OSNOVE ODRAVANJA,

GOSPODARENJA I
UPRAVLJANJA CESTAMA
Da bi ceste odgovorile svojoj primarnoj zadai a to je nesmetano i
sigurno odvijanje prometa, one moraju biti na propisanoj tehnikoj i
uporabnoj razini to se postie
kontinuiranim provoenjem mjera i postupaka odravanja
cestovne mree kao trajnog procesa.
Racionalno i kvalitetno gospodarenje izgraenom cestovnom
infrastrukturom predstavlja pravi izazov dananjice koji treba zadovoljiti
visoke zahtjeve prometa s raspoloivim financijskim sredstvima.
1. Osnove i elementi odravanja
Ciljevi odravanja i zatite cesta su:
spreavanje propadanja cesta
omoguivanje sigurnog odvijanja prometa
smanjenje trokova korisnika dobrim stanjem cesta
dovoenje ceste u projektirano stanje
zatita od korisnika i treih osoba
zatita okolia od tetnog utjecaja ceste i cestovnog prometa
Strategiju kojom se utvruju ciljevi i plan razvitka javnih cesta u
Republici Hrvatskoj donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade, a ona
izmeu ostaloga sadri:
potrebe odravanja postojeih autocesta i dravnih cesta
naela odravanja upanijskih i lokalnih cesta
prijedlog kriterija prioriteta odravanja javnih cesta
Prioriteti u graenju i odravanju javnih cesta moraju se temeljiti na
prostornim, prometnim, tehnikim, ekolokim, demografskim i
gospodarskim analizama s gospodarski opravdanim prometno-
tehnikim rjeenjima radi poveanja sigurnosti, kapaciteta i protonosti
prometa.
Program graenja i odravanja javnih cesta donosi Vlada za
razdoblje od etiri godine.
Planiranje odravanja cesta obavlja se na osnovi godinjeg plana
odravanja, koji posebno sadri:
prikaz zateenog stanja na poetku planskog razdoblja
odreivanje stupnjeva prednosti (prioriteta) u odravanju
planiranje ulaganja s obzirom na zateeno stanje, prednosti i standard
odravanja
prikaz (prognozu) stanja na osnovi zateenoga stanja i planiranog ulaganja
Provedba odravanja javnih cesta je u nadlenosti:
Hrvatskih autocesta i koncesionara (autoceste)
Hrvatskih cesta (dravne ceste)
upanijskih uprava za ceste/Upravnog tijela Grada Zagreba
(upanijske i lokalne ceste)
Vrste odravanja cesta su:
redovito odravanje
izvanredno odravanje
2. Redovito odravanje cesta
Predstavlja skup mjera i aktivnosti tijekom veeg dijela ili cijele godine
na cestama ukljuujui sve objekte i instalacije sa svrhom odravanja
prohodnosti, tehnike ispravnosti i sigurnosti prometa na njima.
Standard odravanja cesta odreuje normative utroka materijala,
radnih sati vozila, strojeva i radne snage za radove redovitog
odravanja. Primjenom standarda u punom iznosu osigurava se trajno
ouvanje graevinske, prometne i gospodarske vrijednosti cesta.
Standard odravanja je sastavni dio Pravilnika o odravanju i zatiti
cesta (NN, 25/98.).
U redovito odravanje cesta pripadaju skupine radova:
na kolniku
na bonim dijelovima ceste (bankine, usjeci, zasjeci, nasipi, zidovi
potporni i obloni)
na ureajima za odvodnju
na odravanju vegetacije
odravanje opreme ceste
odravanje graevina (mostova, tunela, podvonjaka, pothodnika itd.)
odravanje cesta i graevina zimi.
2.1. Radovi na kolniku
Izuzetno su znaajni jer je stanje kolnika najizravnije odgovorno za
sigurnost prometa. Uglavnom se svode na odravanje istoe, ravnosti,
hrapavosti i dobre odvodnje kolnika.
U radove na kolniku mogu se ubrojiti:
runo krpanje svih udarnih rupa
runo izravnavanje neravnina cestovnog zastora
popravak pojedinanih pukotina i mreastih pukotina na asfaltnim zastorima
zalijevanje razdjelnih reki i pukotina na betonskom zastoru
ienje kolnika od blata, praine i smea
krpanje betonskih pasica i namjetanje pomaknutih rubnjaka
posipavanje asfaltnog zastora razmekanog pri visokim temperaturama
kamenom sitnei
odstranjivanje posipnog materijala nakon zime.
2.2. Radovi na bonim dijelovima ceste
U ove skupine radova pripadaju aktivnosti na odravanju bankina,
pokosa usjeka i nasipa, na odravanju ianih mrea protiv odrona
te stabilnosti i funkcionalnosti potpornih i oblonih zidova.
Zbog bitne sigurnosne uloge stanja bankina, treba im posvetiti
panju u pogledu propisane irine, zbijenosti i nagiba na vanjsku
stranu ceste.
Pokosi usjeka, zasjeka i nasipa moraju se odravati u propisanom
nagibu, a nestabilno kamenje i manji odroni paljivo uklanjati i
popraviti. Na slian nain treba pratiti i odravati stanje zidova,
obloga, ianih mrea i drugih graevina za osiguranje osnovnoga
cestovnog tijela.
2.3. Radovi na ureajima za odvodnju
U ove radove mogu se ubrojiti manje aktivnosti i nadzor nad funkcionalnom
odvodnjom s kolnika, bankina, rigola i reetki slivnika.
Znaajnije su skupine radova:
runo prekopavanje, ienje i produbljivanje odvodnih kanala
ienje rigola i otvora kanalizacije
skretanje vode koja pritjee na kolnik i spreavanje stvaranja
vododerina na kolniku i bankinama
odravanje slobodnog profila svih propusta od nanosa i popravak
podlokanog temelja
obnavljanje i izradba novih drenaa i tamponskog sloja na mjestima
gdje su se pojavile deformacije donjeg ustroja.
2.4. Radovi na odravanju vegetacije
U te radove pripada koenje trave, sijeenje i potkresivanje iblja i ivica.
Trava se moe kositi runo i mehaniki. Pri mehanikom radu koriste se
razne vrste kosilica, koje su obino prikljuene na traktore. Ima i
samohodnih kosilica s ureajima za prikupljanje trave i njeno ubacivanje u
vozila.
Sijeenje i potkresivanje iblja i ivica s kosina usjeka i nasipa te s
bankina obavlja se radi osiguranja bolje vidljivosti. Pritom se mogu rabiti
razni tipovi kosilica ojaanih mehanizmom za sijeenje. Sijeenje i
potkresivanje iblja i ivica potrebno je radi odravanja postojeih ivih
ograda.
U radove na odravanju vegetacije, osim toga, pripadaju obnova i dopuna
nasada ukrasnog bilja i grmlja, osiguranje kosina zasjeka i usjeka
sadnjom busenja, sadnica i sl.
2.5. Radovi na odravanju opreme ceste
U ovu skupinu radova mogu se ubrojiti aktivnosti na odravanju
bonih ograda, kolobrana, tlocrtne i okomite te svjetlosne i
promjenjive signalizacije, rasvjete, instalacija i posebne opreme za
kontrolu i upravljanje prometom.
Tlocrtnu i okomitu signalizaciju kao i ostalu opremu potrebno je
povremeno obnavljati zamjenom dotrajalih dijelova i lienjem.
Odravanje mogu obavljati pokretne ekipe, koje su opskrbljene
kamionetom, kompresorom za lienje i sitnim alatom za popravke.
2.6. Redovito odravanje graevina
Pod graevinama se razumijevaju prvenstveno mostovi, vijadukti, podvonjaci i
nadvonjaci, pothodnici i nathodnici, vei propusti, tuneli, galerije itd. Njihovo
odravanje uglavnom se svodi na preglede, ienja, zamjenu dotrajalih dijelova
i lienja.
U radove kontrole i redovitog odravanja mogu se ubrojiti:
- obvezan pregled drvenih mostova jedanput u mjesecu, a ostalih dvaput u godini
- zamjena dotrajale drvene grae
- impregnacija mosnica i ograde drvenih mostova
- ienje donjih dijelova mostova od nanosa i granja te ienje dilatacijskih sprava
uz obvezno pritezanje vijaka
- lienje oteenih mjesta na elinim mostovima
- ienje leajeva, nosaa i sl.
- odravanje kolnika na mostu
- ienje ledenih siga na svodu tunela
- odravanje osvjetljenja u tunelu uza zamjenu dotrajalih dijelova
- odstranjivanje zemlje i ostalog materijala ispred portala
- ienje reflektirajuih stakala
- ienje ventilacijskih vodova u tunelu i ienje kolnika i rigola
- ienje i osiguranje prohodnosti u podvonjacima, pothodnicima, galerijama,
propustima i ostalim graevinama ispod ili iznad ceste.
2.7. Odravanje cesta i graevina zimi
Pod odravanjem cesta u zimskim uvjetima (uobiajeno: zimska
sluba) razumijevaju se radovi neophodni za odravanje
prohodnosti cesta i sigurnog odvijanja prometa u zimskim
uvjetima definiranim propisima.
Cesta se, u smislu Pravilnika (NN, 25/98.), smatra prohodnom kada
je nakon aktivnosti zimske slube omogueno prometovanje vozila
uz uporabu zimske opreme.
Uprave za ceste dune su meusobno uskladiti svoje programe
(osigurati prohodnost i alternativne pravce kod obustave prometa).
Operativni program dostavlja se do 15. listopada a potvruje ga
ministarstvo za cestovni promet.
Pod radovima odravanja u zimskim uvjetima razumijevaju se osobito:
- pripremni radovi prije nastupanja zimskih uvjeta,
- organiziranje mjesta pripravnosti i njihovo oznaavanje,
- zatitne mjere protiv stvaranja poledice, snjenih nanosa, zapuha i
lavina,
- ienje snijega s kolnika i prometne signalizacije,
- obiljeavanje rubova kolnika,
- osiguravanje odvodnje s kolnika,
- uklanjanje vozila s kolnika ceste,
- postavljanje posebne prometne signalizacije u sluajevima posebnog
reima prometa ili zatvaranja dijela ceste,
- obavjeivanje javnosti o stanju i prohodnosti cesta.
3. Izvanredno odravanje cesta i graevina
Radovi veega opsega koji se dugoronije planiraju i radovi kao
posljedica izvanrednog-nepredvienog dogaaja (odron, klizite...)
Radovi izvanrednog odravanja mogu se izvoditi samo na temelju
tehnike dokumentacije.
Izvanredni radovi na cestama:
- obnova ili zamjena istroenih zastora (polaganjem slojeva asfalta,
zamjenom kocke, betonskih ploa itd.)
- hrapavljenje glatkih povrina kolnika i izravnavanje valovitih
povrina
- sanacija odrona i klizita (izradba potpornih zidova, prelaganje dijela
trase ceste i sl.)
- popravak tehnikih elemenata ceste na mjestima gdje se esto
pojavljuju prometne nezgode (ublaivanjem otrih zavoja, lomova
nivelete i sl.)
- zamjena postojee signalizacije zbog novih propisa ili promjena
reima prometa
- ureenje raskrija bez veih rekonstrukcija i materijalnih ulaganja
(preglednost, nova signalizacija i oprema)
- poboljanje uvjeta prometa putem ureenja stajalita i odmorita,
pjeakih staza i prijelaza u naseljima, te ureenjem prijelaza preko
eljeznike pruge u razini
Izvanredno odravanje graevina obuhvaa:
- zamjenu kolnika ili hidroizolacije na objektima
- popravak ili zamjenu rasponske konstrukcije, stupova i
upornjaka
- popravak ili zamjenu sustava za odvodnju
- popravak ili zamjenu leajeva i prijelaznih naprava
- cjelovitu antikorozivnu zatitu ili pak zatitu betonskih
povrina
- popravak ili zamjenu propusta i mostova do 10 metara
raspona
- sanaciju tunelske obloge
- sanaciju i obnovu zidova
4. Gospodarenje odravanjem cesta
Racionalno gospodarenje mreom cesta izazovan je zadatak budui
da je veina cesta u Republici Hrvatskoj izgraena prije nekoliko
desetljea i u loem stanju, da neke ceste nisu projektirane za
dananji promet te da za neke ne postoje podatci o gradnji i
radovima na odravanju.
Primjer: procijenjena vrijednost radova obnove 700 km D-cesta 1,2
milijarde kn.
Radovi odravanja javnih cesta ustupaju se sukladno propisima o
javnoj nabavi na razdoblje od 4 god. pravnim i fizikim osobama
koje su za te radove registrirane, specijalizirane i tehniki
opremljene, te raspolau osposobljenim kadrom za izvoenjem
radova odravanja pod prometom, titei sigurnost prometa. (Zakon
o javnim cestama,NN 180/04)
Suvremeni nain odravanja, gospodarenja i upravljanja cestama
nuno zahtijeva:
- jedinstveni referentni sustav oznaavanja cesta
- suvremenu bazu podataka
- sustav praenja stanja cesta i graevina
- preventivni pristup odravanju
- zakone i regulativu
- odgovarajui ustroj cestovnih uprava i naina financiranja
5. Strojevi za odravanje
Najvanije skupine strojeva:
- za odravanje zastora
- za zimske potrebe
- za hitne intervencije
Strojevi za odravanje zastora:
- puhaljke za ienje i suenje povrine oteenog zastora
- prskalice za popunjavanje veznim sredstvom
- drobilice za odravanje asfaltnih zastora izraenih hladnim
postupkom
- kamioni-istovarivai, vibracijski valjci
Strojevi za zimske potrebe:
- strojevi koji iste snijeg guranjem
- strojevi koji bacaju snijeg na vee daljine
strojevi s vlastitim pogonom koji slue u najteim uvjetima
kombinirani strojevi s odvojenim ureajem za odbacivanje
snijega (prikljuak na teretno vozilo, traktor)
kombinirani strojevi s posebnom osovinom za prijenos pogona
na odbaciva snijega
Strojevi za hitne intervencije:
- kamioni i prikolice koji slue za prijevoz tekih sredstava
- pneumatski ekii za buenje i prijenosni kompresori
- utovarivai s lopatama koji su montirani na gusjenicama ili na traci
Prema programu graenja i odravanja javnih cesta za razdoblje od 2005. do
2008. godine, planirano u 2008. g. u milijunima kn:
Javne ceste
Redovno odravanje i
(upravljanje AC)
Izvanredno odravanje
HAC 504,8 97,3
Bina Istra 43,7 8,2
ARZ 139,0 39,5
AZM 44,84 7,6
Dravne ceste 430,0 424,0
upanijske ceste
Lokalne ceste
1745,0 1747,0
Planirano ulaganje u odravanje za 2007.
HAC (785 km autocesta), R.O.= 179 mln kn
I.O. = 120 mln kn
ukupno = 299 mln kn
Uprava za ceste Osijeko-baranjske upanije/ 1190,73 km
upanijske ceste 642,79 km
lokalne ceste 547,94 km
R.O.= 25,86 mln kn
I.O. = 13,50 mln kn
ukupno = 39,36 mln kn
Odravanje i kontrola prometa
prometni informacijski sustav
daljinsko voenje u tunelima
videonadzor autoceste
sustav naplate
telefonski sustav
ozvuenje i radiodifuzija u tunelu
SPLIT
ZAGREB
VOR ZADAR 2
VOR ZADAR 1
VOR MASLENICA
VOR BENKOVAC
VOR PIROVAC
VOR IBENIK
VOR SKRADIN
VOR VRPOLJE
VOR PRGOMET
VOR DUGOPOLJE
VOR GOSPI
VOR OGULIN
VOR BRINJE
VOR PERUI
VOR UTA LOKVA
VOR JANKOMIR
VOR IVANJA REKA
VOR BOSILJEVO
VOR LUKO
VOR BUZIN
VOR OTOAC
VOR POSEDARJE
TUNEL MALA KAPELA
TUNEL SVETI ROK
VOR GORNJA PLOA
VOR SVETI ROK
Most Maslenica
A1
A1
A1
A1
L
ju
b
lja
n
a
VOR VUEVICA
VOR KOSNICA
COKP
Luko
COKP
Ogulin
COKP
T. M. Kapela
Sjever
COKP
Brinje
COKP
T. Plasina
COKP
Perui
COKP
T. Sv. Rok
Sjever
COKP
T. Sv. Rok
Jug
COKP
Maslenica
COKP
Benkovac
COKP
ibenik
COKP
Dugopolje
Lipovac
V
a
r
a

d
i
n
M
a
r
i
b
o
r
R
ije
k
a
P
lo

e
,

D
u
b
r
o
v
n
ik
COKP
T. M. Kapela
Jug