TEORIJA PROIZVODNJE

ECW2731

Managerial Economics

to je to industrija?
Industrija je proizvodna djelatnost ili skup proizvodnih djelatnosti (skup grana proizvodnje) u kojima se predmeti odvojeni od prirode ili na drugi nain raspoloivi razliitim usmjeravanim i kontroliranim procesima uz primjenu tehnikih, tehnologijskih, organizacijskih i drugih ljudskih dostignua transformiraju u dobra i vrijednosti kojima uz visoku efikasnost zadovoljavaju razliite proizvodne potrebe i potrebe u finalnoj potronji.
2

Obiljeja industrije:
Proizvodnja zasnovana na razvoju i primjeni nauke,

tehnike i tehnologije; Velika podjela rada, specijalizacija, kooperacija, kolektivni rad, ogromna proizvodnja, velike serije, kontinuirani rad, visoka proizvodnost rada, raznovrsni predmeti rada, brojni finalni proizvodi ujednaene kvalitete i trajanja; Iskljuivo trina proizvodnja; Dominantan uticaj na ekonomski i drutveni razvoj; irenje industrijsko djelovanja na podruje usluga.

ZEMLJA MORA ZADOVOLJITI BAREM JEDAN OD TRI KRITERIJE DA BI SE SMATRALA INDUSTRIJALIZIRANOM:

1. 2. 3.

da oko 25% BDP diretno ostvaruje u industrijskom sektoru da oko 60% ukupne industrijske proizvodnje ostvaruje u preraivakoj industriji da je oko 10% ukupnog stanovnitva zaposleno u industriji

TO JE TO INDUSTRIJALIZACIJA?
1.

2.

INDUSTRIJALIZACIJA ZNAI DVOJE: razvijanje industrije, razvijanje industrijskog naina proizvodnje i poslovanja u cjelokupnoj nacionalnoj ekonomiji i drutvu.

Produktivnost rada preraivake industrije neuporedivo je vea nego one u tradicionalnoj poljoprivredi;

Industrijski razvoj ima veliku ulogu u politici zapoljavanja.

GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

Teorija preduzea

Proizvodne odluke preduzea

Proizvodna tehnologija

Opisuje kako se inputi transformiraju u outpute

Inputi: zemlja,rad, kapital i sirovine Outputi: automobili, stolovi, knjige, itd.

Proizvoai mogu proizvesti razliite koliine outputa koristei razliite kombinacije inputa Tehnologiju proizvodnje moemo predstaviti proizvodnom funkcijom

Proizvodna funkcija

Ulazi - faktori proizvodnje klasifikovani su kao:

Zemljite - svi prirodni resursi na zemlji - ne samo zemlja

preduzea Cijena plaena za iznos koritenja zemljita = Renta ili najam Rad - svi fiziki i mentalni ljudski napori koji su ukljueni u proizvodnju Cijena plaena za rad = Plata Materijal svi utroci osnovnog pomonog i reijskog materijala Cijena plaena za materija Nabavna cijena Kapital - zgrade, maine i oprema koje se koriste u proizvodnji Cijena plaena za kapital = Kamata

Proizvodna funkcija
Ulaz Zemljite Rad Materija Kapital Proces Izlaz

Proizvod ili usluga generie dodanu vrijednost

Analiza prozvodne funkcije kratki rok

Kratki rok je vremensko razdoblje u kojemu varijabilni

ulazni faktori, kao to su materijal i rad mogu biti prilagoeni, ali je prekratak da bi se svi ulazi promjenili. U kratkom roku, fiksni faktori, kao to su zgrade i oprema, ne mogu se promjeniti ili prilagoditi.

Analiza prozvodne funkcije kratki rok

U vrijeme porasta prodaje (potranje) preduzee moe poveati rad i materijal, ali samo do odreenog nivoa - oni e biti ogranien veliinom prostora. U ovom primjeru, zemljite, zgrade i oprema su fiksna faktor koji se ne mogu mijenjati u kratkom roku.

Analiza prozvodne funkcije dugi rok

Dugo rok je razdoblje u kojemu se mogu mijenjati svi

fiksni i varijabilni faktori koje preduzee koristi, ukljuujui rad, materijale i kapital.

Analiza prozvodne funkcije dugi rok

U dugom roku, preduzee moe promijeniti sve svoje faktora proizvodnje to poveava njegovu ukupnu sposobnost. U ovom primjeru je udvostruilo svoj kapacitet.

Proizvodna funkcija
Matematiki prikaz odnosa: Q = f (K, L, La)
Izlaz (Q) zavisi o iznosu kapitala (K), zemlje (L) i rada (La) koji se koristi

PROIZVODNA FUNKCIJA
Proizvodna funkcija Pretpostavimo da su ininjeri i naunici definisali postupak kojim odreene vrste ulaza (inputa) mogu biti zaposlene da proizvede odreenu vrstu izlaza (outputa). Funkcija bi proizvodnje koja predstavlja taj postupak pokazala maksimalan output to ga se moe proizvesti raznim (svim moguim) kombinacijama inputa pri onom stanju tehnologije koji su odredili ininjeri. I obrnuto, funkcija bi proizvodnje isto tako utvrdila sve razliite kombinacije inputa koje bi mogle zajedno proizvesti odreene nivoe outputa.

PROIZVODNA FUNKCIJA
Proizvodna funkcija je jednaina, tabela, ili grafikon koji pokazuje maksimalnu proizvodnju dobara koju preduzee po razdoblju moe proizvesti sa svakom grupom faktora. I faktori i proizvedena koliina mjere se fizikim umjesto monetarnim jedinicama. Pretpostavlja se da se u razdoblju analize tehnologija ne mijenja.

PROIZVODNA FUNKCIJA
Ovdje radi pojednostavljenja pretpostavimo da preduzee proizvodi samo jednu vrstu proizvoda s dva faktora, radom (L) i kapitalom (K). Jednaina ove jednostavne proizvodne funkcije je Q=f(L,K)
ita se: koliina proizvodnje je funkcija, ili zavisi o koliini rada i kapitala koji se upotrebljava u proizvodnji.

Proizvodna funkcija
C

Oblici proizvodne funkcije

Oblici proizvodne funkcije: - proporcionalna (linearna) - ispod proporcionalna (degresivna) - iznad proporcionalna (progresivna)

PROIZVODNA FUNKCIJA
Ovdje radi pojednostavljenja pretpostavimo da preduzee proizvodi samo jednu vrstu proizvoda s jednim faktora, radom (L). Jednaina ove jednostavne proizvodne funkcije je Q=f(L)
ita se: koliina proizvodnje je funkcija, ili zavisi o koliini rada koji se upotrebljava u proizvodnji.

Ukupni, prosjeni i granini proizvod

Ukupni proizvod predstavlja ukupno proizvedenu koliinu iskazanu u fizikim jedinicama. Granini proizvod jednog inputa je ekstra proizvod ili proizvodnja dodana jednom ekstra jedinicom toga inputa dok ostali inputi ostaju nepromjenjeni. MPL= TP/ L

Prosjeni proizvod je jednak ukupnom proizvodu po jedinici utroenog rada APL=TP/L

Variable Input Total Product (X) (Q or TP) 0 0 1 8 2 18 3 29 4 39 5 47 6 52 7 56 8 52

Raunanje graninog proizvoda (MP)

Variable Marginal Input Total Product Product (X) (Q or TP) (MP) 0 X=1 0 Q 8 Q=8 8 1 8 X 1 2 18 3 29 4 39 5 47 6 52 7 56 8 52

Raunanje graninog proizvoda (MP)

Variable Marginal Input Total Product Product (X) (Q or TP) (MP) 0 0 8 1 8 10 2 18 11 3 29 10 4 39 8 Q 5 5 X=1 47 Q=5 5 X 1 6 52 4 7 56 -4 8 52

Raunanje prosjenog proizvoda (AP)

Variable Total Average Input Product Product (X) (Q or TP) (AP) 0 0 --Q 88 1 8 1 8 8 X 1 1 2 18 3 29 4 39 5 47 6 52 7 56 8 52

Raunanje prosjenog proizvoda (AP)

Variable Total Average Input Product Product (X) (Q or TP) (AP) 0 0 --1 8 8 2 18 9 3 29 9.67 4 39 9.75 5 47 9.4 6 52 8.67 7 56 8 8 52 6.5

 Ako je MP pozitivan

tadaTP se poveava. Ako je MP negativan tada TP se smanjuje. TP dostie maksimum kada je MP=0

 Ako je MP > AP tada AP raste. Ako je MP < AP tada AP pada.

MP=AP kada je AP u maksimumu.

Zakon opadajuih prinosa

Definicija Dodavanjem jedinica varijablilnog faktora kada imamo i fiksni faktor, u nekom trenutku dodatni izlazi (tj. granini proizvod) pone se smanjivati.

Opadajui prinosi
Variable Marginal Input Total Product Product (X) (Q or TP) (MP) 0 0 8 1 8 10 Opadajui 2 18 11 prinosi 3 29 10 poinju 4 39 8 ovdje 5 47 5 6 52 4 7 56 -4 8 52

Zakon opadajuih graninih prinosa

Poveanje povrata Timski rad i specijalizacija MP

Poetak opadajuih prinosa Manje mogunosti za timski rad i specijalizaciju

MP

Zakon opadajuih graninih prinosa

Iz prethodnog primjera, koji se odnosi na granini proizvod,

vidljivo je da ako se sve vie dodaje promjenjivog faktora uz datu koliinu fiksnog faktora i drei tehnologiju konstantnu, granini prozvod (MP) e na rasti dostizati maksimum i nakraju padati.
TP

MP

Rad

Zato se javlja smanjenje marginalnih povrata?

Kada se radnici dodaju uz ogovarajui iznos fiksnih faktora,

fiksni faktori su bolje iskoriteni, pa granini proizvod (MP) raste u poetku.

Kasnije, kada se sve vie i vie radnika dodaje, na kraju postaje

previe radnika u odnosu na iznos fiksnih faktora, to urokuje pad graninog proizvoda.

Ukupni, prosjeni i granini proizvod

Proizvodnja u kratkoronom periodu

Slika - Kratkorona proizvodna funkcija s jednim varijabilnim inputom Kriva ukupnog proizvoda pokazuje rast autputa uz razliite koliine inputa rada. Input rada uslovljava rast ukupnog proizvoda do take L=4. Posle ove take, dodatni input daje sve manje autputa. Za L > 8, nivo autputa opada.

Proizvodnja u kratkoronom periodu, zakon o opadajuim prinosima

Prvo, prolazi kroz koordinatni poetak. Drugo, poetno dodavanje varijabilnog inputa poveava

autput po principu rasta kamate: pomjerajui se od 1. do 2. jedinice radne snage, dostie 10 extra jedinica autputa, dok se od 2. do 3. jedinice radne snage dobija 13 dodatnih jedinica. Konano, funkcija prikazana na slici ima osobinu da do neke take (L = 4 na slici), dodatna jedinica varijabilnog inputa daje sve manje poveanje u autputu. Tako pomjeranje od 5. do 6. jedinice radne snage dostie 14 extra jedinica autputa, dok od 6. do 7. jedinice radne snage dostie samo 9. Za neke proizvodne funkcije, nivo autputa moe stvarno opadati sa dodatnom jedinicom varijabilnog inputa iza neke take, kao to se deava ovde za L > 8. Sa ogranienim iznosom kapitala sa kojim se radi, dodatni radnici mogu da ponu da smetaju jedni drugima.

Proizvodnja u kratkoronom periodu

Dakle, slika pokazuje da porast rada uzrokuje i porast proizvodnje, sve dok se ne dostigne maksimalni obim proizvodnje od 86 obroka hrane, a nakon toga poinje pad proizvodnje. Proizvodnja sa vie od 8 radnika ekonomski je neracionalna. Drugim reima, upotreba dodatih koliina skupog inputa, kako bi se postigao nii obim proizvodnje se nikad ne moe isplatiti.

Proizvodnja u kratkoronom periodu

Svojstvenost koju primeujemo kada je u pitanju

katkorona proizvodnja (na slici) je da iza neke take autput raste sa poveanjem varijabilnog inputa a posle opada to je poznato kao zakon o opadajuim graninim prinosima.

Ukupna, granina i prosijena proizvodnja i njihova meuzavinost

1. Ukupna, marginalna i prosijena proizvodnja. Kratkorona proizvodna funkcija, kao ona prikazana na slici, uglavnom se odnosi i na krive ukupne proizvodnje. One povezuju ukupni iznos autputa sa koliinom varijabilnog inputa. Takoe je za mnoge primjere bitna marginalna proizvodnja varijabilnog inputa. Ona je definisana kao promena ukupne poizvodnje koja sledi kao odgovor na promenu jedinice varijabilnog inputa (svi drugi inputi ostaju fiksni). U tom smislu, marginalni fiziki proizvod (MPP) mjeri odnos promena u ukupnom autputu u odnosu na promjene u kvantitetu inputa.

Ukupna, marginalna i prosijena proizvodnja i njihova meuzavinost

Poslovni menader pokuava da odlui da li da zaposli ili

da otpusti jo nekog radnika, gde postoji oigledan interes, znajui ta je zapravo marginalni proizvod rada. Preciznije, ako L oznaava malu promenu varijabilnog inputa, i Q oznaava rezultirajuu promenu u autputu, onda granini (marginalni) proizvod L oznaen kao MPL, definiemo kao:
granini proizvod rada MPL = = promena autputa / promena inputa rada Q / L.

Slika br.6-6. Marginalna proizvodnja sa varijabilnim inputom U svakoj taki marginalni proizvod rada MPL je nagib krive ukupnog proizvoda. U toj taki (vrh panela), za pokazanu proizvodnu funkciju, kriva marginalnog proizvoda (vidi donji deo panela) raste, kao to raste i input rada. Posle toga, kada je L = 4, marginalni proizvod rada opada kako input rada raste. Za L > 8 kriva ukupnog prizvoda opada sa dodavanjem L, to znai da je marginalni proizvod rada negativan u ovom podruju.

Ukupna, marginalna i prosijena proizvodnja i njihova meuzavinost

Geometrijski, marginalni proizvod je, u svakom sluaju, ugao krive

ukupne proizvodnje i u naem sluaju je to prikazano u gornjem delu slike 6-6. Na primer, marginalni proizvod rada (kada je L = 2) je MPL=2 = 12. Isto tako, MPL=4 = 16 i MPL=7 = 6 za krivu ukupne proizvodnje na slici 66. Primeujemo na kraju da je MPL negativan za vrednosti L vee od 8. Kriva marginalnog proizvoda je posebno nacrtana u donjem delu slike 6-6. Primeuje se da raste na poetku, poveava se do maksimuma kod L = 4, i onda opada. Na kraju postaje negativna za vrednosti L vee od 8. Na slici se vidi da maksimalna taka na krivoj marginalne proizvodnje odgovara promeni take na krivoj ukupne proizvodnje, taki gde kriva skree od ispupenja ka konkavnom poveavajuem ili klizajuem kursu. Takoe primeujemo da kriva marginalne poizvodnje dostie nulu za vrednosti L, gde taka ukupne proizvodnje dostie maksimum.

Ukupna, marginalna i prosijena proizvodnja i njihova meuzavinost

Vanost koncepcije marginalne proizvodnje lei u

injenici da se odluke o voenju preduzea najprirodnije raaju u formi odluka o pomenama. Da li da zaposlimo jo jednog inenjera ili raunovou? Da li da smanjimo osoblje koje radi na odraavanju? Da li da iznajmimo jo jedan kamion za isporuku? Da bismo odgovorili na ova pitanja, moramo uporediti prihod, odnosno dobit koju donosi promena, sa pitanjem koliko ta promena kota.

Ukupna, marginalna i prosijena proizvodnja i njihova meuzavinost

Dokle god rad donosi pozitivan priliv cash flow,

dotle menader ne bi nikad ukljuio varijabilni input u oblast gde je marginalna proizvodnja negativna (L > 8, slika 6-6), odnosno gde je MPL = 0.

Ukupna, marginalna i prosijena proizvodnja i njihova meuzavinost

2. Veza izmeu ukupne, marginalne i prosijene poizvodnje. Kada se kriva marginalne proizvodnje nalazi iznad krive prosijene poizvodnje, kriva prosijene proizvodnje ima tendenciju porasta, a kada je kriva marginalne proizvodnje ispod krive prosijene proizvodnje, kriva posijene proizvodnje ima tendenciju pada. Ove dve krive se sijeku na maksimalnoj vrijednosti krive prosijene proizvodnje.

Praktini znaaj prosijene i marginalne proizvodnje

Razlika izmeu prosijene i marginalne

proizvodnje je izuzetno znaajan za svakog ko mora da podijeli deficitarna sredstva izmeu jedne ili vie proizvodnih aktivnosti. Specifino pitanje je kako raspodijeliti sredstva da bi se ukupni autput maksimalno poveao.

Proizvodnja s jednim varijabilnim faktorom (radom)

Rad (L)
0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Kapital (K)
10
10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

TP (Q)
0
10 30 60 80 95 108 112 112 108 100

APL
--10 15 20 20 19 18 16 14 12 10

MPL
--10 20 30 20 15 13 4 0 -4 -8

proizvod 112
C B A

60

Ukupni proizvod

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

rad

Faze proizvodnje

koliina (Q)

koliina (Q)

35 30 25 20 15 10

120 112

100

C
80 60 40 20 0 1

A
2 3 4 5 6 7 8 9 10

rad (L)

2 3

5 6

8 9 10

rad (L)

Ukupni proizvod

Granini proizvod

Prosjeni proizvod

PROIZVODNA FUNKCIJA TP=Q = 50L+6L2-0.5L3 AP=50+6L-0.5L2 MP=50+12L-1.5L2

PROIZVODNA FUNKCIJA TP=Q = 7L+0.6L2-0.1L3 AP=7+0.6L-0.1L2 MP=7+1.2L-0.2L2

PROIZVODNA FUNKCIJA TP= 640L2-8L3 AP=640L-8L2 MP=1,280L-24L2

Efekti tehnolokog napretka

Output

C O3 B

100

A 50

O2

O1
Rad

0 1

2 3

5 6

7 8

10

RACIONALIZACIJA PROIZVODNJE
Pod pojmom racionalizacija proizvodnje, u najirem smislu, se podrazumijevaju sve mjere koje imaju za cilj intenzivirati primjenu principa maksimizacije dobiti u najirem znaenju.
Racionalizacija nije vezana samo na tehniku proizvodnje nego ima primjenu u svim drugim ljudskim djelatnostima.

OSNOVNI OBLICI RACIONALIZACIJE

POJEDNOSTAVLJENJE

Pojednostavljenje radnog postupka i sredstava rada te uvoenje tzv. optih pravila". STANDARDIZACIJA Odravanje istog kvaliteta, oblika, dimenzija i sastava proizvoda, kao i omoguavanje zamjene istovrsnih elemenata u proizvodima raznovrsnih proizvonaa. TIPIZACIJA Grupiranje proizvoda u tipove proizvoda ime se smanjuju trokovi i vrijeme pripreme proizvodnje. SPECIJALIZACIJA Predstavlja unificiranje rada.