DIONIZ

Dioniz u grkoj mitologiji bog je plodnosti zemlje,veselja,vegetacije,

vina, ena, bog-bik. ako!er je poznat kao "ak#o. Dionizovo grko ime izvodi
se od rijei Dios - genitiv imena Zeus i n$sos - trake rijei za sina. Dioniz je
bog mistini# religijski# rituala. %o trakim misterijima on
nosi bossoris, lisije krzno, koje simbolizira novi ivot. Dionizijski
misteriji ostali su jedni od najtajniji# mistini# kultova antike &rke. Op'enito
&rci vjeruju da je dionizijski kult u &rku do(ao iz )natolije. %o priama, nakon
ro!enja Zeus odnosi Dioniza u zemlju nim*a Nisaida. &rki koncept gdje se
zemlja Nisaida nalazi dopu(ta da ona bude )natolija, +ibija, ,tiopija, )rabija.
-ve u svemu, to nam sugerira da je namjerno postavljen u maginu, daleku
zemlju. . originalnom se obliku na dionizijski kult gleda kao na kult zaduen za
uzgajanje vinove loze te dobivanje vina, a u praktinom smislu za razumijevanje
ivotnog ciklusa vina . /ao mladi' Dioniz je bio posebno atraktivan. /ad je
jednom prigodom preru(en u smrtnika putovao brodom, mornari su ga poku(ali
oteti i iskoristiti za svoje seksualno zadovoljstvo. No, Dioniz je bio milostiv
prema njima te i# je pretvorio u dupine, ali po(tedio je kapetana, koji ga je jedini
bio prepoznao i poku(ao zaustaviti mornare. ipina dionizijska obiljeja
jesu bik, zmija, br(ljan i vino. Dioniz ima snanu povezanost
sa satirima. -atiri su po &rkoj mitologiji poluljudi, poluivotinje, koji opsjedaju
(ume i prate %ana ili Dioniza. -atiri su mu(ki sljedbenici Dioniza, njegove su
sljedbenice menade. -atiri nisu besmrtni, nego mogu umrijeti. . grkim je
gradovima ulica spajala kazali(te i Dionizov #ram, (to je omogu'avalo
odravanje sveani# procesija koje su sjedinjavale kult u #ramu i proslavu u
kazali(tu.
Dioniz je gospodar ivi# i mrtvi#, na Olimpu je zdesna Zeusu, a pridaju mu se
mnogi epiteti0
1egapent#es 23onaj od velike patnje34,
/issos 23br(ljan34,
Oinops 23vino34