirodi odluka
Operativno planiranje
Kratkorono
Rjeavanje konkretnih, praktinih problema
Nastavlja se na strategijsko planiranje
Planovi i procedure za ostvarivanje ciljeva organizacije
Operatvni menaderi

Prema vremenskom horizontu
Dugorono planiranje
Period preko 10 godina

Srednjorono planiranje
Period od 3 do 7 godina

Kratkorono planiranje
Period do godinu dana

Prema funkcionalnom podruiju
Planiranje se dijeli po poslovnim funkcijama
organizacije
Razlikujemo vie vrsta planiranja
Onoliko koliko ima baznih funkcija u organizaciji

Npr: planiranje nabavke, planiranje proizvodnje,
planiranje finansija, planiranje kadrova, itd.
Prema pristupima
Prema R. Akofu
1. Zadovoljavajui
2. Optimizirajui
3. Adaptivni

Prema Eriu
1. Inside Out
2. Outside In
Drugi pristupi
1. Top down
2. Bottom up
Planiranje i odluivanje
Donoenje odluka je sastavni, neodvojivi dio rada
menadera na svim nivoima

Planiranje predstavlja odluivanje (u veini situacija)
Rezultat planiranja su odgovarajue odluke

Odluke donose i svi zaposleni u organizaciji
Kontrola kvaliteta proizvoda i usluga
Higijensko-tehnika zatita na radu
Itd.
Planiranje i odluivanje
Programirane odluke
Donose se u skldu sa propisanim politikama,
procedurama i pravilima organizacije
Ogranieno na probleme koji se ponavljaju i ija se
rjeenja mogu unapred predviditi i uniformisati
Ograniavaju slobodu pojedinaca u organizaciji (daju im
mali prostor za odluivanje)
Neprogramirane odluke
Donose se za pojedinane, nestandardne i neprevidive
probleme

Faze procesa odluivanja
1. Faza ispitivanja situacije
2. Faza iznalaenja alternativa
3. Faza procjene alternativa
4. Faza implementacije i nadgledanja odluke
Kljuni elementi planiranja
1. Misija
2. Ciljevi
3. Strategije
4. Politike
5. Procedure
6. Pravila
7. Planovi
8. Programi
9. Budeti
Model procesa strategijskog
menadmenta
Misija
Ciljevi
Strategije
Politike
Programi
Budeti
Procedure
Performanse
O
k
r
u

e
nj
e
Vanjska
okolina:
Opta
okolina
Poslovna
okolina
Unutranj
a okolina:
Struktura
Kultura
Resursi
Formuliranje strategije
Implementiranje
strategije
Evaluiranje i
kontroliranje
I faza II faza III faza IV faza
VIZIJA
Misija
Ciljevi
Strategije
Politike
Programi
Budeti
Procedure
Performanse
O
k
r
u

e
nj
e
Vanjska
okolina:
Opta
okolina
Poslovna
okolina
Unutranj
a okolina:
Struktura
Kultura
Resursi
Formuliranje strategije
Implementiranje
strategije
Evaluiranje i
kontroliranje
I faza II faza III faza IV faza
Misija
Ciljevi
Strategije
Politike
Programi
Budeti
Procedure
Performanse
O
k
r
u

e
nj
e
Vanjska
okolina:
Opta
okolina
Poslovna
okolina
Unutranj
a okolina:
Struktura
Kultura
Resursi
Formuliranje strategije
Implementiranje
strategije
Evaluiranje i
kontroliranje
Misija
Ciljevi
Strategije
Politike
Programi
Budeti
Procedure
Performanse
O
k
r
u

e
nj
e
Vanjska
okolina:
Opta
okolina
Poslovna
okolina
Unutranj
a okolina:
Struktura
Kultura
Resursi
Formuliranje strategije
Implementiranje
strategije
Evaluiranje i
kontroliranje
O
k
r
u

e
nj
e
Vanjska
okolina:
Opta
okolina
Poslovna
okolina
Unutranj
a okolina:
Struktura
Kultura
Resursi
S
R
E
D
I
N
A
Vanjska
sredina
Opta
sredina
Poslovna
sredina
Unutranja
sredina
Struktura
Kultura
Resursi
Formuliranje strategije
Implementiranje
strategije
Evaluiranje i
kontroliranje
Formulisanje strategije
Implementacija
strategije
Evalulacija i
kontrolisanje
I faza II faza III faza IV faza I faza II faza III faza IV faza
VIZIJA
P o v r a t n a v e z a
Misija
Misija definie osnovnu funkciju ili zadatak
preduzea.


Misija odreuje domenu poslovanja preduzea u
terminima proizvoda i usluga, kupaca, trita,
tehnologija, nivo proizvodnje, distribucije, imovine i
sposobnosti preduzea.
Misija
Svaka vrsta organiovanog djelovanja bi trebala imati
svrhu ili misiju.


Npr. svrha privrednog preduzea je proizvodnja i
distribucija prirodnih dobara i usluga.

Ciljevi
Predstavljaju odreeno, eljeno stanje ili eljeni uinak
koji organizacija namjerava da ostvari u nekom kraem
ili duem vremenskom preiodu.

Usko vezani sa misijom organizacije

Za razliku od misije, ciljevi imaju prostorno i
vremensko ogranienje
Osnovna uloga ciljeva
Postojanje ciljeva daje svrsishodnost aktivnostima
organizacije
Slue za usmjeravanje i koordinaciju svih aktivnosti,
organizacionih dijelova i pojedinaca
Predstavljaju osnovu na bazi koje se donose druge upravljake
odluke
Na osnovu njih se vri alokacija resursa
Doprinose poveanju performansi organizacije
Koriste se i kao standardi za ocjenu uspjenosti u radu
menadera
Predstavljaju osnovu i izvor za motivisanje lanova
organizacije
Podjela ciljeva
Sa stanovita prirode podruija

Sa aspekta vremena

Prema vaznoti

Ostale podjele
Podjela ciljeva
Sa stanovita prirode podruija
Ekonomske i nekekonomske
Sa aspekta vremena
Dugorone, srednjorone i kratkorone
Prema vaznoti
Primarne i sekundarne
Ostale podjele
Osnovne (temeljne), parcijalne i induvidualne
Hijerarhija ciljeva
1. Socio-
ekonomska
svrha
2. Misija
3. Ukupni ciljevi organizacije
(dugoroni, strategijski)
4. Odreeni ukupni ciljevi (npr. u
kljunim podrujima rezultata)
5. Ciljevi dijela preduzea
6. Ciljevi odjeljenja i jedinica
7. Ciljevi pojedinaca
- Radna uspjenost
- Ciljevi linog razvoja
P
r
i
s
t
u
p

o
d
o
z
g
o

p
r
e
m
a

d
o
l
j
e
P
r
i
s
t
u
p

o
d
o
z
d
o

p
r
e
m
a

g
o
r
e
HIJERARHIJA CILJEVA
ORGANIZACIJSKA
HIJERARHIJA
Menandment nieg nivoa
Menandment srednjeg
nivoa
Top menandment
Upravni / nadzornbi odbor
Naela utvrivanja ciljeva
1. Mjerljivost
2. Pokrivanje glavnih podruija poslovanja organizacije
3. Ambicioznost, odnosno izazovnost ciljeva
4. Vremenska odreenost ciljeva
5. Povezanost ciljeva sa nagradama za njihovo
izvravanje
6. Ukljuivanje zaposlenih u formulisanje ciljeva
7. Praenje ostvarivanja ciljeva
Strategija
Strategija se definie kao utvrivanje osnovnih
dugoronih ciljeva preduzea, usvajanje pravaca
djelovanja i alokacija resursa nunih za njihovo
ostvarenje.

Mintzberg, Quinn, i Voyer su definisali strategiju kao
nacrt ili plan koji integrie glavne ciljeve, politike i
akcije preduzea u jedinstvenu cjelinu
Strategija
Svrha strategija je utvrditi i dati na znanje, pomou
sistema glavnih ciljeva i politika, zamiljenu sliku
preduzea.

Strategijom se nastoji tano odrediti kako e
preduzee ispuniti svoje ciljeve, a to je zadatak brojnih
veih i manjih prateih programa.

Vrste strategije
Korporativna strategija

Strategija stratekih poslovnih jedinica

Funkcionalna strategija
Podjela strategija prema hijerarhiji ili
tipovima i nivoima upravljanja
Strategija
proizvodnje
Strategija
finansija
Strategija
marketinga
Strategija
istraivanja i
razvoja
Strategija
upravljanja
kadrovima
Strategija
poslovnih
jedinica
Strategija
poslovnih
jedinica
Strategija
poslovnih
jedinica
Opa i
korporativna
strategija
Funkcionalna
strategija
Poslovna
strategija
Korporativna
strategija
Strategijske opcije
1. Koncentracija na jedan posao
2. Vertikalna integracija
3. Koncentrina diversifikacija
4. Konglomeratska diversifikacija
5. Zajednika ulaganja
6. Strategija ogranienja
7. Strategija liavanja
8. Likvidacija
9. Reorganizacija
10. Kombinacija navedenih strategija
Formulisanje strategije
Analiza konurentske pozicije preduzea ili industrije
Porterova analiza pet konurentskih snaga
Pregovaraka mo dobavljaa
Pregovaraka mo kupca
Pretnja od supstituta
Opasnost od ulaska nove konurencije
Rivalitet

Porterova analiza pet konurentskih snaga
Rivalitet
Barijere
ulaska
Snaga
kupaca
Supstituti
Snaga
dobavljaa
Politike
Kreiraju se sa ciljem da se omogui menaderima da
odluuju na slian nain u slinim situacijama

Politika je skup stavova, naela, principa i kriterija
kojim se usmjerava odluivanje i akcija u poslovanju
organizacije
Politike
Definie podruje unutar kojeg se trebaju donositi
odluke te osiguravaju konzistentnost odluka sa
ciljevima.
Npr. politika preduzea moe biti da ne dovodi nove
ljude ve napreduje i usavrava postojei kadar.

Politike se proteu na svim nivoima organizacije, od
politike preduzea, preko politike odjela do politika
najmanjih segmenata organizacije

Pravila
Posebne postavke o tome ta se moe ili ta se ne moe
da ini u organizaciji u datoj situaciji

Ona ine iskljuive direktive:
Zabranjeno puenje
Obavezna zatitka oprema na radu
Itd.

Procedure
Predstavljaju smjernice za djelovanje, odnosno akciju
ili izvrenje, te kako takve preciziraju ta i kako treba
da se uradi

Odreuju tanu hronologiju sleda koraka koje treba
uiniti u esto ponavljanim dogaajima

Primjenjuju se na svim nivoima
organizacije
Planovi
Nastaju kao rezultat procesa planiranja

Plan je nita, planiranje je sve Dvajt Ajzenhauer
Plan gubi svaki znaaj ako se promjene okolnosti


BIZNIS PLAN


Planovi
Prema Mitzbergu imaju dvije uloge:

Oni su medij komuniciranja

Kao sredstvo kontrole
Podjela planova
Prema vremenu koje obuhvataju
Dugoroni
Sradnjoroni
Kratkoroni
Operativni
Specifini planski zadaci za pojedince ili organizacione
jedinice, rasporeeni na vremenske intervale krae od jedne
godine
Programi
Jednokratno planiranje, odnosno eksplicitni izvjetaji
u pismenoj formi o koracima koje treba preduzeti da bi
se ostvarili konkretni zadaci

Skupovi ciljeva, politika, procedura, pravila, dodijeljenih
zadataka, koraka koje treba preduzeti, resursa koje treba
zaposliti i drugih elemenata nunih za poslovanje, a
obino su poduprti budetom.


Programi
Osnovni program moe zahtijevati niz popratnih programa
pri emu svi zahtijevaju koordinaciju i vremensko
usklaivanje.


Oni se izvode iz drugih planskih odluka, prije svih
ciljeva, politika i strategija
Buet
Prikaz oekivanih rezultata izraenih brojano,
odnosno brojkom izraeni programi

Buet moe biti izraen finansijski, u radnim satima, u
jedinicama proizvoda ili satima maina ili u bilo kojem
drugom brojanom obliku.

Buet
Temeljni je instrument planiranja u mnogim
preduzeima jer prisiljava preduzee da napravi
numeriki prikaz oekivanog toka novca, trokova i
prihoda, kapitalnih izdataka ili iskoritenosti
kapaciteta.

Nuan je za kontrolu, ali samo ukoliko odraava
planove

Doc. dr Igor
Todorovi
igor.todorovic@efbl.org

Kabinet 401

Konsultacije:
Utorak 9 - 11
Petak 9 - 11